broj 54 / mart 2019. 54 - polj.savetodavstvo.vojvodina.gov.rs · ske hrane. pošaljite i vi ideju...
TRANSCRIPT
Organic News 2
IMPRESSUM
IzdavačNacionalna asocijacija
za razvoj organske proizvodnje
“Serbia organika”http://www.serbiaorganica.info
Bojanska 19, Beogradtel: 065 855 68 68
[email protected] 2217-9844 (Online)
Rukovodilac projekta: Ivana Simić
Saradnici:Olga Kešelj Milovanović
Dr Vladan UgrenovićDr Vladimir Filipović
Grafičko oblikovanje:Vera Jaraković
IMPRESSUM
IzdavačNacionalna asocijacija
za razvoj organske proizvodnje
“Serbia organika”http://www.serbiaorganica.info
Bojanska 19, Beogradtel: 065 855 68 68
[email protected] 2217-9844 (Online)
Rukovodilac projekta: Ivana Simić
Saradnici:Olga Kešelj Milovanović
Dr Vladan UgrenovićDr Vladimir Filipović
Grafičko oblikovanje:Vera Jaraković
SadržajIzdvajamo
• Biraj organsko! Raznovrsni organski proizvodi u novom katalogu 3
• Baza organske proizvodnje u okviru poboljšanog sajta Serbia Organike 4
• NLB Organic Konkurs - zdravo danas za zdraviju budućnost 5
Domaće vesti i događaji• Ažuriranе listе registrovanih sredstava za zaštitu i ishranu bilja i
oplemenjivača zemljišta dozvoljenih u organskoj proizvodnji 6
• Besplatna edukacija mladih u oblasti organske proizvodnje 6
• Svakog ponedeljka Organska pijaca na Dorćol Placu u Beogradu 6
• Podsticaji za organsku proizvodnju u 2019. godini 7
• Sednica Stručnog saveta za organsku proizvodnju 8
• U Knjaževcu se okupilo udruženja pčelara i proizvođača organskog meda „Organik“ 8
Predstavljamo i preporučujemo• „dmBio“: Brend sa najvećom ponudom organske hrane u Srbiji 9
• Timomed: Organski med — recept za imunitet i vitalnost 9
• Piazza Organica: Online shop 10
• All Natural Foods: Give Me 3 — Grickanje bez griže savesti 10
• Olda Group: Izborom organskog pravite razliku za budućnost 11
• Ecoagri Serbia: Naše Dobro potiče sa poljoprivrednog dobra 11
Reč struke
• Proizvodnja glistenjaka i njegov značaj u povrtarskoj proizvodnji 12• Etika u poljoprivredi, da li idemo po ivici održivosti
i kuda uopšte idemo 13
Poljoprivredni savetnik
• Martovska setva korenastog bilja 14
Iz sveta• EU organik logo ne može na halal sertifikovano meso 16
• Premijum cene organskih proizvoda se smanjuju kako potražnja raste i izbori umnožavaju 17
• Fair trade (Fer trejd) trgovina i da li je fer i danas 18
IZDVAJAMOPodrška Povećanju Prodaje organskih Prozvoda
na domaćem tržištu i Promociji organske Proizvodnje
Raznovrsni organski proizvodi od povrća i voća, žitarica, pečuraka, kokosa, hrana za bebe i decu, mlečni proi zvo di, med, namazi od uljarica i rogača, proteinski krekeri, vegapčići, kakao i još mnogo toga pogledajte u novim katalozima.
Biraj organsko! Raznovrsni organski proizvodi u novom katalogu
Štampane primerke možete pre-u zeti u maloprodajnim objektima naših partnera: dm drogerie markt (92), Univer Export (22 objekta u Beo gradu, novom sadu, vršcu, sremskoj mitrovici, zrenjaninu, su bo tici, vr ba su, kuli, apatinu), kao i u pro davni cama organske i zdravije hrane u Beo gradu i novom sadu).
Promovišite i Vi organske proizvode i/ili prodajne kanale u našem katalogu!
Sledeći katalog je u pripremi! Pozivamo Vas da u promotivnom katalogu reklamirate svoje organske i/ili proizvode iz perioda konverzije i/ili vaše prodajne objekte odnosno kanale koji u ponudi imaju i ove proizvode.Kontaktirajte nas na [email protected] 065 855 68 68
3 Organic News
Katalog 3
Organic News 4
Sa ciljem i u nadi da unapredimo: po slovno umrežavanje između pro i-zvođača i prerađivača, proda ju i kon-kurentnost primarnih or gan skih pro-izvoda, da podstak ne mo domaću pri marnu poljopri vre dnu proizvodnju i planiranje po ljo privredne pro-izvod nje u skla du sa potrebama prerađivačke in du stri je, da povećamo izvoz organ skih primarnih i pre ra-đenih pro i zvo da, smanjimo uvoz organskih si rovina potrebnih pre ra-đivačkoj in dustriji i povećamo ce lo-
kupnu vid ljivost srpske organske industrije iz ra dili smo bazu organske pro izvo dnje uz podršku USAID Projekta za kon ku rentnu privredu.Baza će se dopunjavati i ažurirati.
Baza organske proizvodnje u okviru poboljšanog sajta Serbia Organike
U okviru našeg poboljšanog sajta, na staroj adresi https://serbiaorganica.info/ možete naći i Bazu organskih proizvoda.
Zahvaljujemo se svima koji su se upisali u bazu, a ujedno molimo one koji još uvek nisu da se upišu kroz kratak upitnik koji se nalazi u
Predstavljanje i promocija baze
će se održati 25. 03. u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede u Klubu poljoprivrednika, Bulevar Kralja Aleksandra 84,
Beograd, I sprat , sa početkom u 12 časova
IZDVAJAMO
bazi Serbia organike
5 Organic News
nLB organic konkurs
Zdravo danas za zdraviju budućnostnLB Banka Beograd i ove godine organizuje konkurs za najbolje projekte iz oblasti proizvodnje i prerade organske hrane. Pošaljite i vi ideju za koju smatrate da će unaprediti vašu proizvodnju. možda baš vaša ideja osvoji jednu od vrednih nagrada. i ove godine, odlučili smo da tri najbolja projekta nagradimo jednakim nagradama, u iznosu od po 500.000 dinara neto.
PRaVO Učešća IMaJU POlJO PRI VReD nI PROIzVOđačI KOJI POSeDUJU:• registrovano poljoprivredno gazdinstvo,• sertifikat, ili su u procesu sertifikacije
za organsku proizvodnju. Učešće je omogućeno i proizvođačima koji imaju grupni sertifikat i ugovor sa organizatorom proizvodnje
PROJeKte MOžete DOStaVItI NAJkASNIJE 20. MAJA 2019. gODINE:• elektronskim putem na email
adresu [email protected] • poštom na adresu: NLB Banka a.d. Beo
grad, Bulevar Mihaila Pupina 165v, 11070 Novi Beo grad, sa naznakom “Konkurs za najbolji pro jekat proizvodnje i prerade organske hrane”.
PROJeKat MORa Da SaDRžI SleDeće eleMente:• kratak opis projekta (naziv i cilj projekta)• detaljan opis aktivnosti na razvoju
projekta, uz navođenje realnih potrebnih i dovoljnih uslova za realizaciju
IZDVAJAMO
Rezultati konkursa biće objavljeni najkasnije do 1. avgusta 2019. godine, a svi učesnici konkursa biće pisanim putem obavešteni o rezultatima.
NLB Organic konkurs održava se već osmu godinu za redom i do sada je u konkursu učestvovalo oko 350 projekata.
NLB Banka Beograd još od 2012. godine svake godine nagrađuje najbolje projekte iz oblasti organske proizvodnje i prerade hrane, sa ciljem da na taj način podrži ovaj vid poljoprivrede. Želimo da damo doprinos promociji organske poljoprivrede, kao proizvodnje koja doprinosi zdravlju ljudi i očuvanju životne sredine. S tendecijom rasta svake godine, u 2018. godini je na konkursu učestvovao 61projekat registrovanih poljoprivrednih gazdinstava koja se bave organskom proizvodnjom, čime je ukupan broj projekata podnetih tooko šest ciklusa konkursa dostigao 354 projekta.
(www.nlb.rs/organic)
• troškove realizacije projekta• očekivani rezultati i vremenski okviri
realizacije• podatke o registrovanom
poljoprivrednom gazdinstvu• Za individualne proizvođače: dokaz
o sertifikaciji (setrtifikat o organskoj proizvodnji) ili ugovor sa sertifikacionom kućom kao dokaz o započetom procesu sertifikacije
• Za proizvođače kooperante: grupni sertifikat i ugovor sa organizatorom proizvodnje
Za pripremu projekta nije potrebno da anga žujete ne koga sa strane i plaćate stručnjake! Dovoljno je da pre uzmete ovaj formular i u njemu uradite projekat!
za sve dodatne konsultacije, pišite na: [email protected] ili nas pozovite na broj telefona: 011 7 15 15 22
Obrazac za pripremu projekta
Organic News 6
Ažuriranе listе registrovanih sredstava za zaštitu i ishranu bilja i oplemenjivača zemljista dozvoljenih u organskoj proizvodnjiUprava za zaštitu bilja objavila je 1. marta ove godine ažurirane liste registrovanih sredstava za zaštitu i ishranu bilja i oplemenjivača zemljišta dozvoljenih u organskoj proizvodnji, koje su ažurirane tokom poslednjeg sastanka radne grupe. Radna grupa za SZZB i SZIB formirana je u okviru Saveta za organsku proizvod nju i ona sa Upravom za zaštitu bilja MPŠV od 2017. godine aktivno radi na ažuriranju ovih spiskova. Za to vreme je 5 sredstava za zaštitu bilja, i 99 sredstava za ishranu bilja i oplemenjivača zemljišta stavljeno na listu.
DOMaće VeStI I DOGađaJI
Besplatna edukacija mladih u oblasti organske proizvodnjeBesplatna edukacija mladih ljudi do 25 godina koji žele da nauče kako doći do organske proizvodnje, besplatno pola hektara zemlje, seme i vlasništvo nad svim proizvedenim – ovako je glasila ponuda koju je Zoran Radovanović objavio nedavno na svom fejsbuk profilu. Radovanović je obećao besplatnu šestomesečnu obuku u imanju Trbušani (6 km od Čačka ) za najmanje 10 zainteresovanih mladih osoba. Svi koji žele da nauče i primene znanje o organskoj proizvodnji i da nauče kako da proizvode hranu za sopstvene potrebe
mogu da se prijave na mejl adresu navedenu na njegovom profilu. Radovanović je iz Prijevora kod Čačka i sličnu akciju je organizovao 2015. godine, a za svoju proizvodnju od 2013. godine ima sertifikat o organskoj proizvodnji. Želi kako kaže da promoviše ovaj zdrav način ishrane i napominje da zainteresovani ne moraju celu sezonu da provedu tu, nego svako u skladu sa mogućnostima. Zainteresovani bi određenim danima bi radili na njegovim parcelama, kada bi stekli nova saznanja o organskoj proizvodnji , dok bi ostalim danima radili na svojim parcelama. Seme bi dobili na poklon. Na edukaciji mogu saznati o pripremi, setvi, zaštiti, prihrani, berbi, preradi u organskom sistemu proizvodnje. Radovanović je mislio na sve, pa tako polaznici mogu iznajmiti stan u gradu po ceni od 2e dnevno za vreme trajanja obuke.
(www.energetskiportal.rs)
Svakog ponedeljka Organska pijaca na Dorćol Placu u Beogradu
Liste pogledajte ovde: Lista SZBLista sredstava za ishranu
Na jednom mestu će posetioci moći kupiti različite poljoprivredne i finalne organske proizvode. U ponudi će se naći i organska kozmetika i sredstva za kućnu higijenu.Zainteresovani će moći da kupe i da degustiraju ponuđene proizvode, kao i da čuju korisne savete i da prisustvuju stručnim i praktičnim radionicama.
7 Organic News
DOMaće VeStI I DOGađaJI
Podsticaji za organsku proizvodnju u 2019. godinivlada republike srbije usvojila je uredbu o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2019. godini. („službeni glasnik rs”, broj 3/19) i uredbu o izmenama uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2019. godini („službeni glasnik rs”, broj 12/19).
Podsticaji za organsku biljnu proizvodnju iznose 11.400 dinara po hektaru, a iznosi za stočarsku proizvodnju po grlu/jedinki/košnici su različiti u zavisnosti od vrste životinja:1. premija za mleko u iznosu od 9,8 di
nara po litru mleka;2. podsticaje za kvalitetne priplodne mle
čne krave u iznosu od 35.000 dinara po grlu;
3. podsticaje za kvalitetne priplodne tov ne krave i bikove u iznosu od 35.000 dinara po grlu;
4. podsticaje za kvalitetne priplodne ovce i
ovnove, koze i jarčeve u iznosu od 9.800 dinara po grlu;
5. podsticaje za kvalitetne priplodne krma če i nerastove u iznosu od 21.000 di nara po grlu;
6. podsticaje za roditeljske kokoške teškog tipa u iznosu od 84 dinara po grlu;
7. podsticaje za roditeljske kokoške lakog tipa u iznosu od 140 dinara po grlu;
8. podsticaje za roditeljske ćurke u iznosu od 420 dinara po grlu;
9. podsticaje za kvalitetne priplodne matice ribe šarana u iznosu od 700 dinara po grlu;
Ovim uredbama propisuje se za budžetsku 2019. godinu obim sredstava, vrste i maksimalni iznosi po vrsti podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Takođe je utvrđen i obim sredstava za IPARD program.
Organska proizvodnja spada u meru ruralnog razvoja i za nju je izdvojeno 108.000.000 dinara od čega za:
• Organsku biljnu proizvodnju u iznosu od 8.000.000 dinara. Ovi podsticaji su uvećani za 120% u odnosu na podsticaje za konvencionalnu biljnu proizvodnju,
• Organsku stočarsku proizvodnju u iznosu od 100.000.000 dinara. Ovi podsticaji su uvećani za 40% u odnosu na podsticaje za konvencionalnu stočarsku proizvodnju.
Pravilnicima o izmenama i dopunama Pravilnika o podsticajima u organskoj biljnoj pro izvodnji, i Pravilnika o korišćenju podsticaja u stočarskoj proizvodnji, čije donošenje se očekuje uskoro, podsticaji će biti bliže propisani, kao i vrste podsticaja, uslovi, način i obrazac zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje, kao i maksimalni iznos podsticaja po korisniku.
10. podsticaje za kvalitetne priplodne matice ribe pastrmke u iznosu od 420 dinara po grlu;
11. podsticaje za tov junadi u iznosu od 21.000 dinara po grlu u tovu;
12. podsticaje za tov jagnjadi u iznosu od 2.800 dinara po grlu u tovu;
13. podsticaje za tov jaradi u iznosu od 2.800 dinara po grlu u tovu;
14. podsticaje za tov svinja u iznosu od 1.400 dinara po grlu u tovu;
15. podsticaje za krave dojilje u iznosu od 42.000 dinara po grlu;
16. podsticaje za košnice pčela u iznosu od 1.008 dinara po košnici;
17. podsticaje za proizvodnju konzumne ribe u iznosu od 14 dinara po kilogramu proizvedene ribe;
18. podsticaje za krave za uzgoj teladi za tov u iznosu od 28.000 dinara po grlu;
Organic News 8
DOMaće VeStI I DOGađaJI
Sednica Stručnog saveta za organsku proizvodnjustručni savet za organsku proizvodnju ministrstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je formiran u skladu sa članom 7. zakona o organskoj proizvodnji („službeni glasnik rs”, broj 30/10) i počeo sa radom 2011. godine
Stručni savet razmatra stručna pitanja, daje stručna mišljenja i učestvuje u reali zaciji projektnih zadataka u vezi sa:1. planovima i posebnim programima u
oblasti organske proizvodnje;2. davanjem preporuka za stručno ospo
sobljavanje kadrova;3. davanjem preporuka za izradu propisa
u oblasti organske proizvodnje;4. davanjem preporuka u cilju una pre đe
nja organske proizvodnje, i 5. obavljanjem drugih neophodnih zada
ta ka u vezi sa organskom proizvodnjom.
Na 12. sednici su razmatrane sledeće teme dnevnog reda: izmena modela podsticaja za organsku proizvodnju; informacija o roku usvajanja izmena i dopuna pravilnika o kontroli i sertifikaciji u organskoj proiz
vodnji i metodama organske proizvodnje; distribucija proizvoda koji nisu organski, a prodaju se kao takvi putem interneta i sajtova udruženja; institucionalna povezanost svih aktera koji učestvuju u razvoju organske proizvodnje (ministarstva, komore, NVO, obrazovne ustanove i druge organizacije); izveštaj radne grupe za izradu i godišnje ažuriranje Liste sredstava za zaštitu bilja i Liste sredstava za ishranu bilja i oplemenjivača zemljišta za organsku proizvodnju; saradnja između proizvođača i kontrolnih organizacija.Tokom sednice su na inicijativu članova for mi rane 2 nove radne grupe:1. Radna grupa za unapređenje kon
trole prometa. Cilj ove radne grupe bio bi davanje jasnih smernica i davanje podrške svim subjektima u kontroli organske proizvodnje u vezi sa metodama, obimom, načinom i alatkama kontrole.
2. Radna grupa za usaglašavanje pri mene propisa u organskoj proizvodnji.
Poslednja sednica je održana u nešto izmenjenom sastavu, pošto su primljeni novi članovi. Članovi Saveta su: prof. dr Snežana Oljača, Poljoprivredni fakultet Beograd - predsednica Saveta; Dr Emil Rekanović,
Tom prilikom su održana stručna predavanja o nozemozi i stresu pčela i o značaju organske proizvodnje.Kako prepoznati nozemozu, bolest odraslih pčela i kako se protiv nje boriti, članovima udruženja Organik na predavanju u Knjaževcu govorio je Dr Vladimir Mlađan, redovni profesor Visoke poljoprivredne škole strukovnih studija u Šapcu. O značaju i dobrobiti organske proizvodnje informisala ih je prof. dr Aneta Georgijev, naglasivši da organsko pčelarenje podrazumeva poštovanje određenih principa i punu pažnju pčelara. Organik okuplja tridesetak članova
U Knjaževcu su se okupila udruženja pčelara i proizvođača organskog meda „Organik“udruženja pčelara i proizvođača organskog meda „organik“ koje okuplja tridesetak članova sa oko dve hiljade košnica, a koje je osnovano pre 3 godine okupilo se nedavno na redovnoj godišnjoj skupštini u knjaževcu.
sa oko dve hiljade košnica, a Timomed, kao najznačajniji saradnik Organika, proizveo je protekle godine oko 30 tona organskog
meda, izuzetno traženog u zemljama Evropske unije, a koji se može kupiti i na domaćem tržištu.
(psss)
Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Saša Vitošević, Globalseed d.o.o, Gordana Šokšić, Biofarma Šokšić, Ivana Simić, Serbia Organika, Dr Vladan Ugrenović, Institit „Tamiš“, Pančevo, Snježana Mitrović, Udruženje TERRA’S, prof. dr Slobodan Mi lenković, Fakultet za biofarming Bačka To pola, Biljana Jandrić, dm drogerie markt d.o.o., Nenad Novaković, Organic Control Sistem d.o.o, Milana Kosanović, Ecocert Balkan d.o.o, Ratko Aksentijević, Agro Domestica d.o.o, prof. dr Lidija Perić, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Jožef Gašparovski, Centar za organsku proizvodnju, Selenča, Sanda Klještanović, PSS Ruma, Dr Gorica Vuković, Gradski zavod za javno zdravlje, Beograd, Veljko Jovanović, Privredna komora Srbije, Lidija Aćimović, Sektor za ruralni razvoj, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Snežana Jeličić, Uprava za zaštitu bilja, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Branislav Raketić, Sektor za poljoprivrednu politiku, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Marina Vujović, Grupa za organsku proizvodnju, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Jelena Milić, Sektor za poljoprivrednu politiku, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - sekretar Saveta.
9 Organic News
Jedna od prvih asocijacija kada se pomene organska hrana, svakako je da je ona skupa i time nedostupna velikom broju ljudi. Međutim, ako se zna na kojim mestima se organska hrana može kupiti po pristupačnim cenama, uz činjenicu da je konzumacija organske hrane neposredno i direktno „ulaganje“ u opšte zdravstveno stanje organizma, onda ovaj argument zaista više ne stoji. Do nedavno je u našoj zemlji zaista postojao ograničen izbor organske hrane, ali se veoma značajna promena na ovim prostorima dogodila pojavom dm-Bio proizvoda, koji su i širinom ponude i dostupnošću dali jednu sasvim novu dimenziju i tako približili čitav koncept organske ishrane velikom broju ljudi. Široka i veoma raznovrsna paleta dmBio programa upravo dokazuje da cene prerađenih organskih proizvoda na tržištu mogu biti povoljnije i daleko pristupačnije kupcima od onih tradicionalno proizvedenih. Ono po čemu
su dmBio proizvodi prepoznatljivi svakako je prirodan ukus, odsustvo aditiva i održiva proizvodnja bez obzira da li se radi o sokovima ili čajevima, žitaricama, musliju i grickalicama, čokoladama ili hrani za bebe. Paleta proizvoda toliko je široka da zadovoljava sva životna doba, potrebe i navike konzumenata, bilo da su oni vegani ili vegetarijanci, odnosno ljudi okrenuti ka zdravim stilovima života kao i svi oni kojima je bitno da se hrane proizvodima koji podržavaju održivi razvoj. Redovna kontrola sastojaka i procesa proizvodnje garantuje trajno visok kvalitet dmBio proizvoda o čemu svedoče brojni sertifikati i pečati koji se nalaze na njima. Među njima najvažniji je Bio pečat Evropske unije koji definiše vrlo precizne krite rijume u pogledu ishrane i uzgajanja životinja, uz ograničavanje upotrebe aditiva tokom proizvodnje hrane. Jedno od najznačajnijih ekoloških društava Naturland ima još rigoroz nije zahteve i
strože kriterijume, a njihov logo sve češće se može videti na dmBio proizvodima. Od proleća 2018. određeni dmBio proizvodi nose i Demeter pečat, a farme sa ovim pečatom rade po principima biodinamičke privrede: poljoprivrednik uzgaja samo onoliko životinja koliko može da ishrani usevima sa svog imanja, dok se organskim đubrenjem održava visok nivo plodnosti zemlje koja daje najbolje namirnice. Inače, sam brend, dmBio ima jedan od najširih asortimana organske hrane u Evropi, a istovremeno 80% organskog asortimana kompanije dm koja se posebno ponosi ovim segmentom svoje ponude, pre svega zbog izuzetnog odnosa cene i kvaliteta. To znači da je u svim dm prodajnim objektima u Srbiji kupcima na raspolaganju bogat asortiman koji podrazumeva preko 400 organskih proizvoda! Ono što je takođe važno naglasiti, s obzirom na nedavne oštre kritike na ovu temu, svi proizvodi robne marke dm, pa tako i dmBio proizvodi istog su kvaliteta u svim zemljama poslovanja. To znači da iste organske dm-Bio proizvode konzumiraju i kupci u Berlinu i kupci u Vranju. Istraživanja koja su intenzivno rađena proteklih godina, pokazala su da je organska hrana neuporedivo kvalitetnija u odnosu na hranu iz klasičnog uzgoja. Ono što se može izdvojiti kao najznačajniji doprinos organske hrane za moderno društvo je ishrana bez pesticida, teških metala i antibiotika, kao i bez sintetičih hormona.
Organic News 10
Mi smo kompanija All Natural Foods, prerađivač organskog voća i povrća sušenjem na niskim temperaturama.Posvećeni misiji da donesemo najbolje iz prirode svakom pojedincu koji želi da učini nesto dobro za sebe i hrani se zdravije, predstavljamo kategoriju zdravih snack rešenja – čips od voća kroz brend GiveMe3.GiveMe3 naglašava 3 dobra razloga za konzumiranje čipsa od voća: 1. u jednoj kesici se nalaze 3 voćke, 2. ovo je zdrava uzina za decu i odrasle i 3. naši proizvodi se ne tretiraju dodatno bilo ka
k vim konzervansima, aditivima, ne dodajemo šećere ili limunsku kiselinu. Naše grickali ce su 100% prirodne i pravi izbor za zdravu užinu, za celu porodicu.
Tehnološki proces sušenja se odvija po biodi na mičkim principima koji podražavaju procese u pri rodi i u tom smislu je jedinstven. Parametri poput strujanja vetra, podešavanja temperature i stepena vlažnosti se pažljivo definišu kako bismo dobili najviše hranljivih sastojaka iz svakog tretiranog ploda a da se pritom sam plod ne ubije. Tokom procesa obrade, plod se tretira kroz 5 specijalno dizajniranih komora koje ne dozvoljavaju prodor slobodnog vazduha pa ni oksidaciju ploda. Zato je svaki tretirani plod “netaknut”, prepun aktivnih komponenti, minerala, vitamina i enzima.Osnovni ukusi predstavljeni na tržištu su: GM3 čips od slatke jabuke, kisele jabuke i kruške. Uskoro nam stižu i osnovni ukusi obogaćeni organskim aromama među kojima se nalaze kokos, malina i još nekoliko, pažljivo izabranih…Potražite svoju GM3 zdravu užinu i savršenu grickalicu u maloprodajnim objektima svih lanaca.
I grickajte bez griže savesti!
Grickanje bez griže savesti
www.allnaturalfoodsorganic.com
11 Organic News
Naše Dobro potiče sa poljoprivrednog dobra
Žig nastao iz želje da osvešćenom kupcu obezbedi detalje o mestu i načinu uzgoja, kao i prerade odabranih organskih proizvoda. Inicijalni portfolio proizvoda pod ovim žigom predstavlja poljoprivredno dobro
Ecoagri Serbia d.o.o. iz Bele Crkve u Banatu (www.ecoagri.rs), posvećeno isključivo organskom uzgoju žitarica i uljarica. Uz obavezni srpski, društvo nosi EU Bio i Bio Suisse sertifikate, a širok spektar organ
skih ratarskih kultura isključivo izvozi, u Švajcarsku i Nemačku.
Pouzdan dobavljač najzahtevnijim zapadnim kupcima, Ecoagri je delatnost proširio na organsko mlinarstvo. Inicijalni proizvodi nastali tradicionalnim hladnim mlevenjem na savremenom kamenom mlinu su integralna i crna brašna, mekinje sa klicama i integralnih grizovi. Paleta obuhvata i žitarice u zrnu, a biće uskoro proširena belim brašnima i grizovima.
Proizvodi su pri prvom izlaganju osvojili 3 zlatne medalje Novosadskog sajma za kvalitet, kao i zlatnu medalju za dizajn ambalaže. Društvo je redovni izlagač na značajnim međunarodnim sajmovima u inostranstvu. Paleta mlinskih proizvoda je dostupna preko distributera i vlasnika žiga Naše Dobro, Generalove radnje d.o.o. ([email protected]) u svim značajnim maloprodajnim objektima i onlajn prodavnicama, kao i na sajtu www.nasedobro.com.
Organic News 12
Proizvodnja glistenjaka i njegov značaj u povrtarskoj proizvodnjiglistenjak je đubrivo značajno za konvencionalnu, a naročito za organsku proizvodnju zbog svojih izuzetnih osobina. međutim, gliste su danas ugrožene čovekovom aktivnošću i težnjom da u svoju korist stalno menja ono što mu je priroda dala.
Reč StRUKe
U održavanju plodnosti, strukture i vodnovazdušnog režima zemljišta gliste imaju ve liki značaj. One u svom probavnom traktu prerađuju delimično razložene biljne ostatke praveći plodni izmet s velikim sa držajem jona nitrata, fosfata, kalijuma, ma gnezujuma i kalcijuma koje biljka usvaja preko korena.
Gliste uništavaju fitopatogene organizme u zemljištuIstovremeno, prolazeći kroz zemljište i bušeći hodnike gliste stvaraju značajan si stem za cirkulaciju vazduha i vode koji je neophodan korenu biljaka. Još je dan koristan aspekat aktivnosti glista u zemljištu ogleda se u tome što uništavaju mnoge prezimljujuće fitopatogene or ga nizme i štetne insekte i smanjuju nji hov broj u na rednoj generaciji. Zbog pozitivnog dejstva na plodnost zemljišta gliste se u svetu danas gaje zbog dobijanja visokokvalitetnog đubriva - glistenjaka.
Voditi računa o stvarnim potrebama povrća prema hranivimaGlistenjak je đubrivo značajno za konven cionalnu, a naročito za or gansku proizvodnju zbog svojih izu zetnih osobi na. Sadrži do 11 pu ta više kalijuma, do
se dam puta vi še magnezijuma, sedam puta vi še fosfora i šest puta više nitrata od stajskog đubriva. Jedna tona humusa od glista može zameniti do pet tona stajnjaka. Međutim, pri dodavanju glistenjaka treba voditi računa o stvarnim potrebama povrća za pojedinim hranivima.
Kišna i poljska kišna glista
Prema načinu života i vrsti hrane koju prerađuju treba izdvojiti dve bitne vrste glista:
Kišna glista (Eisenia foetida) za život i rast zahteva vlagu, toplotu i organsku materiju u stanju raspadanja. Mogu da narastu u dužinu 68 centimetara i crvenkaste su boje. U gomili nezrelog komposta može se naći veliki broj tih glista na malom prostoru. Kada svare otpatke kišne gliste se sele na drugu gomilu. U baštenskoj zemlji te gliste uginu jer nemaju uslova za život.
Poljska kišna glista (Lumbricus terrestris) je duža od obične, smeđe je boje, pljosnata i deblja. Izbegava otpatke koji trule, već prerađuje i vari ono što je ostalo iza glista iz komposta. Prolazeći kroz zemljište pravi duge hodnike kroz koji cirkuliše vazduh i voda, na površinu zemljišta izbacuje mineralne materije iz dubljih slojeva.
čovek svojim aktivnostima uništava staništa glista
intervencije koje čovek sprovodi građevinskim mašinama, traktorima, kamionima pogubno deluju po staništa ovih životinja. nedostatak kiseonika, isušivanje, preterana vlaga samo su neki od uzroka koji dovode do njihovog uginuća.sprovedena istraživanja ukazala su na to da je korišćenje i unošenje pesticida u zemljište smanjilo rast glista za 2060% i broj jedinki za 27,572%. tek nakon pola godine od poslednjeg unošenja pesticida njihova brojnost se vratila u normalu. eksperimentima su bile obuhvaćene tri vrste kišnih glista, najviše zastupljene na našim prirodnim staništima. zapaženi su ozbiljni poremećaji u razmnožavanju i razvoju glista kada su na površinski sloj zemljišta naneti pesticidi u koncentradiji koja se koristi u praksi.
Integralnim konceptom proizvodnje do očuvanja biodiverziteta
utvrđeno je da na njivama živi uglavnom još sedam vrsta kišnih glista što je pravo siromaštvo u odnosu na zemljište koje se ne obrađuje. na primer ogledima na novom zelandu postignuti su veći prinosi pšenice samo povećanjem broja kišnih glista u zemljištu. ono što proizvođači mogu da učine je da se preorijentišu na organski ili integralni koncept proizvodnje koji bi zamenio dosadašnji konvencionalni intenzivni koncept povrtarske proizvodnje. tako bismo dobili kvalitetan, zdravstveno bezbedan proizvod uz manju primenu sredstava za zaštitu bilja, a ujedno i značajnije doprineli očuvanju biodiverziteta.
(www.agroklub.rs)
13 Organic News
etika u PoLjoPrivredi
Da li idemo po ivici održivosti i kuda uopšte idemoPoljoprivredna etika se razmatra kao deo bioetike, ona može biti osnova za procenu zašto nešto u poljoprivredi smatramo dobrim ili lošim, ispravnim ili pogrešnim. Poljoprivredna etika podrazumeva celovit interdisciplinarni pristup, a ne pojedinačna rešenja. ona razmatra filozofski, socijalni, pravni, ekonomski, naučni i estetski vid poljoprivrednih problema i daje smernice za njihovo rešavanje. zbog značaja etičkih problema u poljoprivredi, poljoprivredna etika se danas izučava i predaje na mnogim univerzitetima u svetu.
Svetska komisija za životnu sredinu i razvoj (The World Commission of Environment and Development 1987) definisala je održivi razvoj kao razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije, bez dovođenja u pitanje opstanaka budućih generacija. Kada je poljoprivreda u pitanju svi agroekosistemi nastali su iz prirodnih, aktivnošću ljudi. Pokretanjem poljoprivrede pre 10.000 godina ti procesi u početku bili su spori i bez negativnih posledica, da bi vremenom postajali sve razorniji. Danas smo svedoci mnogih neželjenih promena u našoj okolini, koje nastaju usled aktivnosti poljoprivrede. Uništavanje staništa, nastojanje da se postigne uniformnost na svim nivoima, primena uskih plodoreda, prekomerna upotreba sintetičkih đubriva i pesticida, kao i primena teške mehanizacije uzrokovali su značajnu degradaciju i zagađenje mnogih prirodnih resursa (vode, vazduha, zemljišta, biološke raznolikosti). Današnja
poljoprivredna praksa se ne bi mogla smatrati održivom, a pitanje održivog razvoja nameće se kao osnovni problem. Sa druge strane osnovno pitanje današnjice je i kako da poljoprivreda prehrani čovečanstvo i podrži održivost za sutra?
Industrijska poljoprivreda, kao dominantna, podrazumeva nadmetanje, kontrolu obradivih površina i kapitala, zavisnost od nauke i tehnologije, a energija koja je pokreće je dobit. Primarno ona nije zaokupljena brigom oko korištenja resursa. Sa dru ge strane, tradicionalna poljoprivreda može se posmatrati kao način života, okre nut ka zajednici i usmerena ka lokalnom tržištu. Kako su kao glavne vrednosti poljo privrede u budućnosti naznačene baš one koje industriska poljoprivreda narušava (zdravo zemljište, očuvanje biodiverziteta, socijalna pravda) u nadolazećim vremenima, ona će biti prisiljena da usvoji neke metode tradicionalne poljoprivrede.
Biotehnologija je vrlo atraktivno područje naučnog istraživanja, koje je pokrenulo mnoga etička pitanja. Ona ne predstavlja samo novu mogućnost za povećanje proizvodnje hrane, već nam nudi „rešavanje“ problema gladi. Međutim, ona ima naučne, etičke i socijalne posledice daleko značajnije od ekonomskog učinka na poljoprivredu i proizvodnju hrane. Naravno govorimo o GMO. Biotehnologija oplemenjivanju bilja nudi prenos gena iz drugih vrsta i DNA markere kao pomoć u selekciji. Tako je u kukuruz prenet gen iz bakterije Bacillus thuringiensis, koji kontroliše sintezu proteina koji u biljnom tkivu ima insekticidno dejstvo, te tako štiti biljku od kukuruznog moljca. Kakav je učinak tog Bt kukuruza u hrani za čoveka i druge organizme još nije dovoljno poznato. Geni izvedeni iz mikroorganizama (Streptomices sp) uneti u kukuruz i soju, dali su ovim usevima sposobnost tolerantnosti na totalni herbicid Roundup. Međutim,
Reč StRUKe
Da li idemo po ivici održivosti i kuda uopšte idemo
Organic News 14
Reč StRUKe
POlJOPRIVReDnI SaVetnIK
istovremeno javljaju se ozbiljni prigovori naučnih radnika usmereni protiv ovakvog delovanja. Prenos gena između vrsta kod kojih nema mogućnosti prirodne razmene genetičkog materijala (viša biljka i bakterija), može dovesti do potpuno nepredvidivih rezultata. Ima li čovjek pravo da se igra boga? Kako će priroda odgovoriti? Vlada zabrinutost da bi strani geni i njihovi produkti mogli biti štetni za čoveka, za druge organizme u hranidbenom lancu (korisni insekti prirodni predatori), za samu vrstu u koju je gen unesen, ili za divlje srodnike te vrste u koje gen može biti slučajno prenesen. Setvom GMO biljaka koje su tolerantne prema herbicidima, prouzrokovaće veću upotrebu totalnih herbicida, pa se vremenom mogu pojaviti korovi rezistentni na njih. Genetička
modifikacija omogućava farmeru da prska glifosatima dok je biljka u vegetaciji, što znaći da će njihovi rezidui biti prisutni i u hrani, a to se nikada pre nije dešavalo sa glifosatima. Naučni radnici se plaše da bi polen GMO mogao preneti nove gene na srodne korovske vrste, pa se tako nekontrolosano mogu stvoriti super korovi rezistentni prema većem broju herbicida. Geni se umnožavaju, šire i rekombinuju, što znači da po čovjeka štetne kombinacije, mogu biti opasnijije od radioaktivnog otpada. To možemo smatrati njaozbiljnijom pretnjom.
Glavnina genetičkog inženjerstva na biljkama se sprovodi u velikim multinacionalnim kompanijama (Monsanto, Syngenta, Du Pont…). Javnost se oprav
dano plaši da će te kompanije koristiti svoja otkrića za postizanje potpune kontrole nad svetskom proizvodnjom hrane, isisavajući profit od farmera i potrošaća. Multinacionalne kompanije prodajom semena kukuruza otpornog na raundap, vezuju proizvođače da kupuju njihovo seme i totalni herbicid, jer ugrađivanjem u biljke „terminator gena” ubijaju njihovo seme, pa ako farmer želi da koristi takvo seme iz sopstvene proizvodnje za setvu naredne godine, završi će s praznim njivama, bez biljaka. Iz ova dva primera jasno je da cilj biotehničkih multinacionalnih kompanija nije da hrane svet, već da monopolom postignu što je moguće veći profit.
Dr Vladan Ugrenović Institut Tamiš Pančevo
Uopšte da bi se ostvarila kvalitetna setva bilo koje kulture, potrebno je ispuniti dva ˝osnovna˝ uslova, a to su: pravilna i na vreme izvedena priprema zemljišta i upotreba zdravog, sertifikovanog semena. Ova pravila se kod nas neretko poštuju, te otuda dolazi do svima nam poznatih posledica. Međutim, ˝onima˝ koji se uz navedene pridržavaju i drugih agrotehničkih mera (pravilan plodored, ishrana, zaštita,...), na kraju sezone mogu očekivati ostvarenje povoljnog ˝rezultata˝.
U proleće čim dozvole vremenski uslovi (obično krajem februara ili početkom marta), zemljište treba površinski obraditi u sloju od 3 do 4 cm. Veća dubina nije potrebna jer je u to vreme zemljište dobro obezbeđeno vodom. Pri setvi će dublji sloj poslužiti kao ˝krevet˝ za seme a površinski kao ˝pokrivač˝. Dakle, ako je stvoren ornični sloj dobrih vodno – vazdušnih i mehaničkih osobina i provereno zdravstveno stanje semena, jer nečesto štetne gljive, bakterije i virusi budu nepažnjom preneti na reproduktivni materijal, može se bez veće bojazni pristupiti setvi. Setva se obavlja dvojako. Na malim površinama se izvodi ručna, dok se na većim primenjuje mašinska setva. Mašinska setva se iz
vodi specijalnim mašinama, najčešće su to precizne pneumatske sejalice, velikog radnog zahvata. Setva se može obaviti na više načina, što u prvom redu zavisi od izabrane sorte i tipa zemljišta na kome će se zasnovati usev. Tako imamo vrstačnu setvu, setvu na izdignutim lejama i bankovima koje se u zavisnosti od kulture i terena mogu modifikovati.
U našim uslovima najčešće gajene korenaste vrste, svojim setvenim terminom upravo pripadaju martovskoj setvi, tu spadaju šargarepa, rotkvica, peršun, paškanat, cvekla i celer (direktna setva i rasad).
Za setvu šargarepe birati lakša zemljišta, slabo kisele do neutralne pH reakcije. Kao jedan od najranijih korenastih useva na otvorenom polju se može sejati i u februaru, pa čak (ako to uslovi dozvole) u decembru. Setva šargarepe se najčešće izvodi na bankovima čije su središnje linije udaljene 75 cm. U Francuskoj, pri gajenju šargarepe se koristi kombinovana mašina koja je ujedno freza, sejačica i vadilica. Širina bankova na vrhu iznosi 15 – 20 cm, u osnovi 30 cm i visine su 15 – 20 cm. Na bankove se obično seju dve trake međusobno udaljene 7 – 10 cm, sa rasto
janjem između biljaka u redu 4 – 5 cm. Ovakvim načinom setve obezbeđuju se povoljni uslovi za razvoj ujednačenog korena s kojim se u kasnijim fazama lakše manipuliše, kao i lakše uništavanje korova međurednom obradom. Pored gajenja na bankovima, šargarepa se seje na ravnoj površini u redove na razmak 20 – 40 cm ili u šestoredne trake. Setva u trake se izvodi na lejama širine 120 cm sa rastojanjem između redova 20 cm a između biljaka u redu 4 – 6 cm. Dubina setve za sve načine sejanja iznosi 1,5 – 2,0 cm. Nakon setve, obavezno je valjanje rebrastim valjcima, kojim se omogućuje kontakt semena sa vlažnom zemljom i kasnije ravnomerno nicanje. Pošto sporo niče, u nekim krajevima se seje s kulturama ˝brzog˝ porasta (salata, spanać ili rotkvica) koje u početnom periodu služe kao orijentir redova. Način, odnosno gustina setve zavise od primenjene sorte (hibrida), agrotehnike i namene. U sušnim godinama je nakon setve potrebno vršiti navodnjavanje. Navodnjavanje se najčešće vrši rasprskivačima u količini 30 – 40 l/m2. U kompeticiji sa belim ili crnim lukom, prazilukom, ruzmarinom, crnim korenom ili žalfijom deluje se repelentno na pojedine šargarepine štetočine.
Martovska setva korenastog biljatokom meseca marta, u prodavnicama poljoprivredne robe, najviše se ˝traže˝ sorte i hibridi korenastog bilja, stoga ćemo se ovom prilikom podsetiti i upoznati sa načinom setve nekoliko gajenih vrsta.
15 Organic News
Pošto se seje veoma rano, rotkvicu treba posejati čim se za to stvore vremenski uslovi. Kao kultura intezivnog rasta, rotkvica se seje od februara sve dok spoljašnji uslovi to dozvoljavaju. Seje se u redove na razmak 20–30 cm ili u četvororedne trake sa razmakom 15 x 5–10 cm između redova i 50 cm između traka. Dubina na kojoj se seje ne prelazi 2 cm. Poželjno ju je sejati na osunčanim mestima u zajednici sa krastavcem, određenim sortama graška, kupusom, salatom, šargarepom, peršunom i dr.
Morfološke razlike peršuna lišćara i korenaša „prenete“ su otvoreno polje gde se prvi seje na međurednom rastojanju 20 – 30 cm, a drugi na većem razmaku između redova 30 – 40 cm. Dubina i načini setve su slični šargarepi, i razlikuju se u zavisnosti od sorte i uslova spoljašnje sredine. Pošto i peršun usporeno klija i niče, u početku se mogu usejati kulture sa „bržim“ nicanjem, koje u svojim odnosima pozitivno utiču jedne na druge. Za predstavnike familije Apiaceae, što važi i za peršun, pre setve je potrebno proveriti zdravstveno stanje semena koje u ovom slučaju može biti napadnuto gljivom Septoria petroselini koja izaziva pegavost lista. U preventivne mere pre setve seme treba tretirati sa nekim bioloških preparata ili pripravaka, pobrinuti se da setva ne bude gusta i duboka, a zemljište pripremiti što bolje, da biljke brže niknu.
Paškanat je usev koji se odlikuje velikom otpornošću na niske temperature, pa se neretko ostavlja na otvorenom polju preko
zime. Setva se obavlja na međurednom rastojanju 40 cm i između biljaka u redu od 10 cm, sa dubinom od najviše 2 cm. U slučaju ako se zakasni sa setvom ova „osetljiva“ biljka će još slabije nicati i na kraju dati mnogo manji prinos od očekivanog. Pored stanadardnog načina setve seje se u četvororedne ili šestoredne trake sa razmakom 20 – 30 x 10 – 15 cm između redova i 50 – 60 cm između traka. Dubina na kojoj se seje ne prelazi 2 cm. Nakon setve ako je zemljište nedovoljno vlažno obaviti navodnjavanje. U početnim fazama takođe treba obaviti okopavanje i međurednu kultivaciju u zavisnosti od stanja i potreba useva.
Cvekla kao izuzetno toploljubiva kultura najbolje uspeva kada je spoljašnja temperatura u intervalu 20 – 25°C. Najbolje uspeva na plodnim i strukturnim zemljištima. Setva cvekle se može obaviti dvojako setvom u redove i zasnivanjem preko traka. Setva u redove se izvodi na rastojanju 40 – 50 cm između redova i 8 – 10 cm u redu. Setva u dvoredne trake obavlja se na rastojanju izmedju redova u traci 20 – 25 cm i 50 – 60 cm između traka. U nekim zemljama se pre setve seme naklijava držanjem oko sat vremena u vodi, a potom se „ostavi“ na temperaturi od 18 do 20°C do pojave 3 – 5 % „belih tačaka“ (klica). Setva za dobijanje rasada obavlja se krajem februra ili početkom marta u toplim lejama. Za 1 m2 se upotrebi količina od 15 – 20 grama semena za setvu rasada. Rasađivanje se odvija u toku marta i aprila i u drugom roku sadnje u toku jula. Za rasađivanje se koriste ra
nostasne sorte ili hibridi koji se sade na 25 – 40 x 8 – 10 cm na istoj dubini kao u leji.
Celer korenaš se gaji isključivo preko rasada, mada se može proizvoditi i direktnom setvom. Glavni nedostatak zasnivanja direktnom setvom semena je sporo klijanje semena i samim tim „gušenje“ mladih biljaka korovima. Radi ubrzanja nicanja, seme se pre setve drži 24 sata potopljeno u vodi a potom još nekoliko dana na toplom mestu uz povremeno vlaženje. Seje se početkom marta u tople leje, u redove na međurednom rastojanju 5 – 6 cm sa setvenom normom od 2 g/m2. U slučaju ako se seme pikira setvena norma je 1 g/m2. Pokrivanjem asurama postiže se neprekidno obezbeđenje semena vlagom do početka nicanja. Nicanje semena celera korenaša nastupa 10 – 15 dana nakon setve, a rasađivanje nakon 70 dana u fazi 5 – 8 listova. Rasađivanje se obavlja u toku maja na rastojanju 50 x 25 cm ili u sistemu četvororednih traka sa rastojanjem od 25 x 25 cm i 60 cm između traka. Direktna setva za celer korenaš se obavlja na razmaku 40 – 60 x 15 – 20 cm sa dubinom setve od 2 cm.
Dr Vladimir Filipović, Institut za proučavanje lekovitog bilja,
„dr Josif Pančić˝ iz Beograda
POlJOPRIVReDnI SaVetnIK
Organic News 16
symbol picture © Shutterstock/Milanchikow Sergey
EU organik logo ne može na halal sertifikovano mesoFrancuska asocijacija za dobrobit životinja je još 2012. započela proces pred sudom evropske unije protiv obeležavanja halal junetine eu logom za organsku proizvodnju. naime, po njima se junetina sertifikovana po halal pravilima ne bi trebala obeležavati kao organska jer se patnja životinje tokom klanja nije svela na moguću meru.
VESTI IZ SVETA
Najviši sud Evropske unije je doneo presudu po kojoj se logo Evropske unije za obeležavanje organske hrane ne može koristiti za obeležavanje mesa životinja koje su zaklane u skladu sa verskim pravilima, ukoliko životinja nije pre toga onesvešćena, tj. ukoliko se patnja životinje nije svela na najmanju moguću meru kako nalaže regulativa 834/2007 EU.
Evropski sud pravde je rekao da se obele žavanjem EU logom proizvoda po tro
šačima daje sigurnost da su proizvodi koje konzumiraju dobijeni u skladu sa najvišim standardima uključujući tu i dobrobit životinja. Sud kaže da se ošamućivanjem značajno smanjuje patnja životinja.
Razlog Evropskog suda pravde je sle deći:
„Kada se životinje ubijaju bez ošamućivanja, što se izuzetno dozvoljava u EU kako bi se garantovala sloboda veroispovedanja, pat
nja životinja nije ipak svedena na najmanju moguću meru, pa čak i sa najpreciznijim sečenjem vrata oštrim nožem to nije moguće. Naučne studije su pokazale da samo ošamućivanje ima uticaja na smanjivanje patnje životinja tokom klanja.“
(apnews, organicmarket)
17 Organic News
VESTI IZ SVETA
Premijum cene organskih proizvoda se smanjuju kako raste potražnja i izbor proizvodaamerički kupci plaćaju organsku hranu više, no kako se povećava izbor proizvoda, premijum cene padaju. Prema nilsenu (kompaniji za istraživanje i obradu podataka) su organska hrana i piće prošle godine u proseku koštali 24 centa više po jedinici pakovanja u odnosu na konvencionalne, ili oko 7,5 % više. to je bio pad od 27 centi ili 9%, premijuma u 2014.
Photo/Wilfredo Lee
Varijacije među brojkama su velike. Srednja cena za jedan galon organskog mleka (oko 3,8 l) je 4,76 dolara, što je 88% više od 2,53 dolara koje kupci plaćaju za galon običnog mleka. Organska jaja imaju 86% veću premijum cenu. Po ceni od 4,89 dolara za veknu hleba, organski hleb je duplo skuplji od redovnog.
Roditelji kupuju organsku hranu za bebe, koju plaćaju svega 3% više od konvencionalne. Sredinom januara, veza organskog kelja lišćara je koštala 5% više od konvencionalnog, kaže se u Odeljenju za poljoprivredu SADa. Neki organski proizvodi poput artičoka, sojinog mleka i Greni Smit jabuka, koštaju čak manje od svojih konvencionalnih pandana.
Postoji mnogo faktora koji utiču na cene organske hrane. Premijum cene za organsko mleko i jaja su daleko veće zbog specifičnih zahteva regulative. Na primer, u ishrani krava bar 1/3 mora činiti ispaša, navodi Džeremi Mogtader, upravnik farme na kampusu Univerziteta u Mičigenu.
Propisi imaju pravu korist za životinje, potrošače i životnu sredinu, ali povećavaju cenu proizvodnje, Mogtader ističe.
Organsko i konvencionalno povrće se uzgaja na sličan način, pa je razlika u ceni nešto manja. Organski proizvođači mogu uštedeti novac tako što neće koristiti pesticide ili sintetička đubriva, ali moraju platiti više za radnike za kopanje, plevljenje, ili kontrolu štetočina, kaže Mogtader.
Jedan razlog što organski premijumi padaju je i povećanje broja proizvoda na policama. Organsku hranu je nekada bilo moguće pronaći samo u radnjama zdrave i mešovite hrane poput Whole Foodsa, ali se sada može pronaći i kod svih većih lanaca prodaje. Kroger, jedan od vodećih lanaca maloprodaje, ističe da se tokom 2017. prodalo 9.000 organskih artikala u vrednosti od 1 milijarde dolara.
Naravno, na cene utiče i potražnja. Trenutno je potražnja za organskim proizvodima veća od ponude u mnogim kategorijama. Prodaja hrane, pića i toaletnih potrepština,
kategorije koje su najprodavanije, su imale konstantnu liniju, dok je prodaja organskih proizvoda porasla za 9%, kaže se u Nilsenu.
Milenijalci prednjače u ovom trendu, kupujući mleko i dečju hranu. Ali i druge generacije kupuju ostale organske proizvode. Ukupno 88% domaćinstava u SADu je kupilo organsku hranu ili piće.
Takođe, strah od trovanja hranom, kao što je to bio slučaj masovnog trovanja prouz
rokovanog bakterijom E.coli poreklom iz zelene salate, utiče da se potrošači okreću organskoj, jer joj veruju.
I dok se očekuje padanje premijum cena, teško je reći da li će u potpunosti nestati, kaže Rajan Kori, ekonomista u Merkarisu, kompaniji koja prati organsku poljoprivredu.
(apnews)
Photo/Wilfredo Lee
Organic News 18
VESTI IZ SVETA
Fair trade (Fer trejd) trgovina i da li je fer i danasviše od 2 milijarde šoljica kafe se svakodnevno popije širom sveta. to je godišnji obrt od 175 milijardi evra. ali je sve manje i manje koristi za primarne proizvođače kafe.
Svaki razgovor, posao, diskusija se uglavnom započinje uz šoljicu kafe, i zato i počinjemo sa kafom, koja je jedan od najprepoznatljivijih proizvoda Fer trejda u svetu. Proizvodi se u ekonomski siromašnijim zemljama, prodaje se skupo, ali profit ide krajnjem učesniku u lancu vrednosti.
Naši potrošači još uvek nisu u dovoljnoj meri naučeni da prepoznaju sve oznake koje se nalaze na proizvodima, a ovo su oznake koje nisu karakteristika našeg podneblja. Fer trejd ili kako je još zovemo Pravedna trgovina je pokret koji je pre nekih 60 godina započeo u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je severnoamerička organizacija Ten Thousand Villages poslala svoje volontere u Portoriko, kako bi žene iz siromašnijih porodica naučile da šiju i na taj način doprinele ekonomskoj održivosti porodica. No, kako su se njihove rukotvorine umnožavale, bi lo im je potrebno naći i tržište. Njihovo lokalno tržište svakako nije imalo tu kupovnu moć. Tako su se portorikanske rukotvorine našle na severnoameričkom tlu. Prvo su predmeti prodavani prijateljima
organizacije, da bi se od 1958. našli i u prvoj zvaničnoj Fair Trade prodavnici, koju je organizacija osnovala.
U Evropi su Velika Britanija i Holandija prve prepoznale koncept Fer trejda, i dok su se pedesetih u Velikoj Britaniji prodavale rukotvorine Kineza izbeglica, u Holandiji su šezdestih godina prošlog veka holandske organizacije prodavale šećer od šećerne trske uz poruku da će kupovinom ovog šećera narod siromšanih zemalja ekonomski prosperirati. Posle su se prodavale i rukotvorine južnih država, a 1969. je otvorena i prva „Prodavnica treće zemlje sveta“ u Evropi. Ovakve prodavnice su doprinele razvijanju Fer trejd pokreta.
Fer trejd nevladine organizacije su tokom 60ih i 70ih osnivane usled loše ekonomske situacije u Aziji, Africi i Latinskoj Americi kako bi pomogle siromašnijim područjima u pospešivanju prodaje regionalnih prozvoda. Ove organizacije su imale za cilj da jug povežu sa naprednijim severom. Ovaj plemeniti cilj je prerastao lokalne i državne okvire i tokom druge konferencije UNCTAD (Konferencija o
trgovini i razvoju UN) u Nju Delhiju 1968. prisutnima se pokret predstavlja porukom „trgovina, ne pomoć“. tj. potrebno je dati podjednaku šansu poslovanju između juga i severa, a ne samo se fokusirati na pomoći za razvoj.
To je i period kada su Fer trejd organizacije širom sveta počele da se nezvanično sastaju svake drugetreće godine, i kada su uvidele da je potrebno imati zvaničnu krovnu organizaciju. Krajem osamdesetih se izdva jaju dve organizacije, Evropska fer trejd asocijacija (EFTA) koju je sačinjavalo 11 najvećih Fer trejd organizacija Evrope, i kasnije Svetska fer trejd organizacija (WFTO) poznata pre kao Međunarodna federacija alternativne trgovine.
Članove organizacija su činili svi u lancu nabavke, od proizvodnje do prodaje, i uključivane su i organizacije koje su novčane pomagale primarnu proizvodnju. Veze između organizacija širom sveta su se uspostavljale. Organizacije su lobirale za smanjenje neravnoteže u razvoju i moći u konvencionalnim strukturama trgovine, smanjenje nepravde, i lobirale za zakone.
© Shutterstock/kikovic
19 Organic News
Uspostavljanjem zvanične strukture Fer trejd organizacije, postavljeni su ciljevi, standard i sistem garancije i monitoringa koji se baziraju na 10 principa i to:
1. Pružanje mogućnosti ekonomski ugro ženijim proizvođačima – pružanje po drške proizvođačima, udruženjima k ako bi postali samoodrživi.
2. Transparentnost i poverenje – organizacija posluje transparentno, i otvorena je za saradnju sa svima u lancu koji žele da se uključe.
Source: haberturk
9. Promocija Fer trejda – i svih vrednosti koje donosi pokret.
10. Poštovanje životne sredine – podrazumeva korišćenje lokalnih proizvoda i sirovina, efikasno korišćenje energije, smanjenje otpada, korišćenje brodskog transporta kada god je to moguće, itd.
Ako su osigurani svi principi u proizvodnji, proizvod može poneti oznaku Fer trejd.
Danas smo svedoci da su proizvođači kafe neuhranjeni, a rade i decaDakle, to nas vraća na početak, na onu šoljicu kafe sa kojom smo započeli ovaj plemenit pokret i ideju pokrenutu pre nekih šezdeset godina. Negde se uz put neki od principa ispustio kako to nekada biva.
Prema studiji koju su uradile organizacije Forum Fairer Handel, Gepa i TransFair, prihod u zemljama proizvođačima kafe je posle inflacije između 1994. i 2017. pao za 10%. U isto vreme, troškovi proizvodnje su porasli. Nasuprot tome, dodata vrednost pržionica kafe i trgovaca u Nemačkoj je porasla za 215% sa 2,28 milijardi evra na 4,9 milijardi evra godišnje u istom tom periodu, pišu organizacije.
Pad zarada proizvođača i radnika je doneo mnoge zdravstvene probleme, pothranjenost, angažovanje dece u proizvodnji, ubrzana je migracija stanovništva u urbane gradove i raste trgovina drogom. A kako bi se povećala proizvodnja kafe, krče se šume što će se osetiti i kroz klimatske promene.
Ko je odgovoran Kroz slučaj proizvodnje kafe u Kolumbiji, Peruu i Etiopiji, studija ukazuje da Fer trejd ima pozitivan uticaj na unapređenje uslova života i rada proizvođača, a fluktuacija cena na svetskom tržištu je minimalna. Takođe, kombinacija organske proizvodnje i fer trgovine je naročito efikasna, jer kooperative dobijaju premijume za fer trgovinu i organsku poljoprivredu.
Ipak najveći profit je na strani pržionica kafe i distribucije, i oni bi morali podneti deo odgovornosti, tačnije da se pobrinu da i svi u lancu nabavke imaju humane uslove rada i zarađivanja.
Olga Kešelj Milovanović
3. Fer trejd koncept – organizacija trguje u želji da poboljša socijalnu, ekonomsku situaciju malih i marginalnih proizvođača i zaštiti životnu sredinu, a pri tome se ne fokusira isključivo na maksimizaciju profita na račun tih malih proizvođača.
4. Fer plaćanja – proizvođači zaslužuju fer cene za svoje proizvode i svoj rad, koji će im obezbediti pristojan život i pri tome će i žene i muškarci imati iste uslove.
5. Zabrana prisilnog rada i rada dece.
6. Zabrana diskriminacije polova, garan tovanje rodne ravnopravnosti, eko nomsko osnaživanje žena i slobo da udruživanja – svi treba da imaju iste uslove pri zapošljavanju, edukaciji, odlasku u penziju.
7. Moraju se osigurati dobri uslovi na poslu – koji moraju biti usklađeni bar sa lokalnim i nacionalnim regulativama, koji će osigurati bezbednost i zdravlje radnika i zakonom propisano radno vreme.
8. Obezbeđivanje jačanja kapaciteta – or ganizacije moraju raditi na unapre đenju veština i sposobnosti malih proizvođača i radnika.
VESTI IZ SVETA
Logo Fer Trejd
Prodavnice koje su otva rale organizacije Fer trej da prodavale su uglav nom etno proizvode ze ma lja trećeg sveta. Po mak je napravio sve
šte nik ho landske verske NVO koji je u Meksiku radio sa proizvođačima kafe, kada se stvo rila ideja Fer trejd oznake. Kupljena kafa, kafa ko jom se trguje ili se prodaje u skladu sa uslovi ma Fer trejda može poneti oznaku koja bi je razlikovala od ostalih kafa na policama, i pored prodavnica Fer trejd organizacija, mogla bi se prodavati i na svim ostalim prodajnim mestima. U Holandiji je 1988. uspostavljena „Max Havelaar“ oznaka, koja je doprinela da se u roku od godinu dana kafa sa ovom oznakom nađe sa 3% u udelu tržišta.