Uvod Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima. Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne i Hercegovine koji se stalno razvija. Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji. Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju sudaca i tuitelja. Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve vrste u Bosni i Hercegovini.. Branko Peri Predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine Biljana Mari Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Republici Srpskoj Sanela Paripovi Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine

UGOVORI

1

SADRAJ UVODNE NAPOMENE.................................................................................................. 3 A. ZAKLJUENJE OBLIGACIONIH UGOVORA .................................................. 5 1. OBLIGACIONI UGOVORI...................................................................................... 5 UVOD .............................................................................................................................. 5 2. OSNOVNA NAELA UGOVORNOG PRAVA ..................................................... 6 2.1. Sloboda ureivanja ugovornih odnosa ............................................................. 7 2.2. Savjesnost i potenje .......................................................................................... 9 2.3. Ravnopravost strana ........................................................................................ 11 2.4. Naelo jednake vrijednosti davanja ................................................................ 12 2.5. Dunost ispunjenja obaveza ............................................................................ 13 2.6. Paljivo ponaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava .................... 14 2.7. Primjena dobrih poslovnih obiaja................................................................. 16 2.8. Jedinstvenost reguliranja ugovornih odnosa ................................................. 17 3. ZAKLJUENJE OBLIGACIONIH UGOVORA................................................. 18 3.1. Poslovna sposobnost ugovornih strana .......................................................... 19 3.2. Saglasnost volja ugovornih strana.................................................................. 23 3.3. Predmet ugovora.............................................................................................. 30 3.4. Osnov ugovora ................................................................................................. 35 3.5. Forma i tumaenje ugovora ............................................................................ 37 B. POSEBNA DEJSTVA DVOSTRANIH UGOVORA ........................................... 46 1. PROMIJENJENE OKOLNOSTI .......................................................................... 46 2. PREKOMJERNO OTEENJE (LAESIO ENORMIS) .................................... 50 3. ZELENAKI UGOVOR......................................................................................... 53 4. PRAVO ZADRAVANJA ..................................................................................... 55 5. POBIJANJE DUNIKOVIH PRAVNIH RADNJI ............................................. 58 5.1. Uslovi pobijanja ............................................................................................... 60 5.2. Dejstvo pobijanja ............................................................................................. 64 6. UGOVOR U KORIST TREEG LICA................................................................ 67 C. SREDSTVA OBEZBJEENJA UGOVORA ....................................................... 70 UVOD ............................................................................................................................ 70 1. STVARNA SREDSTVA OBEZBJEENJA UGOVORA........................................ 70 1.1. Kapara.............................................................................................................. 70 1.2. Zalog ................................................................................................................ 75 1.3. Lina sredstva obezbjeenja ugovora ............................................................. 81 D. SMETNJE KOD ISPUNJENJA UGOVORNIH OBAVEZA ............................. 95 1. NEVANOST UGOVORA ..................................................................................... 95 1.1. Nitavi ugovori................................................................................................. 95 1.2 Pobojni ugovori............................................................................................... 100 2. DOCNJA (ZAKANJENJE) ................................................................................. 105 2.1. Dunika docnja ............................................................................................ 105 2.2. Povjerilaka docnja ....................................................................................... 111 3. ZASTARJELOST................................................................................................... 114 3.1. Pojam ............................................................................................................. 114 3.2. Vrijeme zastarjelosti ...................................................................................... 116 3.3. Zastoj zastarijevanja ...................................................................................... 118 3.4. Prekid zastarijevanja ..................................................................................... 120

UGOVORI

2

4. RASKID UGOVORA............................................................................................. 124 4.1. Sporazumni raskid......................................................................................... 124 4.2. Jednostrani raskid ugovora........................................................................... 125 4.3. Pravna dejstva raskida .................................................................................. 129 E. PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJE........................................................ 133 1. UOPE O PROMJENI SUBJEKATA OBLIGACIJE....................................... 133 2. UGOVORNO USTUPANJE POTRAIVANJA (CESIJA) ............................... 133 2.1. Pojam cesije ................................................................................................... 133 2.2. Predmet ustupanja......................................................................................... 136 2.3. Zabrana ustupanja ........................................................................................ 138 2.4. Prelaz sporednih prava.................................................................................. 139 2.5. Obavjetenje dunika o cesiji ........................................................................ 140 2.6. Zatita dunika (cesusa) ................................................................................ 140 2.7. Prebijanje potraivanja kao zatita dunika ................................................. 142 2.8. Viestruko ustupanje ..................................................................................... 142 2.9. Odnos cedenta i cesionara............................................................................. 143 3. POSEBNI SLUAJEVI USTUPANJA POTRAIVANJA ............................... 145 3.1. USTUPANJE UMJESTO ISPUNJENJA ........................................................... 146 3.2. Ustupanje radi naplaivanja ......................................................................... 146 3.3. Ustupanje radi obezbjeenja ......................................................................... 147 F. PROMJENA DUNIKA ....................................................................................... 149 1. UOPE O PROMJENI DUNIKA ..................................................................... 149 2. PREUZIMANJE DUGA ........................................................................................ 149 2.1. Uope o preuzimanju duga ........................................................................... 149 2.2. Pravni uinci preuzimanja duga................................................................... 151 3. PRISTUPANJE DUGU I PREUZIMANJE ISPUNJENJA................................ 154 3.1. Pristupanje dugu ........................................................................................... 154 3.2. Preuzimanje ispunjenja................................................................................. 155 G. PRESTANAK OBLIGACIJE .............................................................................. 159 1. UOPE O PRESTANKU OBLIGACIJA ............................................................ 159 2. ISPUNJENJE .......................................................................................................... 159 2.1. Ko moe ispuniti obavezu .............................................................................. 159 2.2. Personalna subrogacija................................................................................. 160 2.3. Predmet, vrijeme i mjesto ispunjenja ............................................................ 163 2.4. Uraunavanje ispunjenja .............................................................................. 167 3. PREBIJANJE (KOMPENZACIJA) .................................................................... 169 3.1. Uope o prebijanju ........................................................................................ 169 3.2. Dejstvo prebijanja .......................................................................................... 171 3.3. Iskljuenje prebijanja .................................................................................... 171 4. OSTALI NAINI PRESTANKA OBLIGACIJE............................................... 173 4.1. Oprost duga.................................................................................................... 173 4.2. Prenov (Novacija) .......................................................................................... 174 4.3. Sjedinjenje (Konfuzija)................................................................................. 176 4.4. Nemogunost ispunjenja .............................................................................. 177 4.5. Protek vremena, Otkaz i Smrt ....................................................................... 178

UGOVORI

3

UVODNE NAPOMENE Kategorije U ovom modulu obraeni su obligacioni ugovori i to Opi dio ugovornog prava. Ova materija obuhvaena je u Prvom (Opem) dijelu Zakona o obligacionim odnosima i to u prvih 453. lana. Kljune rijei za pretraivanje su: zakljuenje obligacionih ugovora, ponuda, prihvat ponude, forma ugovora, tumaenje ugovora, promijenjene okolnosti, prekomjerno oteenje, zelenaki ugovori, ugovor u korist treeg, pobijanje dunikovih pravnih radnji, pravo zadravanja, srestva obezbjeenja ugovora, docnja, raskid ugovora, promjena subjekata obligacije, prestanak obligacije. Trajanje Za obradu ovog modula potrebno je tri radna dana rasporeen u vremenski period od po 6 sati. Predstavljanje modula je mogue kroz video prezentaciju i aktivno uee sudionika seminara. Glavni cilj modula je prikazati osnovne probleme koji se javljaju u sudskoj praksi u vezi s obligacionim ugovorima. Omoguiti sudijama lake snalaenje u odreenim specifinim problemima vezanim za ovaj modul. Ujednaavanje sudske prakse. Pomo sudijama sa manje radnog iskustva. Opis Modul 6: Obligacioni ugovori Opi dio obrauje opu teoriju i sudsku praksu vezanu za sve obligacione ugovore. Modul je podijeljen u est podmodula i to: A. Podmodul: Zakljuenje obligacionih ugovora. Obraeni su slijedei instituti: osnovna naela ugovornog prava, saglasnost volja, predmet i osnov ugovora, te forma i tumaenje ugovora. B. Podmodul: Posebna dejstva dvostranih ugovora. U ovom pomodulu kao najvanije izdvojeno je: promijenjene okolnosti, prekomjerno oteenje, zelenaki ugovor, pravo zadravanja, pobijanje dunikovih pravnih radnji, ugovor u korist treeg lica. C. Podmodul: Sredstva obezbjeenja ugovora. Sredstva obezbjeenja podijeljena su na stvar i lina. Kod stvarnih

Oblik

Ciljevi edukacije

UGOVORI

4

sredstava obezbjeenja obraeni su: kapara i (runi) zalog, a kod linih: ugovorna kazna, jemstvo i odustanica. D. Podmodul: Smetnje kod ispunjenja ugovornih obaveza. Kao smetnje u ovom podmodulu obraeni su: nevanost ugovora (nitavi i pobojni ugovori), docnja (zakanjenje), zastarjelost, raskid ugovora. E. Podmodul: Promjena subjekata obligacije. U ovom podmodulu obraena je promjena povjerioca (cesija) i promjena dunika kao ugovornih strana. F. Podmodul: Prestanaka obligacije. Obraeni su svi naini prestanka ugovora kao jednog od naina obligacije. Mogui predavai/edukatori Dnevni red modula Vodei ekspert Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra. Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul. Abedin Biki doc.dr., Pravni fakultet Sarajevo

UGOVORI

5

A. ZAKLJUENJE OBLIGACIONIH UGOVORA 1. OBLIGACIONI UGOVORI UVOD Obligacioni ugovori su dvostrani pravni poslovi, kojim se jedna ugovorna strana obavezuje drugoj ugovornoj strani da e joj neto odreeno izvriti (tj. dati, dopustiti ili uiniti) ili neto odreeno propustiti, a druga strana to sve prihvata. Prije svega, potrebno je napomenuti da su ugovori najei izvor obligacija (odnosno obligacionih odnosa). Ugovore poznaju i druge grane prava, a prije svega stvarno, porodino, nasljedno, radno, meunarodno i dr. prava. Meutim, ugovori u obligacionom pravu (za razliku od drugih ugovora) predstavljaju izvor obligacija. Svaki obligacioni ugovor pretpostavlja uee najmanje dvije strane. Te se strane u teoriji, a i u praksi, obino nazivaju ugovornim stranama. Pored ovog naziva, za oznaenje ugovornih strana upotrebljavaju se i termini: kontrahenti, ugovornici, strane ili stranke. Druga karakteristika obligacionih ugovora je da su to dvostrani pravni poslovi. Ugovori ne nastaju na osnovu zakona, nego na osnovu slobodno i saglasno izjavljene volje poslovno sposobnih lica (consens). Ova saglasnost volja moe biti, i najee jeste, upravljena na nastanak nekog novog, dotad nepostojeeg odnosa izmeu ugovornih strana (odnosno ugovaraa). Pored toga, saglasnost volja moe biti usmjerena na promjenu ili prestanak obligacionog odnosa. Ugovor je zakljuen kada su se ugovorne strane sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora (essentialia negotii). Meutim, Zakonom nije definirano ta je to bitan sastojak ugovora. Nesporno je da bitni sastojci zavise od tipa ugovora. Tako nije nevano da li se radi o prodaji ili zajmu, poklonu ili posluzi, itd. Najkrae (i najjednostavnije) reeno, bitni sastojci ugovora su oni minimalni sastojci neophodni za postojanje ugovora. Bitni sastojci ugovora mogu biti objektivno i subjektivno bitni. Objektivno bitni sastojci odreuju se pravnim propisom, odnosno zakonom (npr. prema l. 454. predmet i cijena su bitni sastojci ugovora o prodaji ili kod ugovora o zajmu to je obaveza zajmodavca da preda zamjenljivu stvar u vlasnitvo zajmoprimca, uz obavezu ovog posljednjeg da vrati istu koliinu i kakvou). Subjektivno bitni sastojci ugovora odreuju se voljom stranaka. To su oni sastojci ugovora koji, gledano uopeno, ne predstavljaju uslov nastanka ugovora. Meutim, za jednu od ugovornih strana ti uslovi mogu predstavljati vaan sastojak, bez kojeg ta strana ne eli zakljuiti ugovor. Ovdje je bitno da se o tim uslovima ugovarai sloe i da ih kao bitne ugovore. U sluaju spora samo se objektivno bitni sastojci

UGOVORI

6

ugovora ne dokazuju, dok postojanje subjektivno bitnih sastojaka ugovora mora dokazati ona strana koja se na njih poziva. Pored bitnih, postoje jo i prirodni, kao i sluajni (sporedni, uzgredni) sastojci obligacionih ugovora. Prirodni sastojci (naturalia negotii) su takvi sastojci koje strane ne moraju ugovoriti, a usprkos tome oni ine sastavni dio ugovora. Kao tipian primjer prirodnog sastojka navodi se odgovornost prodavca za pravne i materijalne nedostatke prodane stvari, bez obzira da li su tu odgovornost ugovarai uope ugovarali, ili obaveza ostavoprimca, kod ugovora o ostavi (lan 714. st. 1.), da primljenu stvar uva kao svoju vlastitu. Ukoliko stranke ne ele primjenu prirodnih sastojaka u ugovoru, kako to predvia Zakon, one ih mogu svojom voljom mijenjati, a u protivnom ti propisi djeluju po sili zakona. Sporedni (sluajni) sastojci (accidentalia negotii) obligacionih ugovora su takvi sastojci koji se ne odnose ni na jednu vrstu ugovora, ali ih same ugovorne strane mogu utanaiti (dogovoriti). Ova mogunost ugovaranja sporednih sastojaka ima svoje uporite u slobodi ugovoranja prava i obaveza izmeu samih ugovaraa. Iz ovoga proizlazi jasna razlika, ali i slinost, izmeu prirodnih i sporednih sastojaka obligacionih ugovora. Slinost se ogleda u tome to obligacioni ugovori vae i bez da se ugovarai sporazumiju o prirodnim i sporednim sastojcima. Razlika je u tome to prirodni sastojci vae i ako ih stranke ne ugovore, dok sporedni sastojci vae samo onda kada ih stranke ugovore. Primjer sporednog sastojka obligacionog ugovora je mogunost povjerioca i dunika da utanae ugovornu kaznu, u sluaju ako dunik ne ispuni ili zakasni s ispunjenjem svoje obaveze (lan 270. st. 1.). Sudska praksa: Da bi rok za isplatu cijene u ugovoru o prodaji bio smatran bitnim elementom ugovora (fiksni pravni poslovi), mora kao takav biti izriito ugovoren 1. Karakteristika je obligacionih ugovora da ugovorne strane svoja prava i obaveze koje za njih iz ugovora proizlaze mogu odrediti kako to njima najbolje odgovara. To znai da se ovi ugovori temelje na naelu dispozitivnosti.

2. OSNOVNA NAELA UGOVORNOG PRAVA Na samom poetku Zakona o obligacionim odnosima (l. 1 25.) nalaze se osnovna naela 2 obligacionog prava. Neka od tih naela su karakteristina za obligaciono pravo, a neka su od znaaja za cjelokupno graansko (civilno) pravo. Sva naela nisu istog znaaja i domaaja. Jedna su ira i spadaju u pravne standarde iji sadraj nije odreen i ostavljeno je sudu da izvri konkretizaciju u1

Odluka VS BiH, Rev. 743/89, od 18.05.1990. Odluka objavljena u Biltenu SP VS BiH 4/90; Odluka broj 37. 2 Osnovna naela se jo nazivaju i: principi, osnovna pravila i sl.

UGOVORI

7

svakom pojedinanom sluaju (npr. savjesnost i potenje). Druga su ua i trae konkretizaciju u drugim odredbama zakona (npr. zabrana prouzrokovanja tete). Osnovna naela predstavljaju istorijsku konkretizaciju pravnih ideja u opoj pravnoj svijesti odreenog drutva 3. U daljem izlaganju navest emo najvanija naela. 2.1. Sloboda ureivanja ugovornih odnosa Sloboda ugovaranja u obligacionom pravu prihvaa se kao jedno od osnovnih naela (principa) ugovora i ugovornog prava. To znai da ugovorne strane svojim izjavama volja mogu zasnivati, mijenjati ili ukidati obligacione odnose. Slobodu ugovaranja mnogi autori poistovjeuju s naelom autonomije volje. Istina, sloboda ugovaranja se najveim dijelom ispreplie sa autonomijom volje, ali se ovi pojmovi ipak ne mogu poistovjeivati. Naelo autonomije volje izdie volju pojedinca na ishodite pravnog odnosa, a naelom slobode ugovaranja poklanja se panja drutvu i okolnostima u kojim se ta sloboda oituje. Sloboda ugovaranja podrazumijeva pravo, odnosno ovlatenje subjekata (ugovaraa) da zakljuuju ili ne zakljuuju ugovore s kim oni to ele, da odreuju sadraj i formu ugovora. Iz ovoga se vidi da sloboda ugovaranja sadri vie pojedinanih sloboda ili prava za svaku ugovornu stranu. 1. Prije svega, svaka ugovorna strana ima slobodu hoe li ili nee uope zakljuiti jedan obligacioni ugovor. Obaveze zakljuenja ugovora nema ni za jednu stranu. Ako sloboda zakljuenja ugovora nije ispotovana, odnosno ako je ugovor zakljuen pod uticajem sile ili prijetnje silom, takav ugovor se moe pobijati (ponitavati). 2. Svaki je ugovara slobodan u izboru svog ugovornog partnera. To znai da ugovara ima punu slobodu izbora linosti, a u sluaju zablude u linosti sukontrahenta, postoji mogunost ponitenja ugovora (lan 61. ZOO). 3. Ugovorne strane su slobodne da odreuju sadraj i vrstu budueg ugovora, vodei rauna o ciljevima koji ele postii. Zakonom se u pravilu normiraju samo osnovni tipovi ugovora i njihovi oblici. Ugovornim stranama je ostavljeno da same urede meusobne odnose. Osim toga, one mogu da odstupe od ovih tipinih ugovora i da svojom voljom stvore novi ugovor. Takav se ugovor u pravnoj teoriji naziva neimenovan ili netipiziran ugovor. Zatim, ugovarai su slobodni da urede izvrenje obaveza, kao i realizaciju trabina. Iz ovoga se moe zakljuiti da su propisi o obligacionim ugovorima, u pravilu, dispozitivne prirode. 4. Nain zakljuenja ugovora takoer je preputen samim ugovornim stranama. Prema lanu 67. st. 1, sklapanje ugovora ne podlijee nikakvoj formi, izuzev ako zakonom nije drugaije odreeno. To znai da Zakon u principu usvaja naelo konsenzualizma, a naelo formalizma je izuzetak.3

K. Larenz, Methodenlehre des Rechts, Mnchen, 1983, str. 405.

UGOVORI

8

Konsenzualizam podrazumijeva da je za nastajanje ugovora dovoljno da dva ili vie lica na bilo koji nain saglasno izjave svoju volju, odnosno u bilo kojoj formi. 5. Sloboda ugovaranja podrazumijeva da ugovarai svoja prava i obaveze mogu mijenjati ili stvarati nova. Ugovarai mogu saglasno raskinuti stari ugovor ili na drugi nain, saglasnou volja odluiti o sudbini prethodnih ugovora. Niti jedan pravni sistem, slobodu ugovaranja, ne primjenuje u apsolutnom smislu i bez bilo kojih ogranienja. U ZOO je utvreno ogranienje slobode ugovaranja, i to tako to je predvieno da sudionici u prometu slobodno ureuju obligacione odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu, prinudnim propisima, te moralu drutva 4. Ogranienje slobode ugovaranja ne odnosi se samo na zabranu zakljuenja ugovora, nego ponekad ba suprotno moe znaiti obavezu zakljuenja odreenog ugovora. Ovdje se prije svega misli na obavezu zakljuenja ugovora vlasnika motornih vozila sa osiguravajuom organizacijom o osiguranju od odgovornosti za tetu prouzrokovanu treim licima. Isto tako, predviena je obaveza zakljuenja ugovora o isporuci elektrine energije ili komunalnih usluga. Sloboda ugovaranja moe se ograniiti zakonom i to tako to se za pojedine ugovore predvia pismena forma, kao npr., za ugovor o licenci (l. 687. ZOO) ili ugovor o graenju (l. 630. st. 2. ZOO). Hipotetiki sluaj: Brani par, mu Matija i supruga Slavica, su za vrijeme trajanja braka zakljuili ugovor (sporazum) o diobi zajednike imovine steene u braku. U jednoj klauzuli odreeno je da e M ustupiti S svoj dio imovine ako prekine branu zajednicu i zasnuje zajednicu ivota sa drugom enom. Poslije izvjesnog vremena M je prekinuo branu zajednicu (razveo se) i oenio drugu enu D. S trai realizaciju ugovorne klauzule i cjelokupnu imovinu za sebe (i onaj dio koji je pripao M-u). M nije saglasan sa ovim zahtjevom. 5 Pitanje: Kakvu e odluku donijeti sud? I. Ugovorne strane imaju slobodu ugovaranja i svoja prava i obaveze mogu da urede onako kako njima najbolje odgovara. Taj ugovor ne smije biti protivan Ustavu, prinudnim propisima te moralu drutva (l. 103. u vezi sa l. 10. ZOO). II. Naprijed navedeni ugovor je nitav, jer je zakljuen pod nedoputenim raskidnim uslovom (l. 75. st. 1. ZOO). Naime, brana veza ne moe se mjeriti materijalnim dobrima, pa se niti raskid brane veze ne moe kompenzirati4 5

Vidi l. 51. st. 2 i l. 103. st. 1. ZOO. Vrhovni sud BiH, Rev. 164/91, od 23.05.1991. godine.

UGOVORI

9

imovinskom naknadom. Brak bi trebao poivati na meusobnom povjerenju branih drugova i kao takav je zajednica koja treba biti u skladu s moralnim principima. III. Ugovoreni raskidni uslov je protivan moralu, jer s jedne strane stavlja u istu ravan brak kao na izvjestan nain moralnu vrijednost i imovinsku vrijednost, a s druge strane predstavlja neku vrstu plaanja naknade za slobodu odluivanja u pogledu razvoda braka. Sudska praksa: Valjan je ugovor prema kome pravo vlasnitva na nekretnini optereenoj pravom plodouivanja stie lice s kojim e ivjeti plodouivalac u asu smrti. 6 Sporazum o prenosu osnovnih sredstava uz naknadu i preuzimanje radnika poslovne jedinice jedne pivare od strane druge ima karakter obligacionog ugovora, a ne samoupravnog sporazuma, iako je tako nazvan. Nitava je odredba u ovom sporazumu da je prenosilac duan da se uzdri od prodaje piva na podruju ranije poslovne jedinice dui niz godina ili da pribaviocu plati naknadu tete, poto dovodi do naruavanja jedinstvenog trita. 7 Zakon o nasljeivanju propisuje formu sudskog testamenta za ugovor o doivotnom izdravanju kojim primalac izdravanja ostavlja u nasljee svoju imovinu ili jedan njen dio davaocu izdravanja, ali zakon ne iskljuuje zakljuenje ugovora o ustupanju imovine ili njenog dijela za ivota primaoca izdravanja. Za ovaj drugi ugovor zakon ne propisuje posebnu formu, pa je u skladu sa naelom neformalnosti ugovora, punovaan i neformalan ugovor o doivotnom izdravanju, ako posebni zakon za pravni promet pojedinih dobara ne propisuje posebnu formu. 8 Protivan je moralu i zato nitav ugovor o kupoprodaji kad je kupac prilikom ugovaranja iskoristio teko stanje prodavca i naveo ga, da na prodaju pristane za cijenu koja je nesrazmjerno mala. 9 2.2. Savjesnost i potenje Savjesnost i potenje je generalna klauzula, i to ne samo za podruje obligacionog prava. Ovaj princip nalazi svoju primjenu, pored ostalog, i u stvarnom pravu, npr. kod stjecanja prava vlasnitva dosjelou (odrajem) i dr. Na podruju obligacionih odnosa savjesnost i potenje poznato je jo u rimskom pravu kao bona fides, a u poetku se najvie primjenjuje kao protivtea pretjeranom formalizmu prvobitnog privatnog prava. U velikim graanskim kodifikacijama savjesnost i potenje zauzima zapaeno mjesto. Pored toga, to naelo ima izuzetnu primjenu i u sudskoj praksi.6 7

VS BiH, Rev. 95/90, od 19.10.1990. Bilten SP VS BiH 1/91 37. VS BiH, P. 457/90, od 18.04. 1991. Bilten SP VS BiH 3/91 40. 8 VS BiH, Gvl. 4/91, od 23.05. 1991. Bilten SP VS BiH 3/91 87. 9 VS BiH, G. 93/56. Zbirka sudskih odluka knj. I. sv. 2. 341.

UGOVORI

10

U naem Zakonu o obligacionim odnosima, u lanu 12, normirano je naelo savjesnosti i potenja, gdje se kae da su uesnici obligacionih odnosa duni da se pridravaju naela savjesnosti i potenja prilikom zasnivanja, kao i prilikom ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa. Iz same norme je vidljivo da Zakon obavezuje obje ugovorne strana, kako povjerioca tako i dunika, na meusobno savjesno ponaanje. ta se tano podrazumijeva pod ovim naelom u Zakonu nije poblie odreeno, nego je to preputeno ocjeni sudije u svakoj konkretnoj situaciji. Ali to ne znai da Zakon ovo naelo na posredan nain ne regulira. Ovo bi, prije svega, bio sluaj onda kad ugovorne strane imaju dunost obavjetavanja druge ugovorne strane o promjenama nastalim nakon zakljuenja ugovora 10. Hipotetiki sluaj: Ramo R je sa svojim djedom D zakljuio ugovor o doivotnom izdravanju, u kojem se Ramo javlja kao davalac a djed kao primalac izdravanja. Ugovorom je djed ostavio R-u odreene nekretnine (kuu i oko 1.000 m2). U vrijeme zakljuenja ugovora D je imao 78. godina i bolovao je od ciroze jetre i "eerne bolesti". Dva mjeseca poslije zakljuenja ugovora djed je umro. Ostali djedovi nasljednici nisu zadovoljni ugovorom o doivotnom izdravanju i podnose tubu sudu radi ponitenja ugovora. Hoe li uspjeti sa svojim zahtjevom? 11 Obrazloenje: I. U ovom sluaju zakljuen je ugovor o doivotnom izdravanju, kojemu je jedna od karakteristika aleatornost obaveza. To znai da se ne zna do kada e trajati izvrenje obaveze od strane dunika (davaoca izdravanja). II. U konkretnom sluaju prvostepeni sud je odbio tuioce sa postavljenim zahtjevom, neutvrujui poblie da li je ugovor nitav zbog povrede naela savjesnosti i potenja (l. 12. i 103. ZOO). U ponovnom postupku sud e utvrditi da li je davalac izdravanja zakljuio navedeni ugovor u namjeri da za sebe pribavi nesrazmjernu imovinsku korist ili ne. III. Naime, primalac izdravanja je u asu zakljuenja ugovora bio bolestan, te e sud ponititi ugovor ako utvrdi da je tueni (davalac izdravanja), s obzirom na konkretne okolnosti, raunao sa skorom smru primaoca izdravanja i na taj nain pribavio nesrazmjernu imovinsku korist. Sudska praksa: Ukoliko je ugovorna kamata nerealna odnosno zelenaka, tada sudovi imaju ovlatenje da tako ugovorenu kamatu umjere i svedu na realne vrijednosti, koje odgovaraju naelu savjesnosti i potenja u zakljuenju obligacionih ugovora i naelu jednake vrijednosti uzajamnih davanja. 12

10 11

Npr. u lanovima 134, 268 ZOO. Vidi VS BiH, Rev. 285/89, od 21.12. 1989. Bilten SP VS BiH 1/90 114. 12 VS S, broj Pzz. 29/00. Bilten 4/2000.

UGOVORI

11

Jai je u pravu prvi kupac nekretnine nego drugi nesavjesni kupac koji je na temelju ugovora prenio na sebe pravo vlasnitva uknjibom u zemljinu knjigu. 13 Ugovorna klauzula koja bi prodavcu davala pravo da povea ugovorene obaveze kupca (da mu plati vee cijene od ugovorenih) na osnovu jednostrane i formalne potvrde treeg lica iju materijalnu ispravnost kupac ne bi mogao osporavati, protivna je naelu savjesnosti i potenja. 14 2.3. Ravnopravost strana Kao strane u jednom obligacionom odnosu mogu se javiti bilo fizika bilo pravna lica. Sve strane u obligacionom odnosu su ravnopravne. Ravnopravnost, kao jedan od opih principa, garantira i Ustav BiH, prema kojem su graani jednaki u svojim pravima i dunostima bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, spol, jezik itd. Ravnopravnost strana podrazumijeva njihovu pravnu a ne ekonomsku ravnopravnost. S tim u vezi, prilikom zasnivanja obligacionih odnosa jedna strana ne smije imati nadreen poloaj u odnosu na drugu stranu koja bi koritenjem takvog poloaja drugoj strani nametnula neeljeni sadraj ugovora i obaveze koje iz njega proizilaze. Ako bi jedna strana, koristei se svojim poloajem, drugoj strani, nametnula obaveze koje slabija strana pod normalnim okolnostima ne bi prihvatila, tada bi slabija strana mogla zahtijevati ponitenje takvog ugovora 15. Obligaciono pravo obezbjeuje ravnopravnost strana ne samo u vrijeme zakljuenja, nego i u vrijeme izvrenja ugovora i preuzetih ugovornih obaveza. Tako je prema odredbi l. 122. st. 1. ZOO, predvieno da u dvostranim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obavezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistie iz prirode posla. Nasuprot tome, ravnopravnost strana nije univerzalan princip u svim oblastima prava. Na primjer, u upravnim odnosima volja dravnog organa je nadreena volji druge strane ili kod obaveze plaanja poreza, poreski obveznik ne moe uticati na postojanje i visinu poreske osnovice i sl. Sudska praksa: Nije doputeno ugovaranje prava na jednostrani raskid ugovora u korist jedne od ugovornih strana, bez vremenskog ogranienja. 16

13 14

VS BiH, Rev. 224/88, od 16.02. 1989. Bilten SP VS BiH 2/89 24. Rjeenje Vrh. priv. suda, Sl. 550/62. 15 Vidi odredbe l. 60 66. ZOO. 16 VS BiH, Rev. 667/86, od 28.09. 1987. Bilten SP VS BiH 4/87 27.

UGOVORI

12

2.4. Naelo jednake vrijednosti davanja Naelo jednake vrijednosti davanja odnosi se samo na dvostrano obvezne ugovore, jer se takvim ugovorima stvaraju obaveze za obje ugovorne strane. Naime, prema l. 15. st. 1. ZOO u zasnivanju dvostranih ugovora uesnici, odnosno ugovarai polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih davanja. Iako, Zakon govori o uzajamnim davanjima pod tim pojmom podrazumijevaja se pored davanja i injenje, neinjenje ili trpljenje, kako je to, kao predmet obaveze, navedeno u l. 46. st. 1. ZOO. Naelo jednake vrijednosti uzajamnih davanja nije apsolutno i pod njim se ne podrazumijeva matematika podudarnost prestacija ugovornih strana, jer je u prometu teko zamisliv potpuni ekvivalent uzajamnih davanja ugovornih strana. Od ovog naela postoje odreeni izuzeci. Prije svega, po logici stvari, ovo se naelo ne primjenjuje na jednostrano obvezne ugovore. Kod jednostrano obveznih ugovora ne postoje uzajamna davanja nego je samo jedna strana obavezna na odreenu inidbu, a druga strana ima pravo zahtijevati ispunjenje te inidbe (npr. ugovor o poklonu ili ugovor o posluzi i sl.). Zatim, ovo naelo nije primjenjivo ni na sve dvostrano obvezne ugovore i to se prije svega odnosi na one ugovore kod kojihi je izraen element aleatornosti. To su prije svega ugovor o osiguranju, ugovor o doivotnom izdravanju, ugovor o kupovini nade (npr. budueg roda penice i sl.), igre na sreu i sl. Navedena zakonska odredba (l. 15. st. 1. ZOO) je naelnog karaktera i ona u sebi ne sadri pravnu posljedicu. Zbog toga je u posebnim odredbama Zakona propisano u kojim sluajevima naruavanje ovog naela povlai odreene pravne posljedice. Povreda ovog naela mogua je kako u vrijeme zakljuenja ugovora tako i nakon njegovog zakljuenja. Povredu naela jednake vrijednosti uzajamnih davanja u vrijeme zakljuenja ugovora nalazimo u sluaju prekomjernog oteenja (l. 139. ZOO u sluaju kad je u dvostranom ugovoru u vrijeme zakljuenja ugovora postojala oigledna nesrazmjera) i kod zelenakog ugovora (l. 141. ZOO kad jedno lice koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou ugovori za sebe ili nekog treeg korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obavezao dati ili uiniti). S druge strane nejednakost uzajamnih davanja moe nastupiti usljed promijenjenih okolnosti (l. 133. ZOO), gdje se nesrazmjer javlja poslije zakljuenja ugovora. Povreda naela uzajamnih davanja povlai za sobom odreene pravne posljedice samo u onim sluajevima kad to Zakon izriito predvia. Ovo naelo sud ne moe primjenjivati apstraktno nego se uvijek mora pozvati na konkretan propis u kojem je navedena pravna posljedica u sluaju nejednakosti uzajamnih davanja. Da bi uspio sa svojim zahtjevom zainteresirano lice se mora pozvati na povredu jednakih davanja i tu povredu mora dokazati, a ako to ne uspije sud e ga odbiti sa zahtjevom.

UGOVORI

13

Sudska praksa: Dispozitivnost norme o ugovornoj kamati moe se protezati samo dok ne doe u sukob sa osnovnim naelom graanskog prava jednake vrijednosti uzajamnih davanja. Naime, u konkretnom sluaju stanke su ugovorom o namjenskom oroenom depozitu ugovorile visinu kamate na iznos deponovanih sredstava od 0,6% dnevno. U ovakvim situacijama sud je duan utvrditi da li ugovorna kamata od 0,6% odnosno 18% mjeseno predstavlja realnu i uobiajenu kamatu za takvu vrstu posla, jer samo takvoj kamatnoj stopi sud moe pruiti sudsku zatitu. 17 Ne postoji nesrazmjera ugovorenih davanja u pogledu visine ugovorene kamate na bankarski kredit, kada je visina odreena prosjenom visinom kamatnih stopa na tritu novca. 18 Ugovor o doivotnom izdravanju ima element aleatornosti, jer obaveza izdravanja traje do smrti primaoca izdravanja, a smrt je, po pravilu, vremenski neizvjesna, pa se ne moe primjenjivati pravilo jednake vrijednosti davanja. 19 2.5. Dunost ispunjenja obaveza Obligacija je odnos izmeu povjerioca i dunika na osnovu kojeg povjerilac ima pravo od dunika zahtijevati ispunjenje odreene obaveze. U tom smislu i ZOO u osnovnim naelima propisuje dunost ispunjenja obaveza, a za sluaj da to dunik ne uini dobrovoljno povjerilac svoje pravo moe ostvariti i prinudnim putem. Kad se radi o ispunjenju ugovornih obaveza tada i danas vai pravilo iz rimskog prava da je ugovor za strane zakon pacta sunt servanda. Obavezu je u prvom redu duan ispuniti dunik, ali je povjerilac duan primiti i ispunjenje od svakog treeg lica koje ima pravni interes da obaveza bude ispunjena (npr. jemac). Pod odreenim uslovima obavezu moe ispuniti i tree lice koje ne mora imati pravni interes za ispunjenje obaveze (npr. preuzimalac duga l. 446ZOO). Ako dunik ne ispuni svoju obavezu ili je ne ispuni na vrijeme, tada on snosi tetne posljedice svoga ponaanja 20. Obaveza se moe ugasiti saglasnou volja strana u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona. U odredbama l. 295 359. ZOO propisane su injenice za koje zakon vee uinak prestanka obaveze, a to su: ispunjenje, prijeboj (kompenzacija), otpust duga, prenov (novacija), sjedinjenje (konfuzija), nemogunost ispunjenja, protek vremena i smrt.17 18

Rjeenje Vieg trgovinskog suda u Beogradu, P. 5408/01, od 21.02. 2002. VS S, broj Prev. 256/97. Bilten 4/1997. 19 VS BiH, Rev. 557/86, od 14.05. 1987. Bilten SP VS BiH 3/87 68. 20 Tako je u Odluci VS BiH, Gvl. 25/84. od 4.10. 1984, odlueno da je prodavac automobila duan vratiti dio cijene koju je naplatio od kupca, uslovljavanjem te uplate prijetnjom raskida, i to u vrijeme kada je svojom krivnjom ve pao u docnju s isporukom prodatog vozila (u ugovorenom roku isporuke cijena nije bila mijenjana). Odluka objavljena u Biltenu sudske prakse VS BiH 4/84 2.

UGOVORI

14

Sudska praksa: Etani vlasnici stambene zgrade u svojini mogu sporazumno prikljuiti dio zajednike prostorije: hodnika, podruma, tavana itd. posebnom dijelu zgrade, a taj sporazum obavezuje i njihove pravne sljednike. 21 Zaposlenik je ovlaten traiti ispunjenje ugovora o svom prelasku na rad u drugu pravnu osobu to su ga zakljuile meusobno dvije pravne osobe uz njegovu saglasnost. 22 Banka ne odgovara za tetu zbog pravne nemogunosti ispunjenja ugovora o depozitu u pogledu kamata, koja je nastupila nakon zakljuenja ugovora stupanjem na snagu prinudnih odredaba o plaanju kamata. 23 2.6. Paljivo ponaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava U jednom obligacionom odnosu dunik je duan u izvravanju svojih obaveza postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obligacionih odnosa (l. 18. st. 1. ZOO). Ova panja se dijeli na panju dobrog domaina ako se radi o graansko-pravnim obligacionim odnosima ili panju dobrog privrednika, ako se radi o privredno-pravnim obligacionim odnosima. S panjom dobrog domaina duan je da postupa dunik koji je zasnovao obligacioni odnos van svoje poslovne djelatnosti. To je najee sluaj sa fizikim licima, ali se moe raditi i o pravnim licima ako obligacioni odnos nisu zasnovali u okviru poslovne djelatnosti kojom se bave. S panjom dobrog privrednika moraju da postupaju ona lica koja su obligacioni odnos zasnovali u okviru svoje poslovne djelatnosti 24. Panja dobrog domaina, odnosno dobrog privrednika je apstraktan pojam i cijeni se u svakom konkretnom sluaju 25. Moe se, ipak, rei da se pod panjom dobrog domaina podrazumijeva ponaanje prosjeno paljivog ovjeka odreene sredine. Ako se kao dunik, u izvravanju obaveze, javlja lice koje se profesionalno bavi odreenom djelatnou (npr. ljekar, advokat i sl.), tada je on duan postupati sa jo veom panjom, tzv. panjom dobrog strunjaka. To je ona panja koja se zahtijeva od prosjeno paljivog strunjaka u odreenoj oblasti.

VS BiH, Rev. 693/86, od 13.08. 1987. Bilten SP VS BiH 4/84 14. VS RH, Rev. 2974/92, od 1.7. 1993. Izbor odluka 2/1995 118. 23 VS RH, Rev. 1543/96, od 12.1. 2000. Izbor odluka 1/2000 42. 24 Kod podijeljene odgovornosti za tetu prouzrokovanu radnjom strunog i nestrunog lica, po stroijim kriterijima se mjeri propust strunog lica. Odluka VS BiH, Rev. 498/90. od 27.9. 1991, Bilten sudske prakse VS BiH 4/91 58. 25 Tako je u jednoj Odluci VS BiH, Gvl. 31/87. od 22.7. 1987., odluio da nije iskljuena odgovornost izvoaa molerskih radova za tetu vlasniku lustera, koji su njegovi radnici u toku molovanja skinuli sa plafona i usljed nepanje razbili na podu, i u sluaju ako bi se utvrdilo da vlasnik stana nije postupao s panjom koja se oekuje u takvim okolnosti od ovjeka prosjenih sposobnosti, ve bi to bio razlog samo za smanjenje naknade tete. Odluka objavljena u Biltenu SP VS BiH 4/87 39.22

21

UGOVORI

15

Izuzev dunika i povjerilac je duan da se u ostvarivanju svojih prava uzdri od postupaka kojim bi se otealo izvrenje dunikove obaveze. Strana koja se u obligacionom odnosu nije ponaala s potrebnom panjom odgovorna je drugoj strani za prouzrokovanu tetu. Hipotetiki sluaj: Kupac K je zakljuio ugovor sa prodavcem P o kupovini dva automobila za ukupnu cijenu od tadanjih 500.000 dinara. Prodavac se obavezao izvriti isporuku vozila u drugom kvartalu 1984. godine. U toku postupka utvreno je da je kupac platio cijenu u februaru 1984. godine. U maju i junu 1985. godine, prodavac je poveao cijene vozilima i od kupca zatraio razliku u cijeni kao uslov odravanja ugovora na snazi. Kupac je to nedvosmisleno odbio, nakon ega je prodavac vratio kupcu iznose uplaene na ime kupoprodajne cijene na koji nain se faktiki deklarisao da jednostrano raskida zakljueni ugovor. Prodavac raskid ugovora pravda time da je do poveanja cijena dolo iz objektivnih razloga (inflatorna kretanja i sl.) i to prije isteka roka u kome je prodavac bio obavezan isporuiti automobile. U toku postupka utvreno je da je prodavac (tueni) izvrio isporuku tri automobila, prije poskupljenja, licima koji su uplatu cijene izvrili poslije kupca K (tuioca) Kupac nije saglasan sa raskidom ugovora, te od prodavca trai isporuku kupljenih vozila. Kakvu e odluku donijeti sud? 26 Obrazloenje: I. U ovom sluaju je nesporno da je zakljuen ugovor o prodaji, te da je prodavac poveao prodajne cijene prije isporuke automobila. Prodavac moe poveati cijene ukoliko su na formiranje cijene uticale objektivne okolnosti da cijena bude via (npr. inflatorna kretanja). II. Meutim, u konkretnom sluaju prodavac se nije drao isporuke vozila prema redoslijedu uplata, to bi trebala biti uobiajena praksa. Nepridravanja poslovnih obiaja predstavlja krenje naela savjesnosti i potenja izraenog u lanu 12. ZOO, kao i naela o dunosti uesnika u obligacionim odnosima da u izvravanju svojih obaveza postupaju sa panjom dobrog privrednika (l. 18. st. 3. ZOO). III. Prodavac (tueni) nije imao pravo na jednostrani raskid ugovora o prodaji automobila, te je s tim u vezi obavezan ispuniti svoju ugovornu obavezu. To znai da je prodavac duan, u svrhu ispunjenja ugovora, predati kupcu (tuiocu) kupljene automobile poblie navedene u ugovoru o prodaji.

Sudska praksa:

26

Vidi VS BiH, Rev. 353/87, od 14.07. 1988.

UGOVORI

16

Iako je nadleni organ imao pravo da srui zgradu koja je sagraena bez graevinske dozvole, nije ovlaten da pri tome postupa bezobzirno, ve pri ruenju treba da postupa tako kako bi teta bila to manja, jer e u protivnom odgovarati za tetu. 27 Krajnje je nepaljivo postupao vlasnik stroja utovarivaa kad je prilikom istovara ute uao s utovarivaem tekim 12 tona u prizemnu prostoriju i propao u podrum, a da prethodno nije provjerio sigurnost poda prizemlja. 28 Kod podijeljene odgovornosti za tetu prouzrokovanu radnjom strunog i nestrunog lica, po stroijim kriterijima se mjeri propust prvoga od propusta drugog. 29 Kada proizvoa proizvodi robu za trite, to podrazumijeva da stupa u obligacione odnose, njegova odgovornost je pojaana jer se mora ponaati sa panjom dobrog domaina. Poveana odgovornost proizvoaa proizilazi iz l. 18. ZOO, a njegova odgovornost se cijeni po odredbi l. 158. ZOO. 30 2.7. Primjena dobrih poslovnih obiaja Obiaj oznaava nepisano pravilo nastalo dugotrajnim ponavljanjem, te predstavlja odraz svijesti odreene sredine. Obiaj svoju obaveznost vue iz dugotrajnog ponavljanja i svijesti ljudi da se isto ponaaju u datim prilikama i ubudue. Danas obiaji ne uivaju onaj znaaj koji su imali prije, jer kodifikacije graanskog prava sadravaju pisano pravo. Obiaj je tokom vremena postao supsidijarni izvor prava. Zakon o obligacionim odnosima u l. 21. st. 1. odreuje da su strane u obligacionim odnosima dune u pravnom prometu postupati u skladu s dobrim poslovnim obiajima. Pod dobrim poslovnim obiajima podrazumijeva se komercijalna praksa koja je u tako irokoj primjeni da privrednici oekuju da e ugovorne strane postupati u skladu s takvom praksom 31. Pored poslovnih obiaja koji nisu kodificirani, postoje i poslovni obiaji koji su kodificirani. Kodificirani poslovni (trgovaki) obiaji nazivaju se uzanse. Uzanse se dijele na ope (vae za sve pravne poslove) i posebne (vae samo za odreene pravne poslove). Uzanse se objavljuju od strane ovlatenih tijela, najee privrednih ustanova. U bivoj Jugoslaviji 1954. godine, donesene su Opte uzanse za promet robom i do donoenja Zakona o obligacionim odnosima bile su glavni izvor prava za regulisanje ugovornih odnosa u privredi. Donoenjem Zakona o obligacionim odnosima Opte uzanse su izgubile na znaaju i one se ne primjenjuju u pitanjima koja su Zakonom regulirana. Ipak, postoje mnoge situacije koje nisu ureene Zakonom. U takvim sluajevima27 28

Ks u Sarajevu Bilten SP KsS 3/2001 str. 23. VS RH, Rev. 570/93, od 03.02. 1994. Izbor odluka 1/1996 17/59. 29 VS Bih, Rev. 498/90, od 27.09. 1991. Bilten SP VS BiH 4/91 58. 30 VS S, broj Prev. 368/96. Bilten 1/1998. 31 A. Goldtajn, Privredno ugovorno pravo, Zgreb, 1967., str. 26.

UGOVORI

17

mogua je primjena uzansi ako su strane ugovorile njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjele 32. Sudska praksa: Naruilac iz ugovora o graenju, ako nije drugaije ugovoreno, mora izjavu o zadravanju prava na ugovornu kaznu zbog zadocnjenja izvoaa u obavljanju radova, dati do zavretka konanog obrauna. Izjava mora biti odreena i jasna, inae ne proizvodi pravno dejstvo. 33 Prodavac motornog vozila pao je u docnju, iako nije prekoraio ugovoreni rok, ako se nije pridravao redoslijeda isporuke vozila, pa nema pravo da trai razliku u cijeni koja je poveana unutar roka isporuke, ali nakon dana kada je motorno vozilo trebalo biti isporueno kukpcu da se prodavac drao vremenskog redoslijeda isporuke vozila. 34 Nalogoprimac kome je kupac dao nalog da primi robu i uva je za njegov raun duan je da sa prodavcem izvri kvantitativni i kvalitativni prijem robe u momentu isporuke, pa se reklamacije kupca ne mogu uvaiti. 35 2.8. Jedinstvenost reguliranja ugovornih odnosa Dononjem Zakona o obligacionim odnosima usvojeno je naelo da se odredbe Zakona koje se odnose na ugovore jedinstveno primjenjuju bez obzira da li se radi o obligacionim ili privrednim (trgovakim) ugovorima. Prema odredbi l. 25. st. 2. ZOO ugovori u privredi su ugovori koje preduzea i druga pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti koje sainjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi s tim djelatnostima. Iz navedene definicije moe se zakljuiti da su ugovori u privredi takvi ugovori koji meu sobom zakljuuju privredni subjekti. Privredni subjekti su najee pravna lica preduzea, ali to moe biti i pojedinac vlasnik neke zanatske ili ugostiteljske radnje koja nema svojstvo pravnog lica 36. Naravno, da bi se radilo o ugovoru u privredi privredni subjekti moraju zakljuiti ugovor iz okvira svoje poslovne djelatnosti. Na primjer, ako bi jedno preduzee pozajmilo novac zdravstvenoj ustanovi ne bi se radilo o ugovoru u privredi, pa zajmodavac ne biU tom smislu se izjasnila i sudska praksa. Naime, prema jednoj Odluci VS FBiH smatra se da su ugovorne strane htjele primjenu uzansi za promet robom kad u ugovoru upotrijebe izraze koji se koriste u ovim uzansama (npr. franco uz naznaku mjesta opredjeljenja isporuka u M.) - VS FBiH, P. 236/97. od 18.11. 1997., objavljeno u Biltenu SP VS FBiH 1/98 - 26. 33 VS BiH, P. 700/90, od 12.07. 1991. Bilten SP VS BiH 3/91 42. 34 VS BiH, Rev. 441/90, od 18.10. 1990. Bilten VS BiH 4/90 53. 35 VS BiH, P. 443/86, od 27.05. 1987. Bilten SP VS BiH 3/87 30. 36 Potraivanje isplate cijene za utroenu vodu koju je komunalno preduzee isporuilo ugostiteljskom objektu smatra se kao potraivanje koje proistie iz ugovora u privredi - (Pregled sudske prakse 41, prilog Nae zakonitosti broj odluke 31.).32

UGOVORI

18

imao pravo na kamatu, ako to nije izriito ugovoreno 37. Isto tako, ne bi se radilo o ugovoru u privredi ako bi jedna ugovorna strana bila privredni subjekt (npr. preduzee) a druga strana obian graanin (npr. potroa), jer je potrebno da su obje ugovorne strane privredni subjekti. Zakon o obligacionim odnosima je postavio jedinstvena pravila za obligacione i privredne ugovore, ali je ipak vodio rauna i o specifinostima poslovnih odnosa izmeu privrednika (trgovaca). S tim u vezi, Zakon je u pojedinim sluajevima predvidio posebna pravila za ugovore u privredi 38. Na primjer, pravilo je da se kod djeljivih obaveza gdje ima vie dunika, obaveza meu njima dijeli na jednake dijelove. Ali je prema l. 413. ZOO predvieno da kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obavezi nastaloj ugovorom u privredi, oni odgovaraju povjeriocu solidarno, osim ako su ugovarai izriito otklonili solidarnu odgovornost. Zatim, kod ugovora o zajmu ako nita nije ugovoreno dunik (zajmoprimac) ne duguje kamatu. Ali, kod ugovora u privredi zajmoprimac duguje i kamatu i ako ona nije ugovorena. Zakon o obligacionim odnosima je detaljno uredio ugovore kao izvore nastanka obligacije, te se smatra da ostale izvore obligacija Zakon ne mora tako detaljno regulirati. U tom smislu u st. 3. l. 25. ZOO odreeno je da se odredbe ovog Zakona koje se odnose na ugovore shodno primjenjuju i na druge pravne poslove. To se prije svega odnosi na javno obeanje nagrade, vrijednosne papire, bankarske poslove i sl., a sve to pod uslovom da odreeni odnosi kod tih pravnih poslova nisu posebno ureeni, odnosno da postoje pravne praznine. Razumljivo je, samo po sebi, da se pravila o ugovorima ne primjenjuju u sluaju vanugovorne (deliktne) odgovornosti za tetu.

3. ZAKLJUENJE OBLIGACIONIH UGOVORA Obligacioni ugovori nastaju saglasnim izjavama volje ugovornih strana. Ugovorne se strane moraju najmanje usaglasiti o bitnim elementima konkretnog ugovora. Sve dok ugovorne strane ne postignu punu saglasnost o bitnim elementima, ugovor nije zakljuen. Sudska praksa: Smatra se da ugovor nije nastao, iako je prividno zakljuen u formi propisanoj za ovakav ugovor, ako je jedna od ugovornih strana potpisala pismeni ugovor, ne znajui ta potpisuje, a meu ugovornim stranama nije postignut sporazum o bitnim sastojcima ugovora te vrste 39.

Vidi Odluku VS BiH, P. 798/89. 0d 29.10. 1990. Bilten SP VS BiH 4/90 58. U tom smislu posebno vidi, l. 18. st. 1 i 2.; 462. st. 2.; 481. st. 1.; 482. st. 1.; 558. st. 2. 1004. st. 4. ZOO. 39 Odluka VS BiH, Rev. 515/86, od 16.04.1987. Objavljeno u Bilten SP VS BiH 2/88-2.38

37

UGOVORI

19

Nije nastao ugovor o poklonu tednog uloga kada je njegov imalac za ivota ovlastio treeg da u njegovo ime i za njegov raun podie novana sredstva radi podmirenja trokova ivota 40 Nije svaki sporazum ugovornih strana relevantan za obligaciono pravo, nego samo oni ugovori kojima zakon (pravni poredak) priznaje svojstvo obligacionog ugovora. Da bi jednom ugovoru bilo priznato svojstvo obligacionog ugovora, on mora ispunjavati sljedee pretpostavke: a) b) c) d) e) da ugovorne strane posjeduju poslovnu sposobnost; da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana; da postoji predmet ugovora; da postoji valjan osnov ugovora (obvezivanja), a ponekad i forma ugovora (kao poseban uslov, samo kod pojedinih ugovora).

3.1. Poslovna sposobnost ugovornih strana a. Poslovna sposobnost fizikih lica Hipotetiki sluaj: M ima 17 godina i ide u kolu. Vraajui se iz kole s prijateljima, kod P-a je vidio motor koji mu se svidio, a kojeg P ima namjeru prodati. Na M-ovo pitanje pristao je P motor prodati za 2.500 KM. Odmah su se dogovorili da M cijenu moe platiti u 5 jednakih rata, a motor preuzeti ve pri prvoj isplati. M plaa prvu ratu vlastitom uteevinom i, raunajui na to da e njegovi roditelji platiti ostatak, odvozi motor kui. Meutim, roditelji (R) nisu saglasni s M-ovim postupkom i interesuju se mogu li ugovor osporiti (raskinuti, ponititi i sl.). Pitanje: Jesu li M i P zakljuili ugovor? Punoljetna fizika lica koja nisu pod starateljstvom (a niti im je oduzeta poslovna sposobnost), kao i pravna lica imaju potpunu poslovnu sposobnost. Poslovnu sposobnost imaju i ona lica koja jo nisu navrila 18. godina ako su zakljuila brak. Lica koja imaju potpunu poslovnu sposobnost mogu svojim vlastitim radnjama sticati prava i obaveze 41. Pored poslovne sposobnosti, potrebno je kratko podsjetiti i na pravnu sposobnost. Pravna sposobnost je sposobnost biti nosilac prava i obaveza. Za razliku od poslovne sposobnosti, koju imaju samo odreena lica, pravnu spososbnost imajuVS BiH, Rev. 564/84, od 13.12.1984. Bilten SP VS BiH 1/85 2. U bivoj Jugoslaviji nije postojala jedinstvena kodifikacija Graanskog prava, te je pitanje poslovne sposobnosti preputeno republikom zakonodavstvu. U Bosni i Hercegovini poslovna sposobnost regulirana je u Porodinom zakonu. Prema lanu 105. st. 3 Porodinog zakona BiH propisano je da se potpuna poslovna sposobnost stie nastupanjem punoljetstva, kao i zakljuenjem braka prije punoljetstva. U stavu 2. istog lana odreeno je da dijete postaje punoljetno kad navri 18 godina ivota.41 40

UGOVORI

20

sva fizika lica. Valja znati da je pravna sposobnost fizikog lica ira od pravne sposobnosti pravnog lica, koja zavisi od cilja osnivanja pravnog lica. Fizika lica posjeduju opu, a pravna posebnu pravnu sposobnost. Za razliku od potpune poslovne sposobnosti, postoji i potpuna poslovna nesposobnost. Potpuno poslovno nesposobna lica su svi maloljetnici ispod etrnaest (14) godina, kao i ona punoljetna lica kojima je oduzeta u cijelosti poslovna sposobnost. Za lica koja nemaju poslovnu sposobnost ugovore zakljuuju njihovi roditelji, odnosno staraoci kao zakonski zastupnici. Ugovor zakljuen od strane lica koje nema poslovnu sposobnost je nitav. U tom smislu izjasnila se i sudska praksa. Sudska praksa: Nije valjan kupoprodajni ugovor, ako jedna strana u asu zakljuenja ugovora nije zbog duevnog oboljenja bila u stanju shvatiti njegov znaaj. Pri tome, bez uticaja je na odluivanje okolnost da je poslovna sposobnost toj stranci oduzeta tek nakon zakljuenja ugovora 42. Nepostojei je ugovor koji je zakljuilo umobolno lice, iako ugovara u vrijeme zakljuenja ugovora nije bio lien poslovne sposobnosti, ako zbog duevnog oboljenja nije bio u stanju da shvati znaaj ugovora 43. Nitav je ugovor o doivotnom izdravanju zakljuen s tekim plunim bolesnikom dva dana pred smrt, koji usljed bolesti nije bio u stanju da razumno rasuuje, iako nije bio lien poslovne sposobnosti 44. Sud e, pozivom na odredbu lana 56. stav 1. ZOO, po zahtjevu nasljednika ugovorne strane, utvrditi da je nitav ugovor ako ustanovi da su u vrijeme zakljuenja ugovora postojale injenice i pravne pretpostavke za potpuno oduzimanje poslovne sposobnosti ugovaraa, iako postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti nije bio pokrenut do smrti ugovorne strane 45. Od pravila da lica koja nisu poslovno sposobna ne mogu zakljuiti pravni posao, pa ni ugovor postoje izuzeci. Tako je u praksi ope prihvaeno da ta lica mogu sklapati ugovore manjeg znaaja. To je, prije svega, svakodnevna kupovina novina, ivotnih namirnica i sl. Drugi izuzetak se odnosi na sklapanje dobroinih ugovora. Ograniena ili djelimina poslovna sposobnost. U naem pozitivnom pravu sticanje ograniene poslovne sposobnosti nije bilo regulirano, to znai da se radilo o pravnoj praznini. Meutim donoenjem novog Porodinog zakona ova praznina je rijeena i to tako to lica iznad 14 godina imaju ogranienu poslovnu sposobnost. Ogranieno poslovno sposobna lica mogu bez saglasnosti42 43

Kantonalni sud u Sarajevu Bilten SP KS Sarajevo 1/2002, str. 18. VS BiH, Rev. 647/89, od 18.05.1990. Bilten SP VS BiH 4/90 33. 44 VS BiH, Rev. 442/90, od 20.11.1990. Bilten SP VS BiH 1/91 88. 45 VS BiH, Rev. 639/85, od 24.04.1986. Bilten SP VS BiH 3/86 5.

UGOVORI

21

zakonskog zastupnika zakljuivati samo one ugovore ije im je zakljuenje zakonom dozvoljeno.

Sudska praksa: Ugovor o poklonu u svojstvu poklonoprimca moe punovano zakljuiti i ogranieno (djelimino) poslovno sposobno lice (u konkretnom sluaju maloljetnik star esnaest godina) 46. Lica koja imaju ogranienu poslovnu sposobnost mogu zakljuivati i druge ugovore ukoliko za to imaju saglasnost zakonskog zastupnika. Tu saglasnost zakonski zastupnik moe dati prije zakljuenja ugovora, i tada se govori o dozvoli, ili nakon zakljuenja ugovora, i tada se radi o odobrenju. I u jednom i u drugom sluaju pravne posljedice tog ugovora djeluju od momenta zakljuenja istog. Saglasnost za zakljuenje ugovora mora se dati u onoj formi koja je propisana za taj ugovor. Ukoliko bi ugovor bio zakljuen bez saglasnosti zakonskog zastupnika, takav ugovor bi imao obiljeja nepotpunog ili epavog ugovora (negotium claudicans). Ukoliko se dobije naknadna saglasnost (odobrenje), ugovor e vaiti kao da je saglasnost postojala i prije zakljuenja ugovora. Ako zakonski zastupnik ne bi dao odobrenje, ugovor bi bio nitav od poetka (ex tunc) i ne bi proizvodio pravno dejstvo, a strana koja je eventualno neto primila na ime ispunjenja ugovora bila bi obavezna to vratiti. Saugovara ogranieno poslovno nesposobnog lica ima pravo odustati od zakljuenog ugovora, i to: a) ako on nije znao za poslovnu nesposobnost druge ugovorne strane ili b) ako je on znao da je drugo lice poslovno nesposobn, ali ga je ono prevarilo da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. Pravo odustanka se gasi najkasnije nakon isteka roka od 30 dana od dana saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno saznanja za odsustvo odobrenja zakonskog zastupnika 47. Ovo pravo prestaje i prije isteka roka od 30 dana ukoliko zakonski zastupnik prije odobri zakljueni ugovor 48. Na Zakon u lanu 57. govori o poslovno nesposobnom licu, mada se iz pravne norme primjeuje da se zapravo radi o ogranienoj poslovnoj sposobnosti. Rjeenje hipotetikog sluaja: Ugovor je zakljuen kad se ugovorne strane saglase o bitnim sastojcima ugovora (l. 26. ZOO). U naem sluaju M i P su se dogovorili o predmetu (motor, motocikl) i cijeni (2.500 KM). Da bi dolo do zakljuenja ugovora mora postojati ponuda i prihvat ponude l. 32. + l. 39. ZOO.

VS BiH, Rev. 635/85, od 20.03.1986. Bilten SP VS BiH 2/86 1. Vidi l. 57 i 112. ZOO. Prema njemakom pravu ( 108, st. 2. BGB-a), kada druga strana pozove zakonskog zastupnika da se izjasni o odobrenju, odobrenje se moe dati samo do isteka dvije sedmice od primitka poziva; a ako odobrenje nije izjavljeno, smatra se uskraenim. 48 Vidi l. 57 - 59. ZOO.47

46

UGOVORI

22

M je maloljetnik djelimino poslovno sposobno lice (od 14 godina.). Da bi maloljetnik mogao zakljuiti ugovor potrebna je saglasnost treeg lica (zakonskog zastupnika u ovom sluaju roditelja). Saglasnost se moe dati prije zakljuenja ugovora, u kojem sluaju govorimo o dozvoli, a moe i poslije zakljuenja ugovora, gdje se radi o odobrenju (l. 29. st.1. ZOO). Da je M imao prethodno odobrenje roditelja, kao dozvolu, ugovor bi bio valjan ovako se radi o negotium claudicans - valjanost posla ovisi o odobrenju. M nema prethodno odobrenje (dozvolu), niti R namjeravaju (kako se vidi iz sluaja) dati odobrenje. R imaju pravo na ponitenje zakljuenog ugovora. Maloljetnik koji je navrio 15 godina ivota moe zasnovati radni odnos i svojom zaradom slobodno raspolagati 49. Ovi maloljetnici imaju specijalnu poslovnu sposobnost i mogu punovano, bez odobrenja roditelja ili staraoca, zakljuivati sve pravne poslove koji se odnose na njihovu zaradu. Smatramo da bi ova lica mogla takoer zakljuiti ugovor o djelu i isto tako slobodno raspolagati naknadom dobijenom iz tog ugovora b. Poslovna sposobnost pravnog lica Poslovna sposobnost pravnog lica mjeri se sposobnou njegovih organa, preko kojih pravno lice realizira svoju poslovnu sposobnost. U principu poslovna sposobnost pravnih lica izjednaena je sa poslovnom sposobnou fizikih lica. Razlika je u tome to kod pravnog lica nema stupnjevanja poslovne sposobnosti, dok kod fizikog lica ima. Pravno lice je ovlateno da sklapa ugovore u okviru svoje pravne sposobnosti, ali ako je ugovor zakljuen izvan okvira pravne sposobnosti, on nema pravno dejstvo 50. Znai, ugovor sklopljen izvan okvira pravne sposobnosti nije vaei, ali lice koje je prilikom sklapanja ugovora bilo savjesno, ima pravo traiti naknadu tete. Smatramo da u ovom sluaju savjesno lice ima pravo na naknadu tzv. pozitivnog interesa. To je ona naknada koju bi druga ugovorna strana ostvarila da je ugovor bio valjan. Sudska praksa: Ugovor o snimanju i kupovini gramofonskih ploa zakljuen po narudbi firme (preduzea) koja ne obavlja djelatnost prometa ovakvim ploama ne proizvodi pravno dejstvo 51. Ne proizvodi pravno dejstvo ugovor koji je preduzee (u to vrijeme: organizacija udruenog rada) zakljuilo van okvira svoje osnovne i sporedne djelatnosti 52.49 50

Vidi l. 12. st. 1. Zakona o radu (Sl. novine FBiH, broj 43/99) i l. 87. st. 3. Porodinog zakona BiH. Vidjeti lan 54. ZOO. 51 VS BiH, P. 618/87, od 28.04.1988. Bilten SP VS BiH 3/88 19. 52 VS BiH, P, 299/86. od 27.11.1986. Bilten SP VS BiH 1/87 4.

UGOVORI

23

3.2. Saglasnost volja ugovornih strana Ugovor se moe zakljuiti samo saglasnim izjavama volja ugovornih strana. Sam sadraj ugovora odreuje se saglasnou volja. Ukoliko ugovorne strane ne postignu saglasnost o bitnim elementima, tada nema ni ugovora. Pored saglasnosti izjava volja, za nastanak jednog punovanog ugovora neophodno je da su ove izjave punovane. Punovanost izjava volja pretpostavlja da su one dane slobodno, bez prinude, da nisu dane u zabludi ili usljed prevare itd. Volja koja dovodi do zakljuenja ugovora mora imati karakteristike pravno relevantne volje, to podrazumijeva postojanje svijesti i namjere (htijenja). Svijest ugovorne strane obuhvata znaaj i posljedice zakljuenja pravnog posla (ugovora), a namjera znai da ugovorne strane ele zakljuenje upravo toga ugovora sa svim njegovim specifinostima (animus contrahendi). Pravno relevantna volja, pored toga to je slobodna, mora biti ozbiljna i stvarna. Ozbiljnost volje znai da volja izraena u ali ne proizvodi pravno dejstvo. Sa izjavom volje datoj u ali poistovjeuje se i izjava volje data na pozornici ili drugoj situaciji, gdje se lako raspoznaje da je izjava u pravnom smislu neozbiljna. Pravno relevantna volja mora biti i stvarna, a ne simulirana. Znai, ako bi ugovorne strane saglasno, prema vani (prema treim licima), izjavile da zakljuuju jedan (npr. ugovor o poklonu), a zapravo zakljuuju drugi ugovor (npr. ugovor o prodaji), tada saglasna izjava da se sklapa taj ugovor (o poklonu) u principu ne bi vodila zakljuenju tog ugovora. Ovdje se ustvari radi o prikrivenom (prividnom) pravnom poslu (ugovoru), a prema lanu 66, st. 1. ZOO-a, prividan ugovor nema uinka meu ugovornim stranama. Meutim, ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vai ako je udovoljeno uslovima za njegovu pravnu valjanost (lan 66. st. 2.). Sudska praksa: Okolnost da je ugovor o doivotnom izdravanju po svom sadraju ustvari ugovor o poklonu (darovanju), ne ini taj ugovor nitavim ve vrijedi kao ugovor o poklonu 53. Poto se ugovor zakljuuje saglasnom izjavom volja izmeu dva ili vie lica, to je razumljivo samo po sebi da jedno od lica mora preuzeti inicijativu i saoptiti drugoj strani odluku i uslove pod kojim eli zakljuiti ugovor. Strana koja preuzima inicijativu i drugoj nudi zakljuenje ugovora zove se ponudilac, a strana kojoj je ponuda upuena zove se ponueni. Izjava volje ponudioca upuena na zakljuenje ugovora zove se ponuda. Pojam ponuda u pravnom smislu treba razlikovati od pojma ponuda u svakodnevnom ivotu. Naime, pod ponudom u svakodnevnom ivotu podrazumijeva se da jedno lice nudi neku stvar na prodaju i sl. Prema tome ponudilac bi mogao biti samo prodavac. Meutim, ponudu u pravnom smislu53

VSH, Rev. 151/89. od 22.03.1989. PSP 46.

UGOVORI

24

moe dati i kupac i prodavac; zakupodavac ili zakupoprimac i sl. Znai, ponudu moe dati bilo koja ugovorna strana. a. Ponuda Hipotetiki sluaj 1: Vlasnik poslovnog prostora (VP) objavio je konkurs za izdavanje u zakup tog poslovnog prostora putem prikupljanja pismenih ponuda. Izmeu ostalog u konkursu je navedeno da e prednost imati ona ponuda kojom bude ponuen najvii iznos mjesene zakupnine. Tarik (T) je u svojoj ponudi naveo da na ime zakupnine nudi 1% vie od najbolje ponude ostalih uesnika u konkursu. Poslovni prostor dat je treem licu (ZP) u zakup. T trai ponitenje odluke o dodjeli poslovnog prostora. S pravom? 54 Hipotetiki sluaj 2: Trgovac knjigama T poslao je katalog antikvitetskih izdanja knjiga na Pravni fakultet u Sarajevu. Student S je naruio knjigu Obligaciono pravo pod rednim brojem 456. Obraujui narudbe T je ostavio na stranu posljednji primjerak naruene knjige za S-a. Nakon toga T je zapakovao knjigu i odvojio je na stranu kako bi je mogao poslati potom S-u. Meutim, prije nego to je uspio poslati knjigu T dobija narudbu profesora P. Kako T ne eli razoarati P-a, koji je njegov dugogodinji kupac i poznanik, alje mu posljednji primjerak knjige, koju je ve bio odredio za S-a. S sluajno saznaje o tome kako mu je u posljedni as izmakao primjerak rijetke knjige, koju je naruio od T-a. Stoga, S zahtijeva od T-a 200 KM, obzirom da je toliko mogao zaraditi na knjizi da ju je dalje preprodao. Rijeite nastali spor? Ponuda je jednostrana izjava volje kojom jedno odreeno lice (ponudilac) drugom licu (ponuenom) nudi zakljuenje odreenog ugovora pod odreenim uslovima. Ponuda mora biti tako formulirana da zakljuenje ugovora zavisi samo od saglasnosti ponuenog. U pravilu, ponuda se upuuje tano odreenom, jednom ili vie lica. Meutim, ponuda moe biti upuena i neodreenim licima. To je sluaj kod ponude putem automata za cigarete ili pie. Izlaganje robe sa naznaenim cijenama takoer je ponuda upuena neodreenom broju lica. Da bi jedna izjava volje u obliku ponude proizvela pravno dejstvo ona mora imati odreena svojstva po kojima se razlikuje od obine izjave. Ta svojstva su: 1) Ponuda mora sadravati najmanje bitne elemente (bitne uslove; essentialia negotii) predviene za zakljuenje ugovora. Kada ponueni dobije ponudu, zakljuenje ugovora zavisi od njegovog prihvatanja te ponude. Ukoliko54

vidjeti: Vrhovni sud Srbije, Prev. 316/94, od 26.10.1994. godine.

UGOVORI

25

on prihvati ponudu, ugovor se smatra zakljuenim. Iz ovoga je jasno da ponuda mora imati najmanje bitne elemente (npr. kod ugovora o prodaji: predmet i cijenu; kod ugovora o prijevozu: predmet ili lice prijevoza i naknadu za prijevoz) da bi taj ugovor nastao. Znai, ponuda sadrajno mora odgovarati sadraju budueg ugovora 55. Ponuda ne mora sadravati prirodne i sluajne elemente, ali moe. Ako ponuda, pored bitnih, sadri i prirodne i sluajne elemente, tada se ugovarai i o tim elementima moraju usaglasiti. Prirodni elementi (naturalia negotii) nisu potrebni jer oni se ve nalaze u prirodi tog konkretnog ugovora koji se eli zakljuiti, a i sam zakon te elemente regulira. Ponekad i nebitni elementi za ponudioca mogu imati veliki znaaj, tada on moe i te pojedinosti (accedentalia negotii, sluajni uslovi) navesti u ponudi (npr. da robu prodaje na kredit). Ovakvi elementi navedeni u ponudi postaju subjektivno bitni elementi ili bitni elementi po volji stranaka za konkretan ugovor i trae saglasnost oba ugovaraa. 2) Ponuda mora biti upuena od strane ovlatenog lica, koje eli zakljuiti ugovor, i to u svoje ime i za svoj raun (ponudilac) ili od treeg lica koje je ovlateno da zakljui ugovor (punomonika, odnosno zastupnika ponudioca). 3) Ponuda mora biti upuena odreenom drugom licu s kojim se eli zakljuiti ugovor. Ovo lice zove se ponueni. Sama ponuda nije jo ugovor, ali ona ima svoje dejstvo izmeu ponudioca i ponuenog, koje se odnosi na vremensku vezanost ponudioca i pravo ponuenog da tu ponudu prihvati ili ne. 4) Ponuda mora sadravati jasno izraenu volju ponudioca da eli zakljuiti ugovor, i to sa ponuenim, pod uslovima iz ponude (animus contrahendi). To znai da je ponudilac svjestan da iz ovakvog njegovog ponaanja za njega mogu proizai prava, ali i obaveze, te da je on spreman svoje obaveze u cijelosti ispuniti. Ako bi ponudilac u svojoj izjavi stavio odreene rezerve 56, tada to ne bi bila ponuda, nego bi to zapravo bio poziv na pregovore, odnosno poziv da druga strana da ponudu. Na Zakon propisuje da se slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti uinjenih putem tampe i sl., ne smatra ponudom, nego samo pozivom da se uini ponuda pod objavljenim uslovima 57. 5) Ukoliko se ponuda odnosi na zakljuenje ugovora za koji zakon, kao uslov punovanosti, trai postojanje odreene (najee pismene) forme, tada i ponuda mora biti data u toj formi. Od ovog pravila postoji izuzetak ukoliko je ponuda u potpunosti realizirana. U tom sluaju primjenjuju se pravila o konvalidaciji iz lana 73. ZOO, gdje se kae da se ugovor za ije se sklapanje zahtijeva pismena forma smatra pravovaljanim iako nije zakljuen u toj formiAndreas von Tuhr, Allgemeiner Teil des Schweizerischen Obligationenrechts, Zweite ergnzte Auflage herausgegeben von Alfred Siegwart, Erster Halbband, Zrich, 1942. (dalje: Von Tuhr/Siegwart), str. 173. 56 Najee klauzule kojima se izraava rezerva ponudioca su: bez obaveze; neobavezno; bez obliga i sl. 57 lan 35, st. 1. ZOO.55

UGOVORI

26

ako su ugovorne strane izvrile, u cijelosti ili u pretenom dijelu, obaveze koje iz njega nastaju. Sudska praksa: Obavjetenje vlasnika stvari imaocu prava pree kupovine nema karakter ponude za zakljuenje ugovora 58. Ponuda koja ne sadri bitne sastojke ugovora (u konkretnom sluaju nominalno izraenu cijenu) nije potpuna, pa nije podobna za prihvatanje 59. Ponuda odnosno prihvat ponude dani na poslovnom papiru obvezuju ponudioca odnosno ponuenog, premda ih nije potpisala ovlatena osoba, ako su ispunjeni svi uvjeti predvieni Opom uzansom za promet robom broj 21. (lan 1107. stav 2. ZOO) 60. Garantno pismo kojim se donosilac ovlauje da iznajmi i preuzme rent-a-car vozilo, pisano na memorandumu naruioca i potpisano od lica za koje je u tekstu navedeno da je direktor naruioca, te snabdjeveno peatom naruioca, predstavlja punovanu ponudu za zakljuenje ugovora o zakupu vozila 61. Pravna dejstva ponude. Ponuda je jednostrani pravni akt koji obavezuje ponudioca, i to na pridravanje njenog sadraja, a ne na izvrenje sadraja ponude. Pravno valjana ponuda obavezuje samo ponudioca, a ne i ponuenog. Ponueni ima pravo ponudu prihvatiti ili ne prihvatiti. Znai, ponuda obavezuje jednostrano, i to samo ponudioca. Od ovoga pravila postoje izuzeci. Prvi izuzetak se odnosi na mogunost ponudioca da u samoj ponudi istakne iskljuenje obaveznosti ponude. Iskljuenje obaveznosti se postie na taj nain to ponudilac u samoj ponudi stavi klauzulu iz koje se vidi da on eli da ga ponuda ne obavezuje. Drugi izuzetak se odnosi na mogunost opoziva ponude. Naime, prema lanu 36, st. 2. ZOO, ponudilac moe opozvati svoju ponudu samo ako je ponueni primio opoziv prije primitka ponude ili istovremeno s njom. Iz ovoga proizlazi da je ponudu veoma teko opozvati. Opozivanje ponude je mogue samo onda kada je ta ponuda dostavljena ponuenom, tj. kada je ponueni odsutan. Teko je zamisliti, pri dananjim sredstvima komuniciranja, da ponudilac ponuenom poalje ponudu, a da poslije toga istome licu poalje opoziv ponude, koji njemu mora stii prije ponude ili istovremeno s njom, jer samo se u tom sluaju ponuda moe opozvati 62.VS BiH, Rev. 50/89, od 14.09.1989. Bilten SP VS BiH 2/90 17. VS S, broj Prev. 316/94. Bilten 2/1995. 60 Stav privrednog sudstva bive SFRJ, zauzet na XXIV koordinacionom sastanku, Dubrovnik, 24 26. 05. 1990. - Bilten SP VS BiH 2/90 125. 61 VS BiH, P. 644/89, od 30.08.1990. Bilten SP VS BiH 4/90 32. 62 ini nam se da je u djelu M. Konstantinovia Obligacije i ugovori Skica za Zakonik o obligacijama i ugovorima iz 1969. godine, postojalo jedno prihvatljivo rjeenje, koje su redaktori ZOO izbacili pri utvrivanju Nacrta i Prijedloga Zakona. Naime, prema lanu 11, st.3. Skice bilo je predvieno da ako je ponudilac rezervisao pravo da opozove ponudu, opozivanje e vaiti samo ako bude dostavljeno na59 58

UGOVORI

27

Veoma vano pitanje u vezi s ponudom tie se roka. Postavlja se pitanje do kada ponuda obavezuje ponudioca. Ukoliko je zakonodavac odredio obavezu ponudioca tako da ga ponuda obavezuje, za ponudioca je znaajno da zna vremenske granice svoje obaveze. Najjednostavnija situacija je onda kada je ponuda upuena prisutnom licu 63, a ponudilac nije ostavio ponuenom rok za razmiljanje. U tom sluaju ponuda mora biti odmah prihvaena. Ako je u ponudi naveden rok za njeno prihvatanje, tada ta ponuda obavezuje ponudioca do isteka tog roka. Rok se smatra sastavnim dijelom ponude. Rok koji je ponudilac ostavio ponuenom da prihvati ili odbije ponudu naziva se rokom za prihvat ili rokom za razmiljanje. Rokovi koji su vezani za ponudu su dispozitivne prirode, tako da oni uglavnom zavise od volje ponudioca. Problem nastaje onda kada se ponuda upuuje odsutnom licu i kada ponudilac nije naveo rok do kad se smatra vezan ponudom. U tom sluaju, vae opa pravila sadrana u Zakonu. Prema lanu 37, stav 4. ZOO, ponuda uinjena odsutnom licu, u kojoj nije odreen rok za prihvatanje, vezuje ponudioca za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne ponuenom, da je ponueni razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvatanju stigne ponudiocu. Iz ove se formulacije vidi da Zakon nije odredio neki konkretan rok do kojeg takva ponuda obavezuje, nego se poziva na redovno potrebno vrijeme. ta je to redovno potrebno vrijeme zavisi od konkretne situacije 64. Rjeenje hipotetikog sluaja 1: I. Uesnici na konkursu su ravnopravni i ta ravnopravnost im se mora obezbijediti u svakoj fazi konkursnog postupka. II. Ponuda kakvu je dao T ne sadri nominalni iznos cijene i s te strane nije uporediva s drugim ponudama. Ponuda koja ne sadri iznos zakupnine nema sve bitne elemente ponude i kao takva nije podobna da se njenim prihvatanjem smatra da je ugovor zakljuen (l. 32. ZOO). III. Pored ostalog, takva ponuda ostale uesnike stavlja u neravnopravan poloaj, jer je ona uvijek najbolja ponuda. IV. T nee uspjeti sa svojim zahtjevom. Rjeenje hipotetikog sluaja 2: I. S bi mogao zahtijevati isplatu 200 KM od T-a ukoliko je izmeu njih zakljuen punovaan ugovor. II. Ugovor je zakljuen kada su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora. Da bi ugovor bio zakljuen mora postojati ponuda i prihvat ponude.adresu ponuenog prije nego to je on otposlao svoje prihvatanje ili izvrio koju drugu radnju koja ima znaenje prihvatanja. 63 Kada se ponuda uini telefonom, teleprinterom ili neposrednom radiovezom i sl., smatra se kao da je uinjena prisutnom licu. Uporediti sa uzansama broj 28 i 31 Opih uzansi za promet robom. 64 Prema Optim uzansama za promet robom, ponudilac koji nije odredio rok za prihvatanje ponude nije mogao biti vezan ponudom due od osam dana (Uzansa br. 22.).

UGOVORI

28

III. Da li je slanje kataloga ponuda? Ukoliko jeste, onda je pismom upuenim od strane S dolo do zakljuenja ugovora. Prema l. 35. st. 1. ZOO slanje kataloga ne predstavlja ponudu, nego samo poziv da se uini ponuda pod objavljenim uslovima. Znai, slanje pisma od strane S da kupuje knjigu je ponuda. Ostavljanje knjige na stranu i njeno pakovanje je jedna konkludentna radnja T-a kojom on izraava svoju volju, no da li je to dovoljno za zakljuenje ugovora sa S? Prema l. 31. st. 1. ZOO ugovor je zakljuen onog asa kada je ponudilac primio izjavu ponuenog da prihvata uinjenu mu ponudu. S nikada nije primio T-ovu izjavu da prihvata njegovu ponudu. Zakljuak: Ugovor izmeu T i S nije zakljuen, te shodno tome S ne moe zahtijevati od T naknadu tete. Sudska praksa: Ako je ponuditelj u pismu ili telegramu odredio rok za prihvatanje ponude, smatra se da taj rok tee od datuma naznaenog u pismu, odnosno od dana kad je telegram predat poti 65. b. Prihvat ponude

Prihvat ponude je jednostrana izjava volje ponuenog, kojom on ponudiocu izraava svoju saglasnost s njegovom ponudom. Ta izjava je usmjerena na zakljuenje ugovora, jer prihvaanjem ponude ponueni odgovara ponudiocu da je saglasan sa uslovima koje je on postavio u svojoj ponudi. Prihvat ponude i ponuda moraju biti podudarne, odnosno one moraju sadrajno odgovarati jedna drugoj. Podudarnost dviju volja naziva se konsens, a njihova nepodudarnost disens. Konsens i disens se odnose na izjavljene volje, a ne stvarne volje ugovaraa. Ukoliko su obje volje saglasne prema vani, ugovor je zakljuen, bez obzira jesu li to stvarne volje ugovaraa. Meutim, ugovara ija izjavljena volja ne odgovara njegovoj stvarnoj volji moe traiti pobijanje ugovora zbog mana volje. Da bi prihvat ponude bio pravno relevantan, odnosno proizvodio pravni uinak i on, slino kao i ponuda, mora ispunjavati odreene pretpostavke, i to: 1) Prvi uslov tie se samih ugovornih strana. Prihvat ponude mora poticati od ponuenog ili njegovog ovlatenog zastupnika i mora biti upuen ponudiocu ili njegovom ovlatenom zastupniku. 2) Prihvat ponude mora sadrajno odgovarati ponudi. Ponueni (prihvatilac) ne moe uslovljavati prihvat ponude (npr. K prihvata ponudu P o kupovini putnikog auta, ali da mu P jo samo promijeni presvlake u autu). Ukoliko bi ponudilac prihvatio ponudu pod odreenim uslovom, tada to ne bi bio prihvat ponude, nego nova ponuda, sada upuena od strane prvobitno ponuenog. U tom sluaju ponueni bi bio ponudilac, a ponudilac bi doao u

65

Ps H, P. 746/90, od 19.02.1991. PSP 48/114.

UGOVORI

29

poloaj ponuenog i zakljuenje ugovora bi zavisilo od njegovog prihvata nove ponude. 3) Kao to ponuda mora sadravati jasno izraenu volju za zakljuenje ugovora, tako se i iz prihvata ponude mora vidjeti jasno izraena volja ponuenog da sa ponudiocem zakljui ugovor (animus contrahendi). Svoju volju ponueni moe izraziti izriito ili konkludentnom radnjom. Tipian primjer konkludentnog prihvatanja ponude je kada prodavac preda kupcu eljenu stvar 66. Slino je i kada ponueni zadri nenaruenu stvar (knjigu) ili odmah ispuni odreeni nalog i dr. 4) Prihvat ponude mora stii ponudiocu u predvienom roku. Ponudilac je svojom ponudom vezan samo odreeno vrijeme 67 i ako prihvat ponude stigne ponudiocu nakon toga roka, tada taj prihvat ne dovodi do zakljuenja ugovora. Zakanjeli prihvat smatra se novom ponudom ukoliko udovoljava potrebnim uslovima za ponudu. 5) Ako se ponudom predlae zakljuenje nekog formalnog ugovora, tada i ponuda i prihvat ponude moraju biti dati u toj formi 68. Prihvat ponude se moe ponudiocu saoptiti na razne naine, ako zakonom nije predvien poseban postupak. Prihvat se moe dati: davanjem naroite izjave o prihvaanju ponude (npr. izriito; slanjem cijene prodavcu ili preutno), uobiajenim znacima (npr. rukovanjem ili davanjem kapare), odgovarajuim (konkludentnim) radnjama. Sudska praksa: Ako je pradavatelj na temelju primljene narudbenice poslao stvar, smatra se da je ugovor sklopljen prihvatom ponude pod uvjetima koji su navedeni u narudbenici (ponudi) 69. Kada je ponueni prihvatio ponudu za smjetaj 100 osoba u svojim objektima, ali u estokrevetnim sobama, a ne u dvokrevetnim, time je on ponudu odbio i sa svoje strane uinio novu ponudu 70. Ponuda i prihvat ponude se mogu uiniti i putem javnog nadmetanja. Tipini primjeri javnog nadmetanja su licitacija i aukcija. Vrijeme zakljuenja ugovora. Veoma vano pitanje je i vrijeme od kada se smatra da je jedan ugovor zakljuen, odnosno od kada on proizvodi pravna dejstva. Pitanje momenta zakljuenja ugovora (perfekcija ugovora) ne postavlja se kada je ponuda upuena prisutnom licu. Ako ponueni prihvati ponudu, ugovor je tad i zakljuen, a ako ne prihvati, nema ugovora. Spor o vremenu66 67

Isti je sluaj i kada bi kupac poslao (ili lino predao) novac prodavcu za eljenu stvar. Vidjeti lan 37. ZOO. 68 Npr., Ugovor o doivotnom izdravanju. 69 Ps H, P. 2333/90, od 11.12.1990. PSP 49/124. 70 Vts RH, III P. 28897/93, od 03.05.1994. Praxis 2/25.

UGOVORI

30

zakljuenja ugovora moe se javiti samo kad je ugovor zakljuen izmeu odsutnih lica. Momenat perfekcije je vaan iz nekoliko razloga: a) od tog momenta ugovor proizvodi pravna dejstva; b) pitanje zastarjelosti potraivanja 71; c) poslovna sposobnost ugovaraa; d) kod sluajne propasti stvari i sl. Na zakonodavac je odredio (lan 31, st.1. ZOO) da je ugovor zakljuen onog asa kada je ponudilac primio izjavu ponuenog da prihvaa ponudu. Mjesto zakljuenja ugovora. S pitanjem vremena zakljuenja ugovora usko je povezano i pitanje mjesta zakljuenja. U ZOO je odreeno da je ugovor zakljuen u mjestu u kojem je ponudilac imao svoje sjedite, odnosno svoje prebivalite u trenutku kada je uinio ponudu 72. Mjesto zakljuenja ugovora posebno je vano u oblasti meunarodnog privatnog prava, i to kod pitanja koje se pravo primjenjuje u sluaju spora. Pored toga, mjesto zakljuenja ugovora je bitno za odreenje mjesne nadlenosti suda. 3.3. Predmet ugovora Zakljuenjem ugovora ugovarai ele ostvariti neki cilj. Povjerilac ima pravo od dunika zahtijevati ispunjenje ugovorne obaveze, a dunik je obavezan to ispuniti. To konkretno ponaanje dunika (dunikova obaveza) je predmet ugovora. Prema tome, moglo bi se rei da je predmet ugovora obaveza iz jednog obligacionog odnosa. Naravno, toj obavezi odgovara pravo povjerioca da zahtijeva ispunjenje te obaveze. Kod dvostranih ugovora postoje najmanje dva predmeta ugovora, odnosno dvije obligacije u jednom obligacionom odnosu. Tako npr. kod ugovora o prodaji prodavac je obavezan kupcu predati prodatu stvar. Ovoj obavezi prodavca odgovara pravo kupca da zahtijeva predaju stvari. Istovremeno, kupac je obavezan da plati prodajnu cijenu, koju je prodavac ovlaten zahtijevati od kupca. Predmet ugovora je potrebno razlikovati od sadraja ugovora. Predmet ugovora je odreena radnja ili inidba, koja moe biti pozitivno ili negativno odreena. Pozitivno odreene su one obligacione radnje kojima se dunik obavezuje povjeriocu na odreeno davanje (dare) ili injenje (facere). Obligaciona radnja, odnosno obaveza dunika da neto propusti (ne ini - non facere) ili trpi (pati), to po redovnom toku stvari ne bi morao, jeste negativna obaveza. Za razliku od predmeta, sadraj ugovora predstavlja jedinstvo prava i obaveze iz tog ugovora. Znai, sadraj jednog ugovora je iri pojam od pojma koji obuhvata predmet ugovora. Predmet ugovora ne moe biti svaka radnja (obaveza), nego samo ona koja je u zakonu predviena i kao takva zakonom zatiena. Predmet ugovora, odnosnoPrema lanu 361, st. 1. ZOO zastarjevanje poinje tei prvog dana poslije dana kada je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze 72 lan 31. st. 2. ZOO.71

UGOVORI

31

ugovorna obaveza, mora imati odreene karakteristike (kvalitete). Predmet ugovora mora biti: a) mogu; b) doputen i c) odreen ili odrediv. a. Mogunost predmeta ugovora Predmet ugovora mora biti mogu, jer ono to nije mogue izvriti i ne obavezuje 73. Na Zakon priznaje slobodu ugovaranja kao jedno od osnovnih naela. Ovo naelo trpi izuzetak kada se radi o predmetu ugovora. Naime, ukoliko bi ugovorne strane ugovorile nemogui predmet obaveze, takav ugovor bio bi nitav. Potrebno je razlikovati objektivnu i subjektivnu nemogunost ispunjenja ugovorne obaveze, te poetnu i naknadnu nemogunost. Objektivna nemogunost postoji onda kada ugovornu obavezu ne moe ispuniti niti dunik niti bilo koje drugo lice. Ova nemogunost moe proizlaziti iz prirode obaveze (npr. D se obavee P-u predati svoj auto koji je prethodni dan u potpunosti uniten, a D za to nije znao u momentu obvezivanja). Slina ovoj prirodnoj, postoji i ekonomska nemogunost (npr., D se obavee P-u dohvatiti prsten koji lei na morskom dnu od nekoliko hiljada metara za protunaknadu od 100 KM). Ovu obavezu teoretski je mogue ispuniti, ali zbog enormnih trokova ova se obaveza smatra (pravno) nemoguom. Subjektivna nemogunost je takva nemogunost koju ne moe ispuniti dunik, ali bi neko drugi mogao (npr. D se obavee P-u predati auto, ali taj auto ne pripada vie njemu nego T-u (treem). U tom sluaju D ne moe ispuniti svoju obavezu, ali tu istu obavezu moe T ispuniti). Ako bi pak ova subjektivna nemogunost imala privremeni karakter (npr. D ponovo pribavi u vlasnitvo dugovani auto), tada bi dunik bio obavezan ispuniti dunu radnju (predaju auta). O prvobitnoj (poetnoj) nemogunosti govorimo onda kada je ta nemogunost postojala u vrijeme zakljuenja ugovora (npr., slika koju je D trebao predati P-u je izgorjela prije nego to je zakljuen ugovor, ili je predata T-u). Naknadna nemogunost je takva nemogunost koja je nastupila nakon zakljuenja ugovora (npr. slika je unitena nakon zakljuenja ugovora ili je nakon zakljuenja ugovora predata T-u, a ne P-u). Jedna objektivno nemogua ugovorna obaveza moe biti poetna (prvobitna) i tada se govori o poetnoj objektivnoj nemogunosti, ili naknadna, i tada se radi o naknadnoj objektivnoj nemogunosti. Isto tako i subjektivna nemogunost moe biti poetna poetna subjektivna nemogunost ili naknadna naknadna subjektivna nemogunost. Poetna objektivna nemogunost povlai nitavost ugovora. Zapravo, kod ove nemogunosti ugovor uopte nije ni nastao.

73

Impossibilium nulla obligatio est (Celsus, 185, D. 50, 17).

UGOVORI

32

Naknadna objektivna nemogunost povlai nemogunost ispunjenja ugovorne obaveze dunika. U tom smislu bitno je razlikovati da li je tu nemogunost prouzrokovao dunik ili je ona dejstvo vie sile. Ako je za nemogunost odgovoran dunik (unitio stvar ili je nije na vrijeme predao povjeriocu i sl.), on vie nije u mogunosti ispuniti svoju primarnu obavezu, ali je umjesto toga duan povjeriocu naknaditi proizalu tetu. Ako za nemogunost nije kriva nijedna ugovorna strana, nego je ona nastala usljed sluaja ili vie sile, tada se dunik oslobaa svoje obaveze (obligacija prestaje). Subjektivna nemogunost (poetna ili naknadna) ne povlai nitavost ugovora, ali je jasno da dunik svoju ugovornu obavezu ne moe ispuniti. Umjesto toga, dunik koji ne moe ispuniti ugovornu obavezu duan je drugoj strani naknaditi tetu. Te se obaveze dunik moe osloboditi ako dokae da nije kriv za nemogunost. Vidjeli smo da predmet obaveze mora biti mogu, u suprotnom,ugovor je nitav. Od ovog pravila postoji izuzetak, i to za sluaj kada je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom ili rokom. Naime, ukoliko je predmet obaveze u poetku nemogu, a ugovor sadri odloni uslov ili rok, pa prije ispunjenja obaveze postane mogu, smatra se da je ugovor punovaan. Npr., prodaja neke stvari koja jo nije proizvedena i u vrijeme zakljuenja ugovora nije sasvim jasno hoe li uopte ta stvar biti proizvedena. Ukoliko se ostvari uslov (proizvodnja stvari), ugovor je punovaan, u protivnom (ako se stvar ne proizvede), ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Sudska praksa: U nekoliko sluajeva razliiti sudovi su odluili da je valjan ugovor o prodaji zemljita gdje je zemljite prilikom zakljuenja ugovora pokazano kupcu (tj. odreeno u naravi) i isto mu predato u posjed i pored toga to je u ugovoru pogreno oznaena vea povrina prodatog zemljita od one koju stvarno ima. Naime, u takvim sluajevima prodavac je kupcu tano pokazao koje zemljite (mee) mu prodaje i to mu zemljite po zakljuenju ugovora predao u posjed. U zemljinim knjigama navedene parcela su imale veu povrinu (izmeu 200 i 600 m2), te je kupac zahtijevao da mu prodavac preda u posjed i dio drugog zemljita do naznaene povrine u ugovoru ili vrati dio prodajne cijene. U tim sluajevima kupac nije uspijevao sa tubenim zahtjevom 74. Kad obaveza glasi na predaju stana, okolnost da se u stanu nalazi stanar ne znai bezuvjetno da predaja stana nije mogua. 75 Nije rije o nemoguoj inidbi ako lan zadruge zahtijeva da mu stambena zadruga u sluaju nemogunosti predaje tano odreenog stana stvai na raspolaganje drugi odgovarajui stan i plati razliku u cijeni kotanja. 76VS BiH, Rev. 660/86, od 22.07.1987. Bilten SP VS BiH 4/87-30; VS BiH, Rev. 603/90, od 29.01. 1991. Bilten SP VS BiH 1/91-36; VS RS, Rev. 91/97, od 16.11.1997. Bilten 1/1999-71. 75 VS H, II Rev. 68/83, od 13.7. 1983. Psp 24 75. 76 VS H, G. 308/82, od 20.1. 1983. Psp 106.74

UGOVORI

33

b. Doputenost predmeta ugovora Ugovor iji je predmet obaveze nedoputen je nitav. U lanu 49. ZOO utvreno je kada je jedan predmet ugovora nedoputen. Prema tome lanu, predmet obaveze koji je