1

CAD I GIS MANAGEMENT

Glavne značajke CAD i GIS managementa su dobra organizacija, strukturiranje mrežnih resursa te struktura unificiranog uređenja direktorija na radnim stanicama, organizacija na nivou crteža, unificiranost elemenata u izradi crteža, organiziranost na nivou suradnje projektanata na jednom projektu, arhiviranje, zaštita podataka, pregled arhive, pregled starih projekata, jednostavan i brz pristup bazama podataka, izrada pametnih crteža itd. Naravno prije svega dobra obuka i edukacija djelatnika. Kako bi jednu radnu organizaciju (projektni biro ili sl.) mogli dovesti na visok nivo kvalitetne i brze izrade projekata potrebno je provesti nekoliko bitnih i nezaobilaznih faza CAD i GIS managementa, a to su:

1. informativni razgovor s djelatnicima koji unutar te organizacije najviše sudjeluju u grafičkoj i opće informatičkoj djelatnosti.

2. izraditi prijedlog organizacije projekta i doraditi ga u suradnji s istim djelatnicima s kojima je obavljena i prva faza

3. kvalitetno posložiti mrežni sustav i organizaciju mrežne strukture 4. posložiti organizacijsku strukturu direktorija na nivou svih radnih stanica unutar radne

organizacije (bitno je strukturu direktorija organizirati na takav način da je ona univerzalna na svim radnim stanicama)

5. definirati jednoobrazno imenovanje crteža, te njihovih faza 6. definirati i izraditi suradnički odnos na nivou jednog projekta ( u suradnji s projektantima i

tehničarima) 7. izraditi unificirane palete layere-a za sve moguće varijante projekata unutar radne

organizacije, te ostaviti prostora za novo nastale elemente i moguće izmjene u toku rada. 8. izraditi simbole i blokove za sve potrebne grafičke elemente, inzistirati na pametnim blokovima

koji u sebi sadrže atribute iz razlog da se projektanti mogu što lakše i brže snaći unutar nekog crteža, te iz njega izvući podatke o objektima koji su definirani blokovima.

9. predefinirati sve elemente za šrafiranje 10. organizacija plotanja na nivou cijele radne organizacije 11. način i organizacija automatskog sigurnosnog arhiviranja radnih podataka sa svih radnih

stanica na tri nivo (min dva) 12. arhiviranje finalnih verzija neke faze projekta (faza projekta ovisi o grani tehničke struke s

kojom se radna organizacija bavi) NAŠA APALIKACIJA 13. organizacija pregleda konačnih faza projekta preko mreže (potrebno je da bude jednostavna ,

brza i omogućen pristup s bilo koje radne stanice iz mreže) NAŠA APLIKACIJA 14. EDUKACIJA 15. održavanje CAD i GIS managementa u radnoj organizaciji u kojoj je s naše strane i postavljen 16. NADZOR 17. ONLINE I TELEFONSKI SUPPORT 18. ostali specifični elementi CAD i GIS managementa pojedinih radnih organizacija

2

Informativni razgovor Razgovor se vodi s djelatnicima koji najviše sudjeluju i informatičkom i grafičkom dijelu posla unutar biroa. Elementi na koje treba obratiti pažnju i evidentirati ih:

kontakt

funkcija

tvrtka

adresa

tel

fax

e-mail

mat.broj

opći podaci

vrsta djelatnosti

broj računala

da li ima server

vrsta mrežne opreme

količina i vrsta printera i plotera i na koji su način vezani u mreži

hardware

koliko često mijenjaju formate plotanja

operativni sustav

aplikacije koje postoje i na kojima se radi

software

dosadašnji nivo znanja djelatnika

način dosadašnjeg arhiviranja

trenutna organizacija strukture direktorija

potreba za GIS ili nekom drugom organizacijom

dali imaju potrebu za automatizacijom pojedinih elemenata projekta

definirati faze i dijelove projekta na kojima se radi u birou

dali su im potrebni svojevrsni izvještaji iz crteža

dali je potrebno povezivanje crteža s nekim bazama ili ostalim elementima projekta

arhiviranje i detalji projekta

dali postoje neki grafički pravilnici i koji su to (tražiti ih na uvid)

3

dali postoji neka postojeća baza blokova u birou

preuzeti nekoliko različitih projekata i njihove faze

projekt ne sadrži samo grafičke prikaze zato je neophodno ispitati djelatnike koje sve segmente projekt sadrži i u kojem su digitalnom obliku

Prijedlog organizacije Pripremiti tekstualni opis prijedloga organizacije za pojedini biro, te ga na dodatnim radnim sastancima s djelatnicima razraditi do konačnog prijedloga koji bi djelatnici trebali usvojiti prije negoli se on i primjeni. Napomenuti djelatnicima da prelazak s starog načina rada na novi može biti izveden tek nakon što se svi elementi organizacije CAD managementa poslože i testiraju, i naravno da se može krenuti isključivo s novim projektom koji će biti u cijelosti izrađen u skladu s našom organizacijom, za stare projekte može se samo do neke mjere izvršiti obrada i arhivirati ih u smislu nove organizacije pomoću naše aplikacije.

4

Mrežni sustav i struktura mreže Kod mreže je bitno definirati odnos između radnih stanica i servera ako postoje. Mrežni sustav je sustav svih mrežnih elemenata unutar biroa (radne stanice, serveri, mrežni printeri i ploteri, mrežne aplikacije, mrežna razmjena podataka, Internet, udaljene stanice ako postoje i sl. Struktura mreže se postavlja ovisno o hardwar-skim resursima unutar biroa, a trebalo bi izgledati otprilike ovako: A1. A2.

Radna

stanica

server

Radna

stanica

Radna

stanica

switch

ploter

printer

Radna

stanica

server

Radna

stanica

Radna

stanica

switch

ploter

printer

5

Ovo su dva jednostavna primjera mrežne strukture bazirana na serverskom okruženju sva računala u mreži su povezana preko switcha , a ploteri i printeri su povezani ili preko switcha-a, ili su vezana i dijeljena na jednoj stanici ili pak serveru. Veza plotera je vrlo bitna stvar pogotovo kod biroa koji imaju dosta zahtjeva za plotanjem, najbolja varijanta je preko switcha, ali ako to nije moguće zbog plotera koji nemaju mrežnu karticu potrebno ih je vezati na neko računalo ili server. Moj prijedlog i iskustveno najbolje rješenje u tom slučaju je nabaviti jedno računalo koje bi bilo definirano kao print server i na njega vezati i preko njega dijeliti ploter, tako da se na njemu postavi cjelokupno plotanje i procesiranje plotanja , te ako je moguće i pamćenje plotova, te po potrebi to računalo može biti i web server, i može odrađivati neke manje zahtjevne poslove kako se ne bi dodatno opteretilo mrežno plotanje preko njega. Ako je moguće organizirati plotanje isključivo s tog računala kako se druge radne stanice ne bi pretjerano opterećivale s procesiranjem i zauzetosti tijekom plotanja nekog projekta pogotovo u konačnoj varijanti. Server je jedan od najvažnijih čimbenika cjelokupnog mrežnog sustava, te na njemu bi u pravom serverskom okruženju trebalo biti isključivo postavljeno arhiviranje sigurnosnih kopija podataka s radnih stanica koje bi se odrađivalo pomoću neke Backup aplikacije automatski u zadano vrijeme sa neke stanice, te na njemu bi se trebalo naći mjesta za arhiviranje konačnih varijanti projekata i njihovih faza izrade pomoću naše aplikacije, te prženje istih na vanjski medij. Ako drugačije nije moguće na njega se mogu postaviti i mrežne aplikacije. Svakako izbjegavati dijeljenje Internet konekcije preko servera za ostale sudionike mreže. Definirati ograničen pristup sa mrežnih radnih stanica na server, osim preko kataloga naše aplikacije. Mrežne grupe je dobro definirati ako za njima postoji potreba, a unutar mreže između radnih stanica bi trebalo omogućiti međusobni pristup samo radnoj strukturi direktorija u kojoj se nalaze radni podaci. Struktura direktorija Struktura mora biti univerzalna i predefinirana za sve vrste poslova i projekata u pojedinoj radnoj organizaciji, što znači da jedna organizacija strukture direktorija ne može zadovoljiti potrebe svih biroa, zbog specifičnosti poslovanja pojedinog biroa potrebno je za svaki definirati posebnu strukturu direktorija. Hijerarhijska podjela direktorija mora biti dogovorena i prilagođena potrebama biroa, te unutar biroa mora biti dosljedno korištena u radu , u suprotnom moglo bi doći do neželjenih problema u organizaciji, a isto tako i u radu samog biroa. Nazivi direktorija trebaju biti jednaki na svim radnim stanicama, što znači da nijedan karakter unutar naziva jednog direktorija ne smije biti različit na pojedinoj radnoj stanici.

6

Primjer strukture direktorija:

7

8

Imenovanje crteža

9

Suradnja na dokumentu

10

LAYERS Autodesk aplikacije za izradu grafičkih prikaza služe se slojevitom podjelom crteža na različite komponente istog. Slojevi ili LAYER-i imaju višestruku primjenu, pomažu nam prilikom crtanja, izmjena, plotanja i sl. Sastavni elementi layera-a su: ime, boja, tip linije, debljina plotanja te manipulativni elementi (mogućnosti) zamrzavanje, isključivanje, zabrana plotanja, zaključavanje. Svi elementi layera-a su promjenjivi i podložni automatskoj promjeni u specijalnim uvjetima. Objekti na crtežu su ovisni o layerima, svaki objekt prima svojstva koja su mu u layeru zadana. U organizacijskom smislu Layer igra vrlo važnu ulogu. Iz tog razloga unutar jednog projektnog ureda trebalo bi izvršiti unificiranje Layer-a koji se učestalo koriste prilikom crtanja, bez obzira na vanjske suradnike koji se koriste nekom svojom logikom. Dobrom organizacijom Layer-a dobivamo veliku uštedu vremena priliko izrade crteža, prilikom obrade postojećih crteža, te prilagodbom crteža od vanjskih suradnika. Unutar dobro organiziranog crteža moguće je provesti bilo kakve zahvate bez velikih glavobolja. Napomene prilikom izrade Layer-a Naziv –

1. treba biti kratko i jasno 2. ne smije sadržati neke specijalne karaktere 3. potrebno je dodati svakom Layer-u neki prefiks ili sufiks 4. Prefiks uglavnom brojčani 5. sufiks alfanumerički 6. Podjela po namjeni 7. naziv Layer-a mora biti unikatan

Boja-

1. koristiti se sa što više boja radi lakšeg prepoznavanja objekata na crtežu 2. grupe sličnih objekata koriste slične boje 3. boja ne definira debljinu plotanja

Tip linije-

1. svaki layer može koristiti bilo koji tip linije 2. definirati po potrebi

Debljina plotanja-

1. svakom Layeru se zadaje debljina s obzirom na vrstu objekata koji će biti crtani u tom layer-u

2. debljina je neovisna o mjerilu i uvijek je apsolutna Grupiranje i filtri

1. Layer-e je potrebno grupirati u grupe istovjetnih objekata 2. Filtri po potrebi

Općenito- 1. Svaki namjenom različit objekt bi trebao imati svoj Layer 2. Linetype scale ovisan o crtežu u kojem se nalazi 3. svi parametri su ovisni o crtežu u koji se Layer unosi

Primjer Layer-a 01_zid_b_20_n zid od blok opeke 20cm nosivi 01_zid_c_20_n zid od opeke 20cm nosivi 01_zid_b_10_p zid od blok opeke 10cm pregrdni 01_zid_c_12_p zid od opeke 12cm pregradni

11

Blokovi i simboli Kod blokova bitno je naglasiti da se trebaju koristiti pametni blokovi s atributskim vrijednostima. Atributi koje blok može sadržavati su svi oni parametri koji mogu definirati taj blok ovisno o njemu samom, a ujedno ti parametri mogu biti potrebni za neke analize. Npr. blok koji definira sanitarne uređaje trebao bi sadržati sljedeće parametre

1. naziv uređaja 2. proizvođač 3. cijena 4. broj 5. opis 6. položaj u kojoj je prostoriji 7. i sl.

ovi elementi na kraju mogu biti vrlo jednostavno prikazani uz element na crtežu ili pak zbog neke analize mogu biti eksportirani u tablicu za daljnju obradu. Imenovanje blokova bi trebalo biti slično imenovanju Layer-a, s tim da se kod bloka može definirati i poduži opis istog. Ime bloka treba biti kratko i jasno, te numerički šifrirano. Layer za kreiranje blokova treba biti jedan a elementi blokova kojima je potrebno zadati neku boju ili debljinu definiraju se prilikom crtanja fiksno. Potrebno je definirati i layer za umetanje blokova na crtež, a oni se dijele prema namjeni bloka. Za sve blokove potrebno je kreirati i palete blokova koji bi bili grupirani, te predefinirani za pojedina mjerila ako opis posla pojedinog biroa zahtjeva rad u nekoliko različitih mjerila. Šrafiranje Šrafure su sastavni dio svih grafičkih prikaza potrebno je da imaju definirane sve parametre s obzirom na mjerilo prikaza, te po namjeni se dijele i na layere za pojedinu šrafuru. Potrebno je definirati i palete za šrafure,. NAPOMENA: Ova napomena se odnosi na Layer-e, blokove, šrafure Potrebno je za sve ove elemente izraditi palete, unificiranu bazu podataka, te napraviti ispise koji se mogu uvezati u knjigu.