bs rascvijetali vrt iz zivotopisa imama ebu-dzafera el-bakira

8/11/2019 Bs Rascvijetali Vrt Iz Zivotopisa Imama Ebu-Dzafera El-Bakira

1/210


2/210


3/210

- 4 -

Posveta

Svima koji vole Poslanikovu porodicu, asni Ehli-bejt, i njegoveplemenite ashabe


4/210

- 5 -

Naslov originalaEr-Ravdun-nadiru fi siretil-imami Ebi Dafer el-Bakir(tefsiruhu we fiqhuhu we merwijjatuhu)

AutorBedr Muhammed Bakir

Rascvijetali vrt iz ivotopisa imama Ebu Dafera el-Bakira(tefsir, fikh i predanja)

PrijevodOmer SpahoviHaraiNedim

LekturaAbdurrahman Kuduzovi

Korekturaemsada Dani

IzdavaoriginalaMeberretul-ali wel-ashab

ObradaSelsebila Harai


5/210

- 6 -


6/210

- 7 -

Rascvijetali vrt iz ivotopisa imama Ebu Dafera el-Bakira(tefsir, fikh i predanja)

Bedr Muhammed Bakir

Sarajevo 2011


7/210

- 8 -


8/210

- 9 -

DrutvoMeberrai njeni ciljevi

Drutvo Meberra osnovano je u Kuvajtu, sukladno s lokalnimzakonima o nevladinim i humanitarnim organizacijama i drutvima, nazvanoje Meberretu El-A'li wel-ashab, sa sjeditem u gradu Kuvajtu.

Registriranje je prohvaeno odlukom ministarstva br. 28/2005, aregistrirana je pod djelovodnim brojem 23.

Osnovni ciljeviMeberre:1. sprovoenje aktivnosti koje e doprinijeti raanju i

poveanju ljubavi i potivanja prema asnom Ehli-bejtu i plemenitimashabima;

2. irenje islamskih znanosti, s posebnim ostvrtom napovijest Ehli-bejta i ashaba i njihovo uenju o ibadetu i meuljudskimodnosima;

3. prosvijeivanje o ulozi i doprinosu Ehli-bejta i ashaba uslubi islamu i muslimanima, te njihovoj brizi u sprovoenjukuranske i sunnetske upute;

4.

rad na ouvanja muslimanskog jedinstva i popravljanjepojedinih pogrenih uvjerenja prema Ehli-bejtu i ashabima kojanalazimo kod djela muslimana kako bi se povratilo muslimanskojedinstvo.

Zahvala

Posebno nam je zadovoljstvo da ispred Meberre iskaemo posebnuzahvalu plemenitom bratu Bedru Muhammedu Bakiru na velikom trudu idoprinosu koji je uloio piui ovo djelo.

Treba pojasniti cijenjenom itatelju da Centar za istraivanje priMeberri ne tedi trud i vrijeme u naunom radu za doprinos nauci i ciljevimakoje je u tom pogledu postavila samaMeberra.

Zato, toplo preporuujemo da se svako ko je u prilici okoristibibliotekom koja se nalazi u sklopuMeberre, molei Allaha, d.., da svakogtrudbenika na putu stjecanja znanja nagradi dvostrukom nagradom i daujedini ovaj ummet na Njegovoj Rijei i na uputi Njegovog Poslanika,s.a.v.s., i putu dobrih prethodnika Ehli-bejta i ashaba, r.a.

Amin!


9/210

- 10 -


10/210

- 11 -

POGLAVLJE I

VELIANSTVENO BIE


11/210

- 12 -

Ime i nadimak


12/210

- 13 -

Ime mu je Muhammed ibn Alija ibn el-Husejn ibn Alija ibn EbuTalib el-Haimi el-Kurei Ebu Dafer El-Bakir. Majka mu je UmmuAbdullah bint el-Husejn ibn Alija ibn Ebu Talib, r.a.1

Prozvan je El-Bakir po svom radu i istraivanju na polju nauke, te

ogromnom dijapazonu naunih disciplina kojima se bavio. Autor kapitalnogrijenikaLisanul-arabnavodi slijedee: Muhammed ibn Alija ibn el-Husejn

ibn Alija prozvan je El-Bakir, r.a., jer je stjecao znanje, istraivajui njegovetemelje i korijene, te na osnovu njih ustanovljavao parcijalne odredbe. Kaese: Tebekkare u nauci, od korijenske rijeel-bakr to znai: rascjep, otvor,proirenje. Kae se takoer bekartu bakren, a znai otvorio sam neto iproirio ga. U hadisu koji prenosi Huzejfe kazano je: ta je onima kojiotvaraju (jebkurune) nae kue...2

Imam je Kurtubi o Ebu Daferu izrekao sljedee stihove:O ti, koji znanje pronosi bogobojaznimDobrotvoru, koji se odaziva zahtjevima svim.3U djelima El-Irad, autora El-Mufida, i Biharu el-envar, autora El-

Medlisija navodi se da ga je ovim nadimkom prozvao Allahov Poslanik,s.a.v.s., meutim, nije bilo mogue nai vjerodostojan izvor i argumentkojima bi takvo neto potvrdili. Tragom ovih predanja iao je istaknuti ejhMuhammed Asif Muhsini, koji u svom djelu Mureatu bihar el-envarzakljuuje da su sva takva predanja apokrifna.

Pohvale uleme

Hafiz Zehebi navodi slijedee: On je imam i hafiz, Haimi,potomak Alije, Medinlija i jedan od poznatih velikana... Posjedovao je znanjei razumijevanje, ast i vjeru, povjerljivost i ugled, po svojoj vrijednostimogao je biti halifa.4

A hafiz Ibn Kesir o njemu je kazao ovako: Muhammed ibn Alijaibn el-Husejn ibn Alija ibn Ebu Talib el-Kurei el-Haimi, Ebu Dafer, imaoje nadimak El-Bakir, majka mu je bila Ummu Abdullah bint el-Husejn ibnAlija, i bio je jedan od cijenjenih tabiina, visokog ugleda, poznat uislamskom svijetu kao uenjak, praktiar, astan i potovan.5 Na drugommjestu dodaje: Prozvan je El-Bakir zbog stjecanja znanja i kreativnog

1

Tehzibul-kemal, 26/137.2Lisanul-areb, 4/73.3Sijeru ealamin-nubela, 4/ 404. (Ove je stihove prevodilac prepjevao.)4Tezkiretul-huffaz, 1/124.5El-Bidajetu ven-nihaja, 9/339.


13/210

- 14 -

razmiljanja (idtihada), a bio je izuzetnog pamenja, bogobojazan i strpljiv.Potie iz Poslanikove loze, odabranog je i visokog porijekla. Znao je dobroopasnost pretjeranog oplakivanja i jadikovanja, a bio je i snaan protivnikraspravama i prepirkama.1

Hafiz Ibn Hader el-Askalani kae: Muhammed ibn Alija ibn el-

Husejn ibn Alija ibn Ebu Talib, Ebu Dafer, prozvan El-Bakir; bio jepovjerljiv i dobar ovjek.2Inae, ko pruava djela uenjaka sigurno e nai mnoge pohvale i

potovanje iskazano prema imamu El-Bakiru. tavie, pohvale mu odaje iejh Ibn Tejmijja, onaj kojeg pristrasne grupe i pojedinci osuuju zaneprijateljsto prema Alijevim, r.a., potomcima. Svako ko eli moe se unavedeno uvjeriti u njegovom kapitalnom djelu Medmuu el-fetava, npr.19/69, ali i na drugim mjestima.

Na drugoj strani, El-Megali ne priznaje nita osim savrenost ikrajnost lanovima Ehli-bejta, pripisujui im bezgrenost i apsolutno znanje,a onoga koji takvo to negira, potvara za neprijateljstvo i mrnju prema Ehli-bejtu. Zaboravio je Poslanikovu oporuku u kojoj kazuje: Ne veliajte mekao to su krani veliali sina Merjemina, jer ja sam uistinu rob Allahov,nego recite: Allahov rob i poslanik!3Ako je, dakle, zabranjena krajnost iekstremizam u vjeri kroz pretjerano velianje najodabranijeg stvorenjaMuhammeda, s.a.v.s., kako onda da ne bude zabranjen ekstremizam premaonima koji imaju manje znanja, bogobojaznosti i vrijednosti?! Zaista, kada bitakvi svoju fanatinost stavili po strani i zadovoljili se izvorima Kurana ivjerodostojnog sunneta, uvidjeli bi koliko su se svojim ekstremizmom udaljiliod upute Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i lanova njegove asne porodice, r.a.

Roenje i djetinjstvo

Roen je 65. hidretske godine, po onome to biljei Ahmed ibn el-Burkijj4, dakle etiri godine prije nego to e Husejn, r.a., poginuti kao ehid.Navodi se da je sam Ebu Dafer kazao: Moj dedo Husejn ubijen je kada mije bilo etiri godine, a ja se toga sjeam kao i iskuenja koje nas je tadasnalo.5Ibn Halkan, opet, biljei slijedee: Roen je u utorak, treeg sefera

1

Ibid.2Takribut-tehzib, 2/114.3Buhari, u poglavlju Govor vjerovjesnik(3189). Pogledaj:Hulasetu abekatil-envar, 3/305.4Tarihul-islam, 7/436, i Tehzibut-tehzib, 9/312.5Tarihu -Jakubi, 2/320.


14/210

- 15 -

sefera 57. h. godine, a kada je njegov djed Husejn pao kao ehid, bilo mu jetri godine.1

Inae, kua u kojoj je odrastao odisala je bogobojaznou,plemenitou i vjerom, u njoj se njegovalo znanje i ibadet. O tome e jo bitigovora.

Njegov je otac imam Alija ibn El-Husejn ibn Alija ibn Ebu Talib ibnAbdulmuttalib ibn Haim el-Haimi el-Medeni, poznat kao Zejnul-Abidin2,r.a., a majka mu je Ummu Veled, roenog imena Sulafa, kerka perzijskogcara Jezdedirda. Reeno je takoer da joj je bilo ime Gazala.3 Njena jeivotna pria posebna, a biljei je Ebu El-Kasim ez-Zemaheri u knjiziRebiul-ebrar, gdje navodi da su ashabi, r.a., u doba halife Omera ibn Hattaba,r.a., osvojili zemlje Perzije i stekli mnoge ratne zarobljenike. Meu njima subile i tri kerke cara Jezderdida, a halifa je izdao naredbu da se svezarobljenice prodaju, izmeu njih, i tri princeze. Meutim, Alija ibn EbuTalib, r.a., ree mu: S princezama se ne postupa kao s ostalim ratnimzarobljenicama! Omer, r.a., upita ga: A kako se postupa s njima? Alija,r.a., odvrati: Za njih treba posebno vidjeti koliko vrijede, pa bez obzirakoliko to bilo, neka onaj koji ih kupi plati toliko. Nakon toga, Alija, r.a.,kupi ih sve tri, pa jednu dodijeli Abdullahu ibn Omeru, drugu svom sinuHusejnu i treu Ebu Bekrovom sinu Muhammedu, koji je bio njegovpastorak.4 Tako se Abdullahu rodi sin Salim, Husejnu Zejnul-Abidin, aMuhammedu El-Kasim, tri sestria, majke im princeze, a djed carJezderdid.5Medinelije su dotada prezirali uzimati za ene zarobljenice kojeim porode djecu, ali kada odrastoe Zajnul-Abidin, El-Kasim i Salim, tenadmaie stanovnike Medine u znanju i vjeri, promijenue ovaj obiaj.6

Zejnul-Abidin bio je poznat kao povjerljiv, skroman, poboan iuen, posjedovao je mnoge vrline koje su hvalili gotovo svi njegovisavremenici. Ibn Sad u poglavlju o njegovoj biografiji biljei sljedee: Bioje povjerljiv, cijenjen, vrst i iskren vjernik, prenio je mnoge hadise. IbnUjejna od Zuhrija navodi da je rekao: Nisam vidio vrijednijeg Kurejiju odAlije ibn el-Husejna, s njim je bio njegov otac kada je ubijen, bio je bolestan,pa je ozdravio. Takoer je rekao: Nisam nikoga vidio da je boljerazumijevao vjeru, ali on prenosi malo hadisa. A Ibn Vehb prenosi da jeMalik kazao: Niko u porodici Ehli-bejta nije bio kao Alija ibn el-Husejn.

1Vefajatul-eajan, 4/174.2Tarihul-islam, 6/431.3

Sijeru ealamin-nubela, 4/386.4Znai, skrbio ga je i brinuo se o njemu. Ovo je lijep primjer kako je bila vrsta veza izmeuEbu Bekra i Alije, r.a.5Vefajatul-eajan, 3/267.6Ibid, 3/268.


15/210

- 16 -

Dok Hamad ibn Zejd prenosi da je Jahja ibn Seid rekao: Sluao sam Alijuibn el-Husejna, bio je najvredniji Haimija kojeg sam upoznao. A zabiljeioje i da je Seid ibn El-Musejib rekao: Nisam vidio boljeg vjernika od njega.El-Idli je, opet, rekao: Medinelija i tabiin, bio je poznat kao povjerljivovjek. A Duvejrija ibn Esma kae: Alija ibn el-Husejn, zbog svoga roda

s Allaovim Poslanikom, s.a.v.s., nikada nije primio ni koliko dirhem kaosadaku.1Imam Alija ibn el-Husejn, r.a., volio je pobonjake i dobre vjernike,

a prve meu njima najbolje ljude nakon Poslanika, s.a.v.s. njegove ashabe,r.a. Posebno je cijenio i uvaavao Ebu Bekra i Omera, a kada je jednomupitan koliko su oni bili bliski Poslaniku, s.a.v.s., pokazao je na njihovemezare kraj Poslanikovog, s.a.v.s., mezara i rekao: Bili su mu bliski kao isada.2

Dafer es-Sadik ibn Muhammed prenosi da je njegov otac rekao:Doao je neki ovjek kod moga oca i rekao mu: Reci mi neto o EbuBekru. Otac mu ree: Pita o Es-Siddiku (Istinoljubivom)?! Ovaj upita:Zar ga zove Istinoljubivi?! A otac odvrati: Mati te se odrekla, pa tako gaje nazvao onaj koji je bolji od mene Allahov Poslanik, s.a.v.s., te muhadirii ensarije, a ko ga ne zove Isstinoljubivi, Allah uinio da njemu niko nevjeruje! Idi, i trudi se da voli Ebu Bekra i Omera, i uvaj njihov ugled, jerako bude drugaije, to e meni tegobu priinjavati.3A esto je znao rei:Tako mi Allaha, Osman, neka mu se Allah smiluje, nepravedno je ubijen.4

Inae, bio je poznat po izuzetno lijepom moralu, blag u odnosu sdrugim ljudima. Prenosi se da se jednom neto sporjekao s Hasanom ibn el-Husejnom5, a Hasan tada izree sve to je imao dok Alija ne progovorinijednu rije. Kada pade no, Alija ode do Hasana pa mu kaza: O amidiumoj, ako si ti bio u pravu, molim Allaha da mi oprosti; ako si pogrijeio,molim Allaha da ti oprosti. Neka je mir na tebe. Nato mu Hasan prie izagrli ga, pa zaplaka sve dok se Alija ne saali na njega.6

Vrijedio je za izuzetno cijenjena ovjeka, ak vie nego pojedinehalife. Prenosi se da je Hiam ibn Abdulmelik neposredno prije nego to epostati halifa otiao na had, pa kada bi priao da dotakne Haderul-esved,upao bi u guvu. A Aliji ibn el-Husejnu, kada bi priao da dotakne Haderul-esved, ljudi bi iz potovanja prema njemu ustupili prolaz. To zaudi Hiama

1Tehzibut-tehzib, 7/269.2Sijeru ealamin-nubela, 4/395.3

Ibid, 7/269.4Ibid, 4/397.5El-Hasan el-Musenna ibnul-Hasen es-Sebet ibn Alija ibn Ebu Talib, r.a., jedan od uenjakai pobonjaka iz Ehlil-bejta, preselio na ahiret 97. godine po Hidri.6Sijeru ealamin-nubela, 4/397.


16/210

- 17 -

pa upita ko je to, ne znajui o kome se radi, a to bi povod da poznati pjesnikEl-Ferezdek napie stihove:

Svaki pedalj zemlje pozna stope njegove,I ova Kua1zna ga i njene svetosti i trgovi.

Najbolji je od robova svih Boijih,On je pobona dua, istota i znak.Kad njega plemividi, progovori,Plemenitosti to je u njemu to ti je.Kao da e Kamen crni njemu prii,

Kada ruku prui da ga dotakne.Stid ga krasi kud god gleda i ko ga pogleda,

Pognute glave, dok se ne nasmije, njemu se ne obraa.To je sin Fatimin, ko to jo ne znade,

S djedom njegovim Allah zapeati risale...2

Majka i braa

Kao to smo prethodno naveli, majka mu je bila Ummu Abdullahibn el-Hasan ibn Alija ibn Ebu Talib, r.a. Zapazit emo da je njegovoporijeklo s Poslanikom, s.a.v.s., dvostruko: preko oca Husejna i prekomajinog oca Hasana, kojima je Poslanik, s.a.v.s., bio djed. El-Bakir je imaomnogobrojnu brau; u sljedeem se predanju hvali nekima od njih. Naime,zabiljeeno je da je Ebul-Darud Zijad ibn el-Munzir rekao: Jednom je EbuDafer El-Bakir, alejhis-selam, upitan koji mu je brat najdrai i najbolji, pa jeodgovorio: Abdullah je moja ruka kojom uzimam, a Abdullah mu je biobrat po ocu i majci, Omer mi je oko kojim gledam, Zejd je jezik kojimgovorim, a Husejn je plemi koji zemljom hodi smireno, a kada mu seneznalice obrate, on im selamom uzvraa.3

Poznato je da imam El-Bakir nije u svojoj porodici bio jedini znalac,pobonjak i velikan, jer je kua imama Alija ibn El-Husejna, r.a., Allahovomdobrotom i uputom, koje je ostavio poslanik Muhammed, s.a.v.s., dala mnogevelikane ummeta. Bili su predvodnici muslimana u dobru, i plemii na kojese ugleda. Spomenut emo neke od njih.

Zejd ibn Alija ibn el-Husejn

1Tj. Kaba.2U slobodnom prepjevu prevodioca.3erif el-Murteda,En-Nasirijat, str. 64.


17/210

- 18 -

Zejd ibn Alija ibn el-Husejn ibn Alija ibn Ebu Talib el-Haimi el-Alevi el-Medeni, Ebu El-Husejn, brat je Ebu Dafera Muhammeda,Abdullaha, Omera, Alije i El-Husejna, koji je bio sin ropkinje. Prenosio je od

svoga oca i od brata Ebu Dafera, te od Urve, a od njega prenose bratimuDafer ibn Muhammed, uba, Fudajl ibn Merzuk, El-Muttalib ibn Zijad, Seid

ibn Husejm el-Hilali, Abdurrahman ibn Ez-Zinad i mnogi drugi. O njemu jeZehebi rekao sljedee: Bio je jedan od uenjaka i dobrih vjernika, napravioje propust, pa je pao kao ehid, ali to je razlog da mu se poveaju derede naahiretu.1Zejd, r.a., dobro je poznavao Allahovu knjigu, a ima i svoj tefsirkoji je zabiljeen od pojedinih prenosilaca, dok je bio u pritvoru kod Hiamaibn Abdulmelika. U njemu je navedeno mnogo argumenata na osnovuarapskog jezika i pozamaan kvonto znanja. Pria se da kada bi on i brat muMuhammed el-Bakir poveli kakvu diskusiju, oko njih bi se okupili ljudi dazapisuju informacije koje od njih uju, Allah bio njima zadovoljan.2Dogaaju kojem je poginuo kao ehid zabiljeio je Zehebi: Ebul-Jekazan prenosi odDuvejrija ibn Esme, da je Zejd ibn Alija kao predstavnik iz Medine, otiaoJusufu ibn Omeru es-Sekafiju, namjesniku podruja dva Iraka, tzv. El-Hire, aovaj ga lijepo doeka i otpremi s darovima. Kada se vratio, u Medini mudooe Kufljani i rekoe: Jusuf nema ovlasti ni moi, nego, hajdemozajedno, a mi emo ti osvojiti Kufu. Tako se oko njih okupi mnogo svijeta,pa krenue prema Kufi i usput se ulogorie, ali tu ih napade iraka vojskakoja u sukobu ubi Zejda i razape ga na krst. Ostavie ga tako razapeta etiridana, a poslije ga skinue i zapalie, Allahovi smo svi i svi se Njemuvraamo!3

Postoje mnoga predanja u kojima ga njegovi savremenici hvale, apostoje i predanja u kojima ga pojedinci kude, pristalice iskrivljenih frakcija.

Od Amra ibn el-Kasima prenosi se da je jednom prilikom doao kodDafera es-Sadika, a kod njega je bilo mnogo svijeta, pa mu je rekao: Imaonih koji se odriu tvoga amide Zejda, a Es-Sadik mu odvrati: Allah setakvih odrekao, bio je, tako mi Allaha, najbolji znalac Allahov knjige inajbolje je razumio vjeru, a uvijek je odravao rodbinske veze. Nije meunama ostao niko poput njega.4 Ove Es-Sadikove pohvale najbolji supokazatelj njegove ljubavi i potovanja prema amidi Zejdu, a nesumnjivosvjedoe njegov cijenjen poloaj koji je zauzimao u porodici Haimija usvom dobu. Povjesniar Ibn Asakir biljei nam predanja koje ukazuju naznanje i razumijevanje koje je imao: Jednom je prilikom Zejd ibn Alija uao

1Imam Ez-Zehebi, Tarihul-islam, 8/105.2Tefsirul-Alusi, 24/122.3Imam Ez-Zehebi, Tarihul-islam, 8/106.4Ibid, 8/106.


18/210

- 19 -

kod Hiama ibn Abdulmelika, pa mu ovaj ree: O Zejde, ujem da imaambicije da postane imam, a imam ne moe biti onaj koga je porodilaropkinja. A Zejd mu odvrati: O voo vjernika, ropkinja je rodila Ismaila,sina Ibrahimova, a.s., pa je mogao biti vjerovjesnik, i obeanja je ispunjavao,i Gospodar je njegov njime zadovoljan bio, a vjerovjesnitvo je neuporedivo

vrednije od imameta. Hiam mu na to ree: Zejde, niko nije posjedovao ivjerovjesnitvo i vlast. A Zejd odvrati: Voo vjernika, Uzvieni je Allah

rekao drugaije, rekao je: A Mi smo potomcima Ibrahimovim Knjigu imudrost dali, i dali smo im veliku vlast!12

Zejd je volio i cijenio ashabe, a meu njima posebno Ebu Bekra iOmera, r.a., odbacujui govor smutljivaca i pristrasnika. esto je govorio:Ebu Bekr bio je predvodnik zahvalnih, a Allah e velikom nagradompoastiti zahvalne.3

Jednom je prilikom Kesir en-Neva upitao Zejda ta misli o EbuBekru i Omeru, pa mu je ovako odgovorio: Brani njihovu ast i odrekni seonih koji se njih odriu!4A Hiam ibn el-Burejd prenosi da je Zejd jednomprilikom rekao: Ko se odrekne Ebu Bekra, odrie se i Alije.5 Fudajl ibnMerzuk, opet, prenosi da je Zejd rekao: to se mene tie, da sam bio na EbuBekrovom mjestu, presudio bih kao to je i on presudio u Fedeku.6

Muhammed ibn Salem prenosi da se odreeno vrijeme kod njihskrivao Zejd, pa je jednom spominjao Ebu Bekra i Omera, na ta se nekousprotivi, a Zejd e: O Muhammede sine Salimov, da si ti bio u njihovomvremenu, ta bi uinio? Uinio bih to i Alija, odgovori Muhammed, aZejd ree: Onda budi zadovoljan s onim to je uinio Alija!7

I, na kraju, jo da kaemo o njegovoj pogibiji, oko ijeg tanogdatuma postoji nekoliko razliitih predanja. Ibn Sad biljei da je Musab ez-Zubejr kazao da je ubijen u mjesecu seferu 126. h.g., i da je tada imaoetrdeset i dvije godine, dok Ebu Nuajm navodi da je poginuo na dan Aure,godine 122. po Hidri. Isto tako su rekli Hiam el-Kelbi, Lejs ibn Sad,Hejsem ibn Adijj i drugi. Muhammed ibn el-Hasan kae da je ubijen uponedjeljak, drugog sefera iste godine, a isto se prenosi i od Jahje ibnAbdullaha ibn Hasana ibn Hasana.8

1En-Nisa, 54.2Tarihu Dimek, 19/468.3Imam Ez-Zehebi, Tarihul-islam, 8/107.4

Ibid.5Ibid.6El-Bidajetu ven-nihaja, 5/310.7Tarihu Dimek, 19/463.8Imam Ez-Zehebi, Tarihul-islam, 8/108.


19/210

- 20 -

Omer ibn Alija ibn el-Husejn

Bio je jedan od velikana meu ulemom, a upravljao je raspodjelomsadake koju je ostavio njegov djed i halifa Alija ibn Ebu Talib, r.a., i nikada

nije odbijao onoga kome je trebalo udijeliti.

1

Nadaleko je poznata njegova izjava: Onaj koji pretjeruje u ljubaviprema nama jeste poput onoga koji pretjeruje u mrnji prema nama, zato,drite nas na mjestu koje nam je Allah dodijelio i ne recite o nama ono tonije pri nama!2Omer je preselio na ahiret u sedamdesetoj godini, r.a.3

Ovdje moemo primijetiti da je Zejnul abidin svome sinu nadjenuoime Omer, i to nedvojbeno ukazuje koliko je Ehli-bejt cijenio ashabe, aposebno njihove prvake Ebu Bekra i Omera, r.a.4

Abdullah ibn Alija ibn el-Husejn

Ovaj Zejnul abidinov sin poznat je kao uen, prenosio je hadise, a odnjega je zabiljeen hadis koji prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djedaAllahovog Poslanika, s.a.v.s., u kojem je rekao: krtac je, i to teki krtac,onaj pred kim budem spomenut, pa ne donese salavat na mene.5

Preselio je na ahiret kada je ima pedeset i dvije godine.6

El-Husejn ibn Alija ibn el-Husejn

Poznat je po imenu El-Husejn Mlai (El-Esgar), a zvali su ga i EbuAbdullah. Prenosio je predanja od svoga oca Zejnul abidina i tetke muFatime, Husejnove kerke, kao i od svog brata Ebu Dafera el-Bakira. Odnjega je, opet, sluao i zapisivao hadise, a meu onima koji su od njegaprenosili jesu i poznati muhaddisi Tirmizi i, Nesai, koji je rekao da je on biojedan od povjerljivih prenosilaca.7

1Lubabul-ensabi vel-elkabi vel-eakab, 1/26.2Ibid.3Ibid.4

U knjigama o povijesti i biografijama pripadnika Ehlil-bejta naiemo da su vrlo

estosvjim potomacima nadijevali imena Ebu Bekr i Omer.

5Predanje je prekinuto.6Lubabul-ensabi vel-elkabi vel-eakab, 1/26.7Tehzibut-tehzib, 2/299.


20/210

- 21 -

Preselio je na ahiret 157. hidretske godine u Medini, a pokopan je umezarju Bekia.1

El-Bakirovi sinovi

El-Bakir je imao pet sinova: Dafera, Abdullaha, Ibrahima,Ubejdullaha i Aliju, od kojih su posljednja dvojica preselili kao djeca.2Inae,Daferova je majka bila Ummu Ferva bint el-Kasim el-Fekih ibn Muhammedibn Ebu Bekr, a njena je majka bila Esma bint Abdurrahman ibn Ebu Bekr.Sam El-Bakir pria kako se oenio El-Kasimovom kerkom, tj. EbuBekrovom, r.a., unukom: Rekao mi je Seid ibn El-Musejib da gaobavijestim ako se odluim eniti, jer on zna djevojku Kurejevikogporijekla. Ja se poslije oenih El-Kasimovom kerkom, a da mu nisam rekao,pa kada za to sazna, ree: Plemije znao s kim e sklopiti brak.3

Iz ovog berietnog braka ponikao je divan plod Dafer es-Sadikibn Muhammed el-Bakir, r.a., koji je sav u ponosu esto govorio da jepotomak Ebu Bekra i s oeve i s majine strane. Kazao bi: Ja sam EbuBekrov dvostruki potomak.4 A zaista je imao ime se ponositi, jer mu jedjed s oeve strane bio Poslanik, s.a.v.s., a djed s majine strane Ebu Bekr es-Sidik, najbliskiji Poslanikov prijatelj, punac i vjerni pratilac, koji je naslijediohilafet. Naravno, ove tazbinske veze jasno svjedoe o ljubavi i meusobnomuvaavanju koje je vladalo izmeu Ehli-bejta i ashaba, daleko od klevetanja onjihovoj navodnoj mrnji i preziru jednih prema drugima.

Nije pouzdano kada je preselio na ahiret

1

Lubabul-ensabi vel-elkabi vel-eakab, 1/26.2El-Jakubi, 2/321.3Tarihu Dimek, 49/165.4Umdetut-talib, str. 195,Medemu ridali-hadis, imama El-Huveija, 15/49,Biharul-envar,29/651, iKeful-gumma, iamma El-Erbelija, 2/374.


21/210

- 22 -

Povjesniari navode razliite datume kada je El-Bakir preselio naahiret. Po nekima, umro je 124. po Hidri, po nekima, godinu dana poslije, apo drugima dvije ili tri godine poslije, a Ibn Sad navodi da je preselio 118.godine po Hidri.1

Ipak, najprije e biti da je preselio 114. g., a Allah najbolje zna, i to

navode mnogi muhaddisi i povijesniari.

2

Posljednje to je izgovorio bilo jesljedee: Sva je snaga samo u Allaha!3 Preselio je u El-Humejmi4, aprenesen je u Medinu, gdje je u mezarju Bekia ukopan kraj kabura svoga ocai amide njegovog oca El-Husejna ibn Alija, u odjeljku u kojem je i Abbasovmezar.5

Spomenut emo ovdje da Ibn Babevejh el-Komijj biljei da je El-Bakir otrovan, te sumnjii da iza toga stoji umevejiki halifa. Oigledno je daEl-Komijj ovim predanjima elio raspiriti mrnju prema umevejikimvladarima i predstaviti ih kao da nisu imali drugi cilj do potamanitipripadnike Ehli-bejta. Nije nam cilj pravdati umevejiku vladu od odreenihnepravednih stavova koje su iskazali prema oponentima njihovog hilafetaizmeu pripadnika Ehli-bejta, ali i drugih, ali je nuno ukazati da se pojedinidogaaji iz povijesti uveavaju i nepravedno iskrivljuju. Predstavljaju se kaoda je izmeu Ehli-bejta i Umejevia6 vladalo iskljuivo neprijateljstvo imeusobna mrnja.7Istina je da je bilo niz propusta u umevejikoj dravi, ali

1Tehzibut-tehzib, 9/312.2El-Vafi fil-vefejat, 4/77, Tehzibut-tehzib, 9/312,El-Iberu, 1/25,El-Ikmalu, imama IbnMuakula, 1/173.3Hiljetul-evlija, 3/186.4Selo na periferiji Mekke, poznato po mnotvu izvora i palmi.5El-Vafi fil-vefejat, 4/77.6Bilo je Umejevia koji su udjeli za vlau pa stoga nisu marili za krv koju e proliti zbog

toga, tako da je bilo muenja i ubijanja pripadnika Ehli-bejta, ali nita manje i uenjaka ivoa muslimana iz drugih porodica. Navest emo neke od njih: ubili su plemenitog ashabaEnesa ibn Malika, r.a., takoer odabranog ashaba Husejna ibn Alija, r.a., prvaka mladiaDenneta, potom odabranog ashaba Abdullaha ibn Zubejra ibn Avvama, r.a., sina pomagaaAllahovog Poslanika, s.a.v.s., potom imama Zejda ibn Aliju ibn el-Husejna, zatim

plemenitog tabiina Seida ibn Dubejra, takoer Ebul-Bahterija, Abdurrahmana ibn Lejlu,Muslima ibn Jessara el-Medenija i mnoge druge. Dovoljno je sjetiti se koliko je samomuslimanskih uenjaka ubijeno u smutnji oko El-Easa. tavie, neke su Umejevike halifeubili roenu brau, a drugi su pogubili amidie samo da sauvaju vlast. Tako se desilo udoba El-Velida ibn Jezida ibn Abdulmelika i Omera ibn Abdulaziza, r.a. injenica je daonoga koji im se nije protivio nisu uznemiravali, svejedno bio iz Ehli-bejta ili ne bio, poput:Alije ibn el-Husejna, njegovog sina El-Bakira, Dafera es-Sadika, El-Hasana ibn el-Hasenaibn Aliju ibn Ebu Taliba, r.a., i njegove sinove itd.7

Ove lai kojima se eli iskriviti povijest lahko je pobiti samominjenicom koju svjedo

ipovijest o meusobnim tazbinskim vezama koje su potojale izmeu ove dvije porodice.

Naime, izmeu pripadnika Haimija i Umevejia postoji vie od trideset tazbinskih veza izkojih su se rodili zajedniki potomci. Dovoljno je spomenuti brak Fatime i Sukjne, keri El-Husejna ibn Alije, r.a., s Abdullahom i Zejdom ibn Amrom ibn Osmanom ibn Affanom, r.a.


22/210

- 23 -

ali je istovremeno bilo i niz uspjeha, tako su u njihovo vrijeme osvojenemnoge zemlje, proirena je islamska drava, ulo je mnotvo svijeta u islamitd. Zaista, povijest se mora promatrati bez pristrasnosti i realno, nauno ipravedno bez obzira da li se radilo o onome koga volimo ili ne. Dovoljne sunam rijei Uzvienog, Koji u Kuranu kazuje: O vi koji vjerujete, dunosti

prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju premanekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni

budite, to je najblie bogobojaznosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro znaono to inite.1I takoer veli: I kad govorite, krivo ne govorite, pa makarse ticalo i srodnika.2

Brinost glede slijeenja sunneta

El-Bakir je vodio posebnu brigu o slijeenju sunneta i klonjenjunovotarija i novotara, i u tome je ostao doslijedan sve do posljednjihmomenata svoga ivota. U djelu El-Kafi, autor el-Kulejni biljei da je Daferibn Muhammed, r.a., rekao: Pozvao me moj otac kada mu se prikuila smrtte mi rekao da mu dovedem svjedoke, a ja mu dovedoh etvericu Kurejija,meu kojima i Nafiju, tienika Abdullaha ibn Omera. Tada mi ree: Piiono to je oporuio i Jakub sinovima svojim: Sinovi moji, Allah je vamavjeru odabrao, i nipoto nemojte umrijeti drukije nego kao muslimani.3Potom mi je naredio ta da uradim kada preseli na ahiret da ga zamotam uefine od njegovog ogrtaa u kojem je klanjao duma-namaz, da mupoveem imamu4 oko glave, da mu iskopam mezar obinog oblika i da popovrini iznad njega ostavim zemlje koliko etiri prsta, a ostatak zemlje daodbacim. Onda ree svjedocima da odu, a kad izioe, rekoh mu: Oe moj,nije trebao ovaj da bude svjedok, a on mi uzvrati: Sinko, bojim se da teposlije ne nadglasaju i kau nisam ti tako oporuio, htio sam da ovakoimadne dokaz.5

U ovoj je oporuci korisno ukazati na nekoliko stvari, izmeu ostalih:ogledanje na vjerovjesnike i dobre vjernike u njihovim postupcima, jer je El-Bakirova oporuka bila oporuka koju je Jakub, a.s., ostavio svojim sinovima, a

Vie o ovome pogledaj:En-Nesebu vel-musaherat, autora Alauddina el-Muderrisa iEl-Esmau vel-musaherat, autora Ebu Muaza es-Sejjida Ahmeda ibn Ibrahima.1El-Maida, 8.2

El-Enam, 152.3El-Bekara, 132.4Imama je povoj koji imam kada klanja omota oko glave, a moe biti i mahrama koja se

prebaci preko glave. (op. prev.)5El-Kulejni,El-Kafi, 1/307/8.


23/210

- 24 -

koju spominje Kuran. Takoer, vidimo bitnost slijeenja AllahovogPoslanika, s.a.v.s., u sustezanje od isticanja mezara. Kada ovjek ovakogznanja, na samrti, spominje i u oporuci ostavlja da mu se mezar ne istieiznad zemlje osim koliko etiri prsta, to nesumnjivo ima veliko znaenje.Ovo dokazuje i da su turbeta, veliki niani i bilo kakve graevine na mezaru

zabranjene, djela koja udaljuju od Allaha, d.. Na njima se poslije pravedovita, obilazi se oko njih i od umrlih koji su tu ukopani trai se pomo iopskrba, prinosi im se kurban, donosi cvijee i ine razne druge novotarije.To nije bio put Ehli-bejta i njihovih predvodnika, kao to vidimo, niti su onizadovoljni takvim djelima.1 Jer oni su slijedili Vjerovjesnikovu, s.a.v.s.,uputu, a on je rekao: Allahu moj, ne uini moj kabur kumirom kojeg e ljudioboavati! Allah se estoko rasrdio na narod koji je mezare svojihvjerovjesnika uinio bogomoljama.2U drugom hadisu koji prenosi Alija ibnEbu Talib, r.a., rekao je: Nemojte moj mezar uiniti mjestom za slavu isvetinje, i ne pravite od kaburova mjesta gdje ete klanjati, a ni od svojihkua ne pravite mezarja.3

El-Bakir je bio doslijedan u slijeenju sunneta, radilo se onaredbama ili zabranama, pa je zato posebno zabranjivao naricanje,pretjerano plakanje i udaranje po tijelu iz alosti. Rekao je: Nema vjernikakoji bude pogoen kakvom nedaom na dunjaluku pa se suzdri, a da muAllah ne oprosti grijehe koje je do tada poinio.4 I rekao je takoer:Najgora je ona alost uz vrisku i jadikovanje, udaranje po licu i prsima iupanje kose. Ko bude naricao, taj je zapostavio sabur i nije od izdrljivih, ako se strpi i suzdri, te Uzvienom Allahu zahvali, Allah e biti zadovoljannjegovim postupkom i kod Njega mu je osigurana nagrada. Ko ne uini tako,dogodit e mu se ono to mu je sueno i takav e biti pokuen, Allah eponititi njegovu nagradu.5

U ovome se primjeru vidi njegovo oito slijeenje AllahovogPoslanika, s.a.v.s., kojem je preselio sin Ibrahim, a nije dao da se proglasialost, niti je naredio da se narie. Naprotiv, samo je rekao: Oi su zasuzile,a srce je tuga obuzela, ali ne govorimo nita osim ono ime je zadovoljanGospodar na. Tako mi Allaha, mi za tobom tugujemo Ibrahime!6 A En-Nuri et-Taberisi u djelu El-Vesail biljei hadis u kojem Poslanik, s.a.v.s.,kazuje: Ono to je tuge u srcu ili u oima to je samilost, a ono to je tuge na

1Pogledaj: Abdullah ibn Duran el-Hudejr,Akidetetu alil-bejt.2Imam Malik, u djeluEl-Muvetta(376), kao predanje Jahje el-Lejsija. Vidjeti:Zikru-iaati

fi ahkami-eria, 1/410.3Mustedrekul-vesail, 2/379.4Biharul-envar, 79/132.5El-Kulejni,El-Kafi, 3/222/1.6Muslim (4279).


24/210


25/210

- 26 -


26/210

- 27 -

POGLAVLJE II

EL-BAKIROV TEFSIR


27/210

- 28 -


28/210

- 29 -

Tefsri je, kao to je ope poznato, nauka pomou koje razumijevamoAllahovu knjigu, objavljenu Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., kojom sepojanjava njeno znaenje i donosi njeni propisi i sud.1 Neki su tefsirdefinirali kao nauku koja prouava Kurani-kerim kako bi shodno ljudskimmogunostima razumjeli Allahovu volju u onome to je rekao.2

Allah, d.., obratio se ljudima i dinima jezikom koji oni razumiju,a poslanike je slao da ih pozivaju takoer jezikom naroda kojem su poslani. Sdruge strane, Uzvieni kudi murike, koji ne ue i prouavaju Kuran,objavljen na njihovom jeziku. Uzvieni kae: Objavljujemo je kao Kuranna arapskom jeziku, da biste razumjeli.3I rekao je takoer: I, eto, tako MiKuran na arapskom jeziku objavljujemo i u njemu prijetnje ponavljamo da bise oni grijeha klonili ili da bi ih na poslunost pobudio.4 I, takoer, udrugom ajetu: U Kuranu (objavljujemo) na arapskom jeziku, u kome nemanikakve proturjenosti, da bi bogobojazni bili.5

Ovu injenicu Uzvieni Allah posebno potvruje, ukazujuimuricima da je Kuran objavljen na jeziku koji oni razumiju, teponitavajui njihova mogua pravdanja kada bi Kuran bio na jeziku kojegne razumiju: A da smo Kuran uinili na tuem jeziku, oni bi sigurno rekli:Da su mu ajeti razgovijetni! Zar jezik tu, a onaj kome se objavljuje Arap? Reci: On je onima koji vjeruju uputa i lijek. A oni koji ne vjeruju uuima njihovim gluhoa je, i slijepi su za njega! Ti kao da se pozivaju izdaleka mjesta.6

U ovome moemo uvidjeti nitavnost miljenja nekih batinija kojismatraju da je Allah govorio Svojim stvorenjima nerazumljivim jezikom,jezikom simbola i zagonetki, koji je neshvatljiv, te da je vanjsko znaenjeKurana razliito od unutranjeg, sutinskog. Ovakav je stav protivan istini inepravda prema Allahu, da nas Allah sauva toga, jer je u suprotnosti sAllahovim rijeima: I sjeti se Dana kada protiv svakog naroda dovedemo pojednog svjedoka, iz njega samog, i tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih!Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve kao uputu, i milost, iradosnu vijest za muslimane.7Kako je mogue da Knjiga bude pojanjenjeza sve a da sadri pauinast i neshvatljiv govor koji su u stanju razumjetisamo pojedinci? I kako e Allah uputiti ljude Knjigom, kada bi njegovorazumijevanje bilo ogranieno na samo pojedine ljude? Moe neko rei da jeKuran jasan i razumljiv svim ljudima tako da nema potrebe za tefsirom, a

1Imam Ez-Zerkei,El-Itkan, 2/462.2Menhedul-furkan, 2/6.3

Jususf, 2.4Ta-Ha, 113.5Ez-Zumer, 28.6Fussilet, 44.7En-Nahl, 89.


29/210

- 30 -

takvom bi odgovorili da je tefsir potreban najmanje zbog dvije stvari. Prva jeinjenica da je Kuran, svojim sadrajem, odabrana knjiga, preciznih izraza ijezgrovita govora, pa e nekima biti teko razumjeti znaenja koja nosi.Tumaenjem se ta znaenja istiu i dodatno pojanjavaju. Druga stvar jeste toto je tefsir potreban i ta potreba lei u postojanju vieznanosti pojedinih

rijei arapskog jezika, pa se tuma

enjem dolazi do onog koje je ciljano.Kuran je objavljen najrijeitijim Arapima, koji su poznavali

njegova duboka znaenja na osnovnu konciznih izraza, ali je ipak bilodecidnih pojedinosti koje nisu znali osim nakon istraivanja i postavljanjapitanja Poslaniku, s.a.v.s. Tako, npr., nisu znali ta znai rije zulum ukuranskom ajetu: Samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje sa zulumom nemijeaju bit e sigurni: oni su na Pravom putu.1Kada su uli ajet, zapitali suima li iko a da nije prema sebi zulum poinio, pa im je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,pojasnio ta znai irk, citirajui drugi ajet: Kad Lukman ree sinu svome,savjetujui ga: O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, irk je, zaista,zulum veliki.2

Nae je vrijeme zasigurno jo potrebnije za naukom tefsira, jer seobian narod prilino udaljio od arapskog jezika i bogate semantike koja gakarakterizira.

Najbolji nain u tumaenju Kurana pojasnio je imam Ibn Kesir,kazavi: Najispravniji nain tumaenja Kurana jeste kada ajete tumaimojedne drugima, jer ono to je u nekima kazano u opem smislu, na drugom jemjestu kazano detaljnije. Nakon toga, znaenje ajet treba traiti u sunnetu,jer on pojanjava i tumai Kuran.3Naravno, za ovo je imao dokaz u samomsamom sunnetu, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Zaista mi je datKuran i s njim neto poput njega...4 A ako ne naemo tumaenje ni uKuranu ni u sunnetu, onda emo ga potraiti u izjavama ashaba, jer su oninajueniji ljudi glede Knjige, zbog toga to su lino svjedoili objavu dokazai povoda zbog kojih su objavljeni neki ajeti, kao i zato to su ih ispravno ikompletno razumijevali, posjedujui znanje i djela, naroito prvaci meuashabima.5Ako opet ne naemo tumaenje ashaba, traimo ga kod tabiina,poput Mudahida, Ataa, Seida ibn Dubejra, El-Bakira, Ed-Dahhaka, Katadei drugih.

1

El-Enam, 82.2Lukman, 13.3Tefsiru Ibn Kesir, 1/4.4Ahmed (16546).5Tefsiru Ibn Kesir, 1/4.


30/210

- 31 -

Tumaenje na osnovu razuma i bez prethodnog znanja zabranjenoje, shodno rijeima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: Ko o Kuranu budegovorio bez znanja, neka sebi pripremi mjesto u Vatri.1

El-Bakirova metodika u tumaenju Kurana

Metod koji je El-Bakir koristio u tefsiru potpuno je identian nainukoji smo prethodno spomenuli. On je dosljedno preuzeo tefsir od ashaba kojeje sreo, kao i od svog oca i tabiina, i ako pogledamo djela koja se bavetefsirom, nai emo da su njegove izjave i izjave njegovih prethodnikapotpuno saglasne.

Primjeri iz tefsira

Sura El-Bekara

I kada smo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ete jedino Allahu uibadetu biti, i roditeljima, i blinjima, i siroadi, i siromasima, dobroinstvoiniti, a ljudima lijepe rijei govoriti; i namaz obavljati i zekat davati, vi stese poslije, izuzev nekolicine, izokrenuli i to iznevjerili.2El-Bakir Allahoverijei: ...a ljudima lijepe rijei govoriti... tumai da znae: govorite ljudimaono to volite da oni vama govore.3

Nije dobroinstvo u tome da okreete lica svoja prema istoku izapadu, nego su dobroinitelji oni koji vjeruju u Allaha, u drugi svijet, umeleke, u knjige, u vjerovjesnike, te oni koji od imetka, iako im je drag, dajuroacima i siroadi, siromasima i putnicima namjernicima, prosjacima, i zaotkup iz ropstva, oni koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju,kada je preuzmu, ispunjavaju, te oni koji su strpljivi u neimatini i u bolesti, iza vrijeme borbe. To su oni koji su iskreni i oni koji se Allaha boje.4El-Bakir za izraz putnici namjernici kae da se misli na goste koji svrate kodmuslimana.5

1Sunenut-Tirmizi(2874). Tirmizi navodi da je hadis vjerodostojan. ejh Albani ocijenio ga

je slabim.2El-Bekara, 83.3Tefsirun-Nejsaburi, 1/260.4El-Bekara, 177.5Tefsiru Ibn Kesir, 1/214.


31/210

- 32 -

O rijeima Uzvienog: Had je u poznatim mjesecima, pa onaj kose obavee u toku njih obaviti had ne moe imati spolni odnos, runo toiniti, niti ulaziti u prepirke u toku hada. A za dobro koje uinite Allah zna.Za put se opskrbite, a najbolja je opskrba bogobojaznost! I Mene se bojte vi, razumom obdareni!1kazuje sljedee: ta e pripremiti onaj ko se zaputi

prema Kabi, a pri njemu ne budu tri stvari spomenute u ajetu kojee muzatvoriti put prema zabranama. Blagost je dovoljna protiv srdbe i treba biti s

lijepim drutvom muslimana. Navedeno troje (iz ajeta) treba svakom putniku,a posebno onome koji ide na had, pa ako ih imadne pri sebi, upotpunit ehad, u suprotnom nee.2

Imam Taberi navodi predanje u kojem stoji da je El-Bakir sljedeiajet: I nije vam grijeh ako tim enama na znanje date da ete ih vi zaprositi,ili ako to u duama svojim krijete. Allah zna da ete o njima misliti, ali impotajno nita ne obeavajte, nego im samo zborite doputeni govor. I neodluujte se na brak prije nego to propisano vrijeme za ekanje ne istee; iimajte na umu da Allah zna ta je u duama vaim, pa Ga se pri uvajte, iznajte da Allah prata i da je blag3 protumaio rekavi: Sukejna bintHanzala ibn Abdullah ibn Hanzala rekla je: Doao mi je Ebu DaferMuhammed ibn Alija, dok sam jo bila u iddetu4 i rekao: O kerkoHanzalina, ja sam ti poznat, rod sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a zna iveliinu moga djeda Alije, i zna koliko sam u islamu... Rekla sam mu:Allah da ti oprosti Ebu Dafere, zar me prosi u iddetu, a ti si onaj koji jeuzor drugima?! Zar jesam, ree mi, ja ti samo govorim o svojoj rodbinskojvezi s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i o svom poloaju. Jednom je prilikomAllahov Poslanik, s.a.v.s., uao kod Ummu Selema, a bio joj je umro mu,inae amidi joj, Ebu Seleme, pa joj je stao govoriti o svom poloaju kodAllaha, i to nije bila prosidba.5 El-Begavi je na ovo predanje dopisaokomentar: Doputeno je ukazati ili najaviti da e se zaprositi ena koja je uiddetu nakon mueve smrti, a eni koja je u iddetu nakon rastave nijedoputeno, osim ako je to trea rastava, nakon koje se ne moe vie vratitiprethodnom muu, ili ako je rastavljena donoenjem prokletstva (predkadijom). A one ene iji je brak sudija razveo (el-fesh), njen prethodni muima pravo da je ponovo zaprosi, bilo otvoreno, bilo da joj dadne do znanja dae to uiniti. A da li ovim enama neko drugi moe dati do znanja da e ihzaprositi (nakon iddeta) pitanje je na koje postoje dva razliita odgovora.

1El-Bekara, 197.2

Tefsiru Hakki, 1/432.3El-Bekara, 235.4Period od etiri mjeseca i dvadeset dana koji traje nakon to eni preseli mu ili nakon tose rastavi od mua.5Tefsirut-Taberi, 2/704.


32/210

- 33 -

Jedni kau da je doputeno, kao i onoj koja je rastavljena po trei put, a drugikau da je to haram, jer je taj period vraanja supruge za biveg mua, poputene u obinom iddetu, i nije doputeno prositi je, niti najavljivati prosidbu.1

Sura Alu ImranI neka meu vama bude grupa ljudi koja na dobro poziva i nareuje

dobro i odvraa od zla. To su oni koji su spaeni!2El-Bakir za ovaj ajet kaeda je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prouio: I neka meu vama bude grupa ljudikoja na dobro poziva, pa je rekao: Pozivati na dobro znai pozivati uslijeenje Kurana i mog sunneta.3

Sura En-Nisa

O vjernici, jedni od drugih na nedoputen nain imanja neprisvajajte, osim trgovinom uz obostrani pristanak, i sami sebe ne ubijajte!Allah je, doista, prema vama milostiv!4 U ovom ajetu El-Bakir za rijeinedoputen nain kae: Nedoputen nain jeste u suprotnosti sa erijatom,poput kamate, kocke, nepravde i bespravnog prisvajanja imetka.5

I Allahu ibadet inite i nita Mu ne pridruujte, a roditeljima initedobro, i roacima, i siroadima, i siromasima, i komiji blinjem, i komijidaljnjem, i drugu pored sebe, i putniku, i onome koji je u vaem posjedu!Allah, doista, ne voli one koji se ohole i hvaliu!6El-Bakir kae: Putnik jeonaj koji putuje iz mjesta u mjesto pa svrati kod nas.7Ajet iz iste sure: Akada namaz zavrite, Allaha spominjite, i stojei, i sjedei, i leei. A kadabudete sigurni, namaz obavljajte u potpunosti, jer namaz je propisanvjernicima8El-Bakir tumai da propisan znai: obavezan.9

Sura El-Maida

1Tefsirul-Begavi, 1/216.2Alu Imran, 104.3Tefsiru Ibn Kesir, 1/398.4En-Nisa, 29.5

Tefsirul-Alusi, 4/29.6En-Nisa, 36.7Tefsiru Ibn Kesir, 1/507.8En-Nisa, 103.9Tefsirut-Taberi, 5/355.


33/210

- 34 -

Zabranjena vam je strv, i krv, i svinjsko meso, i ona ivotinja kojaje zaklana u neije drugo, a ne u Allahovo ime, i koja je udavljena i ubijena; ikoja je strmoglavljena, i rogom ubodena, ili od zvijeri naeta osim ako steje preklali i koja je na rtvenicima rtvovana, i zabranjuje vam se gatanjestrjelicama. To je porok! Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ete vi

otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih, ve se bojte Mene. Danas samvam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan

sam da vam islam bude vjera. A onome ko bude primoran, kada hara glad,bez namjere da uini grijeh, Allah e oprostiti i milostiv biti.1Taberi navodisljedee: Dafer es-Sadik ibn Muhammed prenosi od svoga oca El-Bakira, aon od Alije ibn Ebu Taliba, r.a., da je rekao: Ako bude bar malo hodala, iliako trepne okom, ili ako pomakne repom, onda je konzumiranje njenog mesadoputeno.2

O vi koji vjerujete, kada hoete namaz obaviti, lica svoja i rukesvoje do iza laktova operite a glave svoje potarite i noge svoje do izalanaka. A ako ste dunupi, onda se oistite; a ako ste bolesni ili na putu iliako ste izvrili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naetevode, onda rukama svojim istu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih iruku svojih prijeite. Allah vam ne eli priiniti potekoe, ve vas eliuiniti istim i blagodat Svoju vam upotpuniti, da biste bili zahvalni.3TaberiTaberi u vezi s ovim ajetom biljei sljedee predanje: Od El-Kasima ibn el-Fadla el-Haddanija prenosi se da je Ebu Dafer upitao: ta su lanci? Ljudipokazae na noge, a on ree: To je vepotkoljenica, a lanci su ovdje gdjesu zglobovi.4

I ispriaj im vijest o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo,kad su njih dvojica rtvu prinijeli, pa kad je od jednog bila primljena a oddrugog nije, pa je on rekao: Sigurno u te ubiti! Allah prima samo odonih koji su bogobojazni, ree prvi. I kad bi ti pruio ruku svoju premameni da me ubije, ja ne bih pruio svoju prema tebi da te ubijem, jer ja sebojim Allaha, Gospodara svjetova. Ja elim da ti ponese i moj i svoj grijeh ida bude stanovnik u Vatri. A ona je kazna za sve zulumare. I dua ganavede da ubije brata svoga, pa ga on ubi i postade jedan od gubitnika. Allahonda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako dazakopa mrtvo tijelo brata svoga. Teko meni!, povika on, zar i ja ne mogu,kao ovaj gavran, zakopati mrtvo tijelo brata svoga! I pokaja se.5Ibn Kesir oo ovom dogaaju biljei predanje koje kazuje El-Bakir: Adem, a.s., rekao jeHabilu i Kabilu: Gospodar mi je moj oporuio da je moj istinski potomak

1

El-Maida, 3.2Tefsirut-Taberi,6/97.3El-Maida, 6.4Tefsirut-Taberi,6/186.5El-Maida, 27-31.


34/210

- 35 -

onaj koji prinese kurban, pa deder prinesite kurban da me obradujete ako vamon bude primljen. Tako i uinie. Habil je imao ovce pa prinese najkrupniju inajvredniju to je imao, a Kabil je imao usjeve pa prinese otpatke. Adem sepotom s njima dvojicom zaputi i pope na jednu planinu, a imali su sa sobom ikurbane koje ostavie na planinu i sjedoe. Adem i njih dvojica sjedili su i

gledali u kurbane kad Allah posla vatru, pa kada doe iznad kurbana, vrcivatre se primakoe i uzee Habilov kurban, a Kabilov ostavie. Adem shvati

da je Kabil izazvao srdbu na sebe, pa mu ree: Teko tebi Kabile, nosi svojkurban! A Kabil mu odvrati: Ti voli njega (Habila) pa si klanjao za njegovkurban i molio si za Habila, pa mu se primi kurban, a meni se odbi. Kabilposlije ree Habilu: Ubit u te, pa u te se osloboditi, otac je molio za tebe iza tvoj kurban klanjao. Tako mu je stalno prijetio da e ga ubiti, sve dok sejednom Habil ne zadra sa ovcama i ue u no. Adem je upitao Kabila gdjemu je brat i naredi mu da ga ide traiti, a Kabil pomisli: Noas u ga ubiti!Uzeo je neko eljezo i neodluan krenuo u susret Habilu. Kada ga srete, reemu: O Habile, tvoj je kurban primljen, a moj je odbijen, zaista u te ubiti!Habil mu odvrati: rtvovao sam najvrednije to sam imao, a ti ono to jenajloije, a Allah prima samo ono to je lijepo, zaista Allah prima samo odbogobojaznih. Kada mu ovo ree, Kabila naljuti, pa podie eljezo i udari ganjime, a Habil e mu: Teko tebi Kabile, kako ne misli na Allaha i ne bojiGa se? Kako da te nagradi za tvoja djela? Kabil ga tu ubi, pa ga uvue ujednu rupu u zemlji i navue neto zemlje po njemu.1

Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to budekazna za ono to su uinili i opomena od Allaha! Allah je Silan i Mudar.2El-Bakir, r.a., tumai ajet i kae da se odsijeca ruka ako ukrade najmanjedeset dirhema ili jedan dinar, ili ako ukrade u vrijednosti jednog od dvaiznosa.3

Vai su zatitnici samo Allah i Poslanik Njegov i vjernici kojiponizno namaz obavljaju i zekat daju.4 El-Bakir o ajetu kae da se misliopenito na vjernike, pa mu je reeno da se ne misli na Aliju, a on jeodgovorio: On je jedan od vjernika.5

Sura El-Enam

On je Taj Koji stvara vinograde, poduprte i nepoduprte, i palme iusjeve razliita okusa, i masline i ipke, sline i razliite; jedite plodove

1

Tefisru Ibn Kesir, 2/44.2El-Maida, 38.3Tefisru Ibn Kesir, 2/58.4El-Maida, 55.5Tefisrul-Begavi, 2/47.


35/210

- 36 -

njihove kad plod dadnu, i podajte na dan etve i berbe ono na to drugi pravoimaju, i ne rasipajte, jer On ne voli rasipnike.1El-Bakir tumai da treba dationo na to drugi pravo imaju, izdvojivi koliko jednu aku (tj. punu akugrakastog povra).2

Sura El-Aaraf

Zar vam je udno to vam pouka od Gospodara vaeg dolazi poovjeku, jednom od vas, da vas opominje? Sjetite se da vas je Onnasljednicima Nuhova naroda uinio i stvorio vas krupnog rasta. I neka suvam zato uvijek na umu Allahove blagodati, da biste uspjeli.3El-Bakir rijeistvorio vas krupnog rasta pojanjva i kae: Bili su visoki koliko palme,tako da bi ovjek doao do brda pa bi jednom rukom udario i obruio njegovogroman dio.4

Sura Et-Tevba

I proglas od Allaha i Njegova Poslanika ljudima na dan Velikoghada, da Allah i Njegov Poslanik nemaju nita s muricima, pa ako sepokajete to je za vas bolje, a ako se okrenete, znajte da Allahu neeteumai. A nevjernicima navijesti patnju nesnosnu.5 El-Bakir je o rijeimaVeliki had rekao: To je dan klanja kurbana.6Ovaj njegov tefsir lijep jeprimjer njegovog znanja o sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jer je, kaoto prenosi Ibn Omer, r.a., na hadu Allahov Poslanik, s.a.v.s., stao izmeudemreta na dan klanja kurbana i rekao: Ovo je dan Velikog hada.7

Govorei o ajetu iste sure: Oni vam se zaklinju zato da biste bilizadovoljni njima. Ako vi budete zadovoljni njima, Allah sigurno nijezadovoljan ljudima koji su Allahu neposluni,8El-Bakir, r.a., rekao je: MojMoj otac Zejnul abidin, r.a., u povjerenju mi je rekao: Ne drui se spetericom, nemoj se s njima uputati u razgovor niti im budi saputnik naputu. Ne drui se s grenikom jer e to prijateljstvo prodati za zalogaj hraneili za manje od toga. Rekao sam: Oe moj, a ta je manje od toga?, pa mi

1El-Enam, 141.2Tefsirut-Taberi,8/75.3El-Aaraf, 69.4

Tefsirul-Alusi, 8/156.5Et-Tevba, 3.6Tefisru Ibn Kesir, 2/348. Dan Nahra (prinoenja kurbana) jeste prvi dan Kurban-bajrama.7Buhari (1626).8Et-Tevba, 96.


36/210

- 37 -

odvrati: Da mu se prohtje, ali ga ne dobije... I ne drui se s tvrdicom, jer onti nee dati ni ono to je najbeznaajnije kod njega. I ne drui se s laljivcemjer on je poput opsjenara, od tebe udaljuje one koji su ti bliski, a pribliuje tione koji su ti daleki. I ne drui se s ahmakom, jer on ti htjedne pomoi, anateti ti, tako se kae da je razuman neprijatelj bolji od prijatelja ahmaka. I

ne drui se s onim koji kida rodbinske veze jer sam naao da je takav prokletu Allahovoj knjizi na tri mjesta.1

Sura Hud

Allahove rijei ...nisi cijenjen... u kuranskom ajetu: O uajbe,rekoe oni, Mi ne razumijemo mnogo toga to ti govori, a vidimo da si timeu nama jadan; da nije roda tvoga, mi bismo te kamenovali, ti kod nas nisicijenjen2El-Bakir tumai da znae: Da ga izbjegavaju, ne sjede s njim i nene provode vrijeme s njim.3

Sura Er-Rad

I grmljavina velia i hvali Njega, a i meleki, iz strahopotovanjaprema Njemu; On alje gromove i udara njima koga hoe opet oniraspravljaju o Allahu, a On sve moe.4El-Bakir iz ovoga ajeta zakljuuje:Grom pogaa i muslimana i nemuslimana, a ne pogaa onoga koji spominjei velia Allaha.5

Sura El-Hidr

Mi, uistinu, Kuran objavljujemo i zaista emo Mi nad njimbdjeti.6U jednom slabom predanju koje prenosi Dabir el-Dafi navodi seda je El-Bakir rekao da su pripadnici Kurana (Zikra) lanovi Ehli-bejta, alise, zbog slabosti, predanje ne prihvata. Pa ipak, ako bismo i prihvatili kaovjerodostojno, ona nije protivna opem znaenju ajeta jer je cijeli

1Tefsiru Hakki, 5/136.2

Hud, 91.3El-Bahrul-muhit, 5/256.4Er-Rad, 13.5Tefsirul-Begavi, 3/11.6El-Hidr, 9.


37/210

- 38 -

muslimanski ummet pripadnik Kurana i on je najznaniji od svih preanjihnaroda. Tako su i uenjaci iz Ehli-bejta najbolja ulema, kada su navjerodostojnoj stazi sunneta, poput Alije, Ibn Abbasa, Hasena, Husejna,Muhammeda ibn el-Hanefijje, Alije ibn el-Husejna Zejnul abidina, Alije ibnAbdullaha ibn Abbasa, Ebu Dafera el-Bakira, njegovog sina Dafera i

mnogih drugi koji su se drali za Allahovo ue, ivjei na uputi, koji su znalisvoja prava i drali se poloaja koji im je dao Allah i Poslanik, i kojima su

zadovoljne due vjernika.1

Sura El-Isra

Obavljaj namaz kad Sunce s polovine neba krene, pa do nonetmine, i namaz u zoru jer namazu u zoru mnogi prisustvuju.2El-Bakir kaeda rijei ...kad Sunce s polovine neba krene znae kada Sunce, poslijepodne, krene prema zapadu.3

Sura Jusuf

Objavljujemo je kao Kuran na arapskom jeziku, da bisterazumjeli.4 Imam El-Bakir prenosi od svog oca i djedova, neka je Allahsvima njima zadovoljan, a oni prenose od Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:Prvi koji je progovorio jasnim arapskim jezikom bio je Ismail, a.s., a imao jeetrnaest godina. A prenosi od Ibn Abbasa da je rekao: Ismail, a.s., prvi jeko je progovorio istim arapskim jezikom. S ovim se misli, kao to kauulema i hafizi, na arapski kojim su govorile Kurejije i na kojem je objavljenKuran, a arpaski je jezik inae postojao i prije Ismaila, a.s.5

Sura El-Enbija

A doputeno nije da se stanovnici bilo kojeg naselja koje smo Miunitili vrate!6 El-Bakir kae: Tako je tano odreeno, da se stanovnicinaselja koji su kanjeni nikada ne mogu vratiti na dunjaluk.7

1Tefisru Ibn Kesir, 2/591.2El-Isra, 78.3

Tefsiru Ibn Kesir, 3/57.4Jusuf, 2.5Tefsirul-Alusi, 12/172.6El-Enbija, 95.7Tefsiru Ibn Kesir, 3/204.


38/210


39/210

- 40 -

Sura Fatir

Mi emo uiniti da Knjigu poslije naslijede oni Nai robovi koje Mi

izaberemo; bite onih koji

e prema sebi nasilje u

initi, bit

e onihumjerenih, bit e i onih koji e, Allahovom voljom, svojim dobrim djelima

druge nadmaiti za to e veliku blagodat dobiti.1 Zabiljeeno je da,komentirajui ovaj ajet, Ebul-Darud upitao El-Bakira ta znae rijei ...onikoji e prema sebi nasilje uiniti..., pa mu je odgovorio: To su oni koji esvoja dobra djela pomijeati s hravim.2

Oni e u njemu jaukati: Gospodaru na, izbavi nas, init emodobra djela, drukija od onih koja smo inili! A zar vas nismo ostavili daivite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebao razmisliti imao vremena darazmisli, a ve vam je dola opomena? Zato iskusite patnju, zulumarimanema pomoi!3El-Bakir kae da se rijeima opomena misli na sjede vlasi(koje opominju da se pribliava smrt).4

Sura El-Ahkaf

Zabiljeen je el-Bakirov tefsir rijei ...potomstvo moje Ti uinivaljanim... iz kuranskog ajeta: A ovjeka smo zaduili da roditeljimasvojim ini dobro; majka ga njegova tegobno nosi i tegobno ga raa! Anjegovo noenje i dojenje trideset je mjeseci. Pa kad zrelost svoju dostigne ikad dostigne etrdeset godina, on rekne: Gospodaru moj, uputi me da Tizahvalim na Tvojoj blagodati, koju si darovao meni i mojim roditeljima, i dadobro radim s kojim si zadovoljan Ti, i potomstvo moje Ti uini valjanim! Jase Tebi, doista, kajem, i ja sam musliman, predan Tebi.5Rekao je da uinitiuiniti valjanim potomstvo znai da ne dadne ejtanu, ni dui (sklonoj zlu), nistrasti da im naude.6

Sura El-Dinn

1Fatir, 32.2

Tefsiru Ibn Kesir, 3/432.3Fatir, 37.4Tefsiru Ibn Kesir, 3/567.5El-Ahkaf, 15.6Tefisrul-Kurtubi, 16/195.


40/210

- 41 -

A On nije neka uzvieno bude dostojanstvo Gospodara naeg! uzeo Sebi ni drge ni djeteta!1Zabiljeeno je da El-Bakir navodi kako sudini u ovom ajetu spomenuli da Allah ima djeda2, iz svog prijanjegneznanja3, tako da nee biti pitani za to.4

Sura Ez-ZarijatNou su samo malo spavali5, a u tumaenju ovih rijei El-Bakir

kae: Ne idu na spavanje dok ne klanjaju jacija-namaz.6 A rije je obogobojaznim vjernicima.

Sura Et-Tahrim

O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od Vatre ije jegorivo ljudi i kamenje, o kojoj se meleki strogi i snani brinu, koji se onome

1El-Dinn, 3.2Rijededd ima dvojako znaenje: uzvienost i djed. (op. prev.)3Kae se da su ovako protumaili ajet, osim El-Bakira, i njegovi sinovi Es-Sadik i Er-Rebiibn Enes, ali nisam uspio nai lanac prenosilaca. Meutim, ovo je objanjenje ocijenjenjenokao neprihvaeno, a veina uenjaka smatra da ima drugo znaenje. Evo kako imam Taberi,nakon to je naveo razliite stavove uleme, tefsiri ajet: Rijededdu ajetu, ima dvostrukoznaenje: djed oev ili majin otac, a nije prihvatljivo da su tako dini rekli jer je njih Allahopisao drugaije, kazavi da su rekli: Pa povjerovasmo u Njega i neemo Gospodaru naemnikog ravnog pripisivati... (El-Dinn, 2), a onaj koji za Allaha kae da ima dijete, ili djeda,ili da je On neiji otac, taj je bez sumnje murik, onaj koji Allahu ravnog pripisuje. Drugo

znaenje izraza deddjeste veliina koja nekome pripada. Kae se: Taj i taj posjedujeveliinu (dedd) u tome i tome. Isto se iskazuje perzijskom rijeju el-bakht. Ovo je toznaenje, Allahovom odredbom, koje su ciljali dini kada su rekli: Neka je uzvienodostojanstvo (deddu) Gospodara naeg, a mislili su na Allahovo uzvieno dostojanstvogledu vlasti, snage i veliine, tako da On nema druga niti sina. Naime, to se moe desiti samoonima koji su slabi i nemoni pred svojom strau koja ga tjera da ima enu, a sin je plod testrasti koja je jaa od njeg. Zato su dini rekli: Pored uzvienosti naeg Gospodara gleduvlasti, veliine i snage, nemogue je da On bude slab poput nemonih stvorenja, koje strasttjera da sebi trae enu i sudruga, pa da poslije dobiju sina ili ker. Uzvieni nas Allah takoobavjetava da su dini odbacili svaku mogunost pripisivanja Allaha sauesnika i uzimanjaene i sina, rijeima: Neka je uzvieno dostojanstvo (deddu) Gospodara naeg, On nijeuzeo ni enu ni sina! Tefsirut-Taberi, 29/131. Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji

biljei imam Muslim ui nas kako emo otpoeti namaz: Slavljen neka si, Allahu moj, i

hvaljen neka si, uzvieno je Tvoje ime i uzviena je Tvoja veliina (dedd), nema boga osimTebe!

4Tefsirul-Kurtubi, 19/8.5Ez-Zarijat, 17.6Tefsiru Ibn Kesir, 4/250.


41/210

- 42 -

to im Allah zapovjedi ne opiru, i koji ono to im se naredi izvravaju.1Uvezi s kamenjem, spomenutim u ajetu, El-Bakir kae da je od sumpora.2

Sura El-Beled

Biljei se da je El-Bakir pitao jednog ensariju o znaenju Allahovihrijei: Mi ovjeka stvaramo odmjereno3pa mu je ovaj odgovorio da to znaiuspravna i lijepa oblika, i El-Bakir se sloi s njim.4

Sura Ed-Duha

A Gospodar tvoj e tebi sigurno dati, pa e zadovoljan biti5El-Bakir kazuje da ajet znai: Gospodar tvoj e tebi dati, pa e se zauzimati zadruge.6

1Et-Tahrim, 6.2

Tefsiru Ibn Kesir, 1/64.3El-Beled, 4.4Tefsiru Ibn Kesir, 4/567.5Ed-Duha, 6.6Tefsiru Ibn Kesir, 4/559.


42/210

- 43 -

Tefsir koji se lano pripisuje El-Bakiru

Vidjeli smo u prethodnim redovima primjere tefsira imama El-

Bakira,ija je motodika u tuma

enju, saglasna uputi Allahovog Poslanika,s.v.a.s., tefsiru njegovih ashaba i onih koji su ih slijedili na Pravom putu.

Meutim, ovakav tefsir i tumaenje nije zadovoljilo pojedine pristrasnegrupacije i fanatike kojima je iskuano ime Ehli-bejta. Ovakav tefsir ne sluinjihovim prohtjevima i zabludjelim motivima kojima muslimanski ummetciljaju gurnuti u mrak i zabludu, pa su se dali u lai i izmiljanje hadisa kojepripisuju imamima Ehli-bejta, a koje ne prihvata ni zdrav razum, ni normalnanarav ovjeka. Pa poto su takva tumaenja u totalnoj suprotnosti skuranskim slovom, konfortiraju se njenim znaenjima i porukama, smislilisu da obian svijet zavedu navodnim unutarnjom i spoljnom semantikom, ilividljivim i nevidljivim znaenjem Kurana. Spoljno tumaenje je za obiansvijet, a unutarnje pripisuju samo pripadnicima Ehli-bejta. Tako su izmislilipredanje koje prenosi El-Ajai i El-Fejd el-Kaini, s njima poznatim lancemprenosilaca, od Dabira el-Dafija, da je rekao: Upitao sam Ebu Dafera oneemu iz Kurana te mi je odgovorio, pa sam ga ponovo pitao, a on miodgovori drugaijim odgovorom, i ja ga onda upitah: rtvovao bi se za tebe,prethodno si mi odgovorio drugaije?! On mi ree: O Dabire, Kuran imasvoje vidljivo i nevidljivo, a ono to je vidljivo ima svoje vanjsko znaenje.Dabire, nema nita da je udaljenije od ljudske pameti od tefsira Kurana, jerima ajeta koji na poetku govore o neemu, a na kraju o neemu drugom,kontekst im je povezan i moe se razumjeti na vie naina.1

Vidimo kako ovdje imamu El-Bakiru pripisuju igranje s Kuranom,tavie, oite lai da je rekao kako je tefsir najudaljeniji od pameti, da imaspoljna i unutranja znaenja, a Uzvieni Allah jasno kae: A Mi smoKuran olakali za pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio?2 I takoerkae: Zar da pored Allaha traim drugog sudiju, kad vam On objavljujeKnjigu potanko? A oni kojima smo Mi dali knjigu dobro znaju da Kuranobjavljuje Gospodar tvoj s istinom, zato ti ne sumnjaj nikako!3I u drugomajetu: A vidjet e oni kojima je dato znanje da je ono to ti se objavljuje odGospodara tvoga Istina, i da vodi na Put Silnoga i Hvaljenog.4 Zar daUzvieni Allah opisuje Kuran kako upuuje na Pravi put, a njegovotumaenje da bude daleko od razuma ljudi?! Pa i samo ovakvo imamovotumaenje bilo bi kotradiktorno, jer to je oita kleveta i la.

1Tefsirul-Ajjai, 1/11, Tefsirus-Safi, 1/29.2El-Kamer, 17.3El-Enam, 114.4Sebe, 6.


43/210

- 44 -

Inae, ta tzv. unutarnja tumaenja nemaju svojih pravila niti mjerilapo kojima bi se izvodila i po kojima bi se rukovodilo, jedino je bitno da senjima istiu i hvale lanovi Ehli-bejta, ili da se kude i po zlu opisuju ashabiAllahovog Poslanika, s.a.v.s., naroito Ebu Bekr i Omer, r.a. Ovim suklevetnici predstavili Kuran kao knjigu hvale i pokude, i kao da se Allah

ustruavao imenovati nevjernike, pa ih je opisivao metaforama i simbolima.Uzvien je Allah i ist od toga.

Naravno, uenjaci i imami Ehli-bejta negiraju ovakva tumaenja,otro upozoravajui na njih i kudei ih. Tako je jednom prilikom imamuDaferu es-Sadiku bilo reeno kako su uli za predanje u kojoj je protumaioajet: On je Onaj Koji je i na nebesima boanstvo i na Zemlji boanstvo, irekao da se odnosi na imama. A Es-Sadik, r.a., odvrati: Nikako, tako miAllaha, nikada ne bi s takvima (koji izmiljaju predanja) bio! Oni su gori odjevreja, krana, vatropoklonika i idolopoklonika. Tako mi Allaha, nikonikada tako nije unizio Allahovu veliinu... A tako mi Allaha, kada bi japotvrdio ono to o meni govore Kufljani, u zemlju bih propao, ja sam samorob, nemam moi ni da sprijeim tetu, ni da osiguram korist.1

Kufljani na koje je Es-Sadik ciljao u navedenom predanju u prvomsu redu Dabir el-Dafi i Zurara ibn Eajen i njima slini koji su sebi dopustiliinsinuacije na Ehli-bejt, izmiljanje hadisa i prenoenje lai kojima su odveliu zabludu mnoge ljude. Allaha je moliti da nas sauva i oprosti nam.

Na svakom je inae obaveza, ako voli i cijeni pripadnike Ehli-bejta,da negira i sprijeava lai koje ljudi iznose na njih i da prenosi njihoveistinske stavove i vjerodostojna predanja.

Prije nego to navedemo nekoliko takvih lanih predanja iizmiljenih tumaenja pripisanih El-Bakiru, ukazajui na nesuvislost ipropuste istih, spomenut emo najprije El-Bakirovu poznatu izjavu: Sve tose protivi Allahovoj knjizi, odbacuje se samim Kuranom i sunnetom2, kao irijei njegovog sina Es-Sadika: Sve se mjeri s Kuranom i sunnetom, a svakihadis koji je u suprotnosti s Allahovom knjigom jeste izmiljen.3

Ko na kraju ostane uporan i dosljedan lanim i izmiljenimtumaenjima, za koje Allah nikakav dokaz nije objavio, odrei emo se injega i njegovih izmiljotina, nadajui se da ga Allah uputi.

Allah je o vjernicima rekao da im Njegova knjiga donosi radost, a osljedbenicima zablude i raskolnicima rekao je da im se zabluda i nevjerstvopoveavaju, i da On njihova srca odvraa od ajeta. Ove dvije vrste, ova dvarazliita puta, nikada se nee spojiti u jedan, kao to kae Uzvieni: A kadbude objavljena neka sura, ima ih koji govore: Kome je od vas ova surapoveala vjerovanje? to se tie vjernika, njima je poveala vjerovanje i oni

1Ihtijaru marifetir-ridal, 2/590.2El-Fusulul-muhimme fi usuli el-eimma, 2/366.3El-Kulejni,El-Kafi, 1/69.


44/210

- 45 -

se raduju. A to se tie onih ija su srca bolesna, ona im je sumnju na sumnjukoju ve imaju dodala i oni kao nevjernici umiru. Zar oni ne vide da svakegodine jedanput ili dvaput u iskuenje padaju, pa opet, niti se kaju niti seopameuju. A kad bude objavljena koja sura, samo se zagledaju: Da li vasko vidi? - i onda se udaljuju. Allah je srca njihova skrenuo, zato to su od

onih ljudi koji nee da razumiju.

1

Uzvieni je Allah upozorio Svoje robove da o Njemu ne govore akone posjeduju znanje. Kazao je: Reci: Gospodar moj zabranjuje razvrat, ijavni i tajni, i grijehe, i neopravdano nasilje, i da Allahu smatrate ravnim oneza koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono to neznate.2

I zaista, cijenjeni itatelju, da li vjerovati ljudima koji lau iizmiljaju da Kuran ima unutarnje i vanjsko znaenje, ili Allahu, d..?

Svojim bi insinuacijama pripisanim Ehli-bejtu htjeli da ih vole iprihvate svi ljudi, ali ne treba padati na takve prevare, pa makar i godileosjeajima. Allahovoj se knjizi treba vratiti, u njoj je uputa i svjetlo, uei je iprouavajui, molei Allaha za uputu, jer ko je Njega molio, nije ostavljen nacjedilu, kao to kae Uzvieni: One koji se budu radi Nas borili, Mi emo,sigurno, putevima Naim uputiti, a Allah je, zaista, s onima koji dobra djelaine!3Ko god se vrati Allahovoj knjizi i po njoj mjeri svaiji govor, neepogrijeiti: sve to se slae s Kuranom, treba prihvatiti, a to ne slae, trebaodbaciti. Zato je imam Ahmed esto znao doviti: Allahu moj, ko bude naputu prohtjeva i linog miljenja, mislei da je na istini, molim Te uputi ga naistinu, da ne bi nikoga iz ovoga ummeta u zbludu odveo.4

Primjeri izmiljenoga unutarnjeg (batin) tefisra

Sljedea predanja, primijetit emo, gotovo bez izuzetka jasnoodudaraju od kuranskog uenja i zadrave pameti, mada se pripisuju imamuEl-Bakiru.

1 Ibn Babevejh el-Komijj u svom djelu Meanil el-ahbar odDafera ibn Muhammeda ibn Imare biljei slijedeu predaju, koju on prenosiod svog oca, da je jednom bio kod Dafera ibn Muahmmeda el-Bakira,alejhima es-selamu, pa je uao neki ovjek i upitao o znaenju ajeta Kaf-Ha-Ja-Ajin-Sad, a on mu je odgovorio: Kaf znai da je Allah dosta za nauiijsku grupu. Ha da ih On upuuje. Ja je da je On njihov zatitnik.

1Et-Tevba, 124-127.2El-Araf, 33.3El-Ankebut, 69.4Tehzibul-kemal, 1/464.


45/210

- 46 -

Ajin znai da poznaje one koji su pokorni od nas. A Sad je Njegovoistinsko obeanje da e dostii deredu onu koju im je obeao unutarnjimznaenjem Kurana.1

U jednom drugom, poduem predanju stoji da je neko upitao imama:Reci mi, sine Poslanikov, o znaenju ajeta: Kaf-Ha-Ja-Ajin-Sad, a imam

El-Bakir mu odgovori: To su harfovi koji govore o nevidljivom, Allah ih jeotkrio Svome robu Zekerijau, pa ih je, poslije objavio Muhammedu, s.a.v.s.Zekerija je molio Gospodara da ga podui pet imena, pa ga je Dibril ipoduio tim imenima. Tako je Zekerija spominjao Muhammeda, Aliju,Fatimu, El-Hasena i El-Husejna, pa bi mu odagnalo brigu i otklonilo nedau,ali kada bi spomenuo El-Husejna, guilo bi ga od plaa koji mu nadolazi iosjetio bi neraspoloenje i teret. Jedan je dan rekao: Boe moj, ta je samnom, kada spomenem prva etiri imena obraduje me da zaboravim svebrige, a kada spomenem El-Husejna, oi mi zasuze i uzdahnem! Allah ganato obavijesti o njegovom sluaju i ree: Kaf-Ha-Ja-Ajin-Sad. Kafsimbolizira Kerbelu. Ha je propast potomstva, Ja simbolizira Jezida, onogakoji e uiniti nepravdu El-Husejnu. Ajin je e , a Sad je sabur koji epokazati.2

Uistinu, poslije ovakvih rijei ovjek se zapita koji su metodikoriteni kada su se smiljala ovakva tumaenja. Zamislimo da neko doe ikae svoje tumaenje: Kaf simbolizira Kaba el-Ahbara, Ha Hind bintUtbu, Ja Jezida ibn Ebu Sufjana, Ajin Abdullaha ibn Osmana, a Sadbitrebao znaiti da im pripada Dennet jer su povjerovali.

2 U jednom drugom predanju, lano pripisanom El-Bakiru, stoji daje prouio ajet: Tako e biti zato to su ono to izaziva Allahovu srdbuslijedili, a ono ime je On zadovoljan prezirali; On e djela njihova ponititi3a potom je rekao: Prezirali su Aliju, a Allahova je naredba bila da Alijipripadne vostvo, tako je nareeno na Bedru, na Hunejnu, ispod palmi na danTervije (dva dana prije bajrama) i na dan Arefata. O njemu je objavljenopetnaest ajeta u godini kada je Poslanik, s.a.v.s., sprijeen da obavi had, uDuhfi i u Bohmi.4

U ovom se predanju potvaraju ashabi, r.a., da su mrzili Aliju, r.a., ida je njemu trebala pripasti titula halife, te se govori o petnaest ajeta koji tokazuju, ali naravno da takvih ajeta uope nema. tavie, ovaj koji je izmislioovo predanje lae i na Allaha, d.., Koji je rekao za Poslanikove ashabe datrae Allahovo zadovoljstvo i da su samilosni jedni prema drugima:Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi su sljedbenici strogi premanevjernicima, a samilosni meu sobom; vidi ih kako ruku i seddu ine,

1Meanil-ahbar, 28.2Kemalud-dini ve tamamun-nima, autora Ibn Babevejha el-Komijja, 461.3Muhammed, 28.4El-Fetal en-Nejsaburi,Revdatul-vaizin, 106.


46/210

- 47 -

elei od Allaha obilje i zadovoljstvo na licima su im znaci, tragovi odpadanja licem na tlo. Tako su opisani u Tevratu. A u Indilu: oni su kaobiljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda uvrsti, i on ojaa, i ispravi se nasvojoj stabljici izazivajui divljenje sija da bi On s vjernicima najedionevjernike. A onima koji vjeruju i dobra djela ine Allah obeava oprost i

nagradu veliku.

1

Uzvieni je rekao da ashabi trae Allahovo zadovoljstvo,pa je potom objavio da im je elju ispunio: Allah je zadovoljan prvimmuslimanima, muhadirima i ensarijama, i svima onima koji ih slijede dobradjela inei. A i oni su zadovoljni Njime. Za njih je On pripremio dennetskebae, kroz koje rijeke teku, i oni e vjeno i zauvijek u njima boraviti. To jeveliki uspjeh.2Zdrav razum ne moe prihvatiti, nakon to Allah kazuje da jezadovoljan prvim muslimanima, muhadirima i ensarijama, a Ebu Bekrom iOmerom na njihovom elu, da El-Bakir kudi ashabe i potvara ih da su mrziliAliju, r.a.

3 U predanju koje biljei El-Hurr el-Amili u djeluEl-Vesail, prekosamo njemu poznatog lanca koji see do El-Bakira i Es-Sadika, navodi da suo Allahovim rijeima: Mi emo uiniti da Knjigu poslije naslijede oni Nairobovi koje Mi izaberemo rekli: Ona je posebno za nas (Ehli-bejt), misli sena nas.3

Da je ovo predanje izmiljeno, lahko je uvidjeti odmah iz nastavkaajeta, gdje kae Uzvieni: Mi emo uiniti da Knjigu poslije naslijede oniNai robovi koje Mi izaberemo; bit e onih koji e prema sebi nasilje uiniti,bit e onih umjerenih, bit e i onih koji e, Allahovom voljom, svojim dobrimdjelima druge nadmaiti za to e veliku blagodat dobiti.4Znai, po ajetuispada da je meu Ehli-bejtom bilo ...onih koji e prema sebi nasiljeuiniti..., pa tako odmah dolazi do oprenosti s onim to oni tvrde.

4 El-Kadi en-Numani prenosi od Dabira ibn Abdullaha, a on odEl-Bakira, da su sjedili zajedno, pa neko proui ajet: Svaka e dua..., anato neki ovjek upita ko su oni koji e na desnoj strani biti, a El-Bakirodgovori: To su iije slijedbenici Alije ibn Ebu Taliba, r.a.5

U ovom predanju vidljivo je nekoliko kontradikcija. Prva je to da jedosta da se neko deklarira kao Alijin, r.a., sljedbenik pa mu odmah pripadaDennet, a ne da bude Poslanikov, s.a.v.s., sljedbenik, poput ashaba koji suga slijedili. Nadalje, po predanju, ashabi su otpadnici i vea je ast biti Alijinnego Poslanikov sljedbenik, to ni u kom sluaju nije prihvatljivo u dini-islamu. Dakle, oni koji izmiljaju ovakva predanja otvoreno napadaju ashabei majke pravovjernih.

1

El-Feth, 29.2Et-Tevba, 100.3erhul-ahbar, autora El-Kadija en-Numana el-Magribija, 3/576.4Fatir, 32.5Vesailu-iia(33590).


47/210

- 48 -

5 U narednom se predanju navodi tefsir od El-Bakira na ajet: Ti siopominja, a svaki je narod imao onoga koji ga je na Pravi put upuivao,navodno je rekao: Opominja je Allahov Poslanik, s.a.v.s., a onaj kojiupuuje je Alija, a tako mi Allaha, nije namjesnitvo otilo od nas, kod nas jesve do ovog momenta.1 U ovom se predanju uputa ne pripisuje Allahovom

Poslaniku, s.a.v.s., nego samo opominjanje, oito insinuiraju

i ovakvatumaenja pripadnicima Ehli-bejta. Uzvieni je Allah u ovom ajetu kazao: A

oni koji ne vjeruju govore: Zato mu Gospodar njegov ne poalje udo?Tvoje je da opominje, a svaki je narod imao onoga koji ga je na Pravi putupuivao.2 Dakle, iz kompletnog ajeta se vidi da je govor upuenAllahovom Poslaniku, s.a.v.s., u suprotnom bi, po izmiljenom tefsiru, Alija,r.a., bio takoer poslanik. Alija, r.a., nesumnjivo je imam i voa na uputi, alise nikako ne mogu prihvatiti tumaenja koja su plod oitog fanatizma ipristrasnosti.

6 Usejd ibn Saleb prenio je od Ummu Hani da je rekla: Srela samEbu Dafera Muhammeda ibn Aliju el-Bakira, alejhima es-selam, pa sam gaupitala za ajet: I kunem se zvijezdama, koje se skrivaju, i koje se kreu i iz vidagube3, pa mi je odgovorio: Skrivena zvijezda jeste imam koji se skrije odljudi u svom vremenu kada ljudi od njega nee usvajati znanje, 260. godine,pa e se pojaviti poput zvijezde padalice. Ako tada bude ivjela, blago setebi!4Inae, imam El-Bakir preselio je na ahiret 114. hidretske godine, ali,evo vidimo, govori se da e djelovati do 260. g., pa i poslije toga. Ko barmalo bolje poznaje arapski jezik, zna da je u ajetu ciljano na zvijezde koje seskrivaju, te da se to nikako ne moe odnositi na ljude. Moglo bi se usuprotnom tumaiti kako se god kome prohtije, npr. da se ajet odnosi na Isaa,a.s., da je skrivanje, njegovo uzdizanje na nebo, a pokazivanje, ponovnidolazak na zemlju itd.

7 Od Dabira ibn Jezida el-Dufija prenosi se da je El-Bakir rekao:U ajetu: Broj mjeseci u Allaha je dvanaest5misli se na vou pravovjernih ii broj imama koji e doi poslije njega.6

Ovako se prenosilo tumaenje na osnovu prohtjeva, i njemu nemakraja. Slino je govoreno o suri Et-Tin, navodno ajeti: Tako mi smokveodnosi se na Husejna, ...i masline... na Hasena, ...i Sinajske gore... navou pravovjernih Aliju, ...i grada ovog sigurnog... Allahovog Poslanika. A

1Kitabul-giba, autora Muhammeda ibn Ibrahima en-Numanija, 111.2

Er-Rad, 7.3Et-Tekvir, 16, 17.4Kitabul-giba, autora Muhammeda ibn Ibrahima en-Numanija, 151.5Et-Tevba, 36.6Menakibu Ali b. Ebi Talib, autora Ibn ehra Auba, 1/244.


48/210

- 49 -

ajet: Mi ovjeka stvaramo u skladu najljepem znai da je Muhammedu,kada je stvaran, oprueno da Aliji pripada vostvo.1

Ovakvim se izmiljotinama ustvari Ehli-bejtu pripisuje tumaenjeKurana na osnovu zagonetki koje treba rijeiti, a Uzvieni Allahnedvosmisleno kazuje: U Kuranu na arapskom jeziku, u kome nema

nikakve proturjenosti, da bi bogobojazni bili.

2

8 U istoj knjizi, odakle je i prethodno predanje, navodi se da jeneko od El-Bakira prenio tumaenje ajeta: Jadno je to zato su se prodali: dane vjeruju u ono to Allah objavljuje3, gdje stoji da je navodno rekao: toobjavljuje Aliji? Potom je tamaio: Kada ih neko upita: ta je to Gospodarva objavio?, tj. ta je obajvio Aliji, ...oni odgovaraju: Naroda drevnihizmiljotine,4 tj. tako kau oni koji ne vjeruju u Alijino pravo na vlast ivostvo. A Dibril ga je tako donio (zatajivi Alijino ime). Ajet: One kojibudu tajili jasne dokaze koje smo Mi objavili5znai ajete objavljene o Alijiibn Ebu Talibu, jer je Dibril ovako donio ovaj ajet (krijui da se odnose naAliju).6

U ovom sluaju, a slinih je mnotvo, one koji su izmiljali tefsirpistrasnost je zaslijepila toliko da su rekli kako je Kuran iskrivljen, i da je izajeta izbaeno ime Alija ibn Ebu Talib, r.a. I pored toga to se Allahobavezao da e ouvati Kuran od bilo kakve izmjene i devijacije.

9 U istoj se knjizi nadalje navodi da je Abdullah ibn Ata el-Melikipitao El-Bakira o znaenju ajeta: Oni koji ne vjeruju esto e aliti to nisupokorni bili pa je rekao: Pokorni Aliji. A Ebu Dafer kae da je ajet, daljeobjavljen Poslaniku, s.a.v.s., glasio: A rekoe zulumari tj. Muhammedovisljedbenici, ...kada vidjee kaznu... tj. kada vidjee Aliju, ...da li imamogunosti da se povratimo... tj. da se vratimo i budemo pokorni Aliji, ...ividjet e kako se ponieni i klonuli vatri izlau... tj. njihove due koje ebiti u vatri, ...prestravljeni od ponienosti gledat e... tj. gledat e u Aliju,...gledajui kradimice, a oni koji su vjerovali... u porodicu Ehli-bejt, ...reie: Doista su stradalnici oni koji na Sudnjem danu i sebe i eljad svojuupropaste! A zar zulumari nee biti u neprestanoj patnji!7, tj. zulumariprema Ehli-bejtu bit e u estokoj patnji.8

Iz navedenog predanja nuno proizlazi da u Kuranu postojenedostaci i da je iskrivljen, dakle potvara se Allah da nije ouvao Svoju

1Menakibu Ali b. Ebi Talib, 1/259.2Ez-Zumer, 28.3El-Bekara, 90.4

En-Nahl, 24.5El-Bekara, 159.6Menakibu Ali b. Ebi Talib, 2/302.7Isprepleteni ajeti iz sura El-Hidr, 2, i sure E-ura, 44, 45.8Menakibu Ali b. Ebi Talib, 3/17.


49/210

- 50 -

knjigu, a On kae: Mi, uistinu, Kuran objavljujemo i zaista emo Mi nadnjim bdjeti.1I kako to da se Alija, r.a., poredi s kaznom, jer to je mahana islabost, a Uzvieni kada hvali Svoga Poslanika, s.a.v.s., kazuje: A tebe smosamo kao milost svjetovima poslali.2

10 Naredno predanje prenosi navodni El-Bakirov tefsir: Pojedinci

koji su se priklonili vaoj vlasti i vilajetu i dre da je komarac Alija, a muicakoja je siunija, da je to Muhammed, s.a.v.s. Takvi su uli ajet, ali ga nisudobro razumjeli. Jednom je prilikom Resulullah, s.a.v.s., sjedio sa Alijom,kad neki ovjek ree: to htjedne Allah i to htjedne Muahhmed!, pa potomu drugog kako kae: to htjedne Allah i to htjedne Alija! Nato AllahovPoslanik, s.a.v.s., ree: Ne pridruujte Allahu ni Muhammeda ni Aliju, negorecite: to htjedne Allah, pa to htjedne Muhammed, pa to htjedne Alija!Allahova je volja apsolutna, nita joj nije ravno, niti je ta moe zaustaviti,niti joj se ta moe pribliiti. A Muhammed, Allahov poslanik, nije uAllahovoj vjeri nita osim muica koja leti kroz ova prostrana carstva, i nijeAlija u Allahovoj vjeri, sa svojom moi, nita osim komarca u mnotvu ovihcarstava. A Allahovoj blagodati prema Muhammedu i Aliji nije ni blizublagodat svih ostalih stvorenja, od poetka stvaranja do njihovog kraja. To jeResulullah, s.a.v.s., rekao o muici i komarcu, a kae se u ajetu3: Doista seAllah ne ustruava za primjer navesti komarca ili neto siunije od njeg.4

Ne znam moe li ovdje ikakav komentar vie rasvijetliti ovakvu isline insinuacije od ovog predanja koje poslanika Muhammeda, s.a.v.s.,poredi s muicom, a Aliju, r.a., s komarcem?! Zar takvo to moe rei nekoko voli i potuje Poslanika, s.a.v.s.?!

11 Naredno se predanje stavlja u usta El-Bakira i Es-Sadika, da suprotumaili ajet: I ne moli, pored Allaha, drugog boga! Nema boga osimNjega! Sve e, osim Njegovog Lica propasti! Njemu sud pripada i Njemuete se vratiti!5 Navodno je od El-Bakira prenio Hamza, a od Es-SadikaDurejs el-Kunejni da su rijei: Sve e, osim Njegovog lica propasti!,rijeima: Mi smo lice od kojega se Allahu ivota daje.6

Naravno, ovo predanje otvorena je zabluda i la, i nije se potrebnoosvrtati na njeg. Ali, valja se zapitati kako je mogue da neko unizi Allahovuvisinu ovakvim nesuvislim navodima. Allah, d.., je odredio da e sve osimNjega propasti, bez izuzetka, svako stvorenje i sve to postoji eka neizbjeankraj, a tumaiti Njegovo Lice imamima iz Ehli-bejta, koji e po tome ostativjeno ivi, potpuna je besmislica. Pored toga to su pripisali osobinu

1El-Hidr, 9.2

El-Enbija, 107.3El-Bekara, 26.4Biharul-envar, 24/392.5El-Kasas, 88.6Menakibu Ali b. Ebi Talib, 3/343.


50/210

- 51 -

vjenosti imamima Ehli-bejta, to je odlika samo Allaha, d.., jo su impripisali da su ispred Uzvienog Allaha. Ajet u suri Er-Rahman1 opisujeAllahovo Lice kao velianstveno i plemenito, pa ako bismo pretpostavili dasu imami metafora za lice, onda bi oni imali boanske atribute. Da nas Allahuuva da Mu pripisujemo to Mu ne dolikuje! Ako bismo, opet, rekli da je u

jednom ajetu lice metafora za imame, a u drugom nije, pokazalo bi se danema nikakvih pravila u tumaenjima osim da zadovolje fanatine ideje iprohtjeve. Tako tzv. unutarnji (batini) tefsir Aliju, r.a., poistovjeuje sizvorom i s komarcem, Aiu, r.a., s kravom i s paukom, faraona i Hamana sEbu Bekrom, r.a., i Omerom, r.a., imame s neparom (kojim se zaklinjeAllah, d..) Hasana sa smokvom, Husejna s maslinom itd. Dakle, nemagranica, niti bilo kakvih uzusa.

1Er-Rahman, 27.


51/210

- 52 -

Motivi prihvatanja batinijskog tefsira

1 Zagovaranje da vlast i vilajet pripadaju samo imamima, te

vjerovanje da je oporuka koju ostave imami obavezujua i da je negiranjeimameta nevjerstvo. tavie, ko ne prihvati i ne vjeruje da su imami

bezgreni i da njima pripada vlast, ne primaju mu se djela i nee mu koristitito je vjerovao u Jednog Allaha, niti to je obavljao namaz i post, niti to jeimao uzoran moral. Kada su ljudi poeli postavljati logino pitanje: Akoimamima pripada tako uzvieno mjesto koje je iznad ostalih stupova vjere, pazato to nije spomenuto u Kuranu?, okrenuli su se batinijskom (unutarnjem)tumaenju Kurana, doavi dotle da su mu pripisali devijacije i krnjavost.

2 Allahova pohvala Poslanikovih ashaba u Kuranu asnom, temnogi ajeti koji ne daju nikakvu mugunost da su oni preoteli hilafet od Alijeibn Ebu Taliba, r.a., drugi su razlog izmiljanju batinijskog tefsira, jer supomou njeg rijeili kako da preokrenu kuranska znaenja koja im ne idu uprilog.

3 Neznanje, slijepa pristrasnost i, nerijetko, nezajaljivi fanatizambili su najei razlozi izmiljanju hadisa kojima se tumai Kuranbatinijskim tefsirom. Pojedini su bili uvjerenja da ovime pomau Allahovuvjeru, smatrajui da ne lau na Allahovog Poslanika, veu njegovu korist.Ovakvi su se povodili geslima: Ne koristi razum, i onda vjeruj; Prvovjeruj, pa onda trai to e to potkrijepiti. Pa poto nisu nali nikakve jasnedokaze koji e potkrijepiti njihova uvjerenja, okrenuli su se laima iizmiljanjima na Ehli-bejt i Allaha, d..

4 Spomen u Kuranu onih koji su, po njihovom miljenju manjevrijedni od imama, poput vjerovjesnik, Poslanikovih ashaba, poimenino,poput Zejda, i posredno, poput Ebu Bekra, te prie o pelama, mravima,stoci, bio je razlog da batinijskim tumaenjem unesu imame i razne zgodeo njima.

5 Razlog je i to vie la nije predstavljala nikakvu prepreku da sepostigne ono emu se tei, tako je ona faktiki postala sastavni dio vjere.

6 Materijalna korist koju dobijaju svojim tumaenjem te njihovovelianje od obinih ljudi po svoj je prilici jedan od razloga korietenjaovakvih tumaenja.

7 Otvoreno neprijateljstvo prema Allahovoj vjeri jeste narednirazlog, jer neprijatelji izmeu jevreja, krana, vatropoklonika nisu bili ustanju da orujem i borbom nadvladaju dini-islam, pa su se okrenuliunitavanju vjere iznutra, izmeu ostalog, jer ubacivanjem izmiljenih ilanih postulata vjere udaljavaju muslimane od istinske vjere. ak su uspjelida kod nekih omraze i omalovae Kuran, jer kakva je korist od njega kada


52/210

- 53 -

ga niko ne razumije osim imama? I kako da ga se cijeni, kada one koji gatumae po vanjskom znaenju proglasuju zabludjelim?

8 Kada se ibadet po ovim tumaenjima definira kao ljubav premaimamima, a razvrat, nevjerstvo i grijeenje kao otjelovljenje ashaba, onda ese onaj koji voli imame sauvati Vatre. Naravno, ovakva ljubav uglavnom

postane oboavanje, kao to se desilo s kranima, koji su svoju ljubav premaIsau, a.s., pretvorili u njegovo oboavanje. Na Sudnjem im danu Isa, a.s.,

nee moi pomoi, i ostat e prokleti u Allahovoj knjizi jer su izdiglivjerovjesnika do ravni boanstva. Tako je onda isto kada se nekom ko jemanje vrijedan od vjerovjesnik pripisuju boanska svojstva.


53/210

- 54 -


54/210

- 55 -

POGLAVLJE III

EL-BAKIROVA PREDANJA HADISA


55/210

- 56 -


56/210

- 57 -

Od koga je sve Ebu Dafer prenosio hadis

Hafiz Ibn Hader el-Askalani, kae: Hadis je prenosio od svoga oca idjedova, Hasana i Husejna, kao i od djeda njegova oca Alija ibn Ebi Taliba ito kao mursel predanje (koje ne dosee senedom do Poslanika, sallallahualejhi ve sellem). Prenosio je i od oevog amide Muhammeda ibn el-Hanefijje, kao i od djedovog amidia Abdullaha ibn Dafera ibn Ebi taliba.Prenosio je i od Semure ibn Dunduba, Ibn Abbasa, Ibn Omera, EbuHurejre, Aie, Ummu Seleme, Ebu Seida el-Hudrija, Dabira, Enesa,Ibrahima ibn Sada ibn Ebi Vekkasa, Seid ibn el-Musejjiba, Ubejdullaha ibnEbi Rafia, Harmelete tienice Usame, Attaa ibn Jesara, Jezida ibn Hurmuza,Ebu Murre tienika Ukajla ibn Ebi Taliba i drugih. A od njega hadis suprenosili njegov sin Dafer, kao i Ebu Ishak es-Sebii, El-Ered, Ez-Zuhri,

Amr ibn Dinar, Ebu Dehdam Musa ibn Salim, El-Kasim ibn El-Fadl, El-Evzai, Ibn Durejd, El-Eme, ejbe ibn Nessah, Abdullah ibn Ebi Bekr ibnAmr ibn Hazm, Abdullah ibn Ata, Bessam es-Sajrefi, Harb ibn Surejd,Haddad ibn Ertat, Muhammed ibn Seuka, Mekhul ibn Raid, Mamer ibnJahja ibn Bessam i drugi.1

Od Abdullaha ibn Muhammeda ibn Ukajla se prenosi da je rekao: Jai Ebu Dafer esto smo ili kod Dabira i obilazili ga i od njega pisalipredanja na ploama.2Ja kaem, injenica da je imam El-Bakir bio jedan oduenika cijenjenog ashaba Dabir ibn Abdullaha el-Ensarija, radijellahu tealaanhu, kao i drugih ashaba i tabiina, radijellahu teala anhum, zaboljelo je sve

one koji tvrde da je njegovo znanje bilo ono koje se zove el-ilmu el-ledunni3, i da on ni od koga nije uio osim od svoga oca. Oni ak prenose unekim potvorenim i lanim predanjima od El-Bakira i drugih kako je,

1Tehzibu et-tehzib, 9/311-3122Tarihul-islam, 7/4643El-Ilmul-ledunni je ono znanje koje Allah podari onome kome hoe bez njegova uinka itruda, te se zbog toga i zove ta

bs rascvijetali vrt iz zivotopisa imama ebu-dzafera el-bakira

Documents