brojanje saobracaja f bih 2008
DESCRIPTION
brojanje saobracajaTRANSCRIPT
-
BROJANJE SAOBRAAJANA MAGISTRALNIM CESTAMA
FEDERACIJE BiHU 2008. GODINI
SARAJEVO, 2009.
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
J.P. DIREKCIJA CESTA
FEDERACIJE BiH
-
BROJANJE SAOBRAAJANA MAGISTRALNIM CESTAMA
FEDERACIJE BiHU 2008. GODINI
SARAJEVO, 2009.
Graevinski fakultetInstitut za saobraajnice
-
Naruitelj: Javno preduzee Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Terezija 54, Sarajevo
Izdava: Graevinski fakultet Institut za saobraajnice, Patriotske lige 30, Sarajevo
BROJANJE SAOBRAAJA NA MAGISTRALNIM CESTAMA FEDERACIJE BiH U 2008. GODINI
Za naruioca direktor: Ljubo Pravdi, dipl. ing. gra. Za izdavaa dekan: Prof. dr. sc. Muhamed Zlatar, dipl. ing. gra. Voditelj projekta: Prof. dr. sc. Branko Mazi, dipl. ing. gra. Obraivai: Doc. dr. sc. Fadila Kiso, dipl. ing. saob. Mandi Aleksandra, dipl. ing. gra. Naser Mostafa, dipl. ing. saob. Obrada na raunaru: Ermin Nogo, programer Asis. mr. sc. Amir Hajdar, dipl. ing. informatike Grafiko oblikovanje: Ermin Nogo, programer Saradnici: Asis. mr. sc. Ahmed Ahmi, dipl. ing. saob. Asis. Mirza Pozder, dipl. ing. gra. Recenzenti: Mr. sc. Fata Terzi, dipl. ing. gra. Reuf Borai, dipl. ing. saob. tampa: tamparija Fojnica, Fojnica Za tampariju: ahzija Buljina Tira: 50 primjeraka
-
Nastavnonauno vijee Graevinskog fakulteta u Sarajevu donjelo je odluku broj 20-01-1573-4/09 od 15.12.2009. godine, o tampanju ove publikacije u izdanju Graevinskog fakulteta u Sarajevu.
CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 656.1/.5.021 (497.6) BROJANJE saobraaja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini / [voditelj projekta Branko Mazi]. Sarajevo : Graevinski fakultet, Institut za saobraajnice, 2009. 205 str., [3] presavijena lista, geogr. karte: ilustr.; 30 cm ISBN 978-9958-638-21-3 1. Mazi, Branko COBISS.BH-ID 17799174
-
Predgovor
Pred korisnikom je trea publikacija o brojanju cestovnog saobraaja u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja sadri informacije o brojakom sistemu i rezultate brojanja provedenog na magistralnoj cestovnoj mrei u 2008. godini.
Izdavanjem ove publikacije finalizirani su ne samo napori uloeni u provedbu brojanja u 2006., 2007. i 2008. godini, nego i prethodne investicije i rad na projektiranju sistema brojanja saobraaja koji e dugorono efikasno funkcionirati. Provedba brojanja ima za cilj da pohrani i obradi podatke ukljuujui metodologiju prorauna i procjene PGDS-a i PLDS-a, te predoavanje rezultata brojanja saobraaja u budunosti.
Kvalitetan sistem brojanja saobraaja na cestama od posebne je vanosti, jer prikupljeni i statistiki obraeni podaci omoguuju praenje i analiziranje saobraajnih potreba privrede i stanovnitva, uoavanje nedostataka te na injenicama utemeljeno prognoziranje, planiranje i projektiranje raznovrsnih elemenata modernog saobraajnog i transportnog sistema.
Kako je 2006. godina bila prva godina sa izdatom publikacijom u kojoj je sistematino provoen proces brojanja cestovnog saobraaja, sada je mogue precizno odrediti aktualne saobraajne trendove. Ipak, posebno nas raduje da se (u vrijeme svjetske recesije u 2008. god.) moe primijetiti porast saobraaja od oko 3,1%.
S obzirom na sve reeno, sistem brojanja saobraaja na cestama u 2009. i narednim godinama treba i dalje nadograivati i unapreivati, poklanjajui mu sve veu panju, kako bi prikupljeni podaci bili pouzdaniji i upotrebljiviji. Planom brojanja saobraaja u 2008. godini postavljeno je deset novih brojaa koji kontinualno broje saobraaj, a u 2009. godini predvieno je oko 30 lokacija sa povremenim brojanjem saobraaja.
Ovom publikacijom mnogi postojei i budui korisnici dobivaju vjerodostojne i kvalitetne podatke o saobraaju na magistralnim cestama Federacije Bosne i Hercegovine, ime cestovni i drugi saobraajni projekti dobivaju neophodnu kvantitativnu podlogu bez koje je gotovo nemogue analizirati postojei i planirati budui saobraajni sistem.
Ljubo Pravdi, dipl. ing. gra.
-
SADRAJ Stranica
1. Uvod 9 2. Organizacija brojanja saobraaja
u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2008. godini 11
2.1. Metodologija prikupljanja podataka 11 2.2. Metodologija obrade podataka 12 2.2.1. Kontinualno automatsko brojanje vozila 12 2.2.2. Povremeno automatsko brojanje vozila 12 2.3. Metodologija prikazivanja rezultata 13
3. Uopena analiza rezultata brojanja saobraaja u 2008. godini 17 4. PGDS i PLDS s opim podacima o brojakim mjestima 19 5. Brojanje vozila po danima u mjesecu 19 6. PGDS i PLDS sa strukturom saobraaja 19 7. Odabrani podaci kontinuiranog automatskog
brojanja saobraaja 20 8. Broj vozila po godinama na magistralnim cestama
Federacije BiH 20
9. Ukupno godinje ekvivalentno optereenje od 82 kN 20 10. Prilozi 23 10.1. Opi podaci o brojakim mjestima s PGDS-om i PLDS 25 10.2. Brojanje vozila po danima u mjesecu 39 10.3. PGDS i PLDS sa strukturom saobraaja 87 10.4. Odabrani podaci kontinualnog automatskog brojanja saobraaja 101 10.5. Broj vozila po godinama na magistralnim cestama Federacije BiH 193 10.6. Ukupno godinje ekvivalentno optereenje od 82 kN 199 10.7. Karte 203
10.7.1. Kratice 205 10.7.2. Karta mree magistralnih
i regionalnih cesta Federacije BiH 10.7.3. Karta razmjetaja brojakih mjesta
Federacije BiH u 2008. godini 10.7.4. Karta intenziteta saobraaja
na magistralnim cestama F BiH u 2008. godini
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
1. UVOD
Prva brojanja vozila na podruju Bosne i Hercegovine su obavljena davne 1954. godine, u tadanjoj Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini, po preporuci Saveznog zavoda za statistiku a u skladu sa preporukama UN Ekonomske komisije za Evropu i EU sa ciljem dobijanja podataka o strukturi i intenzitetu saobraaja na mrei cesta u BiH. Metodologija se bazirala na etrnaestodnevnom brojanju saobraaja, uz dodatnih est nonih (ukupno dvadeset dana brojanja), na 115 dionica magistralne mree i 59 lokaliteta regionalne cestovne mree u BiH. Brojanje je bilo runo, tako da su putari u pripremljene obrasce, a po kalendaru Saveznog zavoda, upisivali vozila po strukturi (jedanaest tipova vozila). Iz tih podataka, zadanom metodologijom sraunat je prosjeni godinji dnevni saobraaj (PGDS), prosjeni ljetni dnevni saobraaj (PLDS) i prosjeni zimski dnevni saobraaj (PZDS). Republika zajednica za puteve BiH 1974. godine nabavila je 25 automatskih brojaa saobraaja iz sredstava VI zajma za puteve Meunarodne banke. Brojai su njemake firme "Signalbau-Huber" (SBH-2000) iz Minhena, koji su registrovali vozila odgovarajuim brojem impulsa, gdje je jedan impuls predstavljao jedno putniko vozilo. Godine 1986., nabavljeno je jo 10 automatskih brojaa firme RO Ohis iz Skoplja, od kojih je pet brojaa registrovalo vozila, na laka i teka. Poetkom devedesetih godina, Zavod za saobraaj Graevinskog fakulteta u Sarajevu, sa tadanjom firmom Step, konstruisao je Direkciji za puteve BiH deset automatskih brojaa, koji su ugraeni na dionici Podlugovi-Joanica (na 35. kilometru) i na dionici Brod na Drini-Tjentite na prevoju Prijeel. Instalirani brojai registrovali su vozila po satima, smjerovima, snimali trenutnu brzinu vonje, vrili klasifikaciju vozila na putnika i teretna, te registrovali temperaturu kolovozne povrine. U ratnim godinama uniteni su svi navedeni automatski brojai. Podaci brojanja saobraaja, koje je Zavod za saobraaj Graevinskog fakulteta Sarajevo obraivao od 1978. do 1990. godine, ostali su sauvani zajedno sa publikacijom Intenzitet saobraaja na cestovnoj mrei SR BiH godine 1987. U 2000. godini, Japanska vlada donirala je BiH sredstva za izradu Transport master plana saobraaja, i to je ujedno bilo prvo organizovano brojanje, anketiranje i istraivanje saobraaja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prvo poslijeratno organizovano brojanje saobraaja u Federaciji BiH uvedeno je 2003. godine u Hercegovako-neretvanskoj upaniji-kantonu i u Zapadno-hercegovakoj upaniji 2004. Brojanje saobraaja povjereno je Graevinskom fakultetu Sveuilita u Mostaru koji od tada, svake godine, izdaje publikacije pod nazivom Intenzitet prometa na mrei magistralnih i regionalnih cesta Hercegovako-neretvanske upanije kantona i upanije zapadnohercegovake. "Studija lokaliteta brojanja saobraaja na mrei magistralnih puteva u F BiH i Elaborat terenskog odreivanja lokaliteta za postavljanje automatskih brojaa na mrei magistralnih cesta u Federaciji BiH su temelj razvitka brojanja saobraaja na cjelokupnoj cestovnoj mrei F BiH. Tim studijama, Zavod za saobraaj Graevinskog fakulteta u Sarajevu predloio je 35 lokaliteta brojakih mjesta na magistralnim cestama sa kontinualnim brojaima i 17 brojakih mjesta sa pokretnim automatskim brojaima. Da bi pokrivenost cjelokupne mree bila to bolja, tom prilikom je
9
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
predloeno da se na ostalim dionicama provodi jednodnevno runo brojanje saobraaja, to do danas nije zaivjelo. Rezultati brojanja saobraaja su podloga istraivanju, prognoziranju, planiranju te gospodarenju cestovnom infrastrukturom. Oni slue za klasifikaciju cestovne mree, u programiranju odravanja i rehabilitaciji cesta. Podaci na cestovnoj mrei o transportnom radu (vozilo-kilometara) kvartalno se dostavljaju CEMT-u, dok se podaci o saobraaju svake pete godine dostavljaju Ekonomskoj komisiji za Evropu Ujedinjenih naroda (UN/ECE).
10
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
2. ORGANIZACIJA BROJANJA SAOBRAAJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
2.1. Metodologija prikupljanja podataka Automatsko brajanje saobraaja, na mrei magistralnih cesta Federacije BiH, izvodi se od 2005. godine. Od tada su sukcesivno ugraivani brojai na dionicama na kojima je bilo uhodavanje rada, kako brojaa tako i strunog osoblja koje ih opsluuje. Prva tampana publikacija Brojanje saobraaja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2006. godini, objavljena je u 2007. godini. U Federaciji BiH ugraeni su brojai francuske firme Sterela i slovenake firme Mikrobit (automatski brojai tipa QLD-6CX). Oba tipa automatskih brojaa koriste par indukcionih petlji po svakom smjeru kod kojih se mogu birati grupe vozila, pragovi brzina, a uz dodatne senzore i mjeriti osovinsko optereenje, temperatura i dobijati podaci o stanju vozne povrine (brojai Sterela). U 2007. godini, na 11 lokaliteta vreno je brojanje saobraaja kontinualnim brojaima marke QLD-6CX. Pored ovih brojaa, sredinom 2008. godine postavljeno je jo 10 brojaa sa kontinualnim radom slovenake firme Mikrobit marke QLD-6CX. Ovi ureaji su besprijekorno funcionisali i registrovali vozila po vrstama, koja su prikazana tabelom 2.1. Moe se sa zadovoljstvom konstatovati, da su brojai u 2008. godini relativno dobro radili.
Tabela 2.1. Vrste vozila brojane brojaima QLD-6CX Vrsta vozila Opis vrste vozila
A1 motocikli A2 putniki automobili A3 putniki automobili s prikolicom A4 kombi vozila s prikolicom i bez prikolice B1 manja teretna vozila B2 srednja teretna vozila B3 teka teretna vozila B4 teretna vozila i tegljai s prikolicom, i C autobusi
Automatski brojai francuske marke Sterela, koji po prospektu razvrstavaju vozila u 14 klasa, u 2006., 2007. i 2008. godini nisu pouzdano razvrstavali vozila. Uz tvrdnju operatera koji opsluuje brojae, za razliku od strukture, ukupan broj registrovanih vozila odgovara stvarnom broju vozila koja su prola presjekom. Struktura na ovim lokalitetima izvedena je na osnovu ugraenih QLD-6CX brojaa, koji se nalaze u neposrednoj blizini ili na putnom pravcu ili u razmatranom regionu. Na mrei magistralnih cesta u F BiH, otuena ili unitena brojila su: 506-Bravsko, 508-Kazanci, 512-Kupres, 533-Priboj, 557-ivinice, 534-Kladanj, 523-Kakanj i 530- Ahmii. Ovi lokaliteti se nalaze na karti razmjetaja brojakih mjesta Federacije BiH u 2008. godini, s tim to bi ih u budunosti trebalo nabaviti i instalirati.
11
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Sa pojedinih brojaa, GSM modemom, daljinski se skidaju podaci o izbrojanim vozilima, dok se sa ostalih prikupljaju podaci obilaskom i na licu mjesta skidaju se laptopom. Period izmeu dva obilaska navedenih automatskih brojaa zavisi od kapaciteta akumulatora, parametara koje registruje broja i kapaciteta memorije. Baza podataka brojanja saobraaja sadri ifru brojakog mjesta, vrijeme u kojem je saobraaj izbrojan (sati u godini), smjer kretanja vozila, broj i strukturu vozila, broj vozila po duini (ili vrsti vozila), te brzinu vozila sa odabranim pragovima. 2.2. Metodologija obrade podataka Podaci stalnog i povremenog automatskog brojanja za cijelu godinu pohranjeni su u digitalnoj formi u JP Direkcija cesta Federacije BiH, gdje se provjerava tanost brojanja i ispravnost brojaa. Prilikom nabavke brojaa Sterela i QLD-6CX, isporueni su i odgovarajui raunarski programi za obradu prikupljenih podataka. Programi rade pod MS Windows operacijskim sistemom, koji omoguava obradu podataka do odreenog nivoa te prikaz rezultata na raunarskim monitorima putem grafikona. Ova obrada slui za brzi pregled podataka i ispravnost rada pojedinog brojaa. Obrada koja se prikazuje u tampanoj publikaciji, zahtijeva izradu posebnih softvera za cjelogodinju obradu podataka koji nisu obuhvaeni programima proizvoaa brojaa. 2.2.1. Kontinualno automatsko brojanje Obrada podataka kontinualnog automatskog brojanja saobraaja izraunava se kao aritmetika sredina brojanog saobraaja u vremenskom periodu od jedne godine, uz pretpostavku da je automatski broja radio 8760 sati. Za tako dobijeni PGDS i PLDS kaemo da je sraunat, dok za automatske brojae koji su radili krai vremenski period, primijenjeno rjeenje je procjena PGDS-a i/ili PLDS-a, a za te dobijene vrijednosti kaemo da su izvedene. Na magistralnoj mrei cesta F BiH u 2008. godini postavljeno je 17 automatskih brojaa francuske proizvodnje marke Sterela, od kojih su 3 otuena, i 21 automatski broja slovenake proizvodnje firme Mikrobit tipa QLD-6CX koji su kontinualno radili. Na jednom lokalitetu postavljen je radarski automatski broja koji je kontinualno radio skoro cijelu godinu. 2.2.2. Povremeno automatsko brojanje U 2008. godini, na 18 lokacija predvieno je povremeno automatsko brojanje (dok je na jednom lokalitetu broja uniten). Postupak brojanja bazira se na rasporedu povremenog brojanja, gdje je jedan period brojanja izvan sezone a drugi period brojanja se izvodi u sezoni (ljetni mjeseci; juli-avgust). Postupak prorauna bazira se na metodi prorauna faktora van sezone i u sezoni, a sraunati su iz podataka sa brojakih mjesta neprekidnog automatskog brojanja
12
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
saobraaja na gravitirajuem cestovnom pravcu, ili pripadajuoj regiji na kojoj je postignuta relativno visoka pokrivenost brojanjem saobraaja u 2008. godini. 2.3. Metodologija prikazivanja rezultata Kod rezultata obrade saobraaja za 2008. godinu, nastojalo se da publikacija po sadraju i koncepciji odgovara prologodinjoj publikaciji. Kratak pregled poglavlja obuhvata, pored uvoda, organizaciju brojanja saobraaja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2008. godini, metodologiju prikupljanja podataka, metodologiju obrade podataka, metodologiju prikazivanja rezultata, uoptenu analizu rezultata brojanja saobraaja u 2008. godini, PGDS-a i PLDS-a s optim podacima o brojakim mjestima, brojanje vozila po danima u mjesecu, PGDS i PLDS sa strukturom saobraaja, odabrane podatke kontinuiranog automatskog brojanja saobraaja, broj vozila po godinama, na magistralnim cestama Federacije BiH, i ukupno godinje ekvivalentno optereenje od 82 kN. Pored ovog tekstualnog dijela, publikacija sadri priloge sa tabelama i kartom mree cesta u BiH, kartom lokaliteta brojanja saobraaja na magistralnoj mrei cesta F BiH i kartom intenziteta saobraaja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini. Shematski prikaz sistema brojanja saobraaja i procesa prikupljanja i obrade podataka (Slika 1), preuzet je iz publikacije tampane 2007. godine. Pored prikazanih rezultata u publikaciji, provedena je detaljna analiza i obrada podataka snimljenog saobraaja, to je rezultiralo podacima o ostalim osnovnim karakteristikama saobraajnih tokova koji se, usljed obimnosti i pretpostavke da nisu od interesa za veinu korisnika, ne objavljuju u ovoj publikaciji. Po zahtjevu korisnika, isti se mogu dostaviti u obliku tabela.
13
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
14
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Obraene informacije o intenzitetu saobraaja na svim lokalitetima brojanja u 2008. godini, sadre etiri grupe podataka, a njihov zapis nalazi se na CD-u koji je dopuna ovoj publikciji. Sadraj CD-a je:
Broj vozila po smjerovima i ukupno - satni broj vozila po danima, - satna distribucija saobraaja za godinu, - satni broj vozila po danima i mjesecima, - broj vozila u jednosatnim intervalima, - broj vozila u mjesenim intervalima, - broj vozila u toku dana (05-21 h) u mjesenim intervalima, - broj vozila u toku noi (21-05 h) u mjesenim intervalima, - broj vozila u toku ljeta (21.06 - 23.09) u mjesenim intervalima, i - rekapitulacija broja vozila.
Brzina vozila po smjerovima i ukupno - satni broj vozila po brzinama, - klasifikacija vozila po brzinama u jednosatnim intervalima, - klasifikacija vozila po brzinama u mjesenim intervalima, - klasifikacija vozila po brzinama u toku dana (05-21 h) u mjesenim
intervalima, - klasifikacija vozila po brzinama u toku noi (21-05 h) u mjesenim
intervalima, - klasifikacija vozila po brzinama u toku ljeta (21.06-23.09) u mjesenim
intervalima, i - rekapitulacija klasifikacije vozila po brzinama.
Vrsta vozila po smjerovima i ukupno - satni broj vozila po vrstama, - klasifikacija vozila po vrstama u jednosatnim intervalima, - klasifikacija vozila po vrstama u mjesenim intervalima,
- klasifikacija vozila po vrstama u toku dana (05-21h) u mjesenim intervalima,
- klasifikacija vozila po vrstama u toku noi (21-05 h) u mjesenim intervalima,
- klasifikacija vozila po vrstama u toku ljeta (21.06 - 23.09) u mjesenim intervalima, i
- rekapitulacija klasifikacije vozila po vrstama. Vrsta i brzina vozila po smjerovima i ukupno - satni broj vozila po vrstama i brzinama, - klasifikacija vozila po vrstama i brzinama u jednosatnim intervalima, - klasifikacija vozila po vrstama i brzinama u mjesenim intervalima,
15
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
- klasifikacija vozila po vrstama i brzinama u toku dana (05-21 h) u mjesenim intervalima
- klasifikacija vozila po vrstama i brzinama u toku noi (21-05 h) u mjesenim intervalima,
- klasifikacija vozila po vrstama i brzinama u toku ljeta (21.06 - 23.09) u mjesenim intervalima, i
- rekapitulacija klasifikacije vozila po vrstama i brzinama.
16
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
3. UOPTENA ANALIZA REZULTATA BROJANJA SAOBRAAJA U 2008. GODINI
Analizom obraenih podataka sa kontinualnih brojaa u 2008. godini, vei postotak tanosti brojanja imali su brojai tipa QLD-6CX, koji su uspjenije radili u ukupnom broju dana i broju sati sa ispravnim registrovanjem strukture vozila. to se tie brojaa tipa Sterela, njihov nedostatak je u zapisu strukture izbrojanih vozila. Najvjerovatniji razlog je loe kalibriranje brojaa, to u budunosti treba korigovati. Brojanjem saobraaja u 2008. godini, automatskim brojaima, obuhvaeno je 53 lokaliteta u Federaciji BiH. Tim lokalitetima dodati su i podaci jo 25 lokaliteta iz Hercegovako-neretvanske upanije-kantona i Zapadnohercegovake upanije, koji su procijenjeni na osnovu viegodinjeg brojanja 2003., 2004. i 2005. godine. Rezultati cjelokupnog brojanja za 2008. godinu prikazani su tabelom 3.1, gdje se moe konstatovati da postotak brojakih mjesta sa manjim PGDS-om iz prethodne godine, prelaze u grupe sa veim PGDS-om, to govori o procentualnom poveanju saobraaja u ovoj godini. Tabela 3.1 Distribucija brojakih mjesta na magistralnim cestama s obzirom
na PGDS u 2006., 2007. i 2008. godini
PGDS Broj
brojakih mjesta
Postotak
(%) brojakih
mjesta
Broj brojakih
mjesta
Postotak
(%) brojakih
mjesta
Broj brojakih
mjesta
Postotak
(%) brojakih
mjesta
Godina 2006. 2007. 2008. do 999 8 10,7 6 7,50 3 4,84
1 000 - 1 999 9 12,0 9 11,25 6 9,68 2 000 - 3 999 18 24,0 17 21,25 13 20,97 4 000 5 999 10 13,3 12 15,00 11 17,74 6 000 9 999 19 25,3 22 27,50 16 25,81
10 000 - 14 999 11 14,7 11 13,75 10 19,35 >15 000 0 0,0 3 3,75 2 1,61
Od ukupno 62 brojaka lokaliteta na magistralnim cestama u 2008. godini, 53,23% mjesta ima PGDS do 6.000 vozila/dan, dok ostalih 25,81% ima PGDS do 10.000 vozila/dan i 20,96% preko 10.000 vozila. Na dionici autoceste Visoko Podlugovi, zabiljeen je neznatan porast saobraaja (sa 13.587 vozila/dan na 13.793 vozila/dan). Broja na dionici Podlugovi Joanica, koji u 2007. godini nije ispravno radio, ove godine registrovao je 14.821 vozila/dan. U tabeli 3.2, prikazani su brojai sa PGDS-om i PLDS-om veim od 10.000 vozila/dan.
17
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Tabela 3.2 Prikaz brojakih mjesta-dionica na mrei cestama FBiH sa PGDS-om i PLDS-om veim od 10.000 vozila/dan
Oznaka brojakog
mjesta Cesta Dionica
Naziv brojakog
mjesta Vrsta
brojanja PGDS 2008.
PLDS 2008.
549 M 4 Jelah - Karua Kreevo K 12057 13066 565 M 4 Lukavac - iki Brod Lukavac istok K 11808 12072 562 M 4, M 1.8 ik i Brod - Tuzla Tuzla zapad K 15266 16172 554 M 5 Travnik - Novi Polje Travnik K 14488 15303
545 A M 5, M 17 Visoko - Podlugovi Podlugovi K 6852 7293 545 B Podlugovi - Visoko 6941 7426
M 5/R 442 Han Ploe - Blauj Proming crpka R 11156 12241 546 M 5, M 17 Lava - Kakanj Tiii K 11920 12521 547 M 17 Zenica - Lava Zenica K 11820 12602 544 M 17, M 5 Podlugovi - Joanica Ilija P 14821 15047 715 M 17 Potoci - Mostar (ulaz) Potoci P* 10360 14768 716 M 17 Mostar - Gnojnice OBI M* 13335 19066 717 M 17 Gnojnice - Buna Ortije P* 14107 19066 556 M 18 Ras. erii - ivinice ivinice K 13106 14309
Napomena: Vrsta brojanja / K kontinualno; P povremeno; M manuelno; R radarsko; *...Procjenjeno na osnovu podataka iz 2006. godine
Porast intenziteta saobraaja na cestovnoj mrei je u direktnoj vezi sa porastom broja registrovanih vozila u BiH koji je iznosio: Godina - Broj registrovanih vozila
2003 646.658 2004 695.828 2005 705.827 2006 769.682 2007 778.474 2008 881.389
18
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
4. OPTI PODACI O BROJAKIM MJESTIMA S PGDS-om I PLDS-om Prilog 10.1, tabela 4.1. sadri opte podatke o dionicama cestovne magistralne mree: broj ceste, dionicu, stacionau dionice prema referentnom sistemu, duinu, irinu kolovoza, vrstu brojanja na dionici gdje se izvodi brojanje saobraaja, oznaku brojakog mjesta, naziv brojakog mjesta i stacionau na kojoj je postavljen automatski broja. U ovoj tabeli nalaze se i lokaliteti brojakih mjesta na kojima su brojai otueni ili uniteni (506-Bravsko, 508-Kazanci, 533-Priboj, 557-ivinice, 534-Kladanj, 535-Kalesija, 523-Kakanj i broja 533-Priboj). Tabela 4.2. sadri neke opte podatke dionica na kojima je vreno kontinualno ili povremeno brojanje saobraaja, sa sraunatim ili izvedenim vrijednostima PGDS-a ili PLDS-a. Podaci sa zvjezdicom, odnose se na procijenjene vrijedosti iz prethodnih godina, kontinualnog ili povremenog brojanja saobraaja. U tabelama su prikazani podaci, poredani prema broju ceste i poziciji brojakog mjesta na dotinoj cesti. 5. BROJANJE VOZILA PO DANIMA U MJESECU U prilogu 10.2, date su tabele brojanja vozila po lokalitetima automatskih brojaa kontinualnog brojanja vozila, tipa Sterela i tipa QLD-6CX. Ovi podaci posluili su za odreivanje faktora dana, sedmice, mjeseca. Analizirajui tabele kontinualnih brojaa, moe se konstatovati da su relativno dobro radili izuzev par lokaliteta gdje nisu radili po pedesetak dana u godini. 6. PGDS I PLDS SA STRUKTUROM SAOBRAAJA U prilogu 10.3, prikazani su obraeni podaci prikupljeni sa kontinualnih i povremenih automatskih brojaa saobraaja koji registruju vozila po strukturi. Tabela sadri brojako mjesto sa oznakom brojaa, oznakom i brojem ceste, PGDS-om i PLDS-om. Prikazana struktura saobraaja vozila, odnosi se na strukturu devet vrsta vozila koja registruje QLD-6CX (u legendi ispod svake tabele dati su tipovi vozila sa odgovarajuim oznakama). Za brojaka mjesta na kojima su locirani automatski brojai tipa Sterela, ija registrovana struktura nije pouzdana, struktura na ovim lokalitetima izvedena je na osnovu ugraenih QLD-6CX brojaa, koji se nalaze u neposrednoj blizini ili na putnom pravcu ili u razmatranom regionu.
19
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
7. ODABRANI PODACI KONTINUALNOG AUTOMATSKOG BROJANJA SAOBRAAJA Prilog 10.4, sadri grafiku obradu dobijenih rezultata sa lokaliteta kontinualnih automatskih brojaa saobraaja, tipa QLD-6CX i tipa Sterela. Brojaka mjesta poredana su prema oznaci ceste i lokaciji mjesta na toj cesti. Ovaj princip zadran je kroz sve priloge i u svim tabelama. Osnovne karakteristike saobraaja prikazane su sa osam grafikona. Grafikon broj 1, dnevni saobraaj po mjesecima, na kojem je prikazan i PGDS, dobijen je iz tabele brojanja vozila po danima u mjesecu. Karakteristike rada automatskih brojaa date su u prilogu 10.4. U dijagramima dva, tri i etiri, prikazani su podaci prosjenog satnog saobraaja za dan, prosjenog satnog saobraaja u danima sedmice i satna raspodjela saobraajnog toka. Ovi dijagrami se odnose na cijelu godinu, odnosno njihovo vrijeme ispravnog rada. Ostali dijagrami se odnose na satni saobraaj i karakteristinu raspodjelu vrnih sati. 8. BROJ VOZILA PO GODINAMA NA MAGISTRALNIM CESTAMA FEDERACIJE BiH Prilog 10.5, pored optih podataka o cestovnim dionicama na kojim se vri brojanje saobraaja automatskim brojaima (kontinualni i povremeni), daje se uporedni pregled PGDS-a za 2006., 2007. i 2008. godinu. Tabela bi trebala da prati i sve ostale publikacije koje e se u narednom periodu objavljivati. Ova tabela vizuelno prikazuje porast ili pad saobraaja po dionicama i ispravnost rada brojaa obraivane godine. 9. UKUPNO GODINJE EKVIVALENTNO OPTEREENJE OD 82 kN Kod odreivanja ekvivalentnog saobraajnog optereenja za dimenzionisanje asfaltnih kolovoznih konstrukcija, prilog est, sprovodi se analiza saobraajnog optereenja prema standardu U.C4.010. Analizom se ne uzimaju u obzir putnika vozila, zbog neznatnog uticaja na oteenja kolovozne konstrukcije. Kod analize tekih teretnih motornih vozila, podrazumijevaju se vozila ije je osovinsko optereenje vee od 20 kN. Osovine motornih vozila dijele se na jednostruke i udvojene osovine. Pod udvojenim osovinom podrazumijeva se osovina iji je meusobni razmak 1 do 2 m. Ako je meusobni razmak osovina vei od 2 m, obadvije osovine se smatraju kao dvije jednostruke osovine. Kod osovina razmaka manjeg od 1 m, osovine smiju biti optereene sa polovinom dozvoljenog optereenja jednostruke osovine.
20
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Faktor ekvivalencije predstavlja prosjenu destrukciju uticaja pojedinih osovinskih optereenja na kolovoznu konstrukciju u odnosu na standardnu osovinu od 82 kN. Faktor ekvivalencije za jednostruku osovinu rauna se po formuli 418 *10*212,2 Lfe a za udvojenu osovinu rauna se po formuli 429 *10*975,1 Lfe , gdje su L1 i L2 optereenje jednostruke ili udvojene osovine u kN. Ukupan broj standardnih osovina pojedinih reprezentativnih vrsta tekih teretnih vozila eF rauna se po formuli
k
iie fF
1
, gdje je if faktor ekvivalencije za pojedine
osovine tekih teretnih vozila. Ukupno godinje ekvivalentno saobraajno optereenje tekih teretnih vozila u obraivanoj godini dobije se po izrazu Tg = Td*365. Dnevno ekvivalentno saobraajno optereenje rauna se po izrazu
i
i
ied nFT *
1
, gdje je eF ukupan broj standardnih
osovina za pojedine vrste tekih teretnih vozila i in prosjeni godinji dnevni broj pojedinih tekih teretnih vozila. Ovim standardom definisane su vrste reprezentativnih vozila, mase vozila, broj i vrsta osovina i raspodjela optereenja po osovinama. Optereenje pojedinih vozila za razliite vrijednosti iskoritenja nosivosti, dobija se sumiranjem vrijednosti osovinskog optereenja za prazno vozilo i rasporeenog dijela optereenja od korisnog tereta. Ako se ne raspolae podacima o iskoritenosti nosivosti vozila, standard U.C4.010 preporuuje da se uzme prosjena iskoritenost nosivosti vozila od 70%. Reprezentativna vozila podijeljena su u osam grupa koje su prikazane u tabeli 9.
Tabela 9. Podaci za tipove reprezentativnih vozila Vlastita masa (kN) Korisni teret (kN)
Vrsta vozila prednja zadnja prednja zadnja
A 33 67 14 26 LT2 14 13 3 17 ST2 29 21 6 44 TT2 30 20 20 80 TT3 37 37 25 120
30 20 20 80 TT2+PR3 17 2x11,5 59 2x40,5 37 37 25 120 TT3+PR2 20 20 60 60
prednja srednja zadnja prednja srednja zadnja TTV3+PPR2 40 2x35 2x25 20 2x45 2x55 Gdje je: A-autobus, LT2-lako teretno vozilo, ST2-srednje teko vozilo, TT3-teko teretno vozilo, TT2- teko teretno
vozilo, TT2 +PR3-teko teretno vozilo s prikolicom, TT3 +PR2-teko teretno vozilo s prikolicom, TTV3 +PPR2-teko teretno vozilo (teglja) s prikolicom.
U prilogu 10.6, tabelarno je prikazano prosjeno godinje ekvivalentno saobraajno optereenje na magistralnim cestama Federacije BiH gdje, pored optih podataka o
21
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
cestovnim dionicama, imamo sraunate vrijednosti Tg za 2008. godinu. Ove podatke treba sa rezervom koristiti jer su sraunate vrijednosti uz slijedee pretpostavke:
- Iskoritenost nosivosti vozila usvojena je po preporuci standarda od 70%. Za analizu saobraajnog optereena uzet je prosjeni godinji dnevni broj tekih teretnih vozila na lokalitetima kontinualnih i povremenih brojanja saobraaja. Kako je ranije navedeno za 35 nepokretnih i pokretnih brojaa tipa Sterela, koji vozila razvrstavaju u etrnaest vrsta vozila, da rade nepouzdano, to je njihova struktura izvedena na osnovu gravitirajuih brojaa tipa QLD-6CX. Treba naglasiti, da i vrste vozila QLD-6CX ne odgovaraju tipovima reprezentativnih vozila koji su dati u tabeli 9.
- Iz priloga 10.3, PGDS i PLDS gdje je data struktura po skupinama vozila, koriteni su podaci vrste vozila B1 do B4 (teretna vozila) i podatak C1 autobusi. Podatak B1 manja teretna vozila svrstana su u vozila LT2, B2 srednja teretna vozila u grupu ST2, B3 teka teretna vozila, sa 50% u TT2 i 50% u TT3, dok B4 teretna vozila i tegljai s prikolicom i poluprikolicom, podijeljeni su u tri grupe u omjeru: da je TT2+PR3 uee od 30%, TT3+PR2 takoe 30% i TT3+PPR2 sa ueem od 40%. Ove pribline vrijednosti su dobijene prilikom snimanja saobraaja, na par lokaliteta oko Sarajeva.
Da bi za iduu godinu imali pouzdanije podatke o strukturi reprezentativnih vozila, preporuuje se da se na svim lokalitetima automatskih brojaa vre runa brojanja u ljetnoj i izvanljetnoj sezoni, samo za ovu namjenu - proraun ukupnog godinjeg ekvivalentnog optereenja.
22
-
BROJANJE SAOBRAAJA NA MAGISTRALNIM CESTAMA FEDERACIJE BiH U 2008. GODINI
10
PRILOZI
-
BROJANJE SAOBRAAJA NA MAGISTRALNIM CESTAMA FEDERACIJE BiH U 2008. GODINI
10.1
OPI PODACIO BROJAKIM MJESTIMA
S PGDS-om I PLDS-om
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
M 1
.8u
panj
a gr
. R.H
. - O
raj
e(0
+000
- 0+
690)
0,69
7,5
M 1
.8O
raj
e - L
ona
ri R
.S.
(0+6
90 -
8+00
0)7,
317,
5M
1.8
Gor
nji
abar
i R.S
. - C
erik
(25+
900
- 29+
000)
3,10
7,0
M 1
.8C
erik
- O
rman
ica
(29+
000
- 33+
000)
4,00
7,0
M 1
.8O
rman
ica
- Sre
bren
ik(3
3+00
0 - 4
3+00
0)10
,00
7,0
M 1
.8S
rebr
enik
-
iki B
rod
(43+
000
- 71+
200)
28,2
07,
0K
S53
1P
revi
le60
+400
M 2
Spl
it gr
. R.H
. - N
eum
(0+0
00 -
3+54
0)3,
547,
0P
N70
1M
GP
Kle
k0+
000
M 2
N
eum
- D
ubro
vnik
gr.
R.H
.(3
+540
- 9+
370)
5,83
7,0
PN
702
MG
P B
istri
na9+
370
M 4
Tesl
i R.S
. - J
elah
(87+
020
- 98+
900)
11,8
87,
0M
4Je
lah
- Kar
ua
(98+
900
- 108
+900
)10
,00
7,0
KM
549
Kre
evo
105+
500
M 4
Dob
oj (r
askr
e)
R.S
. - G
raa
nica
(4+6
50 -
18+0
00)
13,3
57,
0K
M56
6V
. Brij
esni
ca z
apad
6+60
0M
4G
raa
nica
- Lu
kava
c(1
8+00
0 - 4
4+00
0)26
,00
7,0
KS
532
Joho
vac
37+0
00M
4Lu
kava
c -
iki B
rod
(44+
000
- 52+
410)
8,41
7,5
KM
565
Luka
vac
isto
k48
+670
M 4
, M 1
.8
iki B
rod
- Tuz
la(0
+000
- 8+
000)
8,00
7,5
KM
562
Tuzl
a za
pad
0+50
0M
4, M
1.8
Tuzl
a - r
askr
e
ibo
nica
(8+0
00 -
9+00
0)1,
007,
5M
4, M
1.8
rask
re
ib
oni
ca -
Sim
in H
an(9
+000
- 13
+000
)4,
006,
0M
4S
imin
Han
- M
ea
(1
3+00
0 - 2
2+00
0)9,
006,
0M
4M
ea
- K
ales
ija(2
2+00
0 - 3
3+00
0)8,
007,
0P
S53
5K
alsi
ja26
+600
M 4
Kal
esija
- C
apar
de R
.S.
(30+
000
- 35+
330)
5,33
6,0
M 4
.2
Kar
lova
c gr
. R.H
. - V
elik
a K
ladu
a(0
+000
- 2+
000)
2,00
6,0
KM
570
Vel
ika
Kla
dua
0+20
0M
4.2
V
elik
a K
ladu
a -
Gra
hovo
(2+0
00- 1
3+00
0)11
,00
6,0
M 4
.2
Gra
hovo
- S
koko
vi(1
3+00
0 - 2
5+00
0)12
,00
6,0
KM
501
Sko
kovi
23+3
00M
4.2
S
koko
vi - o
ralii
(25+
000
- 32+
000)
7,00
6,5
M 4
.2
ora
lii -
Caz
in(3
2+00
0 - 3
8+00
0)6,
006,
0M
4.2
C
azin
- S
rblja
ni(3
8+00
0 - 4
9+44
0)11
,44
6,0
KS
551
Ost
roa
c 45
+150
M 5
Iza
i - g
r. R
.H. -
Kam
enic
a(0
+000
- 8+
000)
8,00
6,0
KS
502
Iza
i3+
200
M 5
Kam
enic
a - B
iha
(8+0
00 -
14+0
00)
6,00
7,5
Lege
nda:
Vrs
ta b
roja
nja
/ K
kon
tinua
lno;
P
pov
rem
eno;
M
man
ueln
o; R
ra
dars
ko
Vrst
a br
oja
a
Mar
ka
broj
aa
Bro
j br
oja
kog
mje
sta
Tabl
ica
4.1
Dio
nice
mag
istr
alni
h ce
sta
u Fe
dera
ciji
BiH
Ces
taD
ioni
caSt
acio
naa
D
uljin
a (k
m)
irin
a ko
lovo
za
(m)
Naz
iv
broj
ako
g
m
jest
a
Stac
iona
a
BM
M
arka
bro
jaa
/ S
S
tere
la; M
M
ikro
bit Q
LD6
CX
; N
Nu-
met
rics
NC
-97
27
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Tabl
ica
4.1
Dio
nice
mag
istr
alni
h ce
sta
u Fe
dera
ciji
BiH
M 5
Bih
a -
Rip
a(1
4+00
0 - 2
2+00
0)8,
007,
0K
M55
2R
ipa
21+5
50M
5R
ipa
- D
ubov
sko
(22+
000
- 33+
000)
11,0
07,
0M
5D
ubov
sko
- Vrto
e(3
3+00
- 46
+000
)13
,00
7,0
M 5
Vrto
e
Bos
. Pet
rova
c(4
6+00
0 - 6
6+73
0)20
,73
7,5
PS
505
Vrto
e50
+500
M 5
Bos
. Pet
rova
c - G
ornj
e B
ravs
ko(0
+000
- 21
+000
)21
,00
7,0
P50
6B
ravs
ko19
+500
M 5
gorn
je b
ravs
ko -
lani
te
(21+
000
- 24+
000)
3,00
7,0
M 5
lani
te
- vel
agii
(24+
000
- 34+
000)
10,0
07,
0M
5V
elag
ii - K
lju
(34+
000
- 38+
000)
4,00
7,0
M 5
, M 1
5K
lju -
aa
vica
R.S
.(3
8+00
0 - 4
3+81
0)5,
817,
0M
5R
.S. J
ezer
o - J
ajc
(86+
760
- 96+
760)
10,0
07,
0M
5, M
16
Jajc
e - D
onji
Vak
uf(0
+000
- 33
+000
)33
,00
6,0
PS
527
Vin
ac10
+500
M 5
Don
ji V
akuf
- Tu
rbe
(33+
000
- 59+
000)
26,0
06,
0P
S52
9K
omar
47+8
00M
5Tu
rbe
- Tra
vnik
(59+
000
- 65+
000)
6,00
6,0
M 5
Trav
nik
- Nov
i Pol
je(6
5+00
0 - 7
2+00
0)7,
006,
0K
S55
4Tr
avni
k67
+700
M 5
Nov
i Pol
je -
Vite
z(7
2+00
0 - 7
2+00
0)9,
826,
5M
5V
itez
- Kao
nik
(81+
820
- 88+
820)
7,00
7,5
KS
530
Ahm
ii83
+950
M 5
/R 4
42K
aoni
k - G
rom
iljak
(0+0
00 -
24+7
00)
24,7
0?
KM
585
Kao
nik
0 +
150
M 5
/R 4
42H
an P
loe
- B
lau
j(3
8+16
0 +4
8+55
0)10
,39
?R
Pro
min
g cr
pka
M 5
Kao
nik
- La
va(8
8+82
0 - 9
4+16
0)5,
346,
8P
S55
5La
va
92+2
00M
5, M
17
Lav
a - K
akan
j(0
+000
- 9+
041)
15,0
07,
5K
S54
6Tii
i9+
150
M 5
, M 1
7K
akan
j - V
isok
o(1
5+00
0 - 3
2+00
0)17
,00
7,5
PS
523
Kak
oanj
22+8
50M
5, M
17
Vis
oko
- Pod
lugo
vi(3
2+00
0 - 4
0+00
0)8,
007,
5K
M54
5AP
odlu
govi
39+3
00M
5, M
17
Pod
lugo
vi -
Vis
oko
(32+
000
- 40+
000)
8,00
7,5
KM
545B
Pod
lugo
vi39
+300
M 5
, M 1
7P
odlu
govi
- Jo
ani
ca(4
0+00
0 - 5
1+00
0)11
,00
7,5
KS
544
Ilija
44
+450
M 5
, M 1
7Jo
ani
ca -
Stu
p(5
0+01
0 - 5
9+02
7)9,
027,
0M
5S
tup
- eh
ajin
mos
t I. s
mje
r(0
+000
- 9+
041)
9,04
11,0
M 5
Stu
p -
ehaj
in m
ost I
I. sm
jer
(0+0
00 -
8+99
4)8,
9911
,0M
5e
hajin
a m
ost -
Lju
bogo
ta
R.S
.(9
+041
- 11
+980
)2,
947,
0M
5Iv
ana
Krn
delja
- K
orija
obi
lazn
ica
(0+0
00 -
7+25
3)7,
257,
0M
5P
raa
- R
enov
ica
(46+
000
- 53+
000)
7,00
6,0
M 5
Ren
ovic
a
Mes
ii-di
o pu
ta n
ije iz
gr.
(53+
000
- 72+
260)
19,2
66,
0M
6G
oric
a gr
. R.H
. - S
ovii
(0+0
00 -
2+00
0)2,
006,
0K
M58
0/(8
01)
Sov
ii1+
900
Lege
nda:
Vrs
ta b
roja
nja
/ K
kon
tinua
lno;
P
pov
rem
eno;
M
man
ueln
o; R
ra
dars
ko
Mar
ka
broj
aa
Bro
j br
oja
kog
mje
sta
Ces
taD
ioni
caSt
acio
naa
D
uljin
a (k
m)
irin
a ko
lovo
za
(m)
Naz
iv
broj
ako
g
m
jest
a
Stac
iona
a
BM
Vrst
a br
oja
a
M
arka
bro
jaa
/ S
S
tere
la; M
M
ikro
bit Q
LD-6
CX
; N
Nu-
met
rics
NC
-97
Cat
men
a
28
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Tabl
ica
4.1
Dio
nice
mag
istr
alni
h ce
sta
u Fe
dera
ciji
BiH
M 6
Sov
ii - G
rude
(2+0
00 -
14+0
00)
12,0
06,
0M
802
Bob
. Dra
ga4+
200
M 6
Gru
de -
Klo
buk
(14+
000
- 23+
000)
9,00
6,0
M80
3K
lobu
k-sj
.22
+800
M 6
Klo
buk
- Viti
na(2
3+00
0 - 2
9+00
0)6,
006,
0P
S52
0K
lobu
k24
+200
M 6
Viti
na -
Ljub
uki
(29+
000
- 38+
000)
9,00
6,0
M80
5P
robo
j33
+400
M 6
Ljub
uki
- a
pljin
a(3
8+00
0 - 5
5+63
0)17
,63
6,0
KM
563
apl
jina
zap.
49+9
80M
6a
pljin
a - T
asovi
i(5
5+63
0 - 5
6+63
0)1,
006,
0M
6Ta
sovi
i - M
aslin
e(0
+000
- 19
+000
)19
,00
6,0
PN
704
Dom
anov
ii6+
100
M 6
, M 1
7.3
Mas
line
- Sto
lac
(19+
000
- 24+
000)
5,00
7,0
KM
564
Mas
line
19+7
00M
6S
tola
c - L
jubi
nje
R.S
.(2
4+00
0 - 2
8+06
0)4,
065,
0M
706
Uzi
novii
25+6
00M
6Lj
ubin
je R
.S. -
Tre
binj
e R
.S.
(60+
680
- 60+
990)
0,31
5,0
M 6
.1S
rb g
r. R
.H. -
Res
anov
ci(0
+000
- 13
+000
)13
,00
4,0
M 6
.1, M
14.
2R
esan
ovci
- B
osan
sko
Gra
hovo
(13+
000
- 30+
000)
17,0
06,
0M
6.1
Bos
ansk
o G
raho
vo -
Kaz
anci
(30+
000
- 65+
000)
35,0
06,
0M
6.1
Kaz
anci
- P
riluk
a(6
5+00
0 - 9
4+00
0)29
,00
6,0
K50
8K
azan
ci75
+700
M 6
.1, M
15
Pril
uka
- Liv
ano
(94+
000
- 102
+060
)8,
066,
0M
6.1
Livn
o - K
arlo
v H
an(0
+000
- 21
+000
)21
,00
6,0
M 6
.1K
arlo
v H
an -
Kol
o(2
1+00
0 - 3
7+00
0)16
,00
6,0
KM
581
Kol
o36
+200
M 6
.1, M
15
Kol
o - P
osu
je(3
7+00
0 - 6
6+80
00)
29,8
06,
0P
S51
0P
osu
je58
+250
M 6
.1, M
15
Pos
uje
(ras
kre
Vir)
- P
osu
je(6
6+80
00 -
69+0
00)
2,20
6,0
M80
8R
iin67
+800
M 6
.1P
osu
je -
Priv
alj
(69+
000
- 92+
000)
23,0
06,
0K
M58
2/(8
09)
Priv
alj z
apad
90+8
50M
6.1
Priv
alj -
iro
ki B
rijeg
(92+
000
- 98+
000)
6,00
6,0
M81
0V
isok
a G
lavi
ca93
+050
M 6
.1
iroki
Brij
eg -
Mos
tar (
ras.
itlu
k)(9
8+00
0 - 1
18+3
00)
20,3
06,
0K
M51
9P
olog
107+
800
M 6
.1M
osta
r (ra
s. i
tluk)
- M
osta
r(1
18+3
00 -
122+
260)
3,96
6,0
M 6
.1G
nojn
ice
- Nev
esin
je R
.S.
(0+0
00 -
21+1
50)
21,1
56,
0R
708
Drae
vice
10+0
00M
11
Rip
a -
Ul
jebi
(0+0
00 -
8+53
0)8,
536,
0M
14
Bih
a -
Srb
ljani
(0+0
00 -
12+0
00)
12,0
06,
0P
S50
3K
oste
la8+
000
M 1
4S
rblja
ni -
Bos
ansk
a K
rupa
(12+
000
- 34+
000)
22,0
06,
0P
S50
4B
os. K
rupa
13+4
00M
14
Bos
ansk
a K
rupa
- Lj
usin
a(3
4+00
0 - 4
1+00
0)7,
006,
0M
14
Ljus
ina
- Oto
ka(4
1+00
0 - 4
5+00
0)4,
006,
0Le
gend
a: V
rsta
bro
janj
a / K
k
ontin
ualn
o; P
p
ovre
men
o; M
m
anue
lno;
R
rada
rsko
Stac
iona
a
BM
Ces
taD
ioni
caSt
acio
naa
D
uljin
a (k
m)
irin
a ko
lovo
za
(m)
Naz
iv
broj
ako
g
m
jest
a
Vrst
a br
oja
a
Mar
ka
broj
aa
Bro
j br
oja
kog
mje
sta
M
arka
bro
jaa
/ S
S
tere
la; M
M
ikro
bit Q
LD6
CX
; N
Nu-
met
rics
NC
-97
29
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Tabl
ica
4.1
Dio
nice
mag
istr
alni
h ce
sta
u Fe
dera
ciji
BiH
M 1
4O
toka
- B
osan
ski N
ovi R
.S.
(45+
000
- 49+
380)
4,38
6M
14.
1B
osan
ski B
rod
R.S
. - S
vila
j(4
5+85
0 - 4
6+07
0)0,
226
M 1
4.1
Svi
laj -
Od
ak(4
6+07
0 - 7
0+07
0)24
,00
6,0
PS
537
Svi
laj
57+6
80M
14.
1O
dak
- Ja
ke
R.S
.(7
0+07
0 - 7
2+37
0)2,
306,
0M
14.
1M
odri
a R
.S. -
Gra
daa
c(1
3+40
0 - 1
9+00
0)5,
606,
0M
14.
1G
radaa
c - P
elag
ievo
R.S
.(1
9+00
0 - 2
5+90
00)
6,90
5,5
M 1
4.2
Bos
ansk
a K
rupa
- G
udav
ac(0
+000
- 8+
000)
8,00
5,5
M 1
4.2
Gud
avac
- K
rnju
e(8
+000
- 30
+000
)22
,00
5,3
M 1
4.2
Krn
jue
- ra
skre
Bos
. Pet
rova
c(3
0+00
0 - 5
2+00
0)22
,00
9,4
M 1
4.2
Ras
. Bos
. Pet
rova
c
Bos
. Pet
rova
c(5
2+00
0 - 5
3+19
0)0,
9910
,0M
14.
2B
osan
ski P
etro
vac
- Pas
jak
(0+0
00 -
19+0
00)
19,0
06,
1P
S50
7K
olun
i3+
900
M 1
4.2
Pas
jak
- Guv
no(1
9+00
0 - 2
3+00
0)4,
006,
0M
14.
2G
uvno
- D
rvar
(23+
000
- 27+
000)
4,00
6,0
M 1
4.2
Drv
ar -
Ras
anov
ici
(27+
000
- 42+
070)
15,0
76,
3M
14.
2, M
6.1
Ras
anov
ci -
Bos
ansk
o G
raho
vo(1
3+00
0 - 3
0+00
0)17
,00
6,0
M 1
4.2
Bos
ansk
o G
raho
vo -
Strm
ica
(0+0
00 -
17+6
80)
17,6
86,
5M
15
Tuko
vi R
.S. -
Mili
n B
irit
(56+
000
- 57+
830)
1,83
6,5
M 1
5M
ilin
Biri
t - S
ansk
i Mos
t(5
7+83
0 - 6
0+83
0)3,
006,
5M
15
San
ski M
ost -
Vrh
polje
(60+
830
- 76+
830)
16,0
07,
0M
15
Vrh
polje
- K
amia
k(7
6+83
0 - 7
9+83
0)3,
006,
5R
410
a/M
15
Kam
iak
- Klju (
Pud
in H
an)
(0+0
00 -
14+1
40)
18,8
96,
0K
M57
4P
udin
Han
0+15
0M
15,
M 5
Klju -
aa
vica
R.S
.(3
8+00
0 - 4
3+81
0)5,
817,
0M
15
Bar
ai R
.S. -
Gla
vice
(38+
500
- 55+
120)
16,6
26,
7M
15
Gla
vice
- ra
skre
Prib
elja
(55+
120
- 63+
120)
8,00
7,5
M 1
5ra
skre
Prib
elja
- G
lam
o(6
3+12
0 - 6
5+12
0)2,
006,
1M
15
Gla
mo
- P
riluk
a(6
5+12
0 - 9
0+82
0)25
,70
6,1
PS
509
Pril
uka
89+0
00M
15,
M 6
.1P
riluk
a - L
ivno
(94+
000
- 102
+060
)8,
066,
0M
15,
M 1
6Li
vno
- ui
ca(0
+000
- 24
+000
)24
,00
6,0
KS
511
Pot
oan
i5+
8000
M 1
5
uica
- ra
skre
Rav
no(2
4+00
0 - 3
3+00
0)9,
006,
0Le
gend
a: V
rsta
bro
janj
a / K
k
ontin
ualn
o; P
p
ovre
men
o; M
m
anue
lno;
R
rada
rsko
Naz
iv
broj
ako
g
m
jest
a
Stac
iona
a
BM
Vrst
a br
oja
a
Dul
jina
(km
)
irin
a ko
lovo
za
(m)
Mar
ka
broj
aa
Bro
j br
oja
kog
mje
sta
M
arka
bro
jaa
/ S
S
tere
la; M
M
ikro
bit Q
LD6
CX
; N
Nu-
met
rics
NC
-97
Ces
taD
ioni
caSt
acio
naa
30
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Tabl
ica
4.1
Dio
nice
mag
istr
alni
h ce
sta
u Fe
dera
ciji
BiH
M 1
5ra
skre
Rav
no -
Mok
rono
ge(3
3+00
0 - 3
4+00
0)1,
006,
0M
15
Mok
rono
ge -
Tom
isla
v G
rad
(34+
000
- 41+
000)
7,00
6,0
KM
576
Em
inov
o se
lo37
+750
M 1
5To
mis
lav
Gra
d - K
olo
(41+
000
- 42+
500)
1,50
6,0
M 1
5, M
6.1
Kol
o - P
osu
je (r
askr
e V
ir)(3
7+00
0 - 6
6+80
0)29
,80
6,0
PS
510
Pos
uje
58+2
50M
15,
M 6
.1P
osu
je (r
askr
e V
ir) -
Pos
uje
(66+
800
- 69+
000)
2,20
6,0
M80
8R
iina
67+8
00M
15
Pos
uje
- K
utle
e(0
+000
- 4+
000)
4,00
6,0
M81
2O
soje
3+40
0M
16
Crn
a R
ijeka
R.S
- Ja
jce
(52+
500
- 75+
070)
22,5
76,
5M
16,
M 5
Jajc
e - D
onji
Vak
uf(0
+000
- 33
+000
)33
,00
6,0
PS
527
Vin
ac10
+500
M 1
6D
onji
Vak
uf -
Bug
ojno
(0+0
00 -
12+0
00)
12,0
06,
0K
M54
2D
. Vak
uf ju
g8+
200
M 1
6B
ugoj
no -
Kup
res
(12+
000
- 35+
000)
23,0
06,
5M
16
Kup
res
- ras
kre
Rilii
(35+
000
- 41+
000)
6,00
6,5
M 1
6 ra
skre
Rilii -
ui
ca(4
1+00
0 - 5
5+42
0)14
,42
6,5
KS
512
Kup
res
49+0
50M
16,
M 1
5
uica
- Li
vno
(24+
000
- 0+0
00)
24,0
06,
0K
S51
1P
oto
ani
5+80
0M
16
Livn
o - G
uber
(0+0
00 -
5+00
0)5,
007,
0M
16
Gub
er -
Ren
jii(5
+000
- 31
+000
)26
,00
7,0
M 1
6R
enjii
- S
plit
gr. R
.H.
(31+
000
- 33+
440)
2,44
7,0
KM
575
Kam
emsk
o is
tok
32+6
50M
16.
2B
ugoj
no -
Gor
nji V
akuf
(0+0
00 -
19+0
00)
19,0
06,
0P
S52
8B
ugoj
no9+
600
M 1
6.2
Gor
nji V
akuf
- ra
skre
Var
vara
(19+
000
- 39+
000)
20,0
06,
5P
709
Mak
ljen
26+5
00M
16.
2ra
skre
Var
vara
- P
rozo
r(3
9+00
0 - 4
0+00
0)1,
006,
5M
16.
2P
rozo
r - J
abla
nica
(40+
000
- 70+
130)
30,1
36,
5P
S51
3Ja
blan
ica
65+3
000
M 1
6.3
Kaz
agin
ac -
Ar
ano
gr. R
.H.
(0+0
00 -
2+94
0)2,
946,
0M
16.
4N
evi
Pol
je -
Nov
i Tra
vnik
(0+0
00 -
7+70
0)7,
706,
0M
16.
4N
ovi T
ravn
ik -
Bug
ojno
(7+7
00 -
36+0
00)
28,3
07,
5M
17
Dob
oj R
.S. -
Kar
ue
(3+5
50 -
4+00
0)0,
457,
5M
17
Kar
ue
- Mag
laj
(4+0
00 -
25+0
00)
21,0
07,
5K
S52
6K
aru
e12
+800
M 1
7M
agla
j - O
zim
ica
(25+
000
- 33+
000)
8,00
7,5
KS
525
Mag
laj
M 1
7O
zim
ica-
epe
(33+
000
- 39+
000)
6,00
7,5
M 1
7e
pe
- Nem
ila(3
9+00
0 - 6
1+00
0)22
,00
7,5
M 1
7N
emila
- Ze
nica
(61+
000
- 77+
000)
16,0
07,
5Le
gend
a: V
rsta
bro
janj
a / K
k
ontin
ualn
o; P
p
ovre
men
o; M
m
anue
lno;
R
rada
rsko
Ces
taD
ioni
caSt
acio
naa
D
uljin
a (k
m)
irin
a ko
lovo
za
(m)
Naz
iv
broj
ako
g
m
jest
a
Stac
iona
a
BM
Vrst
a br
oja
a
Mar
ka
broj
aa
Bro
j br
oja
kog
mje
sta
M
arka
bro
jaa
/ S
S
tere
la; M
M
ikro
bit Q
LD6
CX
; N
Nu-
met
rics
NC
-97
31
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Tabl
ica
4.1
Dio
nice
mag
istr
alni
h ce
sta
u Fe
dera
ciji
BiH
M 1
7Ze
nica
- La
va
(77+
000
- 89+
840)
12,8
47,
5K
S54
7Ze
nica
85+3
00M
17,
M 5
Lav
a - K
akan
j(0
+000
- 15
+000
)15
,00
7,5
KS
546
Tii
i9+
150
M 1
7, M
5K
akan
j - V
isok
o(1
5+00
0 - 3
2+00
0)17
,00
7,5
PS
523
Kak
anj
20+8
50M
17,
M 5
Vis
oko
- Pod
lugo
vi(3
2+00
0 - 4
0+00
0)8,
007,
5K
M54
5AP
odlu
govi
39+3
00M
5, M
17
Pod
lugo
vi -
Vis
oko
(32+
000
- 40+
000)
8,00
7,5
KM
545B
Pod
lugo
vi39
+300
M 1
7, M
5P
odlu
govi
- Jo
ani
ca(4
0+00
0 - 5
1+00
0)11
,00
7,5
KS
544
Ilija
44
+450
M 1
7, M
5Jo
ani
ca -
Stu
p(5
0+01
0 - 5
9+02
7)9,
027,
0M
17
Stu
p - B
lau
j (M
osta
rsko
rask
re
)(0
+000
- 8+
000)
8,00
7,5
M 1
7B
lau
j - H
adii
(8+0
00 -
14+0
00)
6,00
7,0
M 1
7H
adii -
Tarin
(14+
000
- 27+
000)
13,0
06,
0K
S52
1Ta
rin
25+4
50M
17
Tari
n - K
onjic
(27+
000
- 52+
000)
25,0
07,
0K
S51
4R
ate
lica
31+1
50M
17
Kon
jic -
Ost
roa
c(5
2+00
0 - 6
5+00
0)13
,00
7,0
KS
515
ele
bii
56+8
00M
17
Ost
roa
c - J
abla
nica
(65+
000
- 73+
110)
8,11
6,0
PS
713
Pap
rask
o71
+200
M 1
7Ja
blan
ic -
Pot
oci
(0+0
00 -
36+0
00)
36,0
06,
0K
S51
6S
alak
ovac
31+9
00M
17
Pot
oci -
Mos
tar (
ulaz
)(3
6+00
0 - 4
6+17
0)10
,17
6,5
P71
5P
otoc
i36
+500
M 1
7M
osta
r (ul
az) -
Mos
tar (
izla
z)(4
6+17
0 - 4
8+17
0)2,
007,
5M
17
Mos
tar (
izla
z) -
Gno
jnic
e(0
+000
- 3+
000)
3,00
7,0
M71
6O
BI
2+50
0M
17
Gno
jnic
e - B
una
(3+0
00 -
9+00
0)6,
007,
0P
717
Orti
je
6+25
0M
17
Bun
a -
itom
islii
(9+0
00 -
16+0
00)
7,00
7,0
KS
517
Bun
a9+
535
M 1
7i
tom
islii
- Ta
spvi
i(1
6+00
0 - 3
1+00
0)15
,00
7,0
P71
9P
oite
lj27
+000
M 1
7Ta
sovi
i - D
rae
vo(3
1+00
0 - 3
8+00
0)7,
007,
0K
S51
8D
rae
vo37
+980
M 1
7D
rae
vo -
Opu
zen
gr. H
.R.
(38+
000
- 41+
500)
3,50
7,0
PS
721
MG
P D
olja
ni40
+600
M 1
7.3
Bun
a - M
aslin
e(0
+000
- 19
+290
)19
,29
7,0
P72
2H
odov
o13
+050
M 1
7.3,
M 6
Mas
line-
Sto
lac
(19+
000
- 24+
000)
5,00
7,0
KM
564
Mas
line
19+7
00M
17.
3S
tola
c - C
erov
ica
(0+0
00 -
23+0
00)
23,0
06,
0M
723
Cer
ovic
a
ist.
22+5
00M
17.
3C
erov
ica
- Hut
ovo
(23+
000
- 29+
190)
6,19
6,0
P72
4C
erov
ica
za
p.24
+000
M 1
7.3
Hut
ovo
- Neu
m(2
9+19
0 - 5
3+13
0)23
,94
6,0
M72
5H
utov
o29
+500
M 1
8P
riboj
R.S
. - S
imin
Han
(72+
350
- 58+
420)
13,0
76,
0K
533
Prib
oj80
+400
M 1
8, M
4S
imin
Han
- ra
skre
ib
oni
ca(1
3+00
0 - 9
+000
)4,
006,
0M
18,
M 4
rask
re
ib
oni
ca -
Tuzl
a(9
+000
- 8+
000)
1,00
7,5
Lege
nda:
Vrs
ta b
roja
nja
/ K
kon
tinua
lno;
P
pov
rem
eno;
M
man
ueln
o; R
ra
dars
ko
irin
a ko
lovo
za
(m)
Naz
iv
broj
ako
g
m
jest
a
Stac
iona
a
BM
Dul
jina
(km
)Vr
sta
broj
aa
M
arka
br
oja
a
Bro
j br
oja
kog
mje
sta
M
arka
bro
jaa
/ S
S
tere
la; M
M
ikro
bit Q
LD6
CX
; N
Nu-
met
rics
NC
-97
Ces
taD
ioni
caSt
acio
naa
32
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
Tabl
ica
4.1
Dio
nice
mag
istr
alni
h ce
sta
u Fe
dera
ciji
BiH
M 1
8, M
4Tu
zla
- ik
i Bro
d(8
+000
- 0+
000)
8,00
7,5
KM
562
Tuzl
a za
pad
0+50
0M
18
ik
i Bro
d - r
askr
e
erii
(0+0
00 -
11+5
00)
11,5
07,
0M
18
rask
re
er
ii -
ivin
ice
(11+
500
- 13+
000)
1,50
7,0
K55
6i
vini
ce12
+900
M 1
8i
vini
ce -
Vita
lj(1
3+00
0 - 4
3+00
0)30
,00
6,0
P55
7i
vini
ceM
18
Vita
lj - K
lada
nj(4
3+00
0 - 4
5+00
0)2,
006,
0M
18
Kla
danj
- B
jeli
(45+
000
- 60+
000)
15,0
06,
0K
534
Kla
danj
53+2
00M
18
Bje
li -
Olo
vske
Luk
e(6
0+00
0 - 6
4+00
0)4,
006,
0M
18
Olo
vske
Luk
e - r
askr
e S
olun
(64+
000
- 66+
000)
2,00
6,0
M 1
8ra
skre
Sol
un -
Olo
vo(6
6+00
0 - 6
7+00
0)1,
006,
0M
18
Olo
vo -
Sem
izov
ac(6
7+00
0 - 1
06+0
00)
39,0
06,
5P
S52
2Lj
ubin
a87
+900
M 1
8S
emiz
ovac
- Jo
ani
ca(1
06+0
00 -
107+
450)
1,45
7,5
M 1
8Jo
ani
ca -
Sar
ajev
o(1
07+4
50 -
119+
000)
11,5
56,
0M
18
Sar
ajev
o - S
tup
(119
+000
- 12
5+81
0)6,
816,
0M
18
Stu
p - K
ula
R.S
.(0
+000
- 3+
200)
3,20
7,0
M 1
8K
rupa
c R
.S. -
Trn
ovo
(21+
700
- 28+
200)
6,56
6,0
M 1
9.2
Tia
R.S
. - V
italj
(17+
400
- 28+
520)
11,1
26,
0M
20
Ivan
jica
- Du
i R.S
.(0
+000
- 8+
200)
8,20
6,0
P72
6Iv
anjic
a0+
000
M 2
0Fo
a R
.S. -
Gor
ade
(11+
700
- 35+
770)
24,0
76,
0M
20
Gor
ade
- U
stip
raa
(35+
770
- 38+
200)
2,43
6,0
PS
536
Gor
ade
38+2
00Le
gend
a: V
rsta
bro
janj
a / K
k
ontin
ualn
o; P
p
ovre
men
o; M
m
anue
lno;
R
rada
rsko
Stac
iona
a
BM
Ces
taD
ioni
caSt
acio
naa
D
uljin
a (k
m)
Naz
iv
broj
ako
g
m
jest
a
irin
a ko
lovo
za
(m)
Vrst
a br
oja
a
Mar
ka
broj
aa
Bro
j br
oja
kog
mje
sta
M
arka
bro
jaa
/ S
S
tere
la; M
M
ikro
bit Q
LD6
CX
; N
Nu-
met
rics
NC
-97
33
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
531
M 1
.8S
rebr
enik
-
iki B
rod
28,2
0P
revi
leK
8720
9462
701
M 2
Spl
it gr
. R.H
. - N
eum
3,54
MG
P K
lek
P*
5290
1058
070
2M
2
Neu
m -
Dub
rovn
ik g
r. R
.H.
5,83
MG
P B
istri
naP
*48
4989
2754
9M
4Je
lah
- Kar
ua
10,0
0K
ree
voK
1205
713
066
566
M 4
Dob
oj (r
askr
e)
R.S
. - J
ohov
ac13
,35
V. B
rijes
nica
zap
adK
8910
9415
532
M 4
Joho
vac
- Luk
avac
26,0
0Jo
hova
cK
7167
7777
565
M 4
Luka
vac
- ik
i Bro
d8,
41Lu
kava
c is
tok
K11
808
1207
256
2M
4, M
1.8
ik
i B
rod
- Tuz
la8,
00Tu
zla
zapa
dK
1526
616
172
535
M 4
Me
a -
Kal
esija
8,00
Kal
esija
Pun
ite
nun
ite
n57
0M
4.2
Kar
lova
c gr
. R.H
. - V
elik
a K
ladu
a2,
00V
. Kla
dua
K56
155
850
1M
4.2
Gra
hovo
- S
koko
vi12
,00
Sko
kovi
K28
4431
1955
1M
4.2
C
azin
- S
rblja
ni11
,44
Ost
roa
c K
4523
4930
502
M 5
Iza
i - g
r. R
.H. -
Kam
enic
a8,
00Iz
ai
K33
5540
8155
2M
5B
iha
- R
ipa
8,00
Rip
aK
3567
4188
505
M 5
Vrto
e
Bos
. Pet
rova
c20
,73
Vrto
eP
1927
2157
506
M 5
Bos
. Pet
rova
c - G
ornj
e B
ravs
ko21
,00
Bra
vsko
Pun
ite
nun
ite
n52
7M
5, M
16
Jajc
e - D
onji
Vak
uf33
,00
Vin
acP
3264
3839
529
M 5
Don
ji V
akuf
- Tu
rbe
26,0
0K
omar
P31
53ni
je ra
dio
554
M 5
Trav
nik
- Nov
i P
olje
7,00
Trav
nik
K14
488
1530
353
0M
5V
itez
- Kao
nik
7,00
Ahm
iiK
uni
ten
uni
ten
555
M 5
Kao
nik
- La
va5,
34La
va
P97
4910
191
585
M 5
/R 4
42K
aoni
k - G
rom
iljak
24,7
0K
aoni
kK
6714
7014
M 5
/R 4
42H
an P
loe
- B
lau
j10
,39
Pro
min
g cr
pka
R11
156
1224
154
6M
5, M
17
Lav
a - K
akan
j15
,00
Tii
iK
1192
012
521
523
M 5
, M 1
7K
akan
j - V
isok
o17
,00
Kak
oanj
Pun
ite
nun
ite
n54
5 A
M 5
, M 1
7V
isok
o - P
odlu
govi
8,00
Pod
lugo
viK
6852
7293
545
BM
5, M
17
Pod
lugo
vi -
Vis
oko
8,00
Pod
lugo
viK
6941
7426
544
M 5
, M 1
7P
odlu
govi
- Jo
ani
ca11
,00
Ilija
K
1482
115
047
580
M 6
Gor
ica
gr. R
.H. -
Sov
ii2,
00S
ovii
K51
7954
99
Nap
omen
a: V
rsta
bro
janj
a / K
k
ontin
ualn
o; P
p
ovre
men
o; M
m
anue
lno;
R
rada
rsko
; *...
Pro
cjen
jeno
na
osno
vu p
odat
aka
iz 2
006.
god
ine
Tabl
ica
4.2
PG
DS
i PLD
S na
mag
istr
alni
m c
esta
ma
Fede
raci
je B
iH
Ozn
aka
broj
ako
g m
jest
aC
esta
Dio
nica
Dul
jina
(km
)N
aziv
br
oja
kog
mje
sta
Vrst
a br
ojan
jaPG
DS
2008
.PL
DS
2008
.
34
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
802
M 6
Sov
ii - G
rude
12,0
0B
ob. D
raga
M*
5511
6172
803
M 6
Gru
de -
Klo
buk
9,00
Klo
buk-
sj.
M*
3637
4298
520
M 6
Klo
buk
- Viti
na6,
00K
lobu
kP
4050
4750
805
M 6
Viti
na -
Ljub
uki
9,00
Pro
boj
M*
7825
8927
563
M 6
Ljub
uki
- a
pljin
a17
,63
apl
jina
zap.
K23
8328
6570
4M
6Ta
sov
ii - M
aslin
e19
,00
Dom
anov
iiP
*39
6845
1956
4M
6, M
17.3
Mas
line
- Sto
lac
5,00
Mas
line
K43
6748
8970
6M
6S
tola
c - L
jubi
nje
R.S
.4,
06U
zino
vii
M*
1157
1433
508
M 6
.1K
azan
ci -
Pril
uka
29,0
0K
azan
ciK
uni
ten
uni
ten
581
M 6
.1K
arlo
v H
an -
Kol
o16
,00
Kol
oK
2393
2920
510
M 6
.1, M
15
Kol
o - P
osu
je (r
askr
e
Vir)
29,8
0P
osu
jeP
*28
0231
1180
8M
6.1
, M 1
5P
osu
je (r
askr
e
Vir)
- P
osu
je2,
20R
ain
aM
*66
1372
7458
2M
6.1
Pos
uje
- P
rival
j23
,00
Priv
alj z
apad
K46
2848
4280
9M
6.1
Pos
uje
- P
rival
j23
,00
Vra
ni
M*
2755
3086
810
M 6
.1P
rival
j -
iroki
Brij
eg6,
00V
isok
a G
lavi
caM
*98
0910
360
519
M 6
.1
iroki
Brij
eg -
Mos
tar (
rask
re
itlu
k)20
,30
Pol
ogK
7001
7073
708
M 6
.1G
nojn
ice
- Nev
esin
je R
.S.
21,1
5D
rae
vice
M*
1378
1488
503
M 1
4B
iha
- S
rblja
ni12
,00
Kos
tela
P72
1077
7450
4M
14
Srb
ljani
- B
osan
ska
Kru
pa22
,00
Bos
ansk
a K
rupa
P16
7018
9653
7M
14.
1S
vila
j - O
dak
24,0
0S
vila
jP
1182
1477
507
M 1
4.2
Bos
ansk
i Pet
rova
c - P
asja
k19
,00
Kol
uni
P82
010
5857
4M
15/
R 4
10a
Pud
in H
an -
Kam
iak
14,1
4P
udin
Han
K22
3327
4050
9M
15
Gla
mo
- P
riluk
a25
,70
Pril
uka
P86
011
4851
1M
15,
M 1
6Li
vno
- ui
ca24
,00
Pot
oan
iK
1736
2540
576
M 1
5M
okro
noge
- To
mis
lav
Gra
d7,
00E
min
ovo
Sel
oK
3099
3681
510
M 1
5, M
6.1
Kol
o - P
osu
je (r
askr
e
Vir)
29,8
0P
osu
jeP
2801
3111
808
M 1
5, M
6.1
Pos
uje
(ras
kr
e V
ir) -
Pos
uje
2,20
Riin
a M
*66
1372
7481
2M
15
Pos
uje
- K
utle
e4,
00O
soje
M*
2094
2535
527
M 1
6, M
5Ja
jce
- Don
ji V
akuf
33,0
0V
inac
P32
6438
39N
apom
ena:
Vrs
ta b
roja
nja
/ K
kon
tinua
lno;
P
pov
rem
eno;
M
man
ueln
o; R
ra
dars
ko; *
...P
rocj
enje
no n
a os
novu
pod
atak
a iz
200
6. g
odin
e
Tabl
ica
4.2
PG
DS
i PLD
S na
mag
istr
alni
m c
esta
ma
Fede
raci
je B
iH
Ozn
aka
broj
ako
g m
jest
aC
esta
Dio
nica
Dul
jina
(km
)N
aziv
br
oja
kog
mje
sta
Vrst
a br
ojan
jaPG
DS
2008
.PL
DS
2008
.
35
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
542
M 1
6D
onji
Vak
uf -
Bug
ojno
12,0
0D
. Vak
uf ju
gK
4172
5083
512
M 1
6R
skre
Rili -
ui
ca14
,42
Kup
res
Kun
ite
nun
ite
n51
1M
16,
M 1
5
uica
- Li
vno
24,0
0P
oto
ani
K17
3625
4057
5M
16
Ren
jii -
Spl
it gr
. R.H
.2,
44K
amen
sko
Ist.
K19
6324
5552
8M
16.
2B
ugoj
no -
Gor
nji V
akuf
19,0
0B
ugoj
noP
4705
5401
709
M 1
6.2
Gor
nji V
akuf
- ra
skre
Var
vara
20,0
0M
aklje
nP
*18
7425
3551
3M
16.
2P
rozo
r - J
abla
nica
30,1
3Ja
blan
ica
P20
7125
0152
6M
17
Kar
ue
- Mag
laj
21,0
0K
aru
eK
8854
9953
525
M 1
7M
agla
j - O
zim
ica
8,00
Mag
laj
K75
1985
4854
7M
17
Zeni
ca -
Lav
a12
,84
Zeni
caK
1182
012
602
546
M 1
7, M
5La
va
- Kak
anj
15,0
0Tii
iK
1192
012
521
523
M 1
7, M
5K
akan
j - V
isok
o17
,00
Kak
anj
Pun
ite
nun
ite
n54
5 A
M 1
7, M
5V
isok
o - P
odlu
govi
8,00
Pod
lugo
viK
6852
7293
545
B
M 1
7, M
5P
odlu
govi
- V
isok
o8,
00P
odlu
govi
K69
4174
2654
4M
17,
M 5
Pod
lugo
vi -
Joa
nica
11,0
0Ili
ja
P14
821
1504
752
1M
17
Had
ii -
Tarin
13,0
0Ta
rin
K86
7011
171
514
M 1
7Ta
rin
- Kon
jic25
,00
Ra
telic
aK
5902
7933
515
M 1
7K
onjic
- O
stro
ac
13,0
0e
lebii
K79
0610
240
713
M 1
7O
stro
ac
- Jab
lani
ca8,
11P
apra
sko
P*
7274
1047
051
6M
17
Jabl
anic
a - P
otoc
i36
,00
Sal
akov
acK
7453
1329
171
5M
17
Pot
oci -
Mos
tar (
ulaz
)10
,17
Pot
oci
P*
1036
014
768
716
M 1
7M
osta
r (ul
az) -
Gno
jnic
e3,
00O
BI
M*
1333
519
066
717
M 1
7G
nojn
ice
- Bun
a6,
00O
rtije
P
*14
107
1906
651
7M
17
Bun
a -
itom
islii
7,00
Bun
aK
7061
9661
719
M 1
7i
tom
islii
- Ta
sovi
i15
,00
Po
itelj
P*
5731
9588
518
M 1
7Ta
sov
ii - D
rae
vo7,
00D
rae
voK
5359
7327
721
M 1
7D
rae
vo -
Opu
zen
gr. R
.H.
3,50
MG
P D
olja
niP
*44
0874
9472
2M
17.
3B
una
- Mas
line
19,2
9H
odov
oP
*24
2530
86N
apom
ena:
Vrs
ta b
roja
nja
/ K
kon
tinua
lno;
P
pov
rem
eno;
M
man
ueln
o; R
ra
dars
ko; *
...P
rocj
enje
no n
a os
novu
pod
atak
a iz
200
6. g
odin
e
Tabl
ica
4.2
PG
DS
i PLD
S na
mag
istr
alni
m c
esta
ma
Fede
raci
je B
iH
PGD
S 20
08.
PLD
S 20
08.
Ozn
aka
broj
ako
g m
jest
aC
esta
Dio
nica
Dul
jina
(km
)N
aziv
br
oja
kog
mje
sta
Vrst
a br
ojan
ja
36
-
Brojanje saobra aja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2008. godini
564
M 1
7.3,
M 6
Mas
line
- Sto
lac
5,00
Mas
line
K43
6748
8972
3M
17.
3S
tola
c - C
erov
ica
23,0
0C
erov
ica
- ist
okM
*17
622
072
4M
17.
3C
erov
ica
- Hut
ovo
6,19
Cer
ovic
a - z
apad
P*
607
1102
725
M 1
7.3
Hut
ovo
- Neu
m
23,9
4H
utov
oM
*66
111
5853
3M
18
Prib
oj R
.S. -
Sim
in H
an13
,07