broj / studeni 2018. savjetnik - savjetodavna.hr · većina bolesti voćaka suzbija se od ranog...

www.savjetodavna.hr

Većina bolesti voćaka suzbija se od ranog proljeća tijekom većeg dijela vegetacije, no za neke je boles-ti neophodno i tretiranje u jesen, u periodu opadanja lišća. Vlažno vrijeme tijekom jeseni bitan je čimbenik razvoja i širenja biljnih bolesti kao što su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća, kovrčavost lišća breskve, rak kore jabuke i kruške te bakterioza lijeske i oraha.

Kao preventivna mjera zaštite od navedenih bolesti preporuča se prskanje fungicidima na osnovi bakra u početku opadanja lišća.

Površine zasijane uljanom repicom u Republici Hrvatskoj posljednjih godina imaju trend rasta kao i površine zasi-jane uljanom repicom za koje je zatražena potpora.

Razlozi niskih uroda u odnosu na genetski potencijal rod-nosti modernih sorata/hibrida ovise o uvjetima proizvod-nje u pojedinoj godini. Ukazat ćemo na neke greške ove jeseni u agrotehnici uljane repice koje za posljedicu imaju umanjenje uroda ili propadanje usjeva.

HRVATSKE POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE SAVJETODAVNE SLUŽBEBilten

Broj 7 / studeni 2018.

Str. 4Str. 2

ZAŠTITA VOĆAKA

SAVJETNIK

JESENSKA

Uljana repica u jesenskom periodu

BROJ 7 / studeni 2018. / www.savjetodavna.hr2

Površine zasijane uljanom repicom u Repub-lici Hrvatskoj posljednjih godina imaju trend rasta kao i površine zasijane uljanom repi-com za koje je zatražena potpora.

Dobro razvijen usjev uljane repice prije „ulaska u zimu“

Iako posljednjih godina poljoprivredni proizvođači koji primjen-juju preporučene agrotehničke mjere ostvaruju i preko 4,5 t/ha, prosječni ostvareni urod uljane repice od 2,6 t/ha (prosjek 15 godina) znatno je niži u usporedbi s prosječnim urodima koje ostvaruju proizvođači u Njemačkoj i Francuskoj. Razlozi niskih uroda u odnosu na genetski potencijal rodnosti mod-ernih sorata/hibrida ovise o uvjetima proizvodnje u pojedinoj godini. Ukazat ćemo na neke greške ove jeseni u agrotehnici uljane repice koje za posljedicu imaju umanjenje uroda ili pro-padanje usjeva.

PlodoredUljanu repicu treba uzgajati u plodoredu. Ponovna sjetva na istoj površini preporuča se nakon 4-5 godina. Nakon suncokre-ta, soje, graška i djeteline, uljanu repicu barem četiri godine ne treba sijati na istoj površini radi zajedničkih biljnih bolesti i štetnika. Također, površine uljane repice koje graniče s usjevi-

Dragi čitatelji,

pred nama je sedmi, jesen-ski broj Savjetnika koji donosi savjete voćarima o jesenskoj zaštiti voćaka, a ratarima o uljanoj repici, kulturi koja ima trend povećanja površina na našim poljima. Novi Program potpore Ministarstva poljo-privrede za kupovinu i uzgoj

junica aktualizirao je pitanje uzgoja u govedarstvu, te don-osimo opsežan, ali vrlo važan članak o tome kako povećati i promovirati uzgoj simentalca, naše domaće pasmine goveda, koja pruža ogroman potencijal uzgajivačima.Za šumoposjednike i hobiste donosimo i zanimljiv tekst o koracima do prodaje božićnih drvaca jer se proizvodnjom, stavljanjem na tržište i uvozom božićnih drvaca mogu baviti samo pravne ili fizičke osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.Ribari koji obavljaju gospodarski ribolov su oni koji su najčešće u neposrednom kontaktu sa zaštićenim vrstama u moru i imaju obvezu evidentiranja slučajno uhvaćene i puštene jedinke divlje i strogo zaštićene životinje. Prema novom Pravilniku sada imaju obvezu evidentirati slučajni ulov zaštićene životinje u očevidnik ili izvješće o ulovu o čemu donosimo opširan članak.Posljednjih godina uzgoj lijeske postaje sve popularniji te su podignuti i još uvijek se podižu brojni mladi nasadi. Za proizvođače lijeske pišemo o Ljeskovoj strizibubi – uzročniku sušenja vrhova ljetorasta.Hrvatska poljoprivredno–šumarska savjetodavna služba partner je u provedbi „PLAID“ projekta. „PLAID - Peer-to-peer Learning: Accessing Innovation through Demon-stration“, projekt je koji se provodi u okviru Obzor 2020 programa Europske unije. Ključni je rezultat provedbe „PLAID-a“ kreiranje i diseminacija znanstveno utemeljen-ih i praktičnih alata za podršku poljoprivrednicima, poljo-privrednim savjetnicima, znanstvenicima te drugim akteri-ma razvoja održive poljoprivrede u organizaciji, provedbi i evaluaciji demonstracijskih aktivnosti. Ovi alati doprinijet će širokom prihvaćanju demonstracijskih aktivnosti od strane poljoprivrednika te postignuću snažnijih učinaka djelotvor-nog prijenosa znanja u poljoprivrednu praksu.Od manifestacija u studenom izdvojili bi Drugi eko sa-jam Eko Arena. Certificirani ste ekološki poljoprivredni proizvođač, želite prodati ili promovirati svoje proizvode, prijavite se i rezervirajte svoje besplatno mjesto za 30. studenoga i 1. prosinca 2018. u sportskoj dvorani Sred-nje škole u Bedekovčini i budite dio onog najboljeg što ekološka poljoprivreda nudi u Republici Hrvatskoj.

Naši savjetodavci na terenu i dalje odgovaraju na vaše up-ite i stoje vam na raspolaganju sa svojim stručnim i besplat-nim savjetima, a kontaktirati nas možete i putem e-adrese [email protected] ili pratite našu mrežnu stranicu www.savjetodavna.hr

RavnateljZdravko Tušek, dipl. inž. agr.

mr. sc. Tatjana Međimurec

Uljana repica u jesenskom periodu

HRVATSKA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKA SAVJETODAVNA SLUŽBA 3

ma posijanima u postrnom roku sjetve vrstama iz botaničke porodice kupusnjača (npr. uljna rotkva) treba redovito obila-ziti. Te su površine izloženije napadu zajedničkih štetnika.

ŠtetniciZabrana primjene insekticida za tretiranje sjemena, povećavanje površina uljane repice, i neprovođenje plo-doreda ima za posljedicu veća oštećenja usjeva uzrokovanih insektima.

U jesenskom periodu na uljanoj repici najčešći su štetnici: kupusni buhači (Phyllotreta nemorum L., P. atra F., P. nigripes F., P. undulata Kuts.), crvenoglavi repičin buhač (Psylliodes chrysocephala L.), i repičina osa listarica (Athalia rose).

Ove je jeseni toplo i suho vrijeme pogodovalo pojavi repičine ose listarice. Odrasli oblik (imago) je osa žutonarančaste boje i lako se uočava (fotografija 1). Štete na usjevu čine ličinke (pagusjenice) koje su u mlađem razvojnom stadiju zelenkaste i nije ih lako uočiti na listu (fotografija 2). Mnogi poljoprivredni proizvođači u usjevima primijete tek crnosive ličinke (fotografija 3). Tada je uglavnom lisna masa uljane re-pice već potpuno uništena.

U usjevima uljane repice tijekom jesenskog perioda može se primijetiti i propadanje biljaka radi zemljišnih štetnika. Na fotografijama se vide oštećenja uslijed napada žičnjaka. Nažalost, ove jeseni bilo je usjeva uljane repice koji su morali

biti presijani. Nakon 10. rujna ne preporuča se sjetva uljane repice, jer bi mlade biljke do zime trebale razviti 8-10 listova, a konus rasta biljke trebao bi biti pri tlu. Takve biljke mogu, ukoliko tlo nije zasićeno vodom, izdržati temperature do -20°C. Ukoliko se uljana repica sije kasnije, postoji opasnost propadanja usjeva uslijed izmrzavanja.

Prekasno posijan usjev uljane repice uništen tijekom zime. Propadanje radi nedovoljno razvijenih biljaka prije zimskog perioda. Izvor: Tatjana Međimurec

Razvoj uljane repice prije zimskog periodaNasuprot tome suviše bujno razvijene usjeve uljane repice posijane u ranim rokovima preporučuje se tretirati nekim od fungicida koji su ujedno i regulatori rasta i razvoja, sukladno preporuci proizvođača. Poznavanje razvojnih faza uljane re-pice omogućuje pravovremenu prihranu, ali i primjenu sred-stava za zaštitu bilja i regulatora rasta sukladno preporuci proizvođača.

Faze rasta i razvoja uljane repice po BBCH skali:

Zadaća je povećati urod uljane repice po jedinici površine, a ne samo sjetvene površine. Svaka je proizvodna godina različita, uvijek nešto može iznenaditi. Redovitim praćenjem usjeva gubitci se mogu izbjeći ili bar umanjiti. Stručnjaci Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, specijal-isti iz područja biljne zaštite redovito objavljuju preporuke o suzbijanju štetnih organizama na mrežnim stranicama www.savjetodavna.hr

Na istim stranicama mogu se pronaći preporuke stručnjaka ratarske specijalnosti o pravilnoj i pravovre-menoj gnojidbi, sjetvi, odabiru sortimenta, njezi usjeva i njihovoj žetvi, ne samo za uljanu repicu, nego i za druge poljoprivredne vrste.

Fotografija 1.: Odrasli oblik (imago)

Fotografija 2.: Ličinka (pagusjenica) u

mlađem razvojnom stadiju

Fotografija 3.: Ličinka (pagusjenica) u punoj

veličini (oko 2 cm)

Fotografija 6.: U desnom kutu propala

biljčica – štete od žičnjaka, a u lijevom gornjem kutu

neoštećena biljčica

Fotografija 7.: Žičnjak

Fotografija 4.: Oštećenja supki uljane re-

pice od ličinki (pagusjenica)

Fotografija 5.: Golobrst


mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

Većina bolesti voćaka suzbija se od ranog proljeća tijekom većeg dijela vegetacije, no za neke je bolesti neophodno i tretiranje u jesen, u periodu opadanja lišća. Vlažno vrijeme tijekom jeseni bitan je čimbenik razvoja i širenja biljnih bolesti kao što su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća, kovrčavost lišća breskve, rak kore jabuke i kruške, te bakterioza lijeske i oraha. Kao preventivna mjera zaštite od nave-denih bolesti preporuča se prska-nje fungicidima na osnovi bakra u početku opadanja lišća.

Rak koštičavog voća je bakteri-jska bolest koja se pojavljuje na većini koštičavih voćaka (šljiva, višnja, trešnja, breskva, marelica), a čiji uzročnik je bakterija Pseudomonas mors-pruno-rum. Simptomi bolesti javljaju se na granama i kori u vidu rak-rana i hiper-trofija okolnog staničja uz obilno lučenje smole.

Do zaraze dolazi tijekom jeseni u vri-jeme opadanja lišća kroz lisne ožiljke i u proljeće u vrijeme cvatnje. S obzi-rom da je jesen optimalno vrijeme za infekciju, jesenska zaštita koštičavog voća izuzetno je važna mjera u zaštiti od navedene bolesti. Smatra se da

je bakterijski rak najopasnija bolest koštičavog voća jer nema djelotvornih mjera zaštite kad bolest zahvati nasad, a ponekad može dovesti i do potpunog sušenja voćaka.

Šupljikavost lista koštičavog voća bolest je lako prepoznatljivih simp-toma na listu u vidu sitnih okruglastih pjega koje nekrotiziraju i s vremenom ispadaju s lista te on postaje šupljikav. Uzročnik bolesti je gljivica Stigmina car-pophilla. Kemijska zaštita primjenom fungicida na osnovi bakra provodi se u periodu jesenskog opadanja lišća, a za-tim slijedi i tretiranje potkraj zime u fazi bubrenja pupova.

Kovrčavost lišća breskve je bolest koju voćari lako prepoznaju po zade-bljalom nakovrčanom lišću crvenkaste boje. Simptomi bolesti se javljaju već u rano proljeće, no kada su vidljivi – kas-no je za zaštitu. Uzročnik bolesti, gljiv-ica Taphrina deformans, prezimljuje u obliku micelija u zaraženim pupovima. Za uspješnu zaštitu breskve potrebno je tretiranja provesti prije pojave prvih simptoma. U priobalju se prvo treti-ranje bakrom obavlja već u jesen, a tretiranja bakrenim fungicidima pred sam početak vegetacije nezaobilazna su i u priobalju i na kontinentu. Kasno jesensko prskanje breskve namije-njeno je i suzbijanju drugih uzročnika bolesti, a smanjuje i zarazu uzročnikom

kovrčavosti lišća u proljeće.

Rak kore jabuke i kruške uzrokuje gljivica Nectria galligena. Do zaraze dolazi kroz razna mehanička oštećenja na voćki (rez, tuča i sl.). Rak rane su vidljive na kori grana i debla. Rane se s vremenom povećavaju, a kad obuhvate cijelu granu dolazi do njenog sušenja. Bolest se češće javlja u voćnjacima ja-buka i krušaka podignutim na vlažnim i hladnim tlima, u blizini rijeka te na mjestima gdje se učestalo javlja kas-ni mraz. Sve grane sa simptomima bolesti potrebno je ukloniti rezom, a rane nastale rezidbom treba premaza-ti voćarskim voskom. U zaraženim voćnjacima tijekom toplih i kišnih je-seni poželjna su i dva prskanja fungi-cidima na osnovi bakra, prvo u početku opadanja lišća, a drugo na kraju.

Sličan problem na lijesci predstavlja rak kore lijeske čiji je uzročnik gljivi-ca Neonectria ditissima te se i na lijesci preporuča jesensko prskanje pripravci-ma na osnovi bakra. Jesensko prskanje lijeske osim što je preventivna mjera zaštite od navedene gljivične bolesti, ono je i vrlo važna preventivna mjera u zaštiti od bakterijskih bolesti lijeske čiji su uzročnici Xanthomonas arboricola pv. corylina i Pseudomo-nas syringae pv. avellanae. Posljedica razvoja ovih dviju bolesti jest sušenje pojedinih dijelova biljke, a ponekad i cijelih stabala te se stoga i smatraju najvažnijim i najštetnijim bolestima lijeske.

Jesenska primjena bakrenih fungicida preporuča se i za druge voćne vrste kod kojih se javljaju bakterioze kao npr. bakterijska pjegavost na orahu.

Jesensko tretiranje potrebno je obaviti za mirna vremena kada je temperatura zraka iznad 5°C. Na pojedinim voćnim vrstama dozvoljena je primjena isključivo registriranih sredstava za zaštitu bilja, a svako sredstvo za zaštitu bilja potrebno je primijeniti u skladu s uputom na etiketi.Tablica 1. Sredstva za zaštitu bilja na osnovi bakra registrirana za biljne bolesti koje se mogu suzbijati u fazi opadanja lišća

Jesenska zaštita voćaka


NAZIV SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA NAMJENA VOĆNA VRSTA

BORDOŠKA JUHA CAFFARO 20 WPkovrčavost lista breskvašupljikavost koštičavo voćebakterioze lijeska i orah

BORDOŠKA JUHA 20 WP - MANICAkovrčavost lista breskvašupljikavost koštičavo voće

CHAMPION kovrčavost lista breskvaCHAMPION FLOW SC šupljikavost koštičavo voće

CHAMPION WG 50šupljikavost koštičavo voćebakterijske i gljivične bolesti jabuka, kruška, orah, lijeska

CUPRABLAU-Zkovrčavost lista breskvašupljikavost koštičavo voćebakterioze orah, lijeska

CUPROCAFFARO 50 WPkovrčavost lista breskvašupljikavost koštičavo voće

KUPROPINkovrčavost lista breskvašupljikavost koštičavo voće

NEORAM WGkovrčavost lista koštičavo voćešupljikavost koštičavo voćerak kore orah, lijeska

NORDOX 75 WGbakterijski rak koštičavih voćaka koštičavo voćekovrčavost lista koštičavo voćešupljikavost koštičavo voće

RAME CAFFARO 32 WPkovrčavost lista koštičavo voćešupljikavost koštičavo voće

CODIMUR SCrak kore jabuka, kruškakovrčavost lista breskva, nektarina

COPPER KEY FLOWrak kore jabuka, kruškakovrčavost lista breskva, nektarina

Posljednjih godina uzgoj lijeske post-aje sve popularniji te su podignuti i još uvijek se podižu brojni mladi nasadi. Novopečene voćare vrlo često tijekom ljetnih mjeseci zabrine pojava sušenja vrhova ljetorasta koja u mladim na-sadima može biti vrlo upečatljiva. De-taljnim pregledom unutar takvih izboja najčešće nalazimo hodnik i ličinku ljesk-ove strizibube.

Ljeskova strizibuba (Oberea linearis L.) je kornjaš crne boje, uskog tijela duljine 11-16 mm i dugih crnih ticala. Kornjaši se javljaju u svibnju kada ženke pojedinačno odlažu jaja pod koru mladih ljetorasta. Ženka za odlaganje jaja najčešće bira snažne uspravne mladice, a jaja odlaže na mladice prom-jera približno 3-4 mm. Iz jaja se razvije

ličinka žućkaste boje koja tijekom raz-voja naraste do 25 mm. Ličinka prvo buši kružni tunel oko mladice, a zatim se ubuši unutar mladice te buši tunel od vrha prema dolje. Razvoj ličinke traje dvije godine i cijelo to vrijeme provede unutar grančice. Posljedica bušenja hodnika je venuće listova i potpuno sušenje vrha grančice iznad mjesta ubušivanja. Ponekad dolazi i do loma grančice na mjestu ubušivanja.

Najvažnija mjera zaštite je mehaničko odstranjivanje i uništavanje napadnu-tih izboja zajedno s ličinkom strizibube. S obzirom da ličinka buši prema dolje, važno je odrezati izboj dovoljno nisko ispod osušenog dijela. Prema nekim au-torima, ličinka do jeseni može napraviti hodnik duljine 40-60 cm.

uzročnik sušenja vrhova ljetorasta

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

Ljeskova strizibuba


mr. sc. Marija Ševar,Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr.

Zlatooka traži sigurno mjesto za prezimljavanje

Jesen je vrijeme kada mnogi razmišljaju o zimi. Čovjek se odavno za zimu opskrbljuje drvima za ogrijev, plodovima je-seni, zimnicom i sl. dok korisni kukci traže mjesto za preziml-javanje. Većina kukaca takva mjesta nalazi u tlu ili ispod kore drveta, ali postoje i oni koji traže toplo i sigurno sklonište.

Takva skloništa potrebna su zlatookama ili mrežokrilkama (Crysoperla carnea). One su prave ljepotice među kukcima, imaju vitko zeleno tijelo, dva para mrežastih krila, velike, zlatne, sjajne oči i duga ticala. Prijatelji prirode smatraju ih bi-serom prirode, jer se svjetlost prilikom prolaska kroz njihova tanka krila prelijeva u paletu duginih boja.

Odrasle jedinke hrane se peludom, nektarom i mednom rosom. Ženka zlatooke položi do 350 jaja koja na dugim nosačima postavi uvijek na naličje lista, najčešće u blizini kolonije biljnih uši. Prema jajima i ličinkama postupa pažljivo. Iz jaja se razviju ličinke, osobito korisne u vrtu jer se hrane biljnim ušima, jajima leptira i grinja, te štitastim ušima i trip-som. Tijelo ličinke je crvenkastosmeđe, duljine 7-8 mm, a na bokovima ima dlake. Ličinka se intenzivno hrani i jača tijekom dva tjedna svoga razvoja i u tom periodu pojede između 200 do 500 biljnih uši, 500 jaja leptira ili 12000 jaja grinja. U po-trazi za hranom ličinka izravno kreće u “pljačkaški pohod”, zabadajući svoja kliješta u tijelo žrtve, od koje na kraju ostaje samo prazna košuljica. Ima dvije generacije godišnje.

Ličinka zlatooke (Foto: S. Pešut-Pilon)

Zlatooka prezimi kao odrasla jedinka. Mlade, odrasle jedinke druge generacije zlatooke u jesen traže zaštićeno mjesto za prezimljavanje. Nalaze ga u pukotinama kore drveta, na krovištu, u štaglju… Nažalost, tijekom zimskog perioda usli-jed hladnoće vani ugiba do 90% jedinki.

Tijekom hladnog zimskog perioda njima je kao i životinjama potrebno mjesto za zaštitu od zime kao što su složena drva, vrtna kuća ili kućica za zlatooke. Postoji više tipova kućica za zimsku zaštitu zlatooke. Odjel entomologije i zaštite bilja Instituta za biljne bolesti Sveučilišta u Bonnu, svojim je istraživanjem uspješno razvio drvene kućice za prezim-ljavanje zlatooke. Postavljanjem takvih kućica povećan je broj prezimjelih jedinki za 5%. Kućice treba obojiti u crvenkastosmeđe tonove jer isti privlače zlatooke. U takvim kućicama mogu prezimjeti božje ovčice ali i drugi korisni letači kako bi u proljeće zaustavili prvu pojavu lisnih uši.

Izgled kućiceKućicu izgraditi (prema shemi Instituta u Bonnu) od drvenih dasaka, oblika kocke s povišenom prednjom stranom. Vrata i donji dio su lamelarni, a lamele post-avljene pod kutom od 45 stupnje-va. Krov je na jednu vodu, nešto produžen kako bi štitio vrata. Unutrašnjost kućice treba ispuniti slamom: pšeničnom, ječmenom ili sijenom. Kućica za zlatooke je tijekom cijele godine vani u vrtu, voćnjaku ili povrtnjaku. Slama se mijenja svake četvrte godine, uvijek nakon žetve pšenice.

Gdje i kako postaviti kućicu za zlatooke?Novu kućicu za zlatooke treba postaviti početkom jeseni u vrt, blizu voćaka ili ukrasnog grmlja na visini 1,5 do 2 m, tako da lamele na vratima budu zaštićene od strujanja jakih vjetro-va. Stajanjem u vrtu ili voćnjaku u kućici se tijekom godine povećava brojnost zlatooka. Osim zimske zaštite kućica je mjesto za obitavanje i drugih kukaca.

Zlatooka (Foto: Snježana Pešut Pilon)


Školska shema voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda (Školska shema) nastavlja se provoditi i u ovoj školskoj godini, a sve u cilju povećanja unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i podizanja svijesti o značaju pravilne prehrane kod školske djece. Novi model Školske sheme, koji se kod nas provodi od prošle školske godine, objedinjava dosadašnju Shemu školskog voća i povrća i Program mlijeka u školama.

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba (HPŠSS) treću godinu za redom imenovana je tijelom nadležnim za proved-bu pratećih obrazovnih mjera Školske sheme, koje obuhvaćaju sljedeće aktivnosti:

• edukaciju djece o poljoprivredi, zdravim prehram-benim navikama, lokalnim lancima hrane i ekološkoj proizvodnji, održivoj proizvodnji i sprečavanju rasipanja hrane putem predavanja;

• organiziranje satova kušanja voća i povrća;

• sjetvu, sadnju i održavanje školskih vrtova te

• organiziranje posjeta poljoprivrednim gospodarst-vima, koja se bave proizvodnjom voća i povrća i slične aktivnosti u cilju povezivanja djece s poljoprivredom.

Javni poziv za prijavu škola za provedbu pratećih obrazovnih mjera Školske sheme HPŠSS će objaviti, kao i prethodnih godina, do kraja listopada 2018. na mrežnoj stranici www.savjetodavna.hr te pismenim putem, preko el. pošte, pravovremeno o tome obavijestiti sve škole, koje ove školske godine sudjeluju u Školskoj shemi.

Drugi eko sajam

EKO ARENACertificirani ste ekološki poljoprivred-ni proizvođač, želite prodati ili pro-movirati svoje proizvode, prijavite se i rezervirajte svoje besplatno mjesto za 30. studenog i 01. prosinca 2018. u sportskoj dvorani Srednje škole u Bedekovčini i budite dio onog najboljeg što ekološka poljoprivreda nudi u Republici Hrvatskoj. Prodajna izložba, kontakti s potencijalnim kupcima, budućim partnerima, međunarodnim predavačima, konferencija o ekološkoj poljo-privredi, uz kulturno-umjetnički program, pri-lika za predstaviti svoje proizvode i metode rada, ukratko je ono što možete očekivati na EKO ARENI, 2. prodajnom ekološkom sajmu i konferenciji o ekološkoj poljoprivredi u or-ganizaciji Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Više informacija pronađite na mrežnoj stranici HPŠSS-a www.savjetodavna.hr

ŠKOLSKA SHEMA voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda 2018./2019.mr. sc. Višnja Šimunović

Drugi eko sajam u Bedekovčiniod 30. studenog do 1. prosinca 2018.

EKO ARENAPekm

ez

Sportska dvorana Bedekovčina

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Novi Program potpore Ministarstva pol-joprivrede za kupovinu i uzgoj junica aktualizirao je pitanje uzgoja u gove-darstvu. Među uzgajateljima je danas glavna tema kvaliteta i cijena rasplod-nih junica, a o tome se najviše pričalo i pregovaralo na nedavno održanoj 26. Državnoj stočarskoj izložbi, na Bjel-ovarskom sajmu. Pravo je vrijeme da se ozbiljno pozabavimo pitanjem stanja u uzgoju goveda. Rasplodne junice oduvijek su se uvozile – uvozit će se i dalje, no, mora se učiniti puno više na uzgoju vlastitih kvalitetnih junica za ob-novu i značajno povećanje osnovnog stada. Dobar poticaj za to je Mjera 2 novog Programa Ministarstva – potpora za uzgoj junica, za koju su predviđena značajna sredstva u slijedeće tri godine i za koji vlada veliko zanimanje uzgaja-telja goveda.

U Hrvatskoj postoji sustav uzgoja, postoje i provode se uzgojni programi, postoje pojedinačni uspjesi i odlični re-zultati, ali nema sustavnog, cjelovitog napretka. Zašto? Više je razloga za to - primarni su oni globalni, gospodarski, no, neosporno je da sustav koji postoji nema sveobuhvatnu podršku i teško se uopće održava, a kamoli da bi ge-nerirao ozbiljan napredak. Osvrnimo se na uzgoj simentalske, dominantne pasmine u našem govedarstvu. Okos-nicu, čvrsti temelj sustava čine oni koji stvarno, konkretno, praktično uzgajaju stoku, a to su naši uzgajatelji krava te centri za umjetno osjemenjivanje koji drže bikove. Ostali važni sudionici sustava su veterinarske organizaci-je, Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba (HPŠSS) i znanst-vene institucije. Imamo temeljnu, na-cionalnu organizaciju: Hrvatski savez uzgajatelja simentalskog goveda HUSim - međunarodno priznat - nos-itelj ključnog projekta genomske selek-cije, bez koje se uzgoj goveda više ne može zamisliti. U Hrvatskoj su dva cen-tra za umjetno osjemenjivanje goveda uključena u sustav: Centar za umjetno

osjemenjivanje goveda d.o.o. (CUO) Varaždin i Centar za unapređenje stočarstva d.o.o. (CUS) Osijek.

Najvažniji dugoročni, strateški cilj uzga-jatelja goveda je imati uvijek na raspol-aganju dovoljan broj vlastitih kvalitetnih, europski konkurentnih bikova za UO u našim centrima, s velikom količinom lako dostupnog sjemena po prihvatljivoj, realnoj cijeni, što garantira zajednički trajni opstanak i uzgojni napredak čitave populacije goveda. U posljednjih 15-ak godina, a posebno od uvođenja genomske selekcije prije 7 godina, taj cilj se velikim dijelom ispunjava, po-glavito kroz kvalitetnu suradnju HUSi-ma i CUO Varaždin te regionalno, u Slavoniji sa CUS Osijek. CUO Varaždin danas ima 16 živih simentalskih bikova, od kojih su dva iz hrvatskog uzgoja (Hevin BB i Masiv Pp) i dovoljno sje-mena od još dva koji su zbog iznimne uzgojne vrijednosti izvezeni u Bavarsku (Wamures i Mozilla). CUS Osijek drži trenutno 5 živih simentalskih bikova, od kojih su dva iz hrvatskog uzgoja (Vigor i Martinez). Od ogromne je sustavne, strateške važnosti da ta osovina surad-nje „uzgajatelji – centri za UO“ opstane i bude sve jača i da se udio kod nas uzgojenih bikova povećava kroz dobro uhodan sustav genomske selekcije.

Detalje o ovoj važnoj temi zaintere-sirani mogu već godinama pratiti kroz dobar sustav informiranja, preporuka i edukacije koji je ustrojen, i to u obliku specijaliziranog glasila „Uzgoj goveda“, koji se redovito, 3 puta godišnje, već 8 godina publicira kao podlistak Mljek-arskog lista i tako dolazi u ruke većine zainteresiranih uzgajatelja i podupiruće struke. Postoji i specijalizirani web-portal www.simentalac.com, na ko-jemu se redovno objavljuju preporuke za korištenje bikova i novosti u uzgoju simentalca. Sve te važne informacije i preporuke uzgajateljima kreira Odbor za uzgoj HUSim-a, u kojemu većinu čine ponajbolji hrvatski uzgajatelji si-mentalca s dugogodišnjim iskustvom i odličnim rezultatima u uzgoju, a stručnu potporu pruža im nekoliko djelatnika HPA, HPŠSS-a i centara za reprodukci-ju. Konkretnih rezultata ima – osjetan je napredak u kvaliteti simentalskih krava, poglavito u stadima uzgajatelja koji su slijedili preporuke za osjemenjivanje u proteklih 15-ak godina. Mnogi od njih u tom su razdoblju uzgojili 3, pa i 4 gener-acije vrlo kvalitetnih plotkinja, vrhunskih pedigrea, konkurentnih na najvišoj eu-ropskoj razini. U zadnjih 15-ak godina

Podržimo i promovirajmo uspješan uzgoj simentalca u Hrvatskoj Damir Pejaković, dipl. ing. agr.

Uzgojni, gospodarski, strateški cilj - glavni i svima zajednički - mora biti značajno povećanje broja mladih, kvalitetnih krava kroz SUSTAVNI stručni uzgojni rad

MASIV Pp – naš najbolji bik za krave dojilje i uzgoj teladi za tov (uzgajatelj: Željko Sikora, St. Kapela, ZGŽ, vlasnik: CUO Varaždin)

HEVIN BB – izrazito mliječni bik, oso-bito pogodan za sirare (uzgajatelj: Emina Burek, Mostari, ZGŽ, vlasnik: CUO Varaždin)


Božićnim drvcem smatraju se stabalca najčešće jela, smre-ka, bor s korijenom ili bez kori-jena, koja se ne upotrebljavaju u šumarstvu, a koja se stavlj-aju na tržište u vremenskom razdoblju od 1. studenog do 7. siječnja.

Proizvodnjom, stavljanjem na tržište i uvozom božićnih drvaca mogu se baviti samo pravne ili fizičke osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, ako im je stavljena obavijest o proizvodu odnos-no deklaracija te ako su ona popraćena popratnicom.

Upisnik ustanovljavaju i vode uredi državne uprave u županijama, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba koje je nadležno za poslove šumarstva. Kako bi se proizvedena drvca mogla staviti u promet potrebno je na zahtjev dobavljača ishoditi popratnicu za božićna drvca. Za drvca porijeklom s površina u privatnom vlasništvu popratnicu izdaje Hrvatsko poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba u svojim uredima prema mjestu nadležnosti, odnosno podružnicama po županijama. Kako bi se ostvarilo pravo na popratnicu potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

• osobnu iskaznicu za fizičke osobe na uvid; presliku obrt-nice za obrtnike, izvornik na uvid; presliku izvatka iz sudskog registra za pravne osobe i trgovce, izvornik na uvid

• vlasnički list na ime podn-ositelja zahtjeva za upis, a izvornik na uvid

• presliku rješenja u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, a izvornik na uvid.

Ovlaštena osoba za izdavanje popratnice vrši pregled površina na kojima se proizvode božićna drvca te izdaje popratnicu uko-

liko savjetnik na terenu ne utvrdi nikakve nepravilnosti.

Troškove izdavanja popratnice snosi dobavljač. Dobavljači su dužni podatke o proizvodnji, prometu i uvozu božićnih drva-ca iz protekle godine dostav-iti nadležnom tijelu koje im je dodijelilo upisni broj do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu na propisanom obrascu BD-2.

Osim prethodno navedenog dobavljači su dužni prijaviti sve promjene u roku od 60 dana od njihovog nastanka ili će ih nadležno tijelo brisati iz Upis-nika.

Božićna drvca mogu se pro-davati u prodajnim objektima trgovine, pokretnom prodajom ili na otvorenim prostorima te moraju sadržavati deklaraciju sa sljedećim podacima:

• naziv božićnog drvca na hrvatskom jeziku;

• ime i adresa dobavljača;• OIB;• upisni broj dobavljača iz

Upisnika;• porijeklo proizvodnje

(Hrvatska ili neka druga zemlja).

Podatci govore da se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 500.000 komada božićnih drvaca. Najviše ih se proizvede u Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogor-skoj i Zagrebačkoj županiji.

u našoj je populaciji simentalca korišteno na desetke tisuća doza sjemena vrhunskih bavarskih bikova – bikovskih očeva, koji su proizvodili sjeme u CUO Varaždin (Vaenom-enal, Royal, Polarstern, Martin, Bussard, Im-pression, Gepard, Weinfur, Weburg, Mertin, Rochus i Hagat). Tome svakako treba prido-dati i tisuće doza uvezenog sjemena najboljih austrijskih i bavarskih bikova (iz EUROgene-tik-a) koji su predvodili top-liste svoga vre-mena (Eilig, Humid, Weinold, Vanstein, Im-posium, Humpert, Manigo, Manton, Hutera, Wille, Waldler, Evergreen, Vitamin, Hurly, Villeroy, Waban). Najbolji naglašeno mesni bikovi za veliku populaciju krava dojilja i uzgoj teladi za tov također su nam bili lako dostupni jer su tri vrhunska bika proizvodila sjeme u CUO Varaždin (Warberg, Raul i Vincenzo). Djelatnici CUO Varaždin obavljaju ogroman posao i u projektu genomske selekcije – ve-liku većinu uzoraka (krvi ili tkiva) potencijalnih kandidata za bikove uzeli su u stajama naših vrsnih uzgajatelja i dostavili u laboratorij u Bavarskoj. U projektu genomske selekcije postignuti su i do sada najveći pojedinačni i sustavni uspjesi u povijesti simentalskog uzgoja. To su bikovi Wamures i Mozilla, koji su zbog svojih iznimnih uzgojnih vrijednosti iz CUO Varaždin izvezeni u najveći europski simentalski centar BVN (Neustadt/Aisch) i tamo se koriste i u stadima najboljih bavar-skih uzgajatelja kao bikovski očevi. Time su naši uzgajatelji kroz suradnju HUSim - CUO Varaždin postali i aktivni sudionici vodeće europske grupacije simentalskog-Fleckvieh uzgoja EUROgenetik.

Koja je uloga Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe (HPŠSS) u ovom području?Kao i u većini drugih područja, ključno je sveobuhvatno podizanje svijesti, informi-ranje, educiranje te bezrezervna podrška i promoviranje sustava koji postoji i daje rezul-tate, ali ograničene i pojedinačne. Da bi rezul-tati bili opipljiviji i sveobuhvatni, neophodno je usklađeno djelovati na čitavom području uzgoja i cijeloj populaciji. Tisuće ženske te-ladi godišnje nažalost odlazi na klanje ili u tov, taj broj treba se prepoloviti. Tisuće krava i junica još uvijek se osjemenjuje neplanski bez ikakvog cilja, vrlo lošim bikovima. Tisuće doza sjemena bikova prodaje se po „damp-ing“ cijenama ili čak dio daje besplatno – kak-vi su to bikovi i kome je to u interesu?! Na sve se to može utjecati i jako smanjiti sustavnim usklađenim stručnim djelovanjem na terenu.

Sustavni, kontinuirani uzgojno-selekcijski rad temelj je stočarstva i uopće poljo-privrede. On zahtijeva posvećenost i sveo-buhvatno, usklađeno stručno djelovanje na cijeloj populaciji.

Koraci do prodaje božićnih drvcaPetra Lulić, mag. ing. silv.


Jadransko more odlikuje se velikom bioraznolikošću sa zabilježenim oko 440 svojti riba, što čini oko 65% od poznatih svojti riba u Sredozemnom moru. Nažalost, živi organizmi Jadrana i njihova staništa sve su ugroženiji zbog onečišćenja mora, pretjeranog iskorištavanja živih resursa i neodgovor-nog ponašanja pojedinaca. Kao posljedice antropogenog utjecaja, neke su vrste nestale, nekima je opstanak oz-biljno ugrožen, a brojne su populacije morskih organizama prorijeđene. More nije neiscrpiv resurs i nema neograničenu moć samoobnove te se moramo pobrinuti za njegovo očuvanje.

Kako bi se osigurala zaštita živih bogatstava mora i omogućio njihov nastavak vrste, Pravilnikom o strogo zaštićenim vrsta-ma („Narodne novine“, broj 144/2013, 73/2016) proglašavaju se strogo zaštićene vrste koje je zabranjeno namjerno hvatati ili ubijati, uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništiti i uzimati jaja, oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Nar-odne novine“, broj 44/13, 73/16), svaka osoba dužna je pri-javiti Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu slučajno uhvaćene i/ili usmrćene, odnosno ozlijeđene ili bolesne jedinke divlje i strogo zaštićene životinje putem obrasca za dojavu koji se na-lazi na stranicama Agencije za zaštitu okoliša i prirode ili tele-fonski na 112 u roku 24 sata. Jedinke strogo zaštićenih vrsta iz prirode koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju se u oporavilištima za divlje životinje temeljem članka 67. Zakona o zaštiti prirode („Nar-odne novine“, broj 80/13 i 15/18).

Postupanje od pronalaska životinje do njenog zbrinjavanja i/ili vraćanja u prirodu ovisi o vrsti životinje i njenom stanju, kao i o lokaciji pronalaska.

Ribari koji obavljaju gospodarski ribolov su oni koji su najčešće u neposrednom kontaktu sa zaštićenim vrstama u moru i imaju obvezu evidentiranja slučajno uhvaćene i puštene jedinke divlje i strogo zaštićene životinje. Prema Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru „Nar-odne novine“, broj 38/2018) ribari imaju obvezu evidenti-rati slučajni ulov zaštićene životinje u očevidnik ili izvješće o ulovu. U očevidnik ili u izvješće potrebno je evidentirati dnevni ulov crvenog koralja uključujući ribolovnu aktivnost po području i dubini, slučajni ulov i puštanje živih ili uginulih kitova, slučajni ulov i puštanje živih ili uginulih tuljana (sre-dozemne medvjedice), slučajni ulov i puštanje živih ili ugi-nulih hrskavičnjača, slučajni ulov i puštanje živih ili uginulih morskih ptica, slučajni ulov i puštanje živih ili uginulih morskih kornjača.

Uz propisane zakonske obaveze, potrebno je sva-kodnevno raditi na širenju svijesti o zaštiti mora te na edukaciji osoba koje su svojom profesijom u direktnoj interakciji s morem i morskim resursima. Važno je i senzibilizirati široku javnost o štetnim posljedicama za morske organizme i morski eko-sustav.

Konstantnom edukacijom i informiranjem o ugroženim i strogo zaštićenim vrstama podižemo svijest zajednice i povećavamo mogućnost djelovanja ka zaštiti i očuvanju ugroženih vrsta. More je dar koji je vrijedan zaštite i čuvanja.

Zaštićene vrste u Jadranu Tihana Šundov, dipl. ing. pomorsko-ribarske tehnologije

MORE JE DAR KOJI JE VRIJEDAN ZAŠTITE I ČUVANJA.


Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstvadr. sc. Ines Pohajda

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba sve češće prima upite poljoprivrednika na temu uzgoja različitih vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja. U skladu s navedenim interesima poljoprivrednih proizvođača savjetodavci provode četverodnevni tečaj pod nazivom: Ljekovito i aromatično bilje u okviru M 1.1.2. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.- 2020.

Slijedom toga po završenoj žetvi, destilaciji i sušenju: lavande, smilja, kadulje i ružmarina, kada su poljo-privredni proizvođači ljeko-vitog i aromatičnog bilja imali kratku stanku od svog vrijed-nog rada, u istarskom gradiću Svetvinčentu održan je tečaj Ljekovito i aromatično bilje. Zainteresirani potencijalni proizvođači, ovim tečajem stekli su znanja o osnovama uzgoja pojedinih vrsta ljekov-itog i aromatičnog bilja, a oni proizvođači s većim iskust-vom proširili su svoja znanja o uzgoju i ljekovitosti poje-dinih biljnih vrsta te važnosti uključivanja u ekološku pol-joprivrednu proizvodnju.

Tečaj koji je obuhvatio: teori-jski dio, praktične vježbe de-terminacije pojedinih vrsta te obilaske reprezentativnih obližnjih nasada pod ljeko-vitim i aromatičnim biljem uz demonstraciju postupaka destilacije i konačne prodaje proizvoda na poljoprivred-nom gospodarstvu u okviru turističke ponude, ispunio je sva očekivanja njegovih polaznika. Završnom provje-rom polaznici su potvrdili stjecanje novih znanja, a njihovi prijedlozi i zaintere-siranost za dodatnu nado-gradnju istih u idućim sličnim tečajevima, nezamjenjiva su motivacija savjetodavcima za budući rad.

23. Susret ribara u Rabu

Na 23. Susretu ribara koji je ove godine održan u Rabu od 4. do 6. listopada 2018. prisutni su se upoznali s aktualnim stanjem te perspektivama ribarstva u Republici Hrvatskoj. Obrađen je niz zanimljivih tema s kojima se svakodnevno susreću profesionalni ribari u svom radu.

Između ostalih, Hrvatska poljoprivredno-šumarska savje-todavna služba (HPŠSS) je prikazala okupljenima stanje malog priobalnog ribolova kakvim ga „vide“ u EU. Izvršena je analiza objavljenih podataka u godišnjem ekonomskom Izvješću za 2018. godinu Znanstveno tehničkog i ekonom-skog vijeća za ribarstvo pri Europskoj komisiji (STECF). Zbog sve većeg fokusa Europske komisije (EK) na mali priobalni ribolov („Small scale fisheries“) te donošenja mjera za očuvanje priobalnih resursa, važno je razumi-jevanje mehanizama i načina donošenja odluka o upravl-janju koji se temelje na prikupljenim podatcima o ulovu te ekonomskim i socijalnim pokazateljima prema segmentima ribolovne flote. Prema STCEF-u Republika Hrvatska ima 4292 aktivne brodice koje obavljaju mali priobalni ribolov te obuhvaća 81% od ukupne aktivne flote u RH. Od ukupno iskrcanog ulova, SSF sudjeluje s 1,6%. EK pri donošenju mjera upravljanja koristi preporuke Znanstveno tehničkog i ekonomskog vijeća koje se temelje na dostavljenim podatc-ima država članica o registru flote, ulovu, broju zaposlenih, prodajnim cijenama i ostalim socioekonomskim pokaza-teljima. Podaci se prikupljaju iz dostavljenih očevidnika/izvještaja o ulovu, prodajnih listova te obrazaca za dostavu društveno–gospodarskih podataka u čijem prikupljanju sudjeluje i HPŠSS-a. Podatke u propisane obrasce upisuju isključivo ribari. Upravo iz tog razloga, važno je da ribari redovito i točno dostavljaju tražene podatke.

Susret ribara završen je uz prihvaćanje zajedničke odgov-ornosti svih ribara koji obavljaju SSF za trenutno stanje prio-balnih resursa. Opstojnost malih lokalnih zajednica, tradici-je i kulture uvjetovana je mogućnošću samozapošljavanja i uređenjem domaćeg tržišta za SSF. Donošenje potrebnih mjera za očuvanje bioloških resursa i uspostava održivog ribolova trebaju omogućiti opstanak i razvoj malog priobal-nog ribolova. Najave tečajeva strukovnog osposo-

bljavanja iz Mjere 1

Upravljanje financijama poljoprivrednog gospodarstva6. – 7. 11. 2018., Buzin, Bani 110, Zagreb

Osnove korištenja poljoprivrednih aplikacija i servisa20. – 21. 11. 2018., Buzin, Bani 110, Zagreb

Prerada mlijeka, 12. - 16. 11. 2018., PSŽ Kaptol

Prerada mlijeka, 26. - 30. 11. 2018., VPŽ Lukač

Prerada voća, 26. - 29. 11. 2018., PG Čabar

Pregled dostupnih tečajeva i prijave mogu se izvršiti na mrežnoj stranici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe www.savjetodavna.hr

Edukacija poljoprivrednika o uzgoju ljekovitog i aromatičnog bilja

OTVORENI NATJEČAJI ZA DODJELU POTPORA IZ OP ZA POMORSTVO I RIBARSTVO ZA RAZDOBLJE

2017.-2020.

NAZIV MJEREROK ZA PODNOŠENJE

ZAHTJEVA ZA DODJELU POTPORE

IV.3. „Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture“ za razdoblje 2017.-2020.

15. studenog 2018.

I.8. „Zaštita zdravlja i sigurnost“ 01. veljače 2019.

I.20. „Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena

01. veljače 2019.

UREDNIČKI ODBOR / Zdravko Tušek, dipl. ing. agr. / mr. sc. Robert Črep / Siniša Hrgović, dipl. ing. agr. / dr. sc. Ivan Danjek / dr. sc. Ines Pohajda / mr. sc. Marija Ševar / mr. sc. Višnja Šimunović / mr. sc. Tatjana Međimurec / mr. sc. Dario Zagorec / Aleksandra Radić, dipl. ing. agr. / Ivica Prpić, dipl. ing. agr. / Goran Kunštek, struč. spec. oec. / Vladimir Novotny, univ. spec. pr. / Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstva / Ljiljana Jelaković, mag. ing. des. text. / Petra Lulić, mag. ing. silv.

Impressum Hrvatska poljoprivredno-šumarskasavjetodavna službaSavska cesta 4110 000 Zagreb, HrvatskaT / 385 (0)1 4882 700F / 385 (0)1 4882 [email protected]

www.savjetodavna.hr

Za dodatne informacije pratite mrežnu stranicu www.savjetodavna.hr

MANIFESTACIJE U STUDENOM

SABATINA 28. Međunarodni susret vino-gradara i vinara

15. - 18. studeni 2018. Mali Lošinj

VINOcom 2018. Međunarodni festival vina i kulinarstva

23. - 24. studeni 2018. Zagreb

CROFISH - 12. međunarodni ribarski sajam 23. - 25. studeni 2018. Poreč

4. Stručni seminar o proiz-vodnji povrća u Hrvatskoj “Hrvatsko povrće”

28. - 30. studeni 2018. Sveti Martin na Muri

13. Međunarodna konferen-cija o akvakulturi 29. - 30. studeni 2018. Vukovar

16. gospodarski sajam sajam sira

Grad Grubišno Polje, Bjelovarsko-bi-logorska županija i Bjelovarski sajam d.o.o. organiziraju 16. gospodarski sajam – sajam sira 17. i 18. studenog 2018. u prostoru školsko - športske dvorane u Grubišnom Polju.

Organizator će pripremiti osnovni izložbeni prostor koji će za izlagače biti besplatan. U suradnji sa Agronomskim fakultetom Zagreb - Zavodom za mljek-arstvo prije sajma organizira se i ocjen-jivanje sireva. Na sajmu će biti proglašeni i predstavljeni najbolji sirevi. Jedan od suorganizatora i pokrovitelja sajma je i Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba.

U Zagrebu održan PLAID pan Europski sastanak

Hrvatska poljoprivredno–šumarska savjetodavna služba partner je u provedbi „PLAID“ projekta. „PLAID - Peer-to-peer Learning: Accessing Inno-vation through Demonstration“, projekt je koji se provodi u okviru Obzor 2020 programa Europske unije.

Temeljni je cilj ovog projekta povećanje održivosti poljoprivredne proizvodnje učinkovitijom implementacijom novih znanja i inovacija pomoću sustavnog organiziranja demonstracijskih ak-tivnosti na demonstracijskim obiteljs-kim poljoprivrednim gospodarstvima na području EU, Švicarske i Norveške.

Ključni je rezultat provedbe „PLAID“ kreiranje i diseminacija znanstveno ute-meljenih i praktičnih alata za podršku poljoprivrednicima, poljoprivrednim savjetnicima, znanstvenicima te drugim akterima razvoja održive poljoprivrede u organizaciji, provedbi i evaluaciji demonstracijskih aktivnosti. Ovi alati doprinijet će širokom prihvaćanju demonstracijskih aktivnosti od strane poljoprivrednika te postignuću snažnijih učinaka djelotvornog prijen-osa znanja u poljoprivrednu praksu.

Za vrijeme trajanja sastanka od 9. do 11. listopada 2018. u Zagrebu, održane su radionice iz korištenja

dobrih praksi u demonstracijama, korištenja videa kao jedan od načina za demonstriranje, te je dan osvrt na studi-je slučaja i na njihove rezultate.

Organiziran je obilazak OPG-a GRUNT u Varaždinskoj županiji. Vlasnik OPG-a je Vladimir Bais, koji zajedno sa svojom obitelji vodi OPG. Za vrijeme posjete OPG-u održale su se demon-stracije prikaza rada stroja za ap-likaciju sjemena u zemlju, te praktični prikazi uzgoja povrća u staklenicima i načina navodnjavanja istih. OPG Grunt također je sudjelovao u studiji slučaja HPŠSS-a zvan: Mladi poljoprivrednici u stakleničkoj proizvodnji i sadnica.

Damir Hajplan, bacc. rel. int.

broj / studeni 2018. savjetnik - savjetodavna.hr · većina bolesti voćaka suzbija se od ranog...

Documents