broj cuena - općina vrbnik · neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. ivana...
TRANSCRIPT
Godina XII. . BROJ 22 , lipanj 2003. . CUena 10 Kn
!GtF,
-
L;'t
":*c*#
?i s;-,, I - ['1tq{ir :il i l; !.,t.r i:95 :., a: .:. i: i: t.*..f;.: .1 .:. € +g ..-. .,.r-.r:!
ifl\,
&itsi1?!!;.
, ffi!3r:,::
eS* -' 4,,$..,
,"f I
:r . ,::.- -**,i*,:-'., -;*._qd*
Cijenjeni iitatelji,
y\. oiekuli smo Papu u
DilH["i?:*;ff:i,".'Otac, dobri hododasnik mira iljubavi pokazao je koliko mu jestalo do nas. Njegove rijedi iporuke odjekuju u naiim uiima isrcima. Moramo sada naii prilikuda u miru razmislimo o svemu
onome Sto je Papa izrekao i Sto jebilo upuieno nama kaopojedincima i narodu. Jer mi smo
njegov l.jubl.leni puk hrvatski, kakoje to odinski njeZno izrekao na
opro5taju uZadrt.A nakon gotovo dvije godineponovno su s Vama Vrbnidkividici. Trudili smo se biti 5to
raznovrsniji i zanimljivi, kolikosmo u tome uspjeli, prosudit ieteVi. na5i ditatelji. Na sredi5njim
stranicama donosimo Prostorniplan Opiine Vrbnik, vaZan
razvojni dokument, kao i druge
infbrmacije iz djelokruga Opiine.Od gospodarskih tema donosimoprikaz poslovanj a Polj oprivrednezadruge Vrbnik.Na stranicama Vrbnidkih vidikazabiljeZili smo rijedju i slikom sve
one lijepe dogadaje koji su :e
odvrjali prethodnih mjeseci. S
posebnom radoiiu objavljujemopjesme naiih vrbnidkih pjesnika jerVrbnik je oduvijek volio svoje
pjesnike. voli ih i danas i to zna
pokazati.Vratimo se sada na5em zaititnikuSv. Ivanu. Molimo njegovblagoslov i od srca svimaupuiujemo iskrene destitke upovodou blagdana Ir anje.
VaSi urednici
IN{PRESSUMVrbnilki vidici
Godina XIL
Broi 22. Iipanj 2003.
Cijena l0 kuna
ISSN 1332-,1621
Glavni ulednik Marija Kraljii
Odgovomiurednik Andrija Depikolozvane
Ureduje redakcqski kolegrj
Fotogralije
Izdavad
Suizdavai
Andrina Luid,
Petar Trinajstid
Arhiv VVAnton Peranii
Zupni ured Vrbnik
Vrbnidko kulturno
druStvo "Frankopan"
Lambert, d.o.o. Rijeka
BESPTATNA
SINCERl0r.lAilNsKA 5x0lA
?
Tiskanje ovog brojaVrbnidkih vidika pomoglaie OpfinaVrbnik iPrimorsko goranska Iupanija, Upravni odjel za druftvene djelatnosti
2
Vrbniike djevojke i iene na teiaju iivanja tridesetih godina, sacla vei pt'oiloe stol-iet:a.
X tnu"ni" i zaitita sv. Ivana
\ rrrtii"lja u Vrbniku imaLJ dugu tradiciju. Crkva sv.
Ivana, staro groblje - najoditiji jespomenik te vjernidke tradicije.Pojava sv. Ivana Krstitelja, prema
opisu sv. Luke evandelista opisanaje na dudnovat nadin - posebno uZidovskom narodu.Opis samog zadeda, opis rodenja,darivanje imena. Sve pomaloiudno s njime i n.jegovim
roditeljima. Zatimpitanje: - Sto iebiti od ovoga djeteta? - Uistinu,ruka Cospodnja bijaie s njime(Lk. 1, 66 ).PoStovani stanovnici VrbnikalDanainja svetkovina za nas jepuna izazova. Podevii od
najmladih - djece, mladih,roditelja. do najstarije generacije u
Vrbniku.U evandelju ditamo za sv. Ivana da
su se suvremenici i mje5tani pitalii razmi5ljali o njemu.Trebamo 1i se pitati i razmi5ljati o
naiim najmladima? Sto ie bitidanas, sutra s na5om djecom?S mladima? Da li ih roditeljipravilno vode i vide li mladi na
starijima prave primjere?IIije ulica njihov izazov za
alkohol i drogu, koja zahvaia sve
vi5e mlade? Kakva ie bitibuduinost Vrbnika? Kakvi ie bitidoskora5nji nosioci Zivota ibuduiih naraitaja Vrbnika?O ovim problemima je ovih dana
govorio Sveti Otac kojije izrazionadu da iete se uputiti na BoZji
Iskrene destitke u povodublagdana Svetog Ivana, zaititnikaVrbnika Zeli Vam MariSka d.o.o.
put, put hrabrosti i nade. Svi smopozvani, osobito stariji, pozitivnor-rtjecati na mlade svojimprimjerom, najprije, pa onda iiskrenim poticajima.PoStovani! Nije te5ko suditi iosuditi, ali udinimo da nikoga ne
sudimo niti osudimo, 5to nijenimalo lako.Neka nam i ove godine primjerna5eg nebeskog za5titnika sv.
Ivana Krstitelja bude iskreniizazov da se pitamo kamo ideVrbnik. Kakva ie biti njegova
buduinost?Hoie li Vrbnik i nadalje bitirasadi5te duhovnih zvanja, kulturei znanosti? Bog nije ostavljao
Vrbnik, a ni Vrbnik nije ostavljaoBoga.Neka tako uvijek i ostane! U tojnadi i Zelji destitamo Ivanju svimVrbnidanima kod kuie i po
svijetu: da Vrbnik doZivi joS
mnogo duhovnog dobra i napretka
i mnoge Ivanje u miru i slozi,mladosti duha, kulturnog,gospodarskog i svekolikognapretka. To ie sigurno tako i bitiako Vrbnidani budu u buduinosti s
Gospodinom duvali ono Sto imaju,ako budu s Gospodinom gradiligrad koji ie On duvati.
Neka nas zagovor sv. Ivana
Krstitelja, na5eg zaititnika u tomepomogne i prati!
VaK Zupnik Nikola trijii i Zupe
upravitelj Andnja Depikolozvane
Slaveii blagdan Svetog
Ivana, zaStitnika Vrbnika
kao idan Opiine Vrbnik
svako dobro Zeli Vam
Pekarna "Vrbnik"
Ivanja va Vrbniku
Po Gradu je torovanja,
u nas je lvanja.Mati peie presnece,
baba gre criki,iiie gelnece.
Na semji po SkuitrlAnica i Bare
navele kupujusamol liite snare.Anica je nailaod harti boke,
a Bara pjai.apeteh ki sope.
Divojki se paiiekupovctt vonjiiapol jednoga
namurolog,a mladiia,ki 'ma mustaiei "po modi" ga6e.
Ivanja vaVrbniku!Kampanana blctgden veli,
tanecisopeli....
Wasta Sindik-PoborBoden - Svedska,
24 06 2002.
Cestitke za lvanju svim
Vrbnidanima upuiuje
Minimarket - market
"Dragatt
3
sus je na podetku svog javnog djelovanla
pozivao ljude na obraienje: "Obratite se i
r,'jerujte Evandelju ! PribliZilo se kaljevsn'o
BoZje!" (Mt 1,15),
Sto bi to bilo obrarftnje?
Obraienje je poziv svima nama da se vratimo
Bogu od kojega smo se udaljili svojim
gnlesima.
Obraienje podrazumijeva neka pravila igre.
Ono podrazumijeva promjenu nadina
razmriljanja, promjenu nadina Zivota: ostaviti se
greinih navika i vratiti se dobrim navikama. To
nrle lako. svi znamo kako je teiko ostaviti se
vei uvrijeZenih navika.
Obratiti se znadi odreii se svoje samovolje, a
podeti vriiti volju BoZju. Kako r na koji nadin?
Isus nam u Evandelju daje odgovor: - Hoie li
tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe,
neka danomice uzima kiZ svoj i neka ide za
mnom. Tko hoie Zivot svoj spasiti, izgubit ie
ga; a tko izgubi Zivot svoj poradr mene taj ie ga
spasiti. (Lk 9.23-24 ). Isus nam tu pobliZe
pojainjava u demu se sastoji obraienje. U tome
da se:
1. odritemo sami sebe
2, da uzme svako svoj kni3. i na konctr, da podemo za Isusom - da ga
sl4edino,
Po ovome pnrqeiujemo da je obraienje proces
koji traje. Ono se ne odvija u trenu. Pa to nam je
nekako i logidno. Iz Zivotne prakse znamo da
sve ono ito se stekne mukotrynim trudom,
ostrje lrajn0 i ostrr lja duboki trag.
Isus Zeli biti nai duhovni voda. on nam nudi
pomoi u tom procesu obraienja koji ie
potrajati.
Razmotrimo sada pojedine etape obraienja.
I stupanj obraienja Odricatisesebesamih.
Svatko tko se Zeli ozbiljno mrlenjati - obratiti,
mora k'enuti od sebe. NaZalost, nismo bai
skloni tome. Lakie je uoditi tude mane,
nasladivati se tudim grijesima i laZno se qeiiti
kako su drugi gon od nas. Ali to je farizejitina
(sjetimo se molitve fanzeja u lramu: - BoZe,
hvala ti ito nisam kao ostah ljudi: grabeZljivci,
nepravednici, preljubnici i1i kao ovaj carinik;
(Lk iB.1 1). Zato je Isus najednom mjestu u
evandelju rekao farizejima: - Gledate trundictt u
oku brata svoga, a balvana u svojim odima ne
vidite.
Ozbiljan rlemrk ie zato uvijek podeti mijenjati
prvo sebe. Da bi nam to uspjelo, moramo se
najpnle dobro upoznati. PovrSinskt viie-manje
svatko sebe dobrozna.Znamito mi smeta,
znam 5to mi se svida, znam na ito sam osjetljiv.
Ali trebamo sebe upoznati r malo dublje.
Cesto puta svoji mana nismo ni svjesni, Kad
nas drugi na njih upozore. trgnemo se, i desto
uvnjedimojer biva povnjeden nai ponos.
Uvidjeti svoje mane, pnznati ih sebi, toje dobar
poietak na nliem punr obracenja.
Isus nas zato udi da se trebamo suoditi s istinom
o sebi. Da se prihvatimo takvi kakvijesmo.
Takve kakve nas je Bog stvono. Jer za mnoge
mane koje imamo nismo krivi, nasltjedili smo
ih po gemma. tj. Bog je dopustio da budemo
takvi. Zato je najbolje sebe prihvatiti onakvim
kakav jesan i biti za to Bogu zahvalan. Ako
imam na sebi neki qelesni rli duievni
nedostatak, to iu ucrlepiti u Kristov knZ i moht
iu ga da mi da snage i ljubar i nositi ga.
One mane koje smo sr priskrbili gLijesima. njih
trebamo postupno uz BoZju pomoi uklanjati.
Svalko od nas teZr za uspjehom u Zivotu. To nas
tjera da budemo aktivni. da stvalamo, da
budemo slidni Bogu Stvoritelju. I zato mito
naie <ja, ljubomorno duvamo ine damo nikom
da ga ugrozi - pa ni samom Bogu. Tu mi
grijeiimo, tu krivo shvaiamo stvar. Isus ne Zeli
ugrozitr to naie <ju, on ga Zeli oplemeniti,
prodistiti, staviti na pravo mjesto.
Dakako, tu treba odmah priznati da se iza tih
Isusovih Lrledi: <Odreir se samoga sebe> krije
lsusov radikalni zahqev. Isus je zahtjevan, on
Zeli potpunog dorjeka. 0n nas Zeli osloboditi
naieg prenaglaienog i sebidnog <ja>. Znamo
iz iskustva da dor,jeku nikad nqe dosta. Sto viie
ima, to bijoi viie htio imatr.
Isus bi naprotiv htio da osjetimo radost
danvanja. I ne samo onog materijalnog, vei da
naudimo durvati dio sebe, svoje slobodno
vnjeme, svoju paZnju, strpljrvost, bngu, a
rurodito ljubav.
2 stupanj obraienja - da svatko ume svoj
h1i< ... Hoie li tko za mnom neka danomice nosi
svoj kriZ>
Pnmijetit iete daje ovaj stupanj j05 zahqevngi.
Treba pnhvatiti upravo 0n0 od dega najviSe
bjeZimo, ono ito nam je teiko, mudno i
odbojno. Svatko od nas trebao bi ispitati
samoga sebe i otkritikoji mu to kriZevi stoje na
putu koje treba uzeti i nositi.
Uglavnom, svaki dan nositi svoj kil znadi
prihvatiti ono 5to nam donosi svaki novi dan.
Ne bjeZati od obveza, a de$o puta knZje kada
se iz dana u dan ponavljajedno te isto.
3 stupanj obradanjaje-nasljedovanjelsusa.
Isus nas poziva da podemo za njim, da ga
slijedimo kao njegovi udenici. Tu bi nam trebale
biti jr.ne dvije stvan. lsus 5ve poziva. ne samo
sveienike. redovnike i redovnice. Poziva sve
one koji povjeruju u njega.
I druga stvar, rii lsusovim putem znadi dinitr
ono ito je i sam Isus dinio, imati oko za
drugoga. pomoii drugome u nevoljr, moliti za
druge. Iii za lsusom znadi Srntr Kraljevstvo
BoZje. Voditi ljude k izvoru svakoga dobra od
kujeg smo se udrljili :vojrm gnjesima.
nemarom. bahatoiiu i zloiom,
Evo, osvrnuli smo se na proces obraienja. na
koji hus poziva svakog vjemika dobre volje.
VaZno je hdetil Ja Zelin iii lsusovim putem;
Zelim se nljenjati na bolje; Zelim postati svet
(sveta): Zelim duhovno napredovati... Na tom
putu. nedostrjat ie nam lrabrosn. snlge
popuitat ie ustrajnost. No, vaZnoje zapodeti.
Isus nas deka. 0n ie nas pnhvatiti, voditi i
pomoii r pomoii ie nam na tom putu. VaZno je
da mi damo od sebe ono Sto moZemo,
Bolja milost ie se vei nadovezati na naie
na$ojanje i naiu nuav.
Zakljudak
Sv. 0tac Papa nas potide da desto molimo
krunicu. Da se desto obraiarno \4an1i (naioj i
BoZjojMajci).
Sjeiimo se joi jednom Isusovih Lijedi koje nas
pozivaju na plavo obraienje: - Tko hoie Zivot
svoj spasiti. izgubit ie ga: a tko izgubi Zivot svoj
poradi mene. taj ie ga spasiti (Lk 9,24). kus je
na knlu prividno izgubio brtku (izgledalo je da
je zlo pobrledilo I No to je samo tako izgledalo,
jer upravo tim nporazonn Isus je pobrledio
davla. Zlo r Srnt,
Isus nam je pokazao put obraienja - put
pobjede. Za to.1e potrebna:
- poniznost
- posluino* tvolji Odevoj)
- nesebicnost todncanje)
- predanost lu ruke BoZje)
- Neka nam lsu-r Pomogne slijediti Ga
na putu do konadne pobjede - do Usksa.
Vrbnik. konzmena snjeda. 02. travnja 2003.9.
O. Enin tlhiii. karneliianin iz Krka
roile su dvije godine otkakoje u Vrbniku, nakon odrZanihizbora, veiinu r-r opiinskom
vijeiu dobila Hrvatska seljadkastranka koja je tako dobila imandat za imenovanjepredsjednika opiinskog vijeia te jeimenovan Franjo Toljanii na tudr-rZnost.Kako Vrbnidki vidici umeduvremenu nisu izlazili, ovo jeprr o predstrvljanje javnosl i.
W: Pronjenana Zakona o
lokalnoj samoupravi, Vrbnik viienenta naielnika, nego tu dttinostob av lj a predsj ednik Opii n sko gvijeia. Kako je organiziran rad
opiine?Franjo Toljanid: Predsjednikopiinskog vijeia je volonterskafunkcija i za svoj rad dobivamnaknadu, kao i po odrZanimsjednicama, kako to predvida
Statut i sistematizacija radnihmjesta u opiini. Premasistematizaciji opiine stalno su
zaposlene tri osobe i to prodelnicajedinstvenog upravnog odj ela.
komunalni redar i radunovodstveno-administrativni referent. S obziromna prihode opiine Vrbnik i opseg
posla, nije moguie otvarati novaradna mjesta.W: Zakoni o lokalnoj samoupravimorat ie se usuglasiti s europskint
standardima. Poznat je primjerFrancuske koja ima dvije tredine
mal ih organi zacij skih j edinica koj e
dobro djeluju u zadovoliavanjupotreba stanovnika.Gdje je tuopiina Vrbnik?F:T.: Male jedinice imaju prednostjer su ljudi koji ih vode dobro
upoznati s onim Sto treba ljudima u
nj ihovom kraj u.Proradun opiineVrbnik iznosi 4,5 milijuna kuna ion predstavlja stalni prihodOpiine, bez dodatnih davanja. Upredhodnom periodu opiinaVrbnik dobila je novac iz drZavnog
proraduna za izgr adnjt ulazno-
izlazne ceste, kao i za asfaltiranje
lokalnih cesta, Stoje i udinjeno, aliu posljednje dvije godine moramo
se oslanjati uglavnom na svoje
prihode.
W: Spomenuli ste ttlazno-izlaznucestu i parkiraliite koji su
izgradeni joi za protekle uprave,
zapoieli su i radovi na Zgribnici,ttli stalo se na pola puta.Gradani igosti uputili su niz primjedaba na
de v as tacij u stj enov ite ob al e
jedinog kupuliita. ali sre stoji.
F.T.: To je poseban problem, jerprema Zakont, nad priobalnimobjektirna koji zadiru u pomorsko
dobro opiina nema ingerencije. Napodetku mandata nove uprave
Zgribnicu je pre-eledala lr-rdka
inspekcija, a potom je pokrenutpostupak za uredenje i dobivanjegradevinske dozvole. No,administracqa je spora, pa joinema pravog rjeSenja. Dakle,
drZava je vlasnik pomorskog
dobra. ali ne dini niSta na uredenju.lz mnogih priobalnih mjesta na
Jadranu dolaze primjedbe da biupravljanje trebalo dati opiinama,pa da sami stanovnici odlude kako
ie izgledati priobalje.VY: Vrbnik ima i predivnu plaiuPotovoiie do koje se sada moiedoii i novoasfaltiranom cestom. a
proile godine kupaii su dobiliugostiteljsku ponudu.Hoie li i ovegodine biti sliino?F.T.: Opiinsko vijeie dalo jesuglasnosl za obar ljanje
ugostite lj ske djelatnosti.organizirana je i naplata parkiranja,a bitno je da koncesionar osigura
distoiu i urednost. Na podrudju
naie opiine ima dosta sludajeva"divljeg" kampiranja, ali tu moZe
pomoii samo policija.Ove godine
uvodi se pilot program praienjatakvih gostiju.Komunalni redar
nema ovlasti legitimirati takvegoste, on ih samo moZe upozoriti ipozvati policiju. No, treba bitioprezan da ne dode do neugodnih
situacija. Takoder. Odlukom o
komunalnom redu predvideno je iodlaganje smeia na odredenimmjestima jer inade slijediprekr5ajna prijava protiv osoba
koje kr5e komunalni red.
Odlaganj e gradevinskog materij ala
u staroj gradskoj jezgri dopuitenoje samo kraie vrijeme za 5to se
plaia simbolidni iznos i gradani su
duZni sami prijaviti i organiziratiodvoclenje. Neke opiine na Krkune dopu5taju gradnju u ljetnimmjesecima, no opiina Vrbnik nema
takvu odluku, alije zaradovepotrebna predhodna dozvola .
VY: Vrbnik je joi uvijek najieiieizletniiko srediite na otoku Krku.ali gosti mogu odsjesti samo uprivatnom smjeitaju. Planira li se
obnov a nekadainj eg hotela?F.T.: Opiinsko vijeie donijelo jeodluku o adaptaciji i u tijeku jeizrada projektne dokumentacije.Jedan dio zgrade opiina bizadri.ala za svoje potrebe te bi tako
u prizemlju bile druitveneprostorije, ditaonica i djedji vrtiikoji sada radi u neadekvatnimuvijetima u zgradi Skole kojoj je tajprostor potreban. U taj dioukljudena je kuhinja te terasa, dok
5
bi se gornji kat dao u koncesiju na
dvadeset godina najpovolj nij em
ponudadu. Natjedaj je vei objavjen
i u predvidenom roku stigle su triponude, a izabranaje tvrtkaDELIA MAK d.o.o iz Zagreba.
Postignuta cijena je 600 eura
mjesedno uz obvezu uredenja.
W.: Tvornica Vrbenka ugasila jesr oje strqeve i. koliko smo upoznati.
nad njom je pokrenut steiaj. Iako jebilo nekih zanimanja stranih idortncih kuptcn. objekti nisu
pronaili novog vlasnika i postoji
bojazan da se vremenom devastira
kao i niz objekata u Hrvatskoj. Sto
opiina misli poduzeti?F.T.: To nije jednostavno pitanje,jer je Zivot veiine na5ih ljudi biovezanuz tr-r tvornicu. Opiinskovijeie je joK prije ovih posljednihdogadaja razmatralo to pitanje tesrno se sloZili da je turizam naiabuduinost paje to podrudje po
novom prostornom planu
namjenjeno u turistidke svrhe.
Naravno, to je veliki investicijskizahvat koji Vrbnik nema sam
snage izvesti, ali mi u buduinostitu vidirno sportske sadrZaje, bazen
(za5to ne?), sportske terene i druge
objekte turistidke ponude.
W: Iako je otokKrkbogatpodzemnin vodama, neka mjesta joiuvijek nisu prikljuiena na vodovod.
Sto se radi na tom podruiju?F.T:. Napokon rjebavamo opskrbu
vodom viSih zona Vrbnika, pa su u
tijeku raclovi na vodovodu Sipun-
Ljupoljica, te rjeSavanje pitanjavodoopskrbe naselja Garice i
Risike. Projektna dokumentacija je
u zavr5noj faziitreba raspisati
natjedaj za rzvodada.Rijed je oinvesticiji vrijednoj oko 25
milijuna kuna za izgradnjuprimarne i sekundarne mreZe.
Lokacij ska dozvola je ishodovana,
a dobivanje gradevinske dozvole jeu zavr5noj fazi,tt investiciji osim
opiine sudjeluje i Ministarstvo za
javne radove.
W; Ne treba posebno isticatimjesto i znaienje Vrbnika kao
kulturnog srediita.Koliko izOpiinskog proraiuna ide na
kulturu?F.T.: U Vrbniku djeluje kulturno
druStvo Frankopan i Vrbnidka
grafi dka akademij a.Odlukom
opiinskog vijeia 43 tisuie kuna
namjenjeno je Frankopanu, a oko 20
tisuia VGA za ostvarenje njihovihprograma. Nedavno je na Placi
postavljena tiskarska pre5a, otvara se
lapidarij, djeca i mladi vjeZbaju
folklor. a evo i Vrbnidki vidici nakon
dvije godine ponovno izl.aze.
VV: Opiina Vrbnik jedan je od
osnivaia i suvlasnikaelektroniikog medija, Radija OtokKrk. No, iini nam se da
intormirnnje javnosti nije na
zavidnoj visini.F.T: Ne bih se u potpunosti sloZio,
nai "usmeni"Internet odlidno radi,
pa se tako, dim zavr(i neka
sjednica opiinskog vijeia odmah
duju komentari i sve se zna. A Sto
se tide lokalno-e radija, u Vrbnikutreba rijeiiti problem dr.rjnosti.
VV: Vierujetno da je tako, ali iizvan Vrbnika ima puno ljudi koje
znnima ito se tbir a u mjestLr u
kojent imaju vikendictt ili ga
jednostavno vo1e. ly'o, kako djelujeTur i s ti i k a z a.i edn i c a ?
F.T.: Trenutadno Turistidkazajedica nema zaposl enog
djelatnika i, zanimljivo je, ali se na
raspisani natjedaj za djelatnikanitko nije javio. Tako je osnovni
posao raspodjeljen na dvijeturistidke agencije. Inade, odrZanaje izborna skup5tina, imenovano
vijeie TZ koje ima osam dlanova, a
novi je predsjednik Ivan Juranii.Opiina podrZava radTZ-e, oni su
organizirali i izgradnju WC-a na
parkiraliStu. TZ ubir e boraviSnu
pristojbu i duZna je kontroliratiboravak gostiju. Osnovni smisao
TZ je da kroz samofinanciranje
osmisli ponudu mjesla. te na taj
nadin odrZava rad iste.Ukoliko to
ne bude tako. znadi da nam TZnetreba, te ju stoga neiemo moiisufinancirati. Ovo se odnosi na sve
proradunske korisnike. Bez
konstruktivne suradnje, dogovora,
programa i rezultata niti jedan
proradunski korisnik neie moii bitisufinanciran iz opiinskogproraduna. I ove godine naplaiivatie se parkiraliSna mjesta u periodu
od 20. lipnja do 10. rujna, a cijenaie biti 3,00 kune po satu.Osobe sa
stalnim prebivaliStem u staroj
gradskoj jezgri Vrbnika moii iekoristiti povlaStenu kartu tt iznosu
od 200,00 kuna za period naPlate,
a to se proile godine pokazalo
funkcionalno, pa smo imali viSe
slobodnih parkiraliSnih mjesta u
Spici sezone, nego u rujnu. Sto se
tide naplate priveza u gradskoj luci,
to je u nadleZnosti Ludke uprave
Krk koja ie u sezoni poslati
djelatnika za nuplatu priveza.
VV: Vrbnik ima sreiu da mladi iznjega ne odlaze, osim na
ikolovanje. Ima sve viie mladihljudi s fakultetskorn naobrazbom,pa kako zamiiljate njihovoukljuienje u buduii razvoj?F.T.: iinjenica je cla su ljudi kodnas sve vi5e apolitidni.Kadgovorimo o Vrbniku ili o manjimlokalnim sredinama obnaianjevlasti nije politika, a niti "slast"
kako se to u poslovicama kaZe.
Opiina se ne smije poistovjeiivatisa pojedincima, zato naglasak
uvijek stavljam na opiinsko vijeie.Nagla5avam takoder dobru
suradnju uglavnom svih vijeinikajer smo svi shvatili da kadgovorimo o svom mjestu ne smije
biti politike niti strandarenja. Stoga
se nadam i odekLrjem da iemo se
svi zajedno, a posebno fakultetskiobrazovani ljudi, pozabaviti
izradom ponude jednog nadaleko
prepoznatlj ivog i turistidkogproizvoda koji ie nai lijepi Vrbnikpostaviti ne nrje\lo koje mtt Po
njegovoj kultumoj I povijesnojzasluzi i pripada. Na kraju, svimditateljima Vrbnidkih vidika Zelim
sretnu Ivanju.
Razgovarala Jelena Butkovii
1- yrbnicki vidici su prilika da
V;:;:ll,T:[]:'J;-:',JOpiina bilo da su u tijeku ili u faziplaniranja. Ovdje iemo se osvmutina ono Sto je udinjeno u razdoblju od
200 I .g. d. od posljednjih izbora pa
do danas.
I. Kapitalni projekt koji se realizira udvije faze je izgradnja
vodoopskrbnog sustava. Prva faza se
odnosi na izgradnju vodovoda u tzv.
Viioj zoni Vrani i postavljanje novihvodovodnih cijevi u ulici Sipun, na
Grohotu i Ulici popa Frana Volariia.
Druga faza odnosi se na gradnju
vodoopskrbnog sustava u visokojzoni Vrbnika, te Garici i Risiki.Ovako izredeno to zvudi dosta
suhoparno, ali radi se o vodi kojaztadiLivot u stvarnom znadenju te
rijedi. Na na5em podrudju otvaraju se
nove moguinosti razvoja. Lokacijskedozvole za mjesne vodovodne mreZe
za naselja Garicu i Risiku vei su
dobivene.
II. U ljetnim mjesecima velikproblem nam predstavlja poveianpromet. Dolazi do guZr i. ne rroze. svi
smo uostalom tome svjedoci. Da bise popravila situacija na tom planu
pro5lo ljeto pristupili smo novoj
regulaciji prometa. Tako smo uvelinaplatu parkirali5nih mjesta. Ali, Sto
je joS vaTnije. na Vajavini smo
izgr adlli parkiraliSte za detrdesetak
aulomobila. Medutim, ima
parkiraliSnog prostora gdje se ne
naplacuje. kao npr. Na mori. u
dvoriStu hotela Vrbnide nad morem ina Japnenici. Od prihoda kojeg smo
ostvarili naplatom parkirali Snog
prostora, plaiene su osobe koje su inaplaiivale, proSlo ljeto to su biliradnici koji su ostali bez posla u
Vrbenki.
III. Komunalni otpad odvozi se u
lj etnim mj esecima svakodnevno,kontejneri se peru jedanput tjedno,
tako nema neugodnih mirisa iprepunih kontejnera. Ovo su vaZne
stvari za svako mjesto koie Zeli
razvijati turizam.
IV. Napokon je proSle godine Vrbnikdobio ribarnicu u zatvorenom
prostoru. U ribarnici se nalaze detiriprodajna mj esta. Prostor udovolj ava
svim sanitarno-tehnickim uvjetima. a
stanovnici Vrbnika su tri puta tjedno
opskrbljeni svjeZom ribom.
V. Konadno su ulice: Vinogradska,
braie Trinajstii i Frankopanska
dobile javnu rasvjetu.
povr5ine. Sada moZemo raspolagati
tim zemljiitem, tj. moZemo ga
prodavati ili davati u zakup. Najednoj od sjednica Opiinskog vijeiaodludeno je da ie se od prodaje
izuzetr pa5njaci koji ie se davati na
koriStenj e prema v aLe(em obidaj nom
pravu.
VIII. Na podrudju Zabrdi planira se
izgradnja Male poduzetnidke zone,
uglavnom izgradnja ganLa za
poljoprivrednu mehanizaciju. Tako bise grad oslobodio traktorske buke u
ranim jutarnjim satima.
VI. Od planova Ze[mo spomenuti
dru5tveno poticajnu stanogradnju ilii zgradnj u popularno nazvanih"eadiievih stanova". Oni bi se gradiliiznad Jira prema Vranan. Sada
radimo na dobivanju gradevinskih
dozvola za izgradnju 27 stanova.
Velidina stambenog prostora je
uskladena sa potrebama koje su
izkazane u provedenim anketama.
VII. Od Ministarstva poljoprivrede iSumarstava dobili smo suglasnost za
raspolaganj e polj oprivrednimzemljiStem koii ie bio u vlasni5tvu
drLave. Radi se o cca 2091 ha
IX. S ostalim opiinama i Gradom
Krkom potpisali smo sporazum o
zajednidkom fi nanciranjuprotupoZarnog prosjeka s elementima
Sumske ceste OmiSalj -eiZiei.
X. Na kraju Zelimo reii da jedokument od iznimne vaZnosti -
Prostorni plan uretlenja OpdineVrbnik u fazi dobivanja suglasnostiod sffane Zupanijskog zavodazaodrZivi razvoj i prostomo planiranje.
Prodelnica jedinstvenog
upravnog odjelaMirjana Polonijo
7
Ane Perova:
ok smo sideli za stolon t
iakulali, Ane Perova je
nikoliko puti napomenula: -
sad iu poi va devedeseto leto. Pogjej
me. Ognja nis va Zivotu mirila, iglu
moren bez oial vedit, ni gripi nis
nikad imela. Va postiji sen Par dan
leZalajedino kad sen rajala. Jel to od
one kvaienice, (ni mi bila bai dobra)
ili od palenti na den smo se zgojili. Kizna... Kad sen bila divojdica bila sen
slabovita. debula. Brati su rekli
materi: Ma hote s tun malun doktorici
pogjedajte kakova je. SH smo Vrh
konjin ke doktorici Luciji Kaliterni.
Ona je rekla materi: - Davajte maloj
nikoliko landic poterbuiini ma ne
jako polriganih i malo za poPit
dobroga demoga vina. - To je bila sva
likarija. ViS sad ke leta sen doZivela.
Da mi se vnuk oZeni, zatancala bin
na Placi od svega srcal Volin da je sve
cisto i porejeno pokla sen starije sve
viSe pazin na to.
Ane nastoji kuiu, dvi volti, dva dvora
i stelbi i roZice va pitarih. Sveki dan
je u kieri na obedu, - tamo sen va
kunpaniji. pjaZa me televiziju
pogjedat, degodare proditat i z vnuci
se kad su doma, na5alit se...- Sveki
dan gre na luzarij, a voli pohodit iMajku BoZju Gospoji.
Mene od vavik zovu po ocu Ane
Perova, jer moj otec je bil Pere, matije bila Ure, bilo nas je devet dice i svi
smo bili Peri. Svi smo jali z jedne
zdeli. Ako sijala, dobro, ako ne,
zgorun stelbun lei. Od oca nis dula
gerde besedi. Sveku veder k nan su
prihivali susedi. Vrata su bilaotvorena. Otec se je volel naialit, bilje vesel dovik, ikerkjiv.Zelbibrimbiradu i sopel. . . sve je znal sost.
Ni pasal Mesopust, a da on ni bilmaikaran.On i stari BoZina zajedno.
Dal bi pod ruku jenu kjondicu i paftil
na Placu.
Moj otec, a i drugi muZi kad su se
predveder vraiali z poja i kad su
pasivali pol Svetoga Ivana zokrivali
Naranda se verh iubavi daie,
ki ju daje, da se ne Poknie...
su se - kapu v ruki i do domi su moliliza mrtve. iudo smo molili.Moja mat je nastala kuiu i hodela na
trgovinu va Krajevicu. Najvi5e z
tujun robun. ViSe puti je bilo veder
prit i vaje v jutron poi z brodon. Na
nediju nas ni pu(iala kuPat ai daje
nedija. Na svegdenj je bilo svekako.
Ja bin rekla da se gren kuPat, a ona: -
Ane, hodi se kupat, kad Pride5 doma
de ie jist. Od kupana se oladni. - Sir
naX koga smo delali je hodel zgorun
dragun, mati bi ga stergovala.Znase
oZdraviManji se je moralo bit
doma. Zdravu Mariju smo molili svi
skupa, sveku veder. Na nediju, ako
nis bila na videmji, ni me Puiiala ni
na tanec. Po vidernji smo tekli berzo
na Placu, iapat mesto. Najboje je bilo
pol 5pini, ai seje gjedalo ravno
kuntra mladii. Na veder je tanec bival
vaViteziievon domi - tu su bivali
sokoli, sopli su va harmoniku, a na
Skujici va sopeli. Mi smo hodeli malo
simo. malo tamo. Natancivali smo se,
jo5 ako bi ti po polki mladii Podalnarandu, toje bilo velo veselje.
A do narand je bilo jako te5ko Prit.Po vodu smo hodeli na Kelk. Kebel
na glavu, koliko puti sen s
kunpanjicami priSla na verh briga,
ako smo videli mladii kih smo imeli
rado, prosuli bimo vodu i oPet z
dolun brigon na Kelk Po drugu vodu,
sve to da bimo se malo vi5e vrimena
zabavili z ven kuie.Vi greste sad na "hodanje" i mi smo
hodjivali. Pervo ocu, a onda muLu z
obedon ven. NaIe verbenske Zeni su
se prije dudo nahodjivali.Z goru
Dubdiien je hodela paradaLen z
obedi i to delgo. Ja sen hodela dodar
na Tohoraj mluLu z obedon. Doma bin
prenesivala vemju pomidon ili vei de
je bilo, nakare brince derv.
Tako malo po malo nabrali su se leta,
a ti i ja smo se denes lipo poiakulali.
Ane je sprotu skuhala degodare fino
kafe.Zazvonelo je i polne i ja sen
morala poi doma, a Ane mr je rekla: -
jo5 kadgodare pridi i joi koga god
prepejaj pe iemo se lipo pogovarat.
Razgovarala: M. Kralj ii
^IAL SI, BOfu, MOI
Jedno popolnebili sno posve sami
criki,BoZe mojTi i ja.Gjedali smo se v'oiihabaliprez besed.
Znal sia nii Ti nisen rekla,
sve.
Sve ie me pojida,ie bin otela a ne moren.
lle moren sama,
ne moren prez Tebe.
S/a sen s crikvemimija.ai, zaparalo mi se ieda si rekel:Sve inole-s'. ma s menun.
Maija Boiii, rod. Trinajstii2.3. 2001,
ko zna od kada prenosio se
tustimice, tj. usmenompredajom na5 domaii kanet
od pira do pira, odjedne do druge
mlade maie, s jednog koljena na
drugo. U raznim prigodama,sveianim i svagdaSnjim. pjesrna jepomagala va poslu da bude legji.vazabavi da bude lipia. A kakoizreii drukdije os.ieiaie koji stmjeZivotom. os jeia je l.jubar i i
razodaranja, deZnje i tuge, radosti iboli nego pjesmom.iul seje kanet v noiah dok su
kumpanije mladii hodeli po gradu.
O, jaj, ni-na, ne-na,
Rekla da ie bit mojaTa divojiica mlada..
Kantali su teZaci i teZakinje hodeiz veni il jizde(, na mulcih il oslihsvejedno. Va dvorih sidei, s
preslicun va njedrih jo( su mogliko divojki nikad, zakantat na(e
babi:
Volela bin se utopitiNina, nena, zlato moje,Volela bin se utopiti.Neg Morova jubn bitil{ina, nena, zlato moje,I,{eg morova juba biti.
Jedan stih kao eho
Lltkan je -qotovo u sve
naie domaie pjesme.
On je istodobno ukraspojedine kitice, ali iiansa za one koji ne
znaju rijedi ili ne
poznaju melodiju da
se i oni moguprikljuditi pjesmi.
Na(e druStvoFrankopanizdalo jenosad zr uka,a nazvalismo ga
upravoprema tomstihu: Trajna, ni-na, ne-
na. Na CD-u jesnimljeno 25 skladbi.Cijeli ovaj projekt koji je
iziskivao mnogovremena i truda napravilismo iz dva razloga. Kaoprvo, htjeli smo spasitiod zaborava pjesme koje
baitinimo od velike starine, a kao
drugo zabiljeZili smo izvornopjevanje koje moZe posluZiti onimakoji Zele naudit kantat po domaiukao vjerodostojan temelj. Tonskizapisi snimljeni su od 1954. do
l]jiw,w,!w
1999. g. Prikupili smo amaterske istrudne zaprse do kojih smo moglidoii, snimili nabe pudke pjevade te
presnimili napjeve s rijetkih ploda.
Financi.jsku potporu ovom projektudobili smo od AED-a koja jefinancirana sredstvima Ameridkeagencije za medunarodni razvoj iPrimorsko- goranske Zupanij e.
Predstavljanje CD-a bilo je 29.03.o.g. Bila je to nezaboravna veder.
Kantalo se je i tancalo, a o tomevi5e od rijedi zbore ove fotografije.
9
:r,:1r::.::,rrlrrl:::l::rl rrr .:setedrii.:{ }sffi:::],:,,:l I rlrl:.lrrrl {iL:;rtr l{.1.ir::,1i,:,;eer
. 1l; {ili- :: 3"- f Frl! .fll. i '-' j '1' :!i-- - i--..
,/\.:fti. rr r" o.
-J'i{[.:;.i; ."'L'\!' 4 ^1%'- ,,. ^?*lI. -i!\l -,h {r.h6} .
'E"\e\\.#d:;,1.tYC",giZJE!/b"4aW-Yv re6r'-::t::::rt:,,,.::t:i::.:t::t::l w-_.4t@r&:g jel-
ffii[ttri-e=--'- l l
U razdoblju od 01. sijednja do 31 . prosinca 2002. godine Poljoprivredna zadruga "Vrbnik" ostvarila jeukupne prihode u iznosu od 15.014.882,40 kuna
U strukturi prihoda pojedini su prihodi sudjelovali kako slijedi: . . . . . .2002- prihodi od prodaje vina:na domaiem trZiStu . . .13.697.425,42
nainozemnomtrZiStu .....46I.619,08financijski prihodi 187.0t2,10
668.165,20- ostali prihodi (prihodi od usluga, tedajne razlike i sl.)
Rashodi iz redovnog poslovanja slijedeii: . . . . .2002- troskovimaterijala 13.743.664,99 ... .....16.501.496,63- financijskirashodi 494.926,44 . .99.521,39- tro5kovi amortizacije 110.09I,93 .395.251,83Ukupnirashodiposlovanja ......15.008.683,36
Rezultat poslovne godine 2002 je dobit od 6.I99,04 kn, odnosno 2.138,05 kn u 2001.g.
Ukupna aktiva Zadruge na dan 31.12.2002 godine iznosi 23.194.808,72 kune.
Struktura imovine je sljedeia: 2001
.6.210.140,50
2001
t5.673.655.64457.201.76432.082.64444.544,66
2001
16.996.269.8s
2002\1.462.359,64
24.310.001r.708.139.08n.r94.808.72
14.909.331,823.906.599,884.318.811,02
P. Z, VRBNIKIvan Volarii
Struktura izvora sredstava:
1. Materijalna imovina2. Financijska imovina3. Kratkotrajna imovinaUkupna aktiva:
l.Kapital irezerve2. Dugorodne obveze3. Kratkorodne obveze
.1 1.350.103,05
.23.164.640.93
.14.903.132.18
6.204.-r97,38
6.t97.539.29.2.663.968.86
10
o. da je Vrbnik viSestoljetno kLrl-
turno sredi5te otoka, neprijeporna je
dinjenica. Velik je dio kultumogablaga, ponajprije knjiZnoga, saduvan zah-
valjujuii prvenstveno spomenidkoj
KnjiZnici obitelji Vitezii. No, godine se
niZu i potreba sustavnog prikupljanja novi-je zavidajne grade, postavlja se kao
nuZnost, ukoliko se taj epitet kulturno-e
sredi5ta Zeli odrZati.
U knjiZnidarskoj je praksi uobidajeno
organizirati zavidajnu zbirku kao sastavni
dio narodne knjiZnice, Stoviie, prikupljan-je, obradba, duvanje i populariziranje
tiskane gracle i dmgih nosilaca infbrmacijas podruiju zlvicaju osnor nl je i trrjnrzadaia knjiZnice. Vrbnik je. naZalost.
jedna od njetkih opiina Primorsko -goranske Zupanije koja tukr u in'titucijunema, stoga drZim da bi zadaiu organi-
zacije zavidajne zbirke trebalo i moglo
preuzeti DruStvo "Frankopan".
Sto je zavidajna zbtrka?
Toje prikupljena, sredena i obradena
(klasificirana i katalogizirmna) tiskana i na
drugim medijirna pohranjena gracla kojasadrZajno obuhrafa \vu po\ ijesnu i suvre-
menu stvamost odredenog lokaliteta.
Opienito, ona obuhvaia:
a t publikacije objavljene na teritorijuzavidaja
b) publikacije gradana zavihja objavljene
bilo gdje u svijetu
c) sve Stoje publicirano o zavidaju ili nje-
gor im gradanima. bilo gdje u sr ijetu
Takva obimna grnda, s naglaskom na
knjiiniinoj gradi koja gorori o svim
zavidajnim aspektima te o ljudima, r1i-
hovu radu i stvaranju, sastoji se od:
a) znanstvene i strudne knjiZnidne grade
b) urnjetnidkog stvarala5tva
Vnte knjihidne gratle
Grada je zavidajne zbirke, po formi, vrlo
iilokog raspona, od knjige i dasopisa do
gramofbnske plode, audio i video kaseta,
dijapozitiva, CD a, CD - ROM-a i sl.
KNJTGA:
a) d1i sadrZaj govori o zavidaju
1. monografija
2. zbirna djela koja sadrZe samostalne
priloge o zavidaju
3. knjige u kojima ima nekih podataka o
zavidaju
b) knji-ue. dr.1i sadrZaj ne govori o zavidaju
1. skupina publikacija lokalnih tiskara
2. knjige znan.renitih mjeitana koje
'adr'Zujenr nc doticu zlr iclj
ilsoprsr:1. lokalni dasopisi diji se sadrZaj u-elavnom
odnosi samo na mjesto
2. pojedinadni brojevi dasopisa s dlancima
vaZnima zazbkku, bez obzira na jezik izerilu izlaLenja
NOVINE - kako u Vrbniku nema lokalnih
novina ffebalo bi prikupljati dlanke iz nov-
ina koje tzlazebllo gdje u svr.letu i na bilo
kojernjeziku, a govore o zavidaju. Ti
dlanci se izrezuju ili fotokopiraju i ulaze u
hemeroteku (zbirku novinskih dlanaka)
zbu-ke
POLUPUBLIKACIJE - tj. dokumenti
umnoZeni bilo kakvom jeftinom tehnikom
umnoZavanja. daju zavidajnoj zbirci
posebnu vrijednostjer one ne podlijeZu
zakonu o obveznom primjerku i najde5ie
je takva zbirkajedino mjesto gdje ostaju
trajno saduvane.
RUKOPISI su narodito vrijedan materijal.
a obuhvaiaju djela znamenitih ljudi te nji-hovu korespondenciju i biljeike
GEOGRAFSKE KARTE takocler ulaze u
zbirkuAUDIOVIZUALNA GRADA posebno je
vaZna, obuhvaia gramofonske plode,
audiokasete. glazbene t kompozicije o
zavidaju iii lokalnih autora, glasove
lokalnih umjetnika pjevada, narodnu
zavidajnu glazbu) i govorne (glasovi zna-
menitih ljudi, osobitosti govora i s1.)
iuraju se i notna izdanja kompozicija o
zavidaju.
Vizualnu gradu dine i grafike, reprodikcije
slika, crteZi, fotografije, filmovi, dijapozi-
tivi, razglednice, videokasete.
SITNI TISAK takoder je vaZan dio zbirke
jer se kao i polupublikacije zapravo jedino
tako moZe trajno saduvati, a dine ga letci,
plakati, programi priredaba, pozivnice,
prospekti i, po mom osobnom miSljenlu,
svakako vinske etikete vrbnidkih vinara.
Nabava
Od trenutka osnivanja zavi_ajne zbirke
potrebno je prikupljati suvremenu gradu.
No, cilj je popuna fonda stanjim pub-
likacijama. Do njih se dolazi otkupom ilidarovanjem. Posebno treba naglasiti da se
u zbirku ra\ nopravno uvrStavaju i
fotokopije publikacrja ako je originale
nemoguie pribaviti.
Kako je podmdje koje bi obuhvaiala ovak-
va zbirka ipak reiativno ogranideno, drZim
da se ne bi trebalo drZati prestrogih
knjiZnidarskih ktit"nja o materijalu koji jeprihvatljiv ili nije prihvatljiv za zbirku, a
da ona ne raste prederano i ne bude
nepotrebno optereiena. Rrjedju, barem u
poietku trebalo bi prihvaiati sve
ponudeno.
Obradba
Svarka jedinica grade mora biti inventa-
rizirana u posebnoj knjizi. preml vrsti
grade.Za svaku se izraduje potpuni kata-
loiki opis nakon provedene klasifikacije.
Grada ostaje u izvomom obliku, Sto znadi
da se ne smije koriditi, rezati, Iljepiti ilioznadivati Zigovima.
Zavttajna graila ne smije biti u slobodnom
pristupu niti je se smije iznositi iz prostori-je u kojoj se duva, ali do nje mora doiisvaki potencijalni korisnik.
Prikupljanje grade mogia bi biti trajna
zadaia svih osoba koje Zele dati svoj
doprinos oduvanju i promicanju vrbnidke
kultume ba5tine.
Ivana Vladilo
11
z
IU
ORSKO.GORANSKAIM
IT
PRt
cROS
AIP
NORN
PP
vAN
VRBNIKaaa
---- ----2
I
ANIJAP
)
I)I
BNEDENJA
TUMACOstale granice
GRANICA GRADEVINSKOG
PODRUCJA - IZGRADENI DIO
GRANICA GRADEVINSKOG
PODRUCJA - NEIZGRADENI DIO
r_--::l oBU HVAT U R BAN TSTTCKOG
PLANA UREDENJA VRBNIKA
Razvoj i uredenje povriine naselja
GRADEVINSKO PODRUCJE
I I NASELJA-rzcRADENr Dro
GRADEVINSKO PODRUCJE
I I NASELJA - NETZcRADENT Dro
Razvoj i uredenje povr5ina izvan naselja
f- ,;K l GOSPODARSKA NAMJENA -
I W I POSLOVNA komunatno servisna-K3
I---ffi UGOSTITELJSKO-TURISTICKA
I qffi NAMJENAsmiestajni kapaciteti -T1,
vikend i apartmanska naselja - T2,
turistidko naselie -T3
rel,,.t ilff,:lif 'EKREA.TJSKAsportsko-rekreacijski centar - R1,
rekreacijsko podrudje - kupaliste - R2;
rekreacijsko podrudje - obalno more
namjenjeno kupanju i rekreaciji - R3
Cestovni prometpost. plan.t-------I -
KoRtDoR DRZAVNE cEsrE
f---r----t -
- I ZUPANTJSKA cEsTA
T-----1I E -l KORTDOR LOI(aLNE CESrE
Pomorski promet
f--=---l LUKA OTVORENA ZA JAVNI
I ul I PRoMETLoKALNocZNAcAJA
r----^----1I e) | PRrvEzrsrEtt
Uvjeti kori5tenja i za6tita prostoraPodrudja posebnih uvjeta koriStenja
Ettl cRoBLJE
Morske povr5ine
Promet
POVIJESNA GRADITELJSKA
CJELINA - I. STUPANJ ZASTIE
13
U dubini iume, u dvorimadrevnimtihi je kantunifukojemspticamaisVamaZelimo podijelitnuie bonace komadi6.
zn dazrali smo se pozivu.
I lpr.to storinu uzranika\taf kr.nrlo je u iumu putemkoji je toliko dobar da se, na sreiu,moZe voziti autom. S jedne i s
druge strane su napu5tene oranice,dermuni i Suma. Mnogima. maneiemo pogrije5iti ako kaZemoveiini gostiji bijaie to prvi posjetGradcu, prvom obitavaliStuKnezova krdkih.
U zelenilu, unutar nekad dvrstegradine, a sada ostataka zidina,odvijao se nesvakidainji dogadaj -predstavlj anje pjesnidko-grafidkemape "Komadii bonace" MarineValkovii i prof. Nevenke Arbanas.Listovi mape, koja je bibliofilsko
izdanje, krasili su zidove crkvicesv. Duha. Ovaj nesvakidainjidogadaj podeo je pjesmom. Jasnaje otpjevala "Onisti put." Slijediloje kazivanje stihova. Iskreno itoplo govorili su ih ElenaGr5kovii, Ivana Kordii i KatarinaKraljii u pjevanju im se pridruZilaIvana GrSkovii i Ivan Lukarii koji
je sjajno vodio program.Na gitarama su prebiraliMiljenko Valkovii,Zeljko Kovad i SlobodanVujovii, a pomagali suim krilati sopdiii koji suneumorno dvrkutali ne
Lele(i zaoslatt zapjevadima. A kad jezapjevala Klapa Krk izOmi5lja, pjevanju su se
pridruZili mnogi odprisutnih.
ZadrLa\i smo se
do kasnih sati.Na Gradcu jebilo prekrasno,ma baS kako napiru. Na povratkusu stvarno trebalelampadine.
LWANJE
Iz,gubih se u ovimp ro s tran stv ima z,emlj e,
i bezglavo lutam.
Zivot donositek neostvarene ieljeu kojima od uje[nosti plutam.
I ruie se na me valovi,twku me vjetrovi,ali im se ne dajem.
Prkoseii samoj sebitvrcloglavo trajeru
Marina Valkovid
74
M. K.
Stoji mani Verbniikspod njun je vodnidkav leti je studena.
eerpala ju je ljuba mas nje prebelima rukamumladjehnaVerbenka
pelznula sen se z Kdstinun iDominikon. z mojun rnuijunna Mandrii. Poipr.lan per
bando na Kelk. Nuluk. Stari Kelk.KaSkovicu. Vodicu r N{edr idrcu.Svin tin je obrubjena naSa dra_sa.
Partimo kuntra portu pek pogjedanva on kantun kadi je bila vodica.Serhi me pasivaju kad ju vidinonako zabuikanu, kako dajekuZna. Stari su se Verbendani nanjoj zgojili i nigdar ni nikogar odnje terbuh stisnul. Zvali su je..Vodnidka". Da miju je samomalo vidit, poipijat, poi do nje pokamenih stelbicah, ruku va njnumodit. onako studenu i iaru koanber.
Pravin to vnr-rdji pek oni zimjupe5iiie, hitaju ih kroz onu Skujupri verhu, habaju iel pjusnut. Neduju ni5, ne veruju. Zimjen i japeliii v persti, para mi se kako dai sedaj iutin onu nje studen. Hitanga nuter, ma ni5! Ki zna je jo5ieondi, morda se je povelkla od jada,urtala na niku drugu bandr-r, kadi ierabit.Ne bilo dudo da se je ofendila!Svi su je vavik pili i duperali.Imela je i ona svoju tablu oz-eora
nabandanu za furelti ki su ze jitunVrbnik dohajali. Na tabli je pisalo:ZDRAVA I PITKA VODA NAhervatskom, talijanskom i deSkomzajiku. Svi su do verh stelbicprihajali i dudeli se da z kud zvira.sranjena pod tun Skracun i po vojise spuiia i dviZe.Tvorec ju je onako lipu judenpodaril da jin sluZi. Veli je to dar!
l3.otobra 1911.a
operl ju.je iblagoslovilpresvitli biSkupAnton Mahnii.Ontrat je vodatekla po gradu na
desetek Spin. Nax.. ..Lfl snJrcl se Je
skalnica prelivala,blago se je imelokadi napojit, a
tei.aci i namirniciruki oprat i
razhladit se. Poleti kadje vodagradu tekla na uli,one na mori jebilo vavik.ierpali smo ju ze
suricun va kebelal kebladu. nosiliju pod svitkon naglavi. Sedaj
imamo vodi napretek, neie nanpresuiit. Manigdar maj vei pit
onakove slatke, gultne, mehke istudene "vodni5ke".
Doli tun, vodun, ni nu nuntri Verbendani jahahuMladjehni, ti mladi.
Marica StaxiiMilii
Pe de ju je rabilo onako zabuikat?Ni, ne! ee se ni moglo r-rilelat jenelipe miteladi. da ju kroz njegjedamo, kad ju vei ne moremopit.Zgora njoj ne rabi nabandatplodu. nego slavoluk kameni zadje ondi oduvik. od iskosnalPartili smo mi Zalosni nazad.opeta gjedan Nuluk. Kelk. r'a ne
kamiki i skalnice. r,a r,'odu. Gjedankamene Skrili na kih su nan babi imatere. ma i rni. ne tako z davnikjedali r robu prali. Skalnica, vakoj su bijice i odela namakali,sedaj stoji z bandi okerhnjena ipozabjena. Na dnu stelbic onamala slatka vodica za relentatrodu. i leti studena, v zimimjadna. sedai ie pozelenela odjada.
Verbnikje ves opasan z vodun: vPoju, Rovozniku, Grabrovniku.Otud je Verbnik voda potekla
I5
RNrl+
ELl-r
II
2lLd.
rh
- red -510 sodina - 1493.
pgodine - pop BlaZ BaromovI sin z Vrbnika. tada kanonik
senjskog Kaptola. tiskao je
Brevijar u Veneciji - u tiskarivelikog majstora AndrijeTonesana. Bila je to, prema naiimsaznanjima, detvrta glagolj ska
knjiga umnoZena tiskom nakon
hrvatskoglagoljskog prvotiska -Misala po zakonu rimskog dvora
tiskanog 1483. godine.
Nekoliko posebnosti dine
Baromiiev brevijar dragocjenomknjigom. Saduvano je samo pet
primjeraka. To je prva knjiga u
dijem je kolofonu objavljeno ime
na5eg dovjeka koji je sudjelovao u
Stampi knjige. To je prva knjiga u
kojoj se navodi da je rijed obrvijelu hrvackom. Baromiiev jebrevijar tiskan dvobojno, crvenom
i crnom bojom, s 33 retka u
stranici (svaki redak za godinu
Kristova Livota na zemlji). Za tu su
knjigu izmiSljene i upotrijebljenetzv. lomljene ligature. a na njenojposljednjoj strani otisnut je rijedak,unikatni oblik znaka Torresanove
tiskare. To je prva
hrvatskoglagoljska krijiga dUi jekolof on tiskan dvoj ezidno,
odnosno na dva pisma -glagoljicom i latinskim. Ta
dragocjena knjiga tiskanaje s
napravom koju danas prikazulemoi kojaje ovdje, vjerovali ili ne,
stigla iz brodogradiliSta u Puntugdje je izgradena. Svaka dast islava brodogradili5tu, njegovimSefovima i njegovim majstorima!Moja ideja da se u Vrbniku postavi
spomen-tiskara BlaZu Baromiiu i
Dragutinu Pardiiu samo je malidetalj u programu projektaVrbnidke grafidke akademije kojeg
smo, kolega profesor ZdravkoTiSljar i ja, predloZili pred I I ili 12
godina. Taj detalj ideje bio je
.jednostavan (a ostvarenje malo
manje jednostavno) : rekonstruiratiskromnu glagoljaiku tiskaru s
kraja I5. stoljeia -izrazdobljainkunabula - iz vremena kad su
naii glagoljaii (samo trrdesetakgodina poslije Cutenbergova izuma
Stampe) prigrlili revolucionarninadin umnaZanja knjiga. Od danas,
rekonstruirana tiskara bit ie Zivi
spomenik dvojici Vrbnidana koji su
tako snaZno obiljeZilidetristogodiSnju povijestglagoljskog liskarstva.Dakle, drvena tiskarska pre5a bit(,e Livo srce buduieg malog
vrbnidkog muzeja. Iako je izradena
iz drva. naoko gruba i masir na
(teZi preko 500 kilograma), preSa
je vrlo fini i precizni instrument za
otiskivanje tekstova sloZeniholovnim slovima. Svi njeni dijelovitako su mudro oblikovani i
proporcionirani, tako sretno i
skladno ispr-rnjavaju svoju ulogu,
da je Gutenbergov tehnidki izumizdri.ao punih 400 godina bez
bitnih izmjena. Stoga tiskarskitijesak moZemo smatratinajuspje5nijim izumomdovjedanstva (ako ne
najuspjeinijim tad, svakako,
najut j ecajnij im) poslij e izuma
kotada i ikara. Cjelokupno knjiZnobo-uatstr-o sr.r.1 eta proizr-edeno it
prr ih -100 -eodina od izuma Stampe,
nastalo je rudnim otiskivanjem -
fo14 po folij - uprar o na ovakvimpreiama.
Vrbnidka glagolj aika ti skara
posveiena BlaZu Baromiiu i
Dragutinu Pardiiu vei sada imasvoj znak pod kojim ie djelovati.To je monogram sloZen iz nekolikosimbola koje su tiskari inkunabularado koristili pri stvaranju njihovihznakova. Rijed je o simbolimaBoZjeg imena, Svetog trojstva,Kristove muke, Marijina imena te
inicijala imena Vrbnik, Baromii iPardii (vidjet iete ga na zadnjoj
#fl,[nEl+-Yxl
Znak Vrbnidke tiskare moZe se
opisati kao bijeli monogram u
obliku srca s kri2em u crnojizduljenoj padetvorini. Medutim,rako znak na prvi pogled izgledajednostavan, nije ga lako todno irazumljivo opisati. Mogli bismoga opisati kao obrnutopostavljene railje (ili slovo Y -ipsilon t ili kao kriZ koji stoji na
dvije razmaknute noge (poput
slova A). Iz dvora raSlji - kr1i.a ikoso razmaknutih nogu - dvijepolukruZne krivulje u lijevoj idesnoj silaznoj putanji crtajuoblik stiliziranog srca kojemu jedonji vrh izmedu krakova na
kojima stoji kriZ. Sa svake strane
padibuluma kriZa po jedna jeSestokraka zv ijezda. Treia j e
takvazv4ezda u sredi5tu srca. Ulijevoj polutki srca inicijal je B(za Baromii) a u desnoj inicijalP (za Pardii).U znaku Vrbnidke tiskareobjedinjeno je nekoliko starih,uglavnom kr5ianskih simbolakoji su vrlo desti u tzv.tipografskoj heraldici. Sto jesimbol stariji to u sebi krije viSe
znadenjskih slojeva. Stogaje izvrbnidkog znaka moguie izluditipetnaestak simbola.
16
stranici prospekta tiskare).Tiskara, dakle, ima i svoj prospekti svoj poster. Njihovorn kupnjompomoii iete daljnju opremutiskare. Dosad smo. ustvari. izradilisamo drvenu napravlt za rudnootiskivanje tekstova i ilustracij a.
Tom drvenom tijesku - vitiskalnici
- kako su ga nazivali glagolja5i.nedostaju joi neke stvari bez kojrhvitiskalnica ne moZe dati ono zbosdegaje konstruirana.Prvo i najvaZnije: nedostrjLrjojglagoljska slova, zatim stohf za
izradl tiskarske boje. klupa za
pripremu papira i su5ilica otisaka.Da bismo ito prije do51i do teskromne opreme bit ie nam ipakpotrebna pomoi _eradskrh. otodkih.Zupanijskih i republidkihpodupiratelja obnove i duvanjaba5tine i hrvatskog kulturnogidentiteta.U podetku, dok uz pomoi dobrihljudi ne dodemo do glagoljskihslova. tiskara ie otiskivatiprigodne, u linorezu i drvorezuizradene ilustracije, glagoljskeinicijale i likovne uradke studenataVrbnidke grafidke akademije. Takoiemo suvenirskom ponudom i samiprikupljati sredstva neophodna za
kompletiranje i odrZavanje tiskare.Nadamo se kako neie biti potrebno
joi cijelih l0 -eodina da uz tiskaruotvorimo i pianirani skriptorij ukakvome se, ovdje u Vrbniku.prepisivanjem na pelgameni.mnogo prije Gutenbergova izuma,umnaZalo liturgijske knji ge.
Va iskoni bje slovoI Slovo bje u BogaI Slovo bje Bog.
To su prve rijedi IvanovaEvanilelja, kako su ih preveliglagoljaii. Zbog tih su rijedi tiskari(ti kovadi tijela rijedi i tijela knjige)za svoga zaititnika uzeli svetogIvana Evandelista.Sveti Ivan je patron Vrbnika. Pored
njega, i ne znajuii, mora proiisvako Zivo biie koje ulazi u ovajgrad. MoZete ga, takoder, vidjeti iu povijesnom vrbnidkom grbu s
knjigom i Jaganjcem BoZjim u
lijevoj ruci. Sve do podetka 20.
stoljeia zaititnik svih tiskara, u
Vrbniku (.e u 21. stoljeiu na
najbolji nadin duvati duh, ideju itijelo ove tiskare - spomenikadvojici vrbnidkih sinova.
I na kraju jo5 jedna sitnica.U vrijeme vladavine drvenih pre5a
(bilo ih je po dvadesetak r-r veiojtiskari) svaka je morala imati svoje
ime. U pravilu, prele su. ba5 kao ibrodice, dobivale Zenska imena izrnitologije, Iegendi ili iz Biblije.Vrbnidkoj smo preii dali ime vilenajzasluZnije za njen dolazak u
ovaj grad. NaSa dobra vila zove se
Marina prezimenom Valkovii injeno je ime bakrenim slovima,nadam se, zauvijek zakovano na
delo vrbnidke preie.Hvala svima Vrbnidanima za
ovaj dan i hvala svetom Ivanu Sto
joi uvijek ima Vrbnika. Zivjeli!
Govor kojeg je prof. Frane Paro
izgovorio pri godom otvaranjaVrbnidke glagolja5ke tiskare 31.
svibnja 2003.godine.
W|:{XX::::::::rW::.,,,i:::.:::t:::l:::::l::::lil:i,lll:
f tit:::l:::i:r:::::i:,:r..::r::::iiiliiririri
luii:::t:::::iti:ir::::llr:rrri,rr,':., l:
.::::::::1.:::::,]::::::::].]'':
i,...r:ii..:::.Ml'r:i::..i.//f 6X,rt:::,,,i1. , r,"
17
Mladi izvode recital Spomen na muZa
...Lipi nai grade,duvamo tvoj e vridnosti...
("Vrbniku", ZoraYolaii - Perhat)
- - oliko ie znanih i neznanih
Kln*T;:iil:t.lTi ",*.
od 900 godina njegovogpostojanja? MoZe li na to pitanjeuopie odgovoriti itko od nas?
Dovoljno je da se osvrnemo okosebe i pogledamo mnogobrojnearhitektonske spomenike (PodKe5tel ili ono 5to je preostalo odgradske kule sa zidinama, crkve ikapelice, ulice...), oltare i skulpturena koje nailazimo u sakralnimobjektima i u privatnom posjedu,slike, knjige, da ne nabrajam dalje.Neki od tih predmeta doneieni su u
Vrbnik pa su svojim boravkom unjemu postali dio kulturne ba5tine inaslijecla koje su nam "naii stari'ostavili joi prije viSe stotinagodina, preZivjevii u tomvanj skom svijetu nedokudivihmaterijalnih veza i odnosazahvaljujuii brizi nj ihovihvlasnika. Neki su pak nastaliinspirirani upravo i iskljudivoVrbnikom. Ovi poslijednji tema su
ovog dlanka.
Od doajena naie umjetnost koji su
boravili i inspirirali se Vrbnikom,nabrojiti iu samo neke: MenciKlement Crndii, Vladimir Kirin,Lina Crndii-Virant, Marko Raiica,Vladimir Varlaj, Zlatko Sulentii... imnogi drugi. Svakog od njihVrbnik je odarao, stvorivbi u njimapsihologiju inspiracije, navevii ihda svoje neuoblidene impulseumjetnidkog mehanizma invencijei genija pretvore u, kako ih opisujeH. Bergson, "prelai.enje izdinamidke sheme u sliku". Iz tenejasne sheme - pojednostavljene iapstraktne koja egzistira u ljudskojmaiti, a inspirirane Vrbnikom,
,,&y.'1. ** . *: 'i:d' ; ''
Crndii - Vrbnik 1929-30.
njegovim ulicama, pejsaZem,
morem i ljudima, stvorena je od
strane tih likovnih stvaraoca. malopo malo, konkretna i jasna vizija"nj ihovog" viclenj a Vrbnika,Vrbnika kakvim ga susreiemo na
njihovim slikama. Ili, kako kaZe G.
Appollinaire, "Vanjitina viSe nema
nikakve vaZnosti, jer umjetnik sve
)rtvuje istinama. zakonitosti ma
neke vi5e prirode kojupretpostavlja ne otkrivajuii je."Od likovnih stvaraoca koji su
tematski obradivaliVrbnik prvo inspomenuti Crndica. Dio njegovoglikovnog opusa obuhvaiaju djela u
kojima obraduje motiv Vrbnika ipripadajuie mu okolice. MenciClement Crndii ( 1 865- 1 930) jedanje od izrazitih predstavnikarealizma u hrvatskom slikarstvu.koji nakon podetnih leiblovskihsl i karskih iskustava. svojimmarinama razvija disti plenerizam
visokog koloristidkog naboja inagla5ene pastoznosti boja. S njimzapodinje moderna hrvatska
& ,:,-ffi
grafika devedesetih godina 19.
stoljeia. Kao dak poznatoggrafidara W. Ungera, opredijelio se
za bakropis. Prvije nai likovnistvaralac koji je grafiku primijeniokao sredstvo samostalnogumj etnidkog izraza. Crndii j e
umjelnidka lidnost koja ostaje po
strani i od pojave Proljetnog salona
i od nacionalno obojenogprograma grupe "Medulii".
Osim Crndiia, uz Vrbnik moZemonavesti priznatog hrvatskoggrafidara i slikara Vladimira Kirina(1 894- 1964). Osim Londonom,Parizom, Itahjom, Splitom,Sibenikom, Hvarom i Trogirom,inspirirao se i Vrbnikom. Skolovaose u Zagrebu, Bedu i Londonu, teje suradivao sa raznim inozemnimgrafidkim dasopisima. Izmeduostalih radova, 1923. godine izdajei mapu pod naslovom "Hrvatsko
primorje". Kao naS eminentnigrafidki umjetnik zna(ajanje i pounaprij edenju grafidke opremeknjiga u Hrvatskoj.
1B
Neke od izvora svojih inspiracija,slikarica i supruga MenciClementa Crndiia. Lina CrndiiVirant (1819-1949) nalazi bai uVrbniku. Opus njezinih djelatematski obuhvaia krajolike,marine, mrtve prirode, figuralnekompozicije, oltarne slike iportrete.Motive otoka Krka slikao je i
Mirko Ra5ica (l BB3-1963), slikarrodom iz Dubrovnika, dije likovnodjelovanje proZima secesij sko
umjetniiko opredje ljenje. uz
pokuiaje pri lagodavanjusuvremenim slikarskimzbivanjima. Njegovo stvaralaitvo upodetku obiljeZava duhakademskog realizma, nakon dega
se priklanj a divizionistidkojtehnici, pod utjecajem Bukovca.Osim figuralnih kompozicija s
primj enom folklornih elemenata,
vaZan dio njegclvog likovnogstvarala5tva dine i akvareli sa
motivima Dubrovnika i okolice,otoka Krka i Kraljevice, koje je do
detrdesetih godina RaSica izvodio u
klasidnoj maniri, da bi kasnijeprimjenom posebnih tehnikaproizveo titravu, prozradnu tipidnomediteransku atmosferu, koja jekarakteristidna za to geografskopodneblje.U Zagrebu se od 1926. do 1928.
godine odrZavao Hrvatski proljetni
salon. Proljetni salon je kao
likovna manifestacij a svojimdjelovanjem bio jedno od glavnihpoporiSta likovnih strujanja sa
kraja dvadesetih i podetka
tridesetih godina 20. stoljeia(sezanizma, secesije,
ekspresionizma, neokl as icizma).
Jedan od nosioca te likovne"obnove' bio je i Vladimir Varlaj(1895-1962). Kao jedan od
znadajnih umjetnika (pripadnik tzv.
praike ietvorke)izlagao je na
Hrvatskom proljetnom salonu,
odrZavanom od 1916. do 1928.
godine u Zagrebu. Skolovanje u
Zagrebt i Pragu, a u njegovom
slikarstvu nezaobrlazno j e pri sutna
sezanovska komponenta. Vezan jeuz kubistidke i ekspresionistidkelikovne metode. U primorskimkraj olicima tematski obracluj e
Vrbnik, Baiku, Bakar..., te oni (uz
krajolike Dalmacije i predjela oko
Velebita) predstavlj aju osebuj nu
pojavu u hrvatskom pejzaZnom
slikarstvu (da navedem samo
neokubistidki izvedenu sliku''Vrbnik" iz 1921;).
Slikar Zlatko -ulentii ( 1 893- 197 l)
spada u osnivade zagrebadkogProljetnog salona. Pipada drugomMtinchenskom krugu "hrvatske
Skole" i polazi za tradicijom Radiiai Kraljeviia. Od tridesetih godina(u mrtvim prirodama, krajolicima,
portretima i aktovima)stvara koloristidkiintimizam, a1i slika idjelaekspresionistidkesnage. I onjejedan od
mnogih slikara koji su
na51i u Vrbniku svojuinspiraciju.Mnogim likovnimumjetnicima treba bitiposvetiti posebnupaZnju, jer su svojimumjetnidkimdjelovanjem na
kulturnoj razinidoprinijeli i jo( uvijekdoprinose promociji
Vrbnika. Vrbnik sa svojomviSestoljetnom povijeSiu ipostojanjem spada umeclu
kulturoloSki bogata mjesta na
otoku Krku, te ne privladigeneracijama svoje goste samo
morem. suncem i turistidkomponudom, nego i svojim kulturnimsadrZajem. Vrbnik kao inspiracijapojavljuje se u mnogim vidovimanaieg kulturnog Zivota: u likovnojumjetnosti, knjiZevnosti, muzici,filmu i sigurno ie inspirirati ibuduie naraStaje.
MirelaLenkovii
Po tujih Zali
Ka{kujajemorezibala....Zdelga jejubav divojak, tugu udovicemornaron kantala.
Kaikuja,ku ilovik mej vali nahaja,
velo je more zibalako' nas veZiva i razdvaja.Zibala, kantala,
strudila se,
pek je zaZmala.
Samol je jo{iejeden pei6ak, peiiaiiiod steni svojezitegnulaze morske gelbini.Ako ju ki kadigod najde,
neka se spomene
va tujinikuia i magriia,kamend,gromdi....I kako to je bivalo?I kada? I zai?"Hitala je Marepei1akivamore...."
Masta Sindik-PoborBoden - Svedska, XI. 2001.
19
-t T ad mi je joK za studenrskihK. dana doila pocl ruke broSuraI\" Pariicu u izdanju krikeKurykte s podetka minulogstoljeia, prve asocijacije iSle su miprema imenima, relativno rijetkim,koja su pojedinci dobili u Vrbnikunaj vj eroj atnij e poitivaj uiiredovnidka imena svojih strideva iliujaka. Konkretno, na5 Pardii rodenje kao Antun, a redovnidko imebilo mu je Dragutin ili Drago, pani5ta neobidno da neki iz njegovaroda upravo nose to ime. Nadalje,poglavar treioredskog samostanagdje je ovaj Zivio bio je mje5taninRoman Gr5kovii, a u Vrbniku sujo5 nedavno neki nosili to ime.Nije ovo najvaZnije, ali je ipaklijepo Sto su se neki prisjetili i naovaj nadin saduvati uspomene naprepoznatljive osobe svoga roda.O Dragutinu Pardiiu (1832-1902),treiorecu i sveieniku. moZemogovoriti vi5estruko jer je biosvestrani kulturni djelatnik. Bezdaljnjega on spada u znadajnehrvatske jezikoslovce i sastavl.jade
rjednika i gramatike. Prisjetimo se
samo tolikih njegovih rjednikatalijansko-hrvatskih i hrvatsko-talijanskih koji su za ono vrijemebili najbolji rjednici na hrvarskomjeziku, a zatim gramatike
hrvatskog jezika pisane natalijanskom i zatim te iste
prevedene i na francuski jezik.Pardic je takoder utjecajan i na
podrudju glagoljice, posebice kaoredaktor i izdavai sjajnogglagoljskog misala iz godine 1893.i drugih glagoljskih knjiga.Dapade, bio je toliko inventivan daje sam oblikovao i stvaraoglagoljsku tiskaru. On je i jedan odprvih fotografa amatera uHrvatskoj. Pardii je ujedno ikartograf, prirodoznanac,prevoditelj, prirodoznanac,matemati dar, zv jezdoznanac,
sakupljai narodnih umotvorina.bilja i dr. Rijedju, veoma osebujnaIidnost. Stovi5e, nije ni do danas
potpuno istraZeno njegovokompleksno djelo koje je donedavno bilo poprilidnozanemaleno.Buduii da je na5 Dragutin Pardiiproveo dobar dio Zivota na Sirempodrudju Zadra, tj. u treioredskimsamostanima sv. Mihovrla u Zadrui na otodiiu Galovcu ispred Prekana Ugljanu, zadarska kulturnajavnost htjela mu se oduZiti, pa jepovodom 90-e godiSnjice smrtigodine 1992. bio organiziran onjemu znanstveni skup i radovi sa
skupa objavljeni u posebnom brojudasopisa Zadarska smotra. U toj se
knjizi moZe o Pardiiu mnogo toganaii.Zalo o njemu nije te5ko neito reiiili napisati. Ovdje mi se dinizanimljivim promotriti kako se kodna5ega Pardiia stvorila i,elja zaonim po demu ga drr-rgi pamte.Poku5ajmo slijediti njegov Zivotniput i vidjeti 5to mu je djelovalopoticajno i izazovno.Na( Antun Pariii rodio se u
Vrbniku 26. svibnja 1832., umjestu Zivog staroslavenskogbogosluZja, pa mu je i glagolja5kakultura ostala jedna od trajnih
Zivotnih preokupacija. Prepoznav(inadarenost svoga malog rodaka o.
Roman Crikovii odveo ga je ranou samostan treioredaca naGlavotok, gdje je dobio prveSkolske pouke u latinskom italijanskom i produbio prvostedeno znanje u vi5oj Skoli uKrku, u kojoj je imao prilikeslu5ati zanesenog glagoljala, opetna5eg, Mata Volariia "Ilirca". Sa
11 godina, kao mladi dlansamostanske zajednice s
redovnidkim imenom Dragutin,vei uspje5no nastavlja Skolovanje uZadru. Kod o. Mihaljeviia i IvanaBrdiia produbljuje znanje oglagoljici. a intenzivno se zanimaza 1ez1ke, prije svega talijanski ilatinski. prirodne znanosti.matematiku, astronomiju i
skupljanje jezidnog blaga. Vei kaobogoslov objavljuje prvi malitalij ansko-hrvatski rj ednik. Postaj e
sveienik i prihvaia se sluZbeprofesora hrvatskog i matematikena zadarskoj realki. Radi nausavr5avanju talij anskog rjednika.Profesoru Brdiiu pomaZe usastavlj anj u staroslavenske ditankei u nju unosi ulomke iz vrbnidkihmisula. lmenovan je zatim)upnikom u Prvic-Luci. a potomgvardijanom u Galovcu. Tu se pakintenzivno bavi fotografiranjem,novootkrivenim iznaSaKiem onogavremena. Nije mu se ostvarila Zeljada bude imenovan profesoromstaroslavenskog j ezika nazadarskoj bo-eosloviji, pa se
povukao na Glavotok i htio ne5tosam udiniti na izdavaladkom iprevodiladkom planu. Nije ipakiSlo kako je zamiSljao. pil jeodludio istupiti iz treioredskezajednice i poii u Rim, da kaokanonik Zavoda svetog Jeronima,moZe uspje5nije djelovati u dru5tvusa Ivanom Crndiiem u proudavanjuglagolja5tva .Lelja mu se ostvarila
20
uz svesrdnu pomoi biskupaStrossmayera. Zadnji njegov jadiangaZman bile su pripreme okoosnivanj a Staroslavenskeakademije u Krku, gdje je trebaobiti biskupu Mahniiu desna ruka i
voditelj cijelog projekta. Predao jei svoje spise u Krk. No "dovjeksnuje, a Bog odreduje". Popovratku s hododaiia u Sv. Zemljuobolio je i preminuo u Rimu na
sam Bo)ic 1902. Tamo je i
sahranjen.KaZu da Dragutim Pardii nije biolaka osoba i da nije bilo uvijeklako s njime suradivati i uskladitinjegove planove s nakanamadrugih. Ali bio je izuzetnotalentiran, uporan i radiSan. Pitamose: ostavljaju Ii prepoznatljivetragove za sobom oni koji samodine Sto je unosno i 5to drugimaodgovara ili pak oni drugi kojiuodavaju prave vrijednosti i okonjih se trude i Zrtvuju pa makar imto drugi momentalno i ne priznaju i
ne cijene, pa dak ako izgledaju kojiput i osamljeni na svojem putu?
Dr. Anton Bozanid
trh2.9.2001.g. oprostili smo se na
Veloj maii od naleg dragog plo-vana Josipa Kosiia. U Vrbniku jena sluZbi bio od 1990 "
Vei sljedeie nedjelje zapodeo jeobna5ati sluZbu Zupnika vld.Nikola llijii. NaZalost, nakongodine dana zbog bolestije moraoprekinuti s radom na Zupi paje za
upravitelja Zupe imenovan msgr,Andrija Depikolozvane, kancelarKrdke biskupije i Zupnik Poljica.
ftNa svom pohodu po mjestimaKrdke biskupije kip Majke BoZjePutnice boravio je u na5em mjestui u na5im obiteljima od 2.veljadedo 22. oZujka.
IltrDuhovnu obnovu u naSoj Zupi
tijekom Sest dana od 1. X do 6. X.2002.vodili su vld. Zlatko Sudac iIvica Kordii .
U sklopu zasjedanja HBK-e uKrku, biskupi su 23. listopada2002. g. posj etili Vrbnik.Prisustvovali su svedanoj
staroslavenskoj vedernji koju jepredvodio Predsjednik HBK-emsgr. Josip Bozanii.30. oZujka o,g, HRT-a prenosila jemisu iz nabe crkve.
Malo statistike za 2002.
Tijekom 2002.9. u Zupi je bilo
11 kritenja * 8 djedaka i 3
djevojdice.
Bila su i dva vjendanja.
Vjendanjem je jedna Zupljanka
doselila u Vrbnik, a jedna je
iselila.
Sprovodaje bilo viSe, dvade-
set. Umrlih je bilo l2 mu5kara-
ca i B Zena, medutim, 6 poko-
jnika je imalo prebivaliSte
izvan Vrbnika.
Prema prikupljenim podacima
prigodom blagoslova kuiaZupa broji 870 Zitelia, dokjeprema zadnjem popisu
stanovnika u Vrbniku 944.
ftA
FestivalFestival klasidne glazbe odrZanjeod 21 .4-25.4. Ovaj hvale vrijedanpokuiaj nije nai5ao na veiezanimanje. Steta, ier su izvodadibili vrhunski. Nadamo se da toorganizatore neie pokolebati uslidnim pothvatima.
l'[
IU
DOK ZRIJU DUNJE
Zaboravimo uj utro ustitti,
iircm otvoriti prozorc
i nasmijeiiti se moru.
Pitamo se iemu govotitikade su vlati tiiine rjetitije.Ne pratimo viie putovanja
rumenih pahulja oblaka
u rijetka vedra predvecerje.
Bijela jedra spremamo u ikrinjtrgdje zrijtr mirisne dunje.
IJ udaljenom uglu sobe
stoji andeo
i plaie umjesto nas.
Mi viie ne znamo {to su suze.
Boie, ako svmei pogled
na studeni otoini kamen
oprosti nan ito smo sye manje ljudii.ifo sye viie pristajemo odustati.
Radovan Toljanii
21
I ya detire ure v iutron partil ie\l urpor. z Vrbnika. Vrnje plneI \ u.rduri siaZno su posiozenipo provi. Malo deje muZi i Zeni
stiSnjeni sidejedni pol drugih, dajin bude teplije.
Noina vila...
Mej njimi je Ivan, ves Sesten,
komai oZenjen, mladi muZ. Gjedava svoje dvi vrnje i sve promi5ja de
bi mogel tukat za robu. Peknajzada, koliko iapa da iapa, sekiSold ie dobro prit va kuiu... Po
moju glavu, nego de da ie pritdobro!Na Placi va Crikvenici Statil se jeIve na sami kantun od jednoga
banka, ba5 kadi se najvi5ejudiverti. Lipo je povredil sprid sebe
nikoliko glavic dernoga zela, jeden
mac blitvi, a drugo sve su bilipomidori. Roba fri5ka, pomidoritverdi, devjeni. O zahojijoi Poji, a
evo se vjutron rano vei prodaju.Pek se je Ivan uhitil zijat naglas,kako i svi vokolo njega i nutit
svoju robu: <Pomidori, ala, kupitepomidori, verbenski pomidori ! >
Mi5ali su se glasi i judi, mladi istari. Bome, vaje sprideli je Ivanprodal deboto pol vrnje. Cul jekako Luce, ka je bila vaje polnjega, remje: <<Jutros je dobraplaca. Ako ovako podura, do deset
ur sve ie poi.>Ondat se je sprid Ivana fermalajena gospa. ZeIa je pomidor v rukii sve ga gedazjedne bandi pe'zedruge. Obraia ga seduron, gjeda
nikoliko puti va pomidor pe' vaIvana i sve se nikakopodsmihnjiva.- Gospa, zemile, ovako lipihpomidori nigdir viSe neiete nai.Pogjedajte malo kako su tverdi,najboji za salatu. Ni ga do
verbenskoga pomidoralGospa je nagnula glavu malo bliZeke Ivanu i spod glasa mupo5epjala: - Moj mladiiu, dobro ipredobro je meni poznato kadi je
Vrbnik. Da bi5 tt znal koliko putisen ja pjehala od loki Tohorajdice
do Mekleldice! - Pek je poloZilapomidor nazad va vrnju, obernula
se i 5la ia.Ivanje inkantan gledal zanjun.Pri5el je na se kad je dul kako mu zbandi banka niki govori: - Ma,dovide, prodajete I'vi te pomidoriali ne?
Potla kad je Ive doma pravil de mu
se prepetilo, dulje od viSe njihpravjat, kako su nigda v noiah vilipjehali odjedne loki do druge. iebi rei da su tancali i kantali. delalikola po vrbenskih komunadah z
jednoga kraja na drugi, od jedne
lokvi do druge. Ivanje dobro znal
kadije loki Tohorajdica i lokvaMekleldica. Kako pek i ne bi znal,
ter je bil z Vrbnika!
Stroligu pravjal moj ded Pafiil zRoda (M. Kravii)
22
Lapidarij
nedjelju 1 5. lipnja, 2003.
godine ot\oren je lapidarijSakralne zbirke Desetinec.
Lapidarij, zbirka kamenih spomeni-
ka, smjebtenje u prostoru nekadanje
crkvene loZe. ViSeje razloga za5toje
ovaj dio buduie sakralne zbirke
smje5ten bai ovdje a dovoljno je
spomenuti poltivanje duge tradicijepohrane i duvanja kamenih spomeni-
ka u Desetincu i crkvenoj loZi.
Specifidni smjeitaj zahtijevao je iprilagodbu postava eksponata karak-
teristikama spomenidkog prostora.
Zidovi su obradeni prema konzerva-
torskim nadelima, djelimidno su
fugirani a djelimidno oZbukani. Prijepostavljanja spomenici su dulje vri-jeme namakani u ki5nici kako bi se
iz kamena izvukle soli koje nega-
tivno utjedu na njegovo oduvanje.
Naj stariji saduvani glagolj ski natpisjo5 ie se neko vrijeme namakati u
destiliranoj vodi a zatim restaurirati
prije trajnog izlaganja u lapidariju.
Obradeni spomenici su fiksirani na
zid i drvena podnoZja (drvo se u
pro5losti znatnije koristilo uvrbnidkom graditeljstvu) te opreml-jeni popratnim tekstovima kojitumade okolnosti njihovog nastanka.
Zbog sloZenosti legendi (glagoljica,
latinidna transliteracija i tumadenja
na hryatskom i engleskom jeziku)
opisi su morali biti znatnije kraieni.Stoga se dodatni zahdevi postavljajupred duvara ili duvaricu zbirke kojiie u ljetnim rnjesecima, dodatnim
pojabnjenjima, turistima pribliZitisloZenu povijest pojedinih kamenih
spomenika. Pokraj ulaza smje5ten jeglavni pano na kojem je opisana
prvotna funkcija i okolnosti gradnje
Desetinca, crkvene loZe i zvonika.
ZamiSljeno je da posjetitelji s
osundane ulice udu u zamradeni
prostor, gdje ie ih kameni spomenici
dekati osvijetljeni posebnom fokusir-
anom rasvjetom kojaje upravo
postavljena. Jedna od karakteristika
zbirke je njezina fleksibilnost, jer
zami5ljeno je da se ona nadopunjuje
novim prinosima. Zbirka je
posveiena svim Vrbendanima koji su
spomenike prona5li i donijeli uDesetinec, vrbnidkim Zupnicima kojisu ih ondje duvali i nezaobilaznom
Branku Fudiiu koii ih ie istraZio iznanstveno obradio. Uredenje zbirke
fi nancirano je sredstvima
Ministarstva kulture Republike
Hrvatske.
Desetinec, kapela Porodenja
Marijina, daljnji radoviuredenja wbnidke salaalne
zbirke
eitav je projekt ureilenja vrbnidke
sakralne zbirke zamiSljen ambi-
croznije, no kvalitetna provedba
planiranog zahtijeva dulje vremen-
sko razdoblje . Za po(,etak ljeta iduiegodine planirano je otvoriti posebni
dio sakralne zbirke u prizemlju
Desetinca. Ondje ce javnosti povre-
meno, prvenstveno za crkvenih blag-
dana i u tijeku ljeta, biti prikazana
drvorezbarena skulptura postojeiih iugaslih vrbnidkih crkava (skulpture
Bogorodice s djetetom, amblemi
bratovitina). Valja joi urediti zide ipodnicu ovog prostora. posta\ iti
rasvjetu i izraditi postamente te leg-
ende koje ie posjetiteljima tumaditi
vrijeme postanka umjetnine, radion-
icu koja ju je tzradtla i druge bitne
infonnacije. Na dr.1elu umjetnina je
restauracija u tijeku (sredstvaje
takoder osiguralo Ministarstvo kul-ture) a dio tek deka restauraciju.
U daljnjoj perspektivi na katu
Desetinca zamiSljeno je povremeno
izlagati i druge dijelove prebogate
vrbnidke sakralne ba5tine (liturgijskosrebro, misno ruho) no za takvo
neito potrebno je osigurati dodatne
uvjete (sef-vitnne i s1.). U tijeku ove
godine naii ponajbolji strudnjaci iz
Hrvatskog restauratorskog zavoda
planiraju prihvatiti se restauracije
drvenog polikromiranog oltarnog
retabla iz kapele Marijina Porodenja.
Ovo vrhunsko djelo na5e renesansne
umjetnosti ie valjati demontirati itransportirati u Zagreb na restauraci-ju. To ie biti dobra prilika da se sani-
raju zitle i svodna rebra ove kapele te
izrade r postave strudni opisi za
umjetnine koje se u njoj nalaze
(prema modelu iz lapidarija iDesetinca). Na ovaj bi nadin trebalo
osuvremeniti i pano u predvorju
Zupne crkve.Iztd,oLenog se vidi da
u sljedeiih nekoliko godina kon-
tinuiranog i koordiniranog rada
ditavog niza strudnjaka Vrbnik moZe
dobiti regionalno znadajnu sakralnu
zbirku. Zbirka je pogodno smje5tena
tik pokraj Zupne crkve, najistaknuti-jeg vrbnidkog sakralnog spomenika
kulture, magneta koji privladi
znadaian broj posjetitelja Vrbnika.
No sakralna zbirka moZe tumaditi
tek dio prebogate vrbnidke crkvene
povijesti, prvenstveno fascinantnu
pridu o vrbnidkom seoskom kaptolu
i Zupnoj crkvi. U gradiiima ovakvog
povijesnog zna(,aja uobidajeno je
paralelno egzistiranje sakralne iopiinske muzejske zbirke koje se
medusobno nadopunjuju. Ovudrugu, opiinsku muzejsku zbirku,
koja ie tumaditi povijest postanka ir azv oja Vrbnika od pretpovij esnih
vremena do na5ih dana konzervatorivide na Placi Vrbnidkog statuta,
povijesnom i jedinom pravom
vrbnidkom trgu, kao i ulazu u najs-
tariji dio gradiia unutar zidina.
Madan BradanoviC, konzervator
23
^ va meni. kako sen ostaral.
A Prit n noie. Leta su se
-laru.-ula. Nis se deboto niobernul z boka na bok. Pri5lajepenzijica i evo nas, malo stojimo pod
popriviien, malo sidimo sprid banki ini nan lo5e. I tako beseda na besedu.
malo se jadimo malo podbadamo, ma
viSe na Salu, nid duje5 nid redei ivrime pasa. Sidimo mi stari, ter za niS
drugo i nismo, ma kuntra nas side
mladiieci. Morda je i ka divojdica Z
njimi, svi se jednako nose pe ne znaijel'muSko il Zensko. Gjedan jih,preveli su za na Spekuli se igrat,joije vajda hladnasto poi se kupat, pe
kanjare... Kanjare sveko zapolne
oni i mi, jedni kuntra drugih.Kad sen ja bil mal, pametin se kodenes ujec pop je mojoj maten viSe
puti rekel, zato sen to vajdazapametil: - Daj malomu degodare
za delat. Neka se z nidin zabavja.
Sve zlo pride od nedela. Toga sen se
domislel kad je moj lipi vnuk podel
govorit da mu je dosadno, da mu se
ovo i ono ne da. Cjedanja. to ne
peja na dobro. Sad smo ga zapisali
na nid. kako no se zove? Ne more nipast napamet ta beseda, bi rei . . . to jekako "tjelovjeLba".E, sad parti svekiutorek i petek na trening, to se tako
rede i para mi se. kuntenet je.
A, moj kunpanj Ive, nikoliko je starijiod mene ves.je va bro.jenu. Sad pod
Fmdstare dani uhitil se je brojit. To brojeni
bi rei da ga zabavja ijadi. Evako van
toje: Sveki dan on todno zna kolikoje autobusi s turisti priSlo Vrbnik, ikoliko glav tne zamjrite mi. to su
njegove besedi), da glav, ko da brojiovce, a ne judi. Cera ih je bilo toliko itoliko, a denes ih je menje ili vi5e alito su sve vele broji, petsto - iesto,jane znan jel toga baS toliko. ie dujen
od njega to van pravjan, ja ne brojin.Moga kunpanja jako jadi kad vidi da
na parkiraliStu viSe ni mesta, a auta
gredu. Rivaju se judi i auti.
Zavuamentt, ti judi koliko god da jihje, ne zabave se dudo gradu. Uru -dvi najviSe i gredu ia otkuda su ipri5li. Kamo, Bog zna. Zare(, je de je,Opiina je udela velo parkirali5te Pod
Gospoju i Na vajavini, ali fali, fali i
svejedno fali. Koliko bi se aut mogloposloZit Gospoji da nisu udelali tamo
park z nikoliko buseni roZic i par driv,
bati Ive svoju, e, al Pod ke5teljeposve druga stvar, pravja on ves
kuntenet. -Oni vrtiiini. veii del leta
su pusti i sad su podeli delat od njihSesne mesta za auto-dva. Neie dudo
pasat i kula ie se sruiit pe ie i tamo
bit nikoliko mest za auta. Ante se ne
slaZe. On spominje nike ietnice r-rz
more. ai da se berzo mora neie nividit i da iemo sve skvarit i da za sve
to rabe i nike dozvoli. Kad je
spomenul dozvoli Ivan je samo
zamahnul z rukun. ie bi rei da
dozvoli ili ne rabe ili daje do njihlahko prit.
Rastekli smo se, a da nis priiel do
besedi. Partil sen pomalo Seberei'
doma. Jena misel mi je pala na
pamet i ne da mi mira. de mislite oovomu. Po leti jedno misec dan judifureiti se nimaju kadi Sesno
parkirat. GuZvaje, a judi svejedno
gredu, gredu Vrbnik.ee ako se dogodi, a more se
dogodit da mi Zelei njin ugodit, sve
zacimentamo i poravnamo, a ondat
tin juden tujin nid puhne va glavu i
obemu drugamo.
de ie nan ondat ostat? A mi smo ovdina leto svih tristoiezdesetipet dan. Itako na letu...
Va5 stric Osip
keXtel
24