bte13 bruno ei - unizg.hr(množinama), ako je njihov omjer (molovi a prisutni, molovi b prisutni)...
TRANSCRIPT
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
OSNOVNI POJMOVI
Teorijski temelj bilanci tvari za procese s kemijskom reakcijom je:
stehiometrija.
Stehiometrija je teorija množina prema kojoj jedna kemijska tvar reagira s drugom.
Riječ stoichiometrij je u kemiju uveo 1792 godine Jeramias Benjamin, a dolazi od grčkih riječi stoicheion = osnovni sastojak i metrien = mjerenje.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Temeljni pojmovi u stehiometriji su:
- stehiometrijska jednadžba,
- stehiometrijski koeficijent,
- stehiometrijski omjer,
- stehiometrijska množina,
- limitirajući reaktant itd.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
Stehiometrijska jednadžba kemijske reakcije je izjednačavanje reaktivnog broja molekula ili množine tvari reaktanata i produkata koje sudjeluju u reakciji.
2 SO2 + O2 ® 2 SO3
Brojevi u stehiometrijskoj jednadžbi su: stehiometrijski koeficijenti.
Stehiometrijski omjer dviju tvari koje sudjeluju u reakciji je omjer njihovih stehiometrijskih koeficijenata.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
Za dva reaktanta se kaže da su prisutna u stehiometrijskim količinama(množinama), ako je njihov omjer (molovi A prisutni, molovi B prisutni) jednak stehiometrijskom omjeru dobivenom iz stehiometrijske jednadžbe.
Limitirajući-ograničavajući reaktant u reakciji je onaj koji prvi nestaje i koji je prisutan u manjoj količini (množini) od stehiometrijske količine (množine) prema drugom reaktantu. Drugi reaktant se u tom slučaju naziva reaktant u suvišku. Reaktant u suvišku je onaj kojega ima više od ograničavajućeg reaktanta.
S
S
Suvišak reaktanta n nn-
=
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
Konverzija reaktanta je dio reaktanta koji se u kemijskom procesu promijenio obzirom na početnu ili ulaznu (množinu) reaktanta.
A,0 AA
A,0
A,ul A,izlA
A,ul
n nX
n
n nX
n
-=
-=
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
Stupanj reakcije dio reaktanta koji se stvarno izmijenio u kemijskoj reakciji obzirom na teorijski moguću količinu.
i i,0
i
n nx
b-
=
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
βi = ni ako je tvar Ai produktβi = -ni ako je tvar Ai reaktantβi = 0 ako je tvar Ai inert
Iskorištenje je omjer množine ili mase nastalog produkta i množine produkta, koja bi nastala prema stehiometrijskim omjerima, odnosno odgovarajuće mase teorijski mogućeg produkta.
P
P
stvarno nastali molovi teorijski moguće nastali molovi tvari
nIn
=
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
Selektivnost
Selektivnost je omjer množine ili mase nastalog produkta i množineili mase neželjenog produkt.
produkt neželjeniP
produkt željeniP
molovi molovi
nn
S =
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
BILANCE MOLEKULA, BILANCE ATOMA I STUPANJ REAKCIJE :
U procesima s kemijskom reakcijom se bilance tvari rješavaju pomoću tri metode. To su: metoda bilance atoma, metoda bilance molekula i metoda stupnja reakcije.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
Metoda bilance molekula:
Opći oblik bilance molekula u procesu s kemijskom reakcijom:
Bilanca se postavlja za reaktante ili produkte.
Množina ili masa molekula reaktanta (produkta) na ulazu u proces nije jednaka masi ili množini molekula molekula reaktanta (produkta) na izlazu iz procesa.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
ULAZ TVARI IZLAZ TVARI POTROŠNJA TVARI REAKCIJOM= +
Metoda bilance atoma:
Opći oblik bilance atoma u procesu s kemijskom reakcijom:
Množina ili masa atoma tvari na ulazu u proces je jednaka masi ili množini atoma tvari na izlazu iz procesa.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
ULAZ TVARI IZLAZ TVARI=
Metoda stupnja reakcije:
Opći oblik bilance tvari u procesu s kemijskom reakcijom:
b je koeficijent. β = ni ako je tvar Ai produkt; ni je stehiometrijski koeficijent,β = -ni ako je tvar Ai reaktant,β = 0 ako je tvar Ai inert.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca tvari procesa s jednom procesnom jedinicom i kemijskom reakcijom
IZLAZ TVARI ULAZ TVARI= β × ξ+
Primjer : Metan sagorijeva s kisikom pri čemu se dobiva ugljičnidioksid i voda. Sirovi metan sadrži 20 % CH4; 60 % O2 i 20 % CO2.U procesu se ostvaruje 90 %-tna konverzija ograničavajućegreaktanta. Treba izračunati sastav produkta pomoću bilance atoma,bilance molekula i stupnja reakcije.
Rješenje:Procesna shema:
F = 100 kmol/hxCH4
F = 0,2xO2
F = 0,6xCO2
F = 0,2REAKTOR
P = ?xCH4
P = ?xO2
P = ?xCO2
P = ?xH20
P = ?
Baza: 100 mola plina na ulazu u proces – F
Reakcija: OH 2COO 2CH 2224 +®+
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Ovo je problem s tri nepoznanice, jer se množina metana u produktumože izračunati pomoću podatka da je konverzija metana 90 %.
( )
4 4
4
4
4
4
CH , ulaz CH , izlazCH
CH , ulaz
CH , izlaz
CH , izlaz
20 1-0,9
2 mol
n nX
n
n
n
-=
= ×
=
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Metoda bilance molekula:
Bilanca CO2 :
X
CH mol 1CO mol 1
ACH4
2 reakcijom nastao ,CO
izlaz ,CO reakcijom nastao ,CO ulaz ,CO
42
222
••=
=+
nn
nnn
reakcijom nastao ,CO2
n = 18 molova izlaz ,CO2
n = 38 molova Bilanca H2O :
X
CH mol 1OH mol 1
ACH4
2 reakcijom nastala ,OH
izlaz , OH reakcijom nastala ,OH ulaz , OH
42
222
••=
=+
nn
nnn
reakcijom nastala , OH2
n = 18 molova izlaz ,OH2
n = 38 molova Bilanca O2 :
X
CH mol 1O mola 2
ACH4
2 reakcijom nastao ,O
izlaz , O reakcijom nastao ,O ulaz , O
42
222
••=
=-
nn
nnn
reakcijom nastao , O2
n = 36 molova izlaz ,O2
n = 24 molova B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Metoda bilance atoma: Bilanca ugljika C: nC, ulaz = nC, izlaz
izlaz,CO
izlaz,CO2
izlaz ,CH4
ulaz,CO2
ulaz ,CH4
2
2424
mola 2 molova 20 molova 20
CO mol 1C mol 1
CH mol 1C mol 1
CO mol 1C mol 1
CH mol 1C mol 1
n
nnnn
+=+
•+•=•+•
izlaz,CO2
n = 38 molova Bilanca vodika H: nH, ulaz = nH, izlaz
izlaz ,OH
izlaz , OH2
izlaz ,CH4
ulaz ,CH4
2
244
2 mola 2 4 molova 20 4
OH mol 1H mola 2
CH mol 1H mola 4
CH mol 1H mola 4
n
nnn
•+•=•
•+•=•
izlaz O,H2
n = 36 molova Bilanca kisika O: nO, ulaz = nO, izlaz
molova 36 2 molova 38 2 2 molova 20 2 molova 06 2 izlaz ,2O
izlaz , O2HO2H mol 1
H mola 2izlaz ,2CO
2CO mol 1
O mola 2izlaz ,2O
2O mol 1
O mola 2ulaz ,2CO
2CO mol 1
O mola 2ulaz ,2O
2O mol 1
O mola 2
•+•+•=•+•
•+•+•=•+•
n
nnnnn
izlaz ,O2
n = 24 molova B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Metoda stupnja reakcije:
ξβulaz ,CH izlaz ,CH 44•+= nn
Kako je metan reaktant to je:
b = -nCH4 Þ - 1 pa je:
izlaz ,CHulaz ,CH 44 -ξ nn=
x = 18 mola Sada je moguće izračunati množine na izlazu: Ugljični dioksid CO2:
mola 18 1 molova 20
ξβ
izlaz ,CO
ulaz ,CO izlaz ,CO
2
22
•+=
•+=
n
nn
izlaz ,CO2n = 38 molova
Voda H2O:
mola 18 2 molova 0
ξβ
izlaz ,OH
ulaz ,OH izlaz ,OH
2
222
•+=
•+=
n
nn
izlaz , OH2n = 36 molova
Kisik O2:
mola 18 2 - molova 60
ξβ
izlaz ,O
ulaz ,O izlaz ,O
2
22
•=
•+=
n
nn
izlaz , O2
n = 24 mola
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Komponenta
n (mol)
xi
%
CH4 2 0,02 2 CO2 38 0,38 38 H2O 36 0,36 36 O2 24 0,24 24
100 1,00 100
Upotrebom sve tri metode dobiju se isti rezultati.Izbor metode ovisi o njegovu korisniku.Čini se da je najkraća metoda stupnja reakcije.
Sastav produkta se može prikazati tablično:
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
3. Domaća zadaća
1. Reakcija u plinskoj fazi:
NO(g) +1/2O2(g) ® NO2(g)
se provodi uz 50 %-tnu konverziju limitirajućeg reaktanta. Ako se u proces uvodi plin sastava 12 % NO, 7 % O2, a ostatak je dušik, treba izračunati sastav plina na izlazu iz procesa pomoću bilance atoma, bilance molekula i bilance stupnja reakcije.
Bilanca procesa gorenja
Gorenje je brza reakcija oksidacije neke gorive tvari s kisikom.
Reakcija u kojoj nastaje CO se naziva djelomična ili nepotpuna, a reakcija u kojoj nastaje samo CO2 potpuna i kaže se da je gorenje potpuno.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
F PPROCES
gorivogorivi plin
sagorijevni ili dimni plin
Sastav sagorijevnog plina može biti izražen obzirom na:a) mokru bazu - plin sadrži vodenu paru ili b) suhu bazu - plin ne sadrži vodenu paru.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Primjer : Ako sagorjevni plinovi sadrže 60 % N2, 15 % CO
2, 10 %
O2, a ostalo je vodena para, treba izračunati njegov sastav obzirom
na suhu bazu.
Rješenje:
Procesna shema:F = 100 molova
xN2F = 0,6
xO2F = 0,15
xCO2F= 0,1
xH2OF= 0,15
SUŠENJE PLINA
P = ?
xN2P = ?
xO2P = ?
xCO2P = ?
V = ?
Baza: 100 molova mokrog plina F
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Bilanca vode: xH2OF• F = V
V = 15 mola Ukupna bilanca: F = V + P P = 85 mola Bilanca dušika: xN2
F• F = xN2P • P
xN2P = 0,706
Bilanca kisika: xO2
F• F = xO2P • P
xO2P = 0,118
Bilanca ugljičnog dioksida: xCO2
F• F = x CO2P • P
x CO2P = 0,176
Suhi plin sadrži 70,6 % N2, 11,8 % O2 i 17,6 % CO2.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Iz ekonomskih razloga je u procesima gorenja izvor kisika zrak koji obično ima slijedeći sastav: 78,03 % N2; 20,99 % O2; 0,94 % Ar; 0,03 % CO2 i 0,01 % H2, He, Ne, Kr, i Xe.
Pri približnim računanjima je dovoljno uzeti da je zrak je sastava79 % N2 i 21 % O2.
Prosječna molarna masa zraka je: = 29 kg/kmolu.M
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Suvišak zraka je jednak suvišku kisika.
2 2
2
O , O ,
O ,
Suvišak kisika ulaz teorijski
teorijski
n nn-
=
Teorijska množina kisika je ona količina kisika koja je potrebna da sav ugljik u procesu gorenja prijeđe u CO2, a sav vodik u vodu.
teorijskin2,O
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Teorijski zrak je količina zraka koja sadrži teorijski kisik.
Teorijski zrak ili teorijski kisik potreban za gorenje neke količine goriva ne ovisi o tome koliko će goriva stvarno izgorjeti nego o stehiometriji reakcije potpunog gorenja obzirom na količinu goriva na ulazu u proces.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Primjer : Ako se u peć za gorenje uvodi 100 molova butana na sat i 5000 molova
zraka treba izračunati postotak suviška zraka!
Rješenje:
Procesna shema:F = 100 mol
xC4H10F = 1
GORENJE
P = ?
xN2P = ?
xO2P = ?
xCO2P = ?
xH2OP = ?
Z = 5000 molova
xO2 = 0,21
xN2 = 0,79
Baza: 100 mola butana na ulazu
Reakcija gorenja: OH 5CO 4 O 6,5HC 222104 +®+
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Teorijski kisik:
104104
2,O HC molova 100
HC molu 1O mola 6,5
2•=teorijskin
teorijskin ,O2
= 650 molova Teorijski zrak:
22
,zrak O molova 650O mol 0,21
zraka mol 1•=teorijskin
teorijskin ,zrak = 3095 mola
100mola 3095
mola 3095 - molova 5000 zraka suviška %
100 zraka suviška %teorijski zrak,
teorijski zrak,ulaz zrak,
•=
•-
=n
nn
% suviška zraka = 61,5 %
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Za računanje suviška zraka (kisika) je potrebno samo pretpostavitida sva količina goriva na početku (ulazu) potpuno izgori što znači dasu produkti gorenja samo CO2 i H2O, kako je pokazano uprethodnom primjeru. Suvišak zraka ovisi samo o teorijskom kisikukoji je jednak stehiometrijskom kisiku u reakciji potpunog gorenja,a ne ovisi o tome koliko je kisika stvarno potrošeno u reakciji i da lije reakcija gorenja nepotpuna.
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Primjer: Za zdravlje čovjeka je opasno kad dimni plin sadrži više od 15 % CO2. Ako dimni plin sadrži više od 15 % znači da proces gorenja nije dobro projektiran.Gorivi plin koji sadrži 100 % metana (CH4) gori sa 130 %-tnim suviškom zraka. Treba izračunati postotak CO2 u dimnom plinu i odgovoriti da li je proces gorenja dobro projektiran!
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Rješenje:
Procesna shema:F = 100 kmola
xCH4F
= 1
GORENJE
P = ?
xN2P = ?
xO2P
= ?
xCO2P
= ?
xH2OP
= ?
Z = ?
xO2 = 0,21
xN2 = 0,79
Baza: 100 kmola gorivog plina na ulazu
Reakcija gorenja: O2HCO2OCH 2224 +®+
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
44
2 teorijski ,O
teorijski ,O2
teorijski zrak,
teorijski zrak,
teorijski zrak,ulaz , zrak
CH kmola 100CH kmol 1
O kmola 2
O kmol 21,0zraka kmol 1
100zraka suviška %
2
2
•=
•=
•-
=
n
nn
nnn
teorijski ,O2
n = 200 kmola
22
teorijski zrak, O kmola 200O kmol 21,0
zraka kmol 1•=n
teorijski ,zrakn = 952, 4 kmola
÷øö
çèæ +=
100suviška %1 teorijski , zrak ulaz , zrak nn
ulaz , zrakn = 2190 kmola
kmola 2190zraka kmol 1
O kmol 0,21 2ulaz ,O2
•=n
ulaz ,O2
n = 460 kmola
kmola 2190zraka kmol 1
N kmol 0,79 2ulaz ,N2
•=n
ulaz ,N2
n = 1730 kmola
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Kisik, dušik, ugljični dioksid i vodena para u dimnom plinu se računaju pomoću bilanci molekula: Bilanca kisika: izlaz ,Oreakcijom potrošen ,Oulaz ,O 222
nnn =- izlaz ,O2
n = 260 kmola Bilanca dušika: izlaz ,Nulaz ,N 22
nn = izlaz ,N2
n = 1730 kmola Bilanca ugljikovog dioksida:
44
2reakcijom nastao ,CO
izlaz ,COreakcijom nastao ,COulaz ,CO
CH kmola 100CH kmol 1CO kmol 1
2
222
•=
=+
n
nnn
izlaz ,CO2
n = 100 kmola Bilanca vode:
44
2reakcijom O,nastalaH
izlaz ,OHreakcijom nastala ,OHulaz ,OH
CH kmola 100CH kmol 1
OH kmola 2
2
222
•=
=+
n
nnn
izlaz ,OH2
n = 200 kmola
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
Sastav dimnog plina prikazan tablično:
Komponenta
n (kmol)
xi
%
O2 260 0,114 11,4 N2 1730 0,755 75,5
CO2 100 0,044 4,4 H2O 200 0,087 8,7
2290 1,000 100,0
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
Bilanca tvari
Bilanca procesa gorenja
B. Zelić: Bilanca tvari i energije e-mail: [email protected]
4. Domaća zadaća
1. Čisti metan (CH4) gori u prisustvu 100 %-tnog suviška zraka. Ako je gorenje potpuno, a konverzija 90 %, treba izračunati sastav izlaznog suhog plina!