broj 5 • godina iv • februar/veljaca 2003. lasnik · republika bugarska je me|u prvim zemljama...

GLASNIKGLASNIKBroj 5 • Godina IV • Februar/Veljaca 2003.

Analizauvo|enjaPDV-a

Istrazivanje

Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta uSarajevu, po nalogu naru~iocaPrivredne/Gospodarske komore Federacije BiH,koja se rukovodila èljom da se ubrzaju reform-ski zahvati na izgradnji modernog fiskalnoginstrumentarija baziraju}i se, prije svega, nakvalitetnim i pouzdanim nau~nim saznanjima,zavr{io je istraìvanje �Analiza uvo|enja porezana dodatnu vrijednost - (PDV)�

Istraìvanje koje je predstavljeno po~etkom februara nakonferenciji za novinare trajalo je dva mjeseca, a predvo-dio ga je prof. dr Sead Kreso. Uvo|enje PDV-a, o ~emugovore i iskustva razvijenih zemalja, od zna~aja je zaubrzanje ukupnog privrednog i dru{tvenog razvoja.

- Upravni odbor P/GKFBiH - rekao je Jago Lasi}, pred-sjednik ove asocijacije privrede, u svom uvodnom obra}anju- donio je odluku da se u okviru komorskog sistema nanau~noj podlozi analiziraju predvi|ene reforme ukupnogfiskalnog sistema u BiH. Ovo je samo prvo od tih istraìvan-ja, a za dva mjeseca o~ekuje se zavr{etak jo{ dva - poreza nadohodak i poreza na dobit. Ujedna~avanje tih stopa dovelobi do stvaranja istih uslova privre|ivanja u dràvi, {to bisvakako ekonomsku reformu ne samo ubrzalo nego u~iniloi u~inkovitijom, a upravo ove u poreskom sistemu najavljenesu kao klju~ne u ukupnim reformama zna~ajnim za dimen-ziranje privrednog i dru{tvenog razvoja BiH.

Govore}i o radu na Analizi, dr Kreso je istakao da jepolazi{te bilo jedinstveni fiskalni mehanizmi i trì{te BiH,odnosno da se zakonski ubiranje PDV-a ustanovi na nivoudràve, a prihodi raspodijele na entitete, odnosno unutarnjih.

- To je mogu}e uraditi jer je rije~ o direktnoj raspodjeliprihoda koji bi se ubirali optere}enjem na jednak na~in i

resursa i robe, odnosno proizvoda - rekao je dr Kreso idodao - Da bi jedinstvena stopa na {to {iroj osnovi najbol-je odgovarala privredi, ali je na{a realnost ne{to drugo(socijalna struktura, razvijenost privrede i ekonomije isli~no...) tako da se ovim istraìvanjem do{lo do toga da binajkvalitetnija, u ovom momentu, bila osnovna stopaizme|u 15 i 20 odsto, umanjena 10 odsto i nulta za artiklenamijenjene izvozu.

Po{lo se sa pretpostavkom da se izbjegne ukupnopove}avanje optere}ivanja privrede iznad sada{njeg.Umanjena stopa bi bila za neke osnovne prehrambeneartikle, a nulta za izvoz da bi roba na inotrì{tu bila kurent-na, jer podlijeè PDV-u zemlje uvoznika. Za jednu jedin-stvenu PDV-e stopu privreda bi morala biti samoodrìva, ato sa bh. ekonomijom, na àlost, nije slu~aj.

- Uspje{nost uvo|enja PDV-a velikim dijelom je i pitan-je politike - kazala je Mirsada ]ur~i} - Selimovi}, pomo}nikpredsjednika P/GKFBiH za poreski sistem. - Dejtonskimsporazumom fiskalna politika je na nivou entiteta, ali onijednostavno odlukom mogu prenijeti na dràvu mogu}nostubiranja PDV-a, {to bi uvelo poresku disciplinu iomogu}ilo kontrolu svima u poreskom lancu, smanjiloevaziju, vremenom pro{irilo poresku osnovu i eliminisalosivu ekonomiju - rekla je ]ur~i} - Selimovi}, ali istakla i dabi uvo|enje poreza na dodatnu vrijednost poskupilo nekeproizvode.

Iako nema dràve sa ovakvim modelom PDV-a,uvjerenje autora i naru~ioca Analize je da bi ovo bioprovodiv i uspje{an model, jer, uz ekonomske kriterije,uvaàva i svu specifi~nost ekonomskog ambijenta BiH.Da }e se ovo mi{ljenje provjeriti i utvrditi dokaz jeopredjeljenje da se Analiza po{alje na dvadesetakadresa dràvnih i me|unarodnih institucija i predstavni-ka vlasti, te organizuje niz susreta privrednika uFederaciji BiH.

Sanjja BOGDANOVI]

Zavr{eno istraìvanje

�Analiza uvo|enja PDV-a�

3

Berza sekundarnih sirovina u Federaciji BiH

Preliminarna istraìvanja i konsultacije pokazale su daje trìste sekundarnih sirovina u FBiH neorganizirano i dase, uglavnom, bazira na trgovini metalnim otpadom,najvi{e starim èljezom, dok velike koli~ine korisnog i pre-radivog otpada (papir, staklo, plastika, gume, ulja, boje idrugi hemijski otpad) zavr{avaju na gradskim deponijamadodatno zaga|uju}i ìvotnu sredinu. U razvijenijim zemlja-ma, pak, sekundarne sirovine prihod donose kako dràvitako i brojnim gra|anima uklju~enim u bilo koju od fazaprocesa sakupljanja, prerade i prodaje.

Cilj projekta je formiranje jedinstvene baze podataka ovrsti, koli~inama i mjestu nastanka otpadnih materijala kojise mogu reciklirati, te preduze}ima koja se bave ovomobla{}u bilo kao proizvo|a~i, sakuplja~i ili prera|iva~i uFBiH. Baza podataka bila bi dostupna na internet mreì idnevno, dakle, u obliku elektronske berze. Ova web stran-ica nudila bi, tako|er, informacije o zakonskoj regulativi ipravilnicima iz oblasti proizvodnje i prometa sekundarnihsirovina, novim tehnologijama i opremi za recikliranjekorisnog otpada. Povezivanjem sa drugim sli~nim berzamau susjednim zemljama i {ire, pro{irile bi se mogu}nostikako za izvoz otpada koji se kod nas ne moè dopunjavatiu skladu sa promjenama ponude i potra`nje sekundarnihsirovina, preraditi, tako i za eventualne strane investicije.Efikasnija razmjena informacija umnogome bi unaprijedilaprocese upravljanja industrijskim i drugim preradivimotpadom, te samim tim bila zna~ajan doprinos za{titiokoli{a, otvaraju}i vrata i za nove ekolo{ke projekte.

Kao najrelevantnijeg partnera za realizaciju projekta�Berze sekundarnih sirovina� organizacija je prepoznalaP/GKFBiH, koja ima potrebne resurse za uspje{no ost-varenje ove ideje uz pomo} donatora, koji bi, u suradnji saHO World Vision, pokrio tro{kove projekta.

P/GKFBiH je podràla izradu Projekta, dala na~elnusaglasnost i utvrdila konkretne zadatke, uklju~uju}i i raz-matranje ove aktivnosti na sjednici Udruènja za reciklaù.

N. [EHI] - MU[I]

GGLLAASSNNIIKKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no.Godina IV

Broj 5februar/velja~a 2003.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik, Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}

Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DDTTPP:: �Privredna {tampa�

AAddrreessaa::Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]::

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

IIzzddaavvaa~~::�Privredna {tampa� d.d.Sarajevo

[[ttaammppaa:: BEMUST d.o.o. Sarajevo

Put Famosa bbZZaa {{ttaammppaarriijjuuMesud SmajiÐ}

Besplatan primjerak

Projekat

Dopredsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa, sa sara-dnicima, razgovarao je, krajem januara, sa predstavnicima humanitarne organizacije WorldVision Bosnia, uz prisustvo predstavnikaFederalnog ministarstva energije, industrije irudarstva. Navedena organizacija priprema projekt pod nazivom «Berza sekundarnih sirovina u Federaciji BiH«

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

4

Njeguju}i dobre poslovne odnose sa brojnimme|unarodnim privrednim predstavni{tvima,misijama, ambasadama i drugim uredima u BiH,odnosno u Sarajevu, sve sa ciljem neposrednepomo}i komorskim ~lanicama u uspostaviposlovnih kontakata ili lak{eg rje{avanja eventual-nih pote{ko}a, potpredsjednik P/GKFBiH AvdoRapa je, sa saradnicima, 28. januara, uprili~io pos-jetu Ambasadi Republike Bugarske u BiH. PoredLyubtscho Troharova, ambasadora Bugarske, raz-govorima je prisustvovao i Vesselin Vassilev,trgovinki i ekonomski predstavnik RepublikeBugarske.

Pomenuta je interesantna nelogi~nost, koja seogleda u tome da je Republika Bugarska me|uprvim zemljama priznala BiH, a da do danas nemazaklju~en niti potpisan bilo kakav ugovor ili spo-razum izme|u BiH i Bugarske. Brojke potpisanihugovora sa nama susjednim dràvama suimpozantne, kao {to je, na primjer, 80 ugovora saR Slovenijom, sa R Hrvatskom preko 40 itd.Najve}im dijelom i zbog toga robna razmjenaizme|u na{ih dviju dràva ostaje na simboli~nomnivou, iako je po~etkom devedesetih godinaiznosila oko 80 miliona ameri~kih dolara. Ukolikose tome doda da BiH u Bugarskoj nema otvorenonijedno diplomatsko konzularno predstavni{tvo,te da uslovljeno viznim reìmom poslovni ljudi izBugarske moraju putovati do Beograda, Skoplja iliBudimpe{te za obezbje|enje ulazne vize za BiH,{to ~esto zahtijeva period od barem dvije sedmice,postaje razumljivije zbog ~ega je saradnja samosimboli~na, te zbog ~ega nije dovoljno poznavan-je poslovnih prilika i mogu}nosti. Broj viza kojeizdaje Ambasada Bugarske za gra|ane BiH iznosioko 5.000 godi{nje, ali se, uglavnom, radi o tranz-itnim vizama koje se koriste za odlazak do Turske,odnosno Istambula. Na cijenu viza trenutno nijemogu}e utjecati, iako je zajedni~ki stav i zaklju~akda su, uzev{i u obzir ekonomske prilike i situacijuu obje zemlje, cijene, ipak, previsoke.

Optimizam da }e budu}i odnosi biti sve bolji,daje ~injenica da su ve} obavljene dvije runde pre-govora o potpisivanju ugovora o slobodnoj trgovi-ni, a da se tre}a, koja bi mo`da mogla predstavl-jati i zavr{nu, o~ekuje tokom februara ove godine.Nije potrebno isticati da bi takav ugovor pred-stavljao zna~ajan napredak, te da bi umnogomedoprinio ne samo pove}anju robne razmjene

nego i ukupnom unapre|enju ekonomskihodnosa izme|u dvije dràve. Time bi se prevazi{latrenutna praksa da se trgovina, uglavnom, odvijapreko drugih nama susjednih zemalja, {to jeumnogome nepotrebno poskupljuje.

Na kraju korisnih i konstruktivnih razgovoraistaknuta je potreba organiziranja {to vi{e poslo-vnih posjeta, unapre|enja me|ukomorske sarad-nje, posjeta sajamskim manifestacijama i sli~no,sve sa ciljem iskori{tenja brojnih mogu}nosti oso-bito u gra|evinarstvu i drvnoj industriji kao indus-trijskim granama koje imaju najve}i potencijalbudu}e uspje{ne saradnje. Imaju}i u vidu da jeBugarska ve} napravila ogroman iskorak kapriklju~enju Evropskoj uniji i usvajanju evropskihnormi, odnosno prilago|avanja evropskomzakonodavstvu, zajedni~ka je ocjena da bi taiskustva umnogome mogla koristiti BiH kao kom-patibilna i najlak{e primjenjiva, {to je dodatnirazlog unapre|enja svih oblika saradnje izme|udviju dràva.

AA. GGAAZZIJAA

U posjeti Ambasadi Bugarske u BiH


Simboli~na saradnjaRepublika Bugarska je me|u prvim zemljama priznalaBiH, a da do danas nema zaklju~en niti potpisan bilokakav ugovor ili sporazum izme|u dvije zemlje

Gospodarska delegacija KraljevineBelgije u Mostaru

Razgovori o robnom kreditu^lanovi delegacije Kraljevine Belgije raz-

govarali su, 23. sije~nja, s gospodarstvenici-ma i predstavnicima P/GKFBiH o mogu}ojsuradnji na projektima u oblasti vodoprivre-de, elektroprivrede i poljopoprivrede.

Generalni direktor belgijske Agencije zaizvoz Philippe Suinen tom prilikom je istakn-uo da je sastanak iskori{ten i za razgovore orobnom kreditu koji je Kraljevina Belgijaodobrila BiH, ali on jo{ nije realiziran.

Bosanskohercegova~ki gospodarstveniciiskazali su veliko interesovanje za ovakav vidsuradnje, te su prezentirali svoje projekte iizvozne programe koji }e na daljnju obradu.

Sastanku su nazo~ili i Kre{o Pehar, zam-jenik ministra u Federalnom ministarstvuvodoprivrede i {umarstva, i Edin Zametica,savjetnik ministra u Federalnom ministarstvuenergije, rudarstva i industrije koji su iskazalipunu potporu i pomo} u realiziranju projeka-ta od svojih ministarstava.

@. BEVAANDDAA

5

U svom predstavljanju su napomenuli oblasti za kojesu u ovom trenutku zainteresirani i zaduèni u jednomzajedni~kom timu, a one se, prvenstveno, odnose nauklanjanje tehni~kih barijera trgovini BiH sa zemljamaEvropske unije, odnosno prilago|avanju bh. propisa kaouvjeta pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji(WTO). Akcenat je na komorskom sistemu u BiH, odnos-no informacijama o tome {ta P/GKFBiH u ovom trenutku~ini, te koje su namjere i planovi podr{ke poduzetnicimau usvajanju i prilago|avanju normi i obaveznih standardaEU da bi svoje proizvode mogli plasirati na ovombogatom i zahtjevnom trì{tu. Naravno, tehni~ki propisise pokazuju kao u ovom trenutku nepremostiva prepre-ka nesmetanog plasmana industrijske robe na trì{te EU,~ime preferencijalni tretman koji je BiH dobila od EUostaje samo kao dobra namjera, jer je, prakti~no, neisko-ristiv.

Predstaviv{i organizaciju komors-kog sistema BiH, odnosno aktuelneprojekte na kojima je Komora Fede-racije trenutno posebno angaìrana,te budu}e planove u kojima podr{kaprvenstveno srednjim i malim pre-duze}ima kod prilago|avanja i usva-janja evropskih propisa i normiproizvodnje predstavlja dominantnomjesto, iskazano je zadovoljstvo i

nazna~ena èlja za uspostavljanjem me|usobne sarad-nje. Polje za saradnju je {iroko po~ev{i od organizacijeneophodnih stru~nih seminara na kojima bi se privred-nicima prezentirale norme i propisi koji moraju bitiispo{tovani ukoliko se proizvod namjerava plasirati natrì{tu EU, pa do podr{ke Komori u formiranju bazepodataka neophodnih i vaè}ih evropskih normi, ~imebi se privrednicima osigurala njihova lak{a i jednos-tavnija dostupnost, odnosno pomo} kod njihovoguvo|enja u praksu. Time ne bi bile iscrpljenemogu}nosti saradnje, ve} se naprotiv otvaraju i dodatnemogu}nosti, pogotovo na uspostavljanju kontakata sadrugim komorskim asocijacijama u zemljama EU,podr{ke kod uvo|enja subvencija u poljoprivrednojproizvodnji i mnogih drugih oblasti koje su ovom pri-likom samo pomenute.

AA. GG.

Evropska unija - BiH

Predstavnici EU u BiH dr Federico Foders i Alex Inklaar,zaduèni prvenstveno za razvoj vanjskotrgovinskih odnosa,odnosno stvaranje uslova za plasman bh. proizvoda na svjet-sko trì{te, posjetili su, 04. februara, P/GKFBiH i tom pri-likom imali konstruktivne i korisne razgovore sa AvdomRapom, potpredsjednikom Komore


Tehni~ki propisi - nepremostiva prepreka

Sajam gospodarstva, obrtni{tva i privrede

Tvrtke izFBiH na

�Viroexpo2003�

U organizaciji HGK @upanijske komore Virovitice, 24.,25. i 26. sije~nja 2003. godine odràn je u Virovitici 8.me|unarodni sajam gospodarstva, obrni{tva i poljo-privrede �Viroexpo 2003�.

Na ovoj gospodarskoj izlo`bi nastupilo je oko 240 izla-ga~a iz Hrvatske, ê{ke, Poljske, Ma|arske i Bosne iHercegovine.

Privredna/Gospodarska komora FBiH, temeljem spo-razuma o suradnji sa @upanijskom komorom Virovitica,redoviti je u~esnik sajma, na ~ijem se {tandu ove godinena{lo sedam tvrtki. Inicijativa za pomo} i podsticanje malihi srednjih novoformiranih tvrtki rezultirala je odabiromizlaga~a. Tako su se na {tandu od pi}a na{la hercegova~kavina kameno, ìlavka i blatina, preko tvrtke �Hercegovina-vino� iz Mostara, kao i pivo premium Biha}ke pivovare.

�Barpeh� iz îtluka predstavio se novim pakiranjemeurokrem namaza, a �Solana� Tuzla prakti~nim pakiranjemsoli, dodacima za hranu i instant juhama.

Vi{eslojni toaletni papir, papirni ubrusi i maramiceprvog proizvo|a~a papirne konfekcije u BiH tvornice�Violeta� iz Gruda, tako|e, su na{li svoj interes za izlagan-je na ovom sajmu.

Tvornica trikotaè �Me|ugorje� iz Livna predstavila se{irokim asortimanom odjevnih predmeta, izra|enim suvre-menom tehnologijom u vrhunskoj kvaliteti.

Viroviti~ko-podravska ùpanija je tradicionano lova~kikraj, te je razumljivo da je najve}i interes posjetilacapolu~io program dèmpera i pulovera bojom, dizajnom ikvalitetom namijenjen lovcima, proizvo|a~a tvrtke�Kapeli� iz Livna.

@eelljjaannaa BEVAANDDAA

6

Eliminirati fiktivne firme

Tko se gasi zbog 13-ocifrenog

identifikacijskog brojai kakve su posljedice?

Proces uvo|enja 13-znamenkastog identi-fikacijskog broja trebao je biti zavr{en za pravneosobe do konca 2002. godine. Uno{enje podata-ka treba omogu}iti jedinstven administrativniposlovni registar na nivou cijele BiH u 2003.godini.

To je osnovni broj preko kojeg se identificirasvaki poslovni subjekt u svim bazama podataka ifinansijskim transakcijama kao statisti~ki, poreznii carinski broj. Koristit }e ga PIO/MIO, banke idrugi. Dodjeljuje se prvi put i fizi~kim osobama -obrtnicima.

Upozoravamo na posljedice, nepreregistri-rane tvrtke se gase i plijena sredstva.

Rok za preregistraciju produèn je do 1.oùjka 2003.

Distrikt Br~ko BiH nije produìo preregis-traciju, kao ni Republika Srpska.

Prema Pravilniku o dodjeljivanju identifikaci-jskih brojeva (�Slu`bene novine FBiH�, broj39/02), nakon isteka krajnjeg roka, Porezna upra-va }e obavijestiti banke ukoliko pravne osobenisu zavr{ile preregistraciju, i poslati obavijestbankama da takve firme - osobe ne mogu raspo-lagati svojim sredstvima, jer ta sredstva pripadajuFBiH.

Propisane su i sankcije. Ako postoji sumnja,izdaje se nalog inspektoratu za provjeru na licumjesta o imovini kojom raspolaè na eventualnojadresi.

Cilj je eliminirati fiktivne firme koje su do sadnanosile ogromne {tete prora~unu i kidale lanaclikvidnosti.

S obzirom na to da je broj registriranih firmi utrgovini velik, a posluju sa svima, èlja je upo-zoriti na posljedice kod ka{njenja preregistracije.Isto tako, brojne su tvrtke u ugostiteljsko-tur-isti~koj djelatnosti koje mogu imati iste problemeako na vrijeme ne zavr{e preregistraciju.

Posebno na to upozoravamo obrtnike iztrgovine, kao i ugostiteljsko-turisti~ke djelatnostina posljedice koje mogu proista}i zbog ka{njenjapreregistracije.

Ovo je va`no i zbog uklanjanja sive ekono-mije.

DDuubrraavvkaa BAANDDI]


Proizvodnja metalnih dijelova i konstrukcija

[panci nudekonkretneposlove

U organizaciji P/GKFBiH, krajem januara,odràn je sastanak privrednika metalskogsektora koji se bave proizvodnjom,obradom i montaòm metalnih dijelova ikonstrukcija sa predstavnikom firmeS.M.I. 1998, S.L. iz Barcelone

Direktor firme Marko Torres izrazio je potrebuda razgovara sa predstavnicima privrednihdru{tava, po vlastitom izboru, iz Sektora metalskeindustrije:

BSB Company - Jelah, Cenflex - Vogo{}a, Ene-rgoinvest - Energokomerc - Sarajevo, Energoi-nvest - Livnica, Metalinvest Jajce, MontmontaàTom - Uskoplje, Narodno grijanje - Ilidà, Remo-ntmontaà - Tuzla, Tvornica rezervnih dijelova -Vare{ i Unis Tadiv - Konjic.

Nakon {to je predstavio svoj djelokrug rada,predo~io je tehni~ku dokumentaciju, kao ponuduza konkretan posao, te pozvao prisutne da odgov-ore na ponudu.

Naglasio je da za sli~nu namjenu ima pred-vi|eno 1.500.000 KM raspoloìvih sredstava uovoj godini, te iz tih razloga traì partnera koji }emo}i udovoljiti zahtjevima iz ponude.

Pored toga {to traì partnera za izradu metal-nih dijelova i dijelova od plastike, direktor Torresje i predsjednik Asocijacije gra|evinskih radnika uKataloniji.

Ve}ina prisutnih direktora iskazala je da posje-duje tehni~ko-tehnolo{ke mogu}nosti i spremnostza suradnju po konkretnom poslu.

Ve}ina ih je sura|ivala sa inofirmama, uklju-~uju}i i suradnju sa [panijom.

Kona~an odgovor uslijedi}e nakon {to prou~edostavljenu dokumentaciju i uslove ponude.

Torres je obe}ao pomo} u iznalaènju part-nera za Energoinvest - Livnicu Sarajevo, kao i po-mo} u promotivnom predstavljanju firme Naro-dno grijanje u [paniji.

Nakon {to su predstavili privredno dru{tvo na~ijem su ~elu, direktori su izrazili i svoje vi|enjesuradnje sa firmama iz [panije, te pozvali direkto-ra Torresa da ih posjeti.

U daljim aktivnostima po konkretnim poslovi-ma, P/GKFBiH }e biti posrednik u uspostavisuradnje.

N. [. - M.

Rok za preregistraciju produèn je do 1. oùjka 2003. godine * Distrikt Br~koBiH nije produìo preregistraciju, kao niRepublika Srpska

7

U pojedinim kantonalnim zakonima o komu-nalnoj ~isto}i ugra|ene su odredbe suprotneZakonu o otpacima. Kao primjer naveden jeZakon o komunalnoj ~isto}i Kantona Sarajevo (�Sl.novine KS�, broj 11/97), gdje je u ~lanu 5. defini-ran pojam otpatka na slijede}i na~in:

�Pod otpadom koji nastaje u procesu radapodrazumijeva se otpad koji se stvara obavljanjemredovne djelatnosti u preduze}ima, ustanovama,uslu`nim djelatnostima i sli~no�.

Navedeni otpaci nisu otpaci javne ~isto}e negometala i nemetala od kojih se proizvode sekun-darne sirovine, {to je osnovna djelatnost privred-nih subjekata iz «Reciklaè».

Pomenute odredbe su u suprotnosti sa ~lanom8. Zakona o prikupljanju, proizvodnji i prometusirovina i otpadnih materijala (�Sl. novine FBiH�,broj 35/98) koji glasi:

�Pravna lica koja obavljaju komunalnu djelat-nost prikupljanja otpadaka u gradovima i naselji-ma du`na su da iz tih otpadaka izdvoje materijaleiz ~lana 2. ovog Zakona i da ih razvrstavaju povrstama otpadnih materijala i na osnovu ugovoraisporu~uju preduze}ima koja se bave preradom iproizvodnjom sekundarnih sirovina�.

Zato je potekao prijedlog da se zakoni o komu-nalnoj ~isto}i u kantonima/ùpanijama, kao i drugipropisi, usaglase sa Zakonom o prikupljanju,proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina iotpadnih materijala.

Ova inicijativa je upu}ena kantonalnim/ùpa-nijskim komorama uz molbu da je podrè i prosli-jede kantonalnim vladama.

F. \IKKI]

Udruènje �Reciklaà�

Kontraverzni zakoniUdruènje «Reciklaà» pri Privrednoj/Gospodarskojkomori Federacije BiH, na sjednici odrànoj 23. janu-ara, razmatralo je problem saradnje sa komunalnimpreduze}ima javne ~isto}e. Konstatirano je da se pre-duze}a javne ~isto}e u nekim dijelovima FBiH bave idjelatno{}u reciklaè, {to, pored ostalog, dovodi donesre|enosti na trì{tu otpadaka i sekundarnih sirovina


U djelatnosti �reciklaà� aktivna su 43 privred-na subjekta, a u djelatnosti �trgovina otpacima� jo{pet. Ovako veliki broj subjekata, a male koli~ineotpadaka (zbog niskog kori{tenja kapaciteta uindustriji), dovodi do nelojalne konkurencije kakou segmentu otkupa otpadaka tako i u segmentuplasmana sekundarnih sirovina, na doma}em iinozemnom trì{tu.

Nelikvidnost doma}ih kupaca sekundarnihsirovina i neadekvatne cijene uslovljavaju zna~ajanizvoz sekundarnih sirovina, {to, zbog neorga-niziranosti izvoza i malih koli~ina koje izvoze poje-dini subjekti, dovodi do niskih izvoznih cijena.

Oprema za transport i proizvodnju sekun-darnih sirovina je dotrajala, a preduze}a ne raspo-laù finansijskim sredstvima za nabavku nove, jerposluju na granici rentabilnosti. Krediti za nabavkuopreme su nepovoljni kako po rokovima vra}anjatako i po visini kamatnih stopa. Veliku smetnjumodernizaciji predstavlja i carina na uvoz opreme.

Inspekcijski i drugi organi ne vr{e kontroluprovo|enja Zakona o prikupljanju, proizvodnji iprometu sekundarnih sirovina i otpadnih materi-jala (�Slu`bene novine FBiH�, broj 35/98) iPravilnika o uslovima tehni~ke opremljenostiposlovnih prostora za obavljanje djelatnosti priku-pljanja, prerade i proizvodnje otpadnih materijala isekundarnih sirovina (�Slu`bene novine FBiH�,broj 3/00), {to omogu}ava privrednim subjektimakoji ne ispunjavaju propisane uslove, kao i onimakoji nisu registrirani za ovu djelatnost, bavljenjenelegalnim poslovima, {to je, opet, jedan odosnovnih razloga nesre|enosti na trì{tu otpadakai sekundarnih sirovina.

Navedene probleme Udruènje }e poku{atirije{iti kroz svoje djelovanje i saradnju sa federal-nim vlastima realiziraju}i svoj program rada, kao ikroz komunikaciju Grupacije na nivou BiH, kojabi, preko Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinskekomore BiH, komunicirala sa Vije}em ministaraBiH.

Prihva}en je prijedlog da se organizira savjeto-vanje «Okolina i reciklaà» Faahrruuddiinn \IKKI]

Trì{te otpadaka i sekundarnih sirovina

Poslovne aktivnosti ureciklaì odvijaju se

uz te{ko}eU Sarajevu je, krajem januara, odràna sjednica ~lani-ca udruènja «Reciklaà», na kojoj se, pored ostalog,najvi{e razgovaralo o nepovoljnim uslovima za poslo-vanje u ovoj djelatnosti, kao i o mogu}im mjerama zapobolj{anje stanja

8


Prezentacija uê{koj

Posljednji odlazak delegacije P/GKFBiH uê{ku Republiku, u posjetu Komori Brna, rezulti-rao je dogovorom da se bh. firmama iz oblasti tek-stila, koè i obu}e ponude povoljniji uvjeti, kako bi{to vi{e firmi iz navedenih oblasti predstavilo svojeproizvode na sajmu mode u Brnu, od 18. do 20.februara.

Odmah po dolasku iz Brna pristupilo seaktivnostima na realizaciji dogovorenog. U razgov-orima sa GTZ-om, u Sarajevu, dogovoreno je daova Njema~ka nevladina organizacija sponzorira 50odsto tro{kova za sve firme u~esnice, kao i diodrugih tro{kova.

Na jedinstvenom {tandu BiH na sajmu se pred-stavilo 11 kompanija: Fabrika obu}e i galanterije,Sarajevo; Koteks i Napredak iz Te{anja; Vitex,Visoko; Kula, Grada~ac; Olimp, Gra~anica;Kvalitet, Bugojno; Trikotaà, Me|ugorje; Kobra,Biha}; Lenateks, Velika Kladu{a i Eurotriko, Cazin.

Predstavnici Federalne turisti~ke zajednice nasajmu su prezentirali kataloge i bro{ure i na tajna~in promovirali ljepote na{e zemlje.

Zahvaljujemo se Ismetu Pa{ali}u, predsjednikukomore Unsko-sanskog kantona, i Ivi âvaru,predsjedniku Gospodarske komore Herceg-bosanske ùpanije koji su svojim sponzoriranjemdoprinijeli da firme u~esnice sa manje tro{kovaizlaù na ovom sajmu. Investiranje u predstavljanjepreduze}a na trì{tu Europe }e se dugoro~noisplatiti, a osnovni zadatak komora je pomo}privredi. H. B.

Test doma}eg dizajna i kvaliteta

na trì{tu SADAktivnosti koje je P/GKFBiH provodila i provo-

di u iznalaènju novih trì{ta pokazale su seopravdanim. Dolazak predstavnika firme �Yllera iKurta� iz SAD predstavljao je po~etak za izlazakna{ih proizvo|a~a tekstila, koè i obu}e na trì{teSAD. Prezentiranje doma}ih proizvo|a~a uP/GKFBiH rezultiralo je odu{evljenjem gostijukako sa kvalitetom tako i modelima i cijenamana{ih proizvoda {to je dalo nadu da }e do}i dokonkretnijih poslova.

Sredinom dvanaestog mjeseca uslijedio je zaht-jev iz SAD za kupovinom kolekcije �Kule� izGrada~ca kako bi je plasirali i ona ve} putuje zaovo trì{te. Kupci isti~u da postoji velika zaintere-siranost za na{e proizvode i uskoro se o~ekujekonkretno zaklju~ivanje poslova po isporu~enojkolekciji.

Svoje aktivnosti Sektor trenutno usmjerava i katrì{tu Kanade i to u davanju ponude za proizvod-nju dvije vrste teksas hla~a u koli~ini od 10.000komada mjese~no. Napravljeni su uzorci i dogov-orene cjene koje su oti{le za Kanadu.

Sektor u konkretnim aktivnostima nema pre-drasuda o preduze}ima iz oba entiteta, pa je kon-taktirana i firma iz Republike Srpske koja je,tako|er, dala ponudu.

H. BRAAJKKOVI]

Istanbulska privredna komora - Sektor za industriju,organizira

�Izlo`bu Subconist 2003�, u Istanbulu, od 8. do 11.maja 2003. godine.

Turska, posebno Istanbul, postali su, tokom posljed-njih 20 godina, va`no trì{te za najve}e kupce i izvo|a~eradova u metalskoj industriji (livenje, kovanje, izradama{inskih i metalnih dijelova i sl), zatim industriji plas-ti~nih materijala, gume, elektrosektoru i dr.

^lanice SCX (Istanbulska razmjena kooperanata)koje se bave proizvodnjom navedenih dijelova i kom-ponenata nude svoje znanje i proizvodne kapaciteteglavnim izvo|a~ima i kupcima na me|unarodnomnivou.

SCX (sa 1.200 kooperanata i dobavlja~a) }e za vrijeme«Izlo`be Subconist 2003« organizirati tzv. Dane partnerst-va za posrednike izme|u izvo|a~a i kooperanata.

Ova izlo`ba je prilika i za na{a privredna dru{tva,koja imaju interesovanje da se sretnu s odgovaraju}imturskim kooperantima.

ZZaa ssvvee ddooddaattnnee iinnffoorrmmaaciijjee mmooèettee kkoonnttaakkttiirraattii kkaann--ttoonnaallnnee pprriivvrreeddnnee kkoommoorree ii PP/GGKKFFBBiiHH iillii ddiirreekkttnnoo::

IIssttaannbbuull SSuubbcoottrraacttiinng EExchhaanngee/MMrrss.. EE.. C.. EE.. Caakkiirr___________________________________ TTeelleeffoonn:: ( 90--2112) 455 62 33FFaakkss:: ( 90--2112) 5113 82 119EE--mmaaiill:: EElliiff.. [email protected]

N. [. - M.

Iz Sektora tekstila, koè i obu}e

Izlo`ba «Subconist 2003«Turska

9


Istaknuto je da su se za{titne cijene ìtarica tre-bale objaviti prije jesenje sjetve kako bi se proiz-vo|a~ mogao odlu~iti koje }e ìtarice proizvoditiu 2003. godini. Nagla{eno je da je stanje u pri-marnoj proizvodnji te{ko i da 50 odsto oranica naprostoru Federacije BiH ostaje nezasijano i ovapojava ima tendenciju porasta. To jejasan znak i upozorenje da zemljo-radnik nije ekonomski motiviran zaproizvodnju. Na prostoru Posavine(tri op}ine), prema ocjeni, obra|ujese 25 do 30 odsto oranica, a ostalaorani~na povr{ina ostaje nezasijana. Za teku}ugodinu o~ekuje se da }e na podru~ju BosanskePosavine biti tr`nog vi{ka p{enice 4.000 tone.Cijeni se da }e tr`ni vi{ak p{enice i raì na pros-toru FBiH u 2003. godini biti 7.000 do 8.000 tona.

U 2002. godini ostvaren je gubitak kako uproizvodnji p{enice tako i proizvodnji kukuruza.U diskusiji je nagla{eno da je gorivo poskupjelo.Poticaja za navedenu proizvodnju nema, dok se uRepublici Srpskoj izdvajaju sredstva za navedeneproizvodnje, uz napomenu da nisu iste za{titnecijene oba entiteta. Interesantno je da zemljorad-nik u Republici Hrvatskoj po zasijanom hektarup{enice dobiva 1.600 kuna (426 KM).

Cijena merkantilne p{enice izuvoza je berzanska i ona se kre}e od18 do 23 feninga po kilogramu, pluscarinske da`bine. Cijena ko{tanja pojednom hektaru p{enice i raì kodnas iznosi 1.450 KM ili 0,35 feningapo kilogramu, a kod kukuruza ije~ma to je ne{to niè.

Kod otkupa ìtarica mora se vodi-ti briga o kvaliteti uvaàvaju}iosnovne parametre (vlaga, hektoli-tarska teìna, primjese) i zdravstvenostanje. U pro{loj 2002. godini u jed-noj od susjednih dràva na 1.380tona merkantilne p{enice (koja je tre-bala biti uni{tena) utvr|ena jesmrdljiva snjet. Tiletia tritici - (robanije za ljudsku ni sto~nu ishranu), anije isklju~eno da ta roba nije do{la

na na{e trì{te. Sli~no se moè desiti sa genetskimodifikovanim proizvodima i njihovim prera-|evinama. U raspravi je konstatirano da se ne vr{ikontrola zdravstvenog stanja ìtarica kod uvoza.

Pove}ava se broj mlinova manjeg kapacitetana na{im prostorima. Samo na prostoru op}ineOdàk imaju ~etiri takva objekta.

Zemljoradnik kod isporuke proizvedenih ìtar-ica vi{e mjeseci ~eka da preuzme novac, {to senegativno odraàva na proizvodnju.

U~esnici su konstatirali da iza poljoprivredneproizvodnje nitko ne stoji, niti ima programa zaobnovu i razvoj poljoprivrede na nivou FBiH.

Zaklju~eno je:

- da Vlada FBiH obezbijedi financijska sredstvaza otkup tr`nog vi{ka navedenih ìtarica;

- da Federalna direkcija robnih rezervi sa kan-tonalnim robnim rezervama izvr{i otkup tr`nihvi{kova ìtarica i uskladi{ti ih u prostorimaìtarsko-mlinskih kapaciteta;

- da nadle`ne institucije Vlade FBiH i Vlade RSusaglase visinu za{titnih cijena;

- da se kod uvoza p{enice i svih ìtarica per-manentno daju uzorci na analizu stru~nim institu-cijama (Poljoprivredni institut Ilidà) u ciljuspre~avanja uvoza biljnih bolesti i {teto~ina.

B. SSUÎ]

Te{ko stanje u primarnoj proizvodnji

Prijedlog visine za{titnih cijena za neke ìtarice

Sastanak proizvo|a~a i prera|iva~a ìtarica sa prostoraFBiH odràn je 23. sije~nja/januara u prostorijamaP/GKFBiH, u Sarajevu. Utvr|en je prijedlog visineza{titne cijene p{enice, raì, je~ma i kukuruza roda2003. godine

- da za{titna cijena za p{enicu svih klasa bude 0,35 KM/kgza ra` svih klasa bude 0,35 KM/kgza kukuruz i je~am bude 0,28 KM/kg

10

Sukladno ~lanku 8. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o carinskoj tarifi BiH, u ciljuunapre|enja i omogu}avanja proizvodnje u FBiH, tenjenog dovo|enja u ravnopravan poloàj u odnosuna uvoz iste ili sli~ne robe Udruènje poljoprivrede,prehrambene i duhanske industrije i vodoprivredeP/GKFBiH donijelo je sljede}e zaklju~ke:

1) Poloàj doma}e proizvodnje i prerade jenajteì od zavr{etka rata.

2) Napraviti bilance potreba doma}ih prera|i-va~a za sirovinama i repromaterijalima za teku}ugodinu.

3) Napraviti bilance doma}e proizvodnje sirov-ina i repromaterijala za teku}u godinu.

4) Razliku bilanca (2 - 3) kvantificirati.5) Iskazanu razliku tretirati kao kontingent

oslobo|en od carina.6) Kontingente sirovina i repromaterijala

odobravati prera|iva~ima.7) Iznos apsolutnih carina (ranije posebnu taksu

ili prelevman) na uvoz od tarifnog broja 01 - 24 izd-vojiti na poseban ra~un i u potpunosti usmjeriti

namjenski za poticanje primarne poljoprivredneproizvodnje.

8) Vanjskotrgovinski deficit ublaàvati supstitu-cijom uvoza doma}om proizvodnjom.

9) Uvesti ponovo tarifnu oznaku za strojnoisko{teno meso peradi.

10) Preispitati ugovore o slobodnoj trgovini iomogu}iti robi BiH podrijetla nesmetan ulazak natrì{te onih zemalja ~ije se iste ili sli~ne robe uvozena carinsko podru~je BiH (reciprocitet).

11) Ukoliko bilo koja zemlja zabrani ulazak robeiz BiH na svoje trì{te, zabraniti uvoz iste ili sli~nerobe iz tih zemalja na trì{te BiH.

12) Osposobiti rad Ureda za veterinarstvo BiH(donijeti podzakonske propise).

13) Obratiti posebnu pa`nju na kvalitet uvezenerobe na trì{te BiH.

14) Po~eti napokon sa dono{enjem mjera za pot-icanje izvoza.

15) Angaìrati sve raspoloìve resurse (medije,javne nastupe itd) na promoviranju doma}egproizvoda.

16) Jednog predstavnika P/GKFBiH kooptirati uUpravni odbor Investicione banke.

17) Sa ovim zaklju~cima preko P/GKFBiH upoz-nati PK Republike Srpske.

U privitku ovih zaklju~aka dostavljamo i van-jskotrgovinsku bilancu FBiH od tarifnog broja 01-24harmonizirane tarife robe iz koje se vidi da jepokrivenost uvoza izvozom ove robe oko 8,3 odsto.

Erriinnaa LLAASSI]

Udruènje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede

Sastanak proizvo|a~a i prera|iva~a mesa i mlijeka, kaoi industrijske sto~ne hrane, odràn je, krajem sije~nja,u prostorijama P/GKFBiH, u Sarajevu. Uz prisustvo bro-jnih gospodarstvenika, govorilo se o poloàju primarneproizvodnje mesa i mlijeka i njihove prerade u svjetluvaè}e carinske tarife i o ugovoru o slobodnoj trgovini


Primarna proizvodnja u �svjetlu�vaè}e carinske tarife

UVOZ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U FBiH 2002. GODINE

Tarifni broj Naziv Koli~ina (kg) Vrijednost (KM)

0102 ìve ìvotinje vrste goveda 21 025 724,00 49 428 103,00

0103 ìve ìvotinje vrste svinja 3 568 419,00 7 760 697,00

0104 ìve ìvotinje vrste ovaca i koza 1 770 428,00 4 989 811,00

0105 ìva doma}a perad 98 031,00 575 326,00

0106 ostale ìve ìvotinje 7 935,00 145 709,00

0201 gove|e meso svjeè ili rashla|eno 122 289,00 306 772,00

0202 gove|e meso smrznuto 6 405 987,00 24 899180,00

0203 svinjsko meso 2 743 614,00 11 751 647,00

0204 ov~ije ili kozije meso 2 928,00 12 083,00

0205 magare}e, konjsko i ostalo meso 100 671,00 198 289,00

0206 jestivi klaoni~ni proizvodi 204 997,00 361 115,00

0207 meso peradi 3 693 991,00 5 977 723,00

0208 ostalo meso i jest. klaoni. proizvodi 1 168,00 13 987,00

0209 svinjska mas. i mas. peradi 263 972,00 327 061,00

0210 meso i jes. kl. proi. su{eni ili dim. 29 115,00 196 775,00

0301 ìve ribe 5 087,00 218 907,00

0302 ribe svjeè ili rashla|ene 26 481,00 292 555,00

0303 ribe smrznute 1 283 198,00 2 733 650,00

11



0304 riblji fil. i ostalo riblje meso 200 197,00 842 964,00

0305 ribe su{. dim. u salam. ili kuhane 4 406,00 103 753,00

0306 ljuskavci 10 117,00 153 022,00

0307 meku{ci 129 913,00 536 089,00

0401 mlijeko i vrh. nekonc. i bez {e}era 24 067 694,00 20 826 059,00

0402 mlijeko i vrhnje koncentrirani 342 271,00 971 256,00

0403 mla}anica i jogurt 13 139 285,00 21 937 814,00

0404 surutka 266 718,00 283 057,00

0405 puter i namazi 1 654 472,00 5 000 304,00

0406 sir 4 330 919,00 21 381 418,00

ukupno mlijeka i mlij. proiz. 43 801 359,00 70 399 908,00

0407 jaja 80 479,00 395 450,00

0408 jaja - ostala 7 233,00 64 889,00

ukupno jaja 87 712,00 460 339,00

0409 med 92 386,00 469 204,00

0410 ostali ìv. pro. ne spome. na dr. mje. 20,00 1 261,00

0501 ljudska kosa 23 668,00 50 336,00

0502 ~ekinje 382,00 7 157,00

0503 konjska dlaka 54,00 752,00

0504 ìvotinjska crijeva 32 451,00 156 919,00

0506 kosti i sr`, ko{t. tkivo 166 481,00 23 033,00

0508 koralji 108,00 312,00

0509 spu`ve 443,00 5 090,00

0511 pro. ìv. koji nisu za ishranu 1 216,00 31 008,00

0601 lukovice, gomolji i gom. korijenje 32 135,00 318 828,00

0602 reznice i cijepovi 2 075 113,00 2 351 709,00

0603 rezano cvije}e 267 634,00 1 939 207,00

0604 li{}e, granje, mahovine trava i sl. 20 052,00 120 399,00

0701.10 sjemenski krompir 11 722 151,00 3 881 015,00

0701.90 ostali krompir 25 543,00 117 747,00

ukupno krompira 11 747 694,00 3 998 762,00

0702 raj~ica 4 082 331,00 2 046 463,00

0703 luk i lukovi 1 084 968,00 567 953,00

0704 kupus i ostale kupusnja~e 163 306,00 111 023,00

0705 salata 43 476,00 40 175,00

0706 mrkva i osta. korj. povr}e 328 862,00 168 190,00

0707 krastavci i korni{oni 479 396,00 254 237,00

0708 mahunasto povr}e 61 514,00 105 612,00

0709 ostalo povr}e 1 473 840,00 1 045 347,00

ukupno svjeè povr}e 7 717 693,00 4 339 000,00

0710 smrznuto povr}e 670 791,00 837 048,00

0711 pov. priv konz. 80 352,00 98 546,00

0712 osu{. povr}r 140 521,00 246 151,00

0713 osu{. mah. pov. 1 133 735,00 973 570,00

0714 kor. i gomolji sa visok. sad. {kroba 147,00 161,00

0801 kokosov orah 7 885,00 4 211,00

0802 ostali ora{. plod. 334 295,00 1 079 152,00

0803 banane 12 394 606,00 12 679 013,00

0804 dat. smok. avok. mango svj. ili suh 118 165,00 113 325,00

0805 agrumi svj. ili rash. 8 722 227,00 3 767 642,00

0806 gro`|e svje. ili suho 135 832,00 194 165,00

0807 dinje lub. i papaje 83 356,00 76 749,00

0808 jabuke kru{ke i dunje svj. 6 270 521,00 2 467 407,00

0809 marel. tre{. vi{. bres. {ljive 102 492,00 73 427,00

0810 jagode mal. kup. kivi i osta. vo}e 772 201,00 443 396,00

0811 vo}e i ora{. plo. ....... sa i bez {e}era 60 367,00 81 634,00

0812 vo}e i ora{. pl. priv. konz. 80 136,00 98 005,00

12



0813 suho vo}e 45 074,00 98 309,00

0901 kava pr`. ili nepr`. 6 523 738,00 14 288 792,00

0902 ~aj 4 869,00 59 941,00

0904 papar i paprika 73 471,00 377 749,00

0905 vanilija 557,00 13 642,00

0906 cimet 1 307,00 14 903,00

0907 klin~i} 371,00 10 417,00

0908 mu{katni ora{. 700,00 13 887,00

0909 sjeme anisa i komora~a 43 928,00 17 854,00

0910 {afran 153 075,00 723 938,00

1001 p{enica i sureìca 87 760 715,00 21 116 470,00

1003 je~am 357 513,00 84 240,00

1004 zob 50 084,00 9 926,00

1005 kukuruz 14 105 604,00 3 223 440,00

1006 rià 2 928 421,00 1 655 900,00

1008 heljda proso i sjeme za ptice 8 072,00 6 508,00

ukupno ìtarica 105 210 409,00 26 096 484,00

1101 bra{no od p{enice i sureìce 2 896 996,00 1 213 565,00

1102 bra{no osim p{. i sure`. 384 564,00 172 640,00

1103 prek. krup. i pelete od ìtarica 856 490,00 453 587,00

1104 ìt. u zrnu 166 503,00 1 964 919,00

1105 bra{. krup. pah. gran. i pel.od krom. 17 210,00 39 321,00

1106 bra{. krup. i prah od osu{. pov. 69 715,00 133 927,00

1107 slad pr`. ili nepr`. 1 559 469,00 915 099,00

1108 {krob 243 549,00 235 593,00

1109 p{en. gluten 218,00 696,00

1201 soja u zrnu 1 179 344,00 607 892.00

1202 kikiriki 361 320,00 382 636,00

1204 sjeme lana 995,00 1 271,00

1206 sjeme suncokreta 1 094,00 3 050,00

1207 ostalo uljano sjeme i plod. 15 946,00 40 723,00

1208 bra{no i krupica od uljnog sjem. 332 520,00 160 947,00

1209 sjeme i plod. i spor. za sjetvu 1 246 130,00 3 490 320,00

1210 hmelj 4 800,00 51 583,00

1211 bilje i dje. za parf. i farm. 21 747,00 460 010,00

1212 roga~i 2 012,00 5 368,00

1213 slama i pljeva 41,00 121,00

1214 {vedska repa i ostalo 298,00 706,00

1301 {elak 190,00 130,00

1302 biljni sokovi 8764,00 172 777,00

1401 biljni proi. koji se rabe za pletarstvo 3 356,00 5 345,00

1404 bilj. proiz. za {tav. ili bojenje 49,00 1 452,00

1501 svinjska mast i mast i mast peradi 15 521,00 29 069,00

1502 mast od ovaca, koza i drugo 19 712,00 9 939,00

1504 masti i ulje od riba i njihove frakcije 18,00 1 575,00

1505 mast od vune i masne tvari 668,00 10 755,00

1507 sojino ulje 937 639,00 1 155 332,00

1508 ulje od kikirikija 27 759,00 31 875,00

1509 maslinovo ulje 65 135,00 342 062,00

1510 ostala ulja od maslina 9 089,00 32 409,00

1511 palmino ulje 30 730,00 53 711,00

1512 ulje od sunc. 21 070 190,00 34 577 244,00

1513 ulje od kokos. orah. 109,00 150,00

1514 ulje od rep. ili goru{ice 3 672 271,00 5 336 353,00

1515 ostale biljne masti i ulja 506 604,00 770 761,00

13


Tarifni broj Naziv Koli~ina (kg) Vrijednost (KM)1516 masti i ulje bilj. ili ìv. podrij. 984 805,00 1 787 279,00

1517 margarin 4 248 830,00 15 048 793,00

1520 glicerin 605,00 2 700,00

1521 bilj. voskovi, p~elinji vosk. 494,00 6 028,00

ukupno masti i ulja 31 590 173,00 59 196 036,001601 kobas. i sl. proiz. 2 290 066,00 10 937 719,00

1602 ostal. konz. proiz. od mesa 471 120,00 2 750 277,00

1604 pripremljene i konz. ribe 1 229 879,00 5 413 462,00

1605 ljuskavci i meku{ci 1630,00 10 403,00

1704 proizvodi od {e}era 1 069 091,00 4 992 820,00

1702 ostali {e}eri 79 577,00 109 688,00

1701 {e}er od {e}. trske i {e}. repe 86 214 846,00 47 564 968,00

1802 ljuske kore i opne od kakaoa 220,00 420,00

1803 kakao pasta 1 320,00 69 301,00

1804 puter i maslac od kakaoa 69 235,00 430 973,00

1805 kakao prah 132 061,00 481 703,00

1806 ~okolada 1 386 558,00 33 229 657,00

1901 sladni ekstrakt 1 156 449,00 3 887 713,00

1902 tjestenina 740 988,00 950 824,00

1903 tapioke 44,00 220,00

1904 proizv. za ish. dobiveni bubrenjem 255 898,00 1 448 695,00

1905 kruh i pecivo 1 423 556,00 6 195 524,00

2001 povr}e i vo}e konz. u ocat. kis. 393 467,00 847 631,00

2002 raj~ice konzerv. 415 344,00 590 144,00

2003 konzer. gljive 178 195,00 414 850,00

2004 ostat. pov. nekonzervirano 222 833,00 271 321,00

2005 osta. pov. prip. ili konz. 754636,00 2 476 449,00

2006 pov. konz. {e}erom 405,00 4 594,00

2007 dèmovi 120 351,00 374 713,00

2008 konz. vo}e 659 366,00 1 484 943,00

2009 vo}. sok. i sok. od pov. 710 007,00 1 123 860,00

2101 ekstr. esenc. kava i ~aj 41 257,00 117 540,00

2102 kvasci 549 359,00 888 808,00

2103 umaci i prip. za umake 1 045 250,00 3 159 447,00

2104 juhe i pripravci 105 057,00 668 606,00

2105 sladoled 121 386,00 597 433,00

2106 preh. proiz. koji nisu drugim uklju~. 2 659 134,00 11 509 581,00

2201 voda 14 763 025,00 6 813 956,00

2202 gazir. sokovi 27 409 170,00 31 833 826,00

2203 pivo 22 271 272,00 24 745 685,00

2204 vino od svjeèg gro`|a 1 619 381,00 5 296 643,00

2205 vermut i vino aromatizirano 45 381,00 136 724,00

2206 Ostala fermentirana pi}a 3 561,00 73 233,00

2207 denaturirani etil. alkohol 530 624,00 857 893,00

2208 alko. pi}a 1 257 022,00 4 863 973,00

2209 ocat i nadomjesci 182 078,00 200 693,00

2301 bra{no i pelete od mesa 122 374,00 167 718,00

2302 mekinje 1 641 024,00 165 254,00

2303 rezana {e}. repa - sto~na hrana 220 095,00 47 596,00

2304 uljane poga~e 319 635,00 166 319,00

2308 komine 24 750,00 11 254,00

2309 pripravci za ishr. ìvotinja 13 125 950,00 10 144 375,00

ukupno sto~ne hrane2401 neprera|eni duhan 1 837 527,00 12 200 623,00

2402 cigare cigarilos i cigarete 2 103 998,00 55 059 540,00

2403 ostali prera|eni duhan 28 710,00 131 549,00

ukupno duhana 3 970 236,00 67 391 712,00

UKUPAN UVOZ od 01.00 do 24.03 483 898 058,00 627 078 814,00

14


IZVOZ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA IZ FBIH U 2002. GODINI

Tarifna oznaka Naziv Koli~ina (kg) Iznos (KM)0105 ìva doma}a perad 3,070 34,381

0106 ostale ìve ìvotinje 8,750 252,526

0201 gove|e meso svjeè ili smrznuto 1,338 22,536

0202 gove|e meso smrznuto 20,000 25,426

0203 svinjsko meso svjeè ili smrznuto 15,092 167,954

0207 meso peradi 81,600 131,432

0210 meso i jestivi klaoni~ni proizvodi 152,420 1,813,527

0301 ìve ribe 4,000 11,193

0302 ribe svjeè ili rashla|ene 96,763 263,703

0303 ribe smrznute 44,687 160,664

0304 riblji fileti 12,129 77,890

0307 meku{ci s lju{turom ili bez lju{ture 55,084 346,708

0401 mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani 21,571 16,562

0405 maslac i ost. masti i ulja od mlijeka 22,000 58,288

0406 sir i skuta 140,795 1,798,561

0407 jaja peradi 16,902 28,726

0409 prirodni med 115 713

0502 ~ekinja doma}ih ili divljih svinja 1,100 22,404

0506 kosti i sr` 1 10

0601 lukovice, gomolji, gomoljasto korijenje 950 5,709

0602 ostale ìve biljke 5,877 21,098

0603 rezano cvije}e 14,351 60,942

0604 li{}e, granje i ostali dijelovi bilja 3,537 4,573

0701 krumpir 390,165 169,241

0702 raj~ica 87,280 139,529

0703 luk, ~e{njak, ljutika, poriluk 109,231 76,277

0705 salata 25,725 29,408

0706 mrkva i korjenasto povr}e 47,977 16,790

0707 krastavci i korni{oni 871,341 789,770

0708 mahunasto povr}e 3,229 3,152

0709 ostalo povr}e, paprika 458,767 2,481,768

0710 povr}e smrznuto 115,007 288,913

0711 povr}e privremeno konzervirano 197,231 1,250,693

0712 osu{eno povr}e 25,933 553,168

0713 osu{eno mahunasto povr}e 43,050 24,918

0801 kokosov orah 338 8,639

0802 ostali ora{asti plodovi 89,826 260,663

0803 banane 11,629 8,680

0804 datulje, smokve, ananas, avokado i dr. 10,688 30,086

0805 agrumi svjeì ili suhi 142,505 105,402

0806 gro`|e svjeè ili suho 13,897 17,056

0807 dinje, lubenice 6,008 4,943

0808 jabuke kru{ke i dunje 8,022 6,287

0809 marelice, tre{nje, vi{nje, breskve, {ljive i dr 590,371 754,926

0810 ostalo svjeè vo}e 40,643 64,120

0811 vo}e i ora{asti plodovi 1,218,109 2,529,506

0812 vo}e i ora{asti plodovi konzervirani 285,862 380,983

0813 vo}e suho 10,153 97,343

0901 kava, prèna ili neprèna 93,076 666,079

0902 ~aj 2,131 44,344

0904 papar 23,942 117,847

0909 sjeme anisa, komora~a i dr 63,648 112,149

0910 za~ini 5 162

1003 je~am 953 945

1005 kukuruz 1,601 2,386

1006 rià 182,079 168,195

15


Tarifni broj Naziv Koli~ina (kg) Vrijednost (KM)1101 bra{no od p{enice ili suraìce 298,000 140,146

1102 bra{no od ostalih ìtarica 25,550 19,338

1103 prekrupa 6,158 8,248

1104 ìtarice u zrnu 2,250 2,204

1106 bra{no, krupica i prah 2,604 6,763

1204 laneno sjeme 2,000 2,191

1206 suncokretovo sjeme 2,000 4,459

1207 ostalo uljano sjeme 6,253 16,952

1209 sjeme plodovi i spore 7,552 22,753

1211 bilje i dijelovi bilja 210,558 1,135,007

1501 svinjska mast 7,080 15,930

1512 ulje od sjemena suncokreta 1,484,460 1,933,612

1515 ostale biljne masti i ulja 39 284

1516 masti i ulja ìvotinjskog podrijetla 1 10

1520 glicerol 20 188

1601 kobasice i sli~ni propizvodi 978,408 3,442,883

1602 ostali proizvodi od mesa 163,196 758,539

1604 pripremljena ili konzervirana riba 41,400 205,231

1701 {e}er od {e}erne trske ili {e}. repe 424,779 391,961

1702 ostali {e}eri 24,654 43,176

1704 proizvodi od {e}era 113,005 632,623

1804 kakao maslac, mast ili ulje od kakaa 1,536 20,469

1805 kakao prah 26,107

1806 ~okolada 473,823 1,832,029

1901 sladni ekstrakt 396,856 1,169,693

1902 tjestenina 56,880 120,630

1914 prehrambeni proizvodi dobiveni bubrenjem 42,452 196,341

1905 kruh, peciva, kola~i 859,385 3,549,171

2001 povr}e, vo}e, ora{asti plodovi konzerv. 1,134,373 1,547,856

2002 raj~ice priprem ili konzerv. 17,004 27,928

2003 gljive ili tartufi 12,447 92,749

2004 ostalo povr}e pripremljeno ili konzerv. 127,768 167,987

2005 ostalo povr}e konzervirano 65,191 254,373

2006 povr}e, vo}e konzerv. {e}erom 37 472

2007 dèmovi 1,168,857 2,021,102

2008 vo}e i povr}e druga~ije konzervirani 137,269 224,958

2009 sokovi od vo}a i povr}a 92,199 177,430

2101 ekstrakti 1,026 18,971

2102 kvasci 10,703 9,541

2103 umaci i pripravci za umake 94,855 202,053

2104 juhe 5,497 34,309

2105 sladoled 52,576 190,343

2106 prehrambeni proizvodi, ostali 1,047,602 2,080,197

2201 vode prirodne ili umjetne 2,053,598 681,558

2202 gazirani sokovi 1,554,792 1,138,704

2203 pivo dobiveno od slada 1,185,819 1,057,162

2204 vino od svjeèg gro`|a 1,128,756 1,833,087

2207 etilni alkohol sa >80 vol.% alkohola 44,105 296,574

2208 etilni alkohol sa <80 vol.% 391,385 1,459,599

2209 ocat i nadomjesci octa 16,416 12,688

2308 biljni mater. i otpaci - sto~na hrana 23,170 4,743

2401 neprera|eni duhan 456,977 2,403,523

2402 cigare, cigarilosi i cigarete 225,890 4,709,711

2403 ostali prera|eni duhan 1 6

UKUPNO: 22,597,873 52,848,349

Izvor podataka FCU Sarajevo.Podatke obradila Erina Lasi}, dipl. in`.

16

Relevantni izlaga~i pojedinih tema bili suRadomir Marinkovi}, dr Gerd Meier, prof. VidJovi{evi} i Mi~o Jan~ev, koji su uspjeli skrenutipozornost prisutnih slu{alaca i ponovno ukazati naput koji BiH mora pre}i u izgradnji samoodrìveekonomije.

Taj put neminovno vodi ka uklju~ivanju uevropske i svjetske integracije, za {to je ondanajbolje koristiti ve} postoje}a iskustva novih ~lan-ica EU, kao i zemalja kandidata za ~lanstvo u Uniji.Naravno, u skladu sa duhovitom opaskomJan~eva, ta iskustva treba �kapirati�, a ni u komslu~aju �kopirati�. Imaju}i u vidu da su �male zeml-je osu|ene na kvalitet�, Bosna i Hercegovina,odnosno Vije}e ministara BiH jo{ je 6. 11. 2001.godine usvojilo �Deklaraciju o kvalitetu� kojompotvr|uje svoje iskreno opredjeljenje da se na putuka evropskoj integraciji zalaè za dosljednu prim-jenu evropskih ideja, na~ela, principa i standarda.Ukoliko prihvatimo definiciju da su 80-te godinepredstavljale desetlje}e produktivnosti, 90-tedesetlje}e kvaliteta, a da trenutno ìvimo godinebrzine, te davno izre~enu misao da su samo prom-jene konstantne, neminovno dolazimo i dozaklju~ka da svaka promjena sa sobom nosi prob-lem koji se moè rije{iti samo znanjem. Kvalitetkao odredenica ne samo proizvoda nego organi-zacije i odnosa me|u ljudima po~inje i zavr{avaedukacijom menad`menta.

Prvi korak neke zemlje ka punopravnom~lanstvu u EU zapo~inje integracijom u unutarnjetrì{te Unije. Kako bi to i ostvarile, zemlje kandidatimoraju udovoljiti brojnim zahtjevima Bijele knjigeEU, a krajnji rezultat predstavlja pro{irenjeunutarnjeg trì{ta Unije na teritoriju zemalja kandi-data i prije nego su one postale punopravne ~lan-ice EU. Zemlje kandidati mogu postepeno ispunja-vati uslove za pojedine grupe proizvoda krozpreuzimanje odgovaraju}ih tehni~kih propisa iizgradnju sistema ocjenjivanja uskla|enosti

proizvoda sa tim propisima. To zna~i da te zemljemogu postepeno potpisivati tzv. PECA protokole(Prilozi Evropskom sporazumu o ocjenjivanjuuskla|enosti i prihvatanju industrijskih proizvoda)za pojedine grupe proizvoda, na koji se na~inunutarnje trì{te Unije pro{iruje na teritoriju zemljekandidata samo za te grupe proizvoda. Na ovajna~in se uklanjaju sve tehni~ke barijere u trgovinisa navedenim proizvodima. Potpisivanje PECAprotokola, opet, predstavlja najbolji na~in zaprivla~enje direktnih stranih investicija. Firma kojanamjerava uspostaviti proizvodnju za plasman natrì{te EU neminovno traì pogodno okruènje {tozna~i da je:

- legislativa za proizvode ista kao u EU,- sistem ocjenjivanja uskla|enosti priznat od EU

(akreditiranje, standardizacija, mjeriteljstvo, ispitnei kalibracione laboratorije, inspekcijska i certi-fikacijska tijela) ~ije su usluge znatno niè nego uUniji,

- mogu}nost kori{tenja trgovinskih preferenci-jala EU koje imaju zemlje kandidati,

- kvalifikovano osoblje koje posjeduje znanjaneophodna za rad na unutarnjem trì{tu Unije.

Podrazumijeva se, naravno, da bi neka zemljakandidat mogla krenuti u ove procese, onaprethodno mora imati ure|en jedinstveni ekonom-ski prostor na svojoj teritoriji. To, drugim rije~ima,podrazumijeva da unutarnje trì{te zemlje moraobezbijediti:

- koherentan sistem legislative, {to zna~i dasvaki zakonski akt mora biti dio sistema zemlje,

- jedinstveni administrativni prostor i- punu slobodu kretanja kapitala, robe, usluga i

ljudi.Taj ekonomski prostor mora funkcionirati po

principima Svjetske trgovinske organizacije(WTO), odnosno EU, pri ~emu su najva`niji sistemlegislative za proizvode, sistemi ocjenjivanjauskla|enosti i sistemi nadzora nad trì{tem. Ovdjetreba konstatirati da od svih zemalja kandidata za~lanstvo u EU, jedino BiH, prakti~no, jo{ uvijekima najmanje dva ekonomska prostora. Pokazujese da je to velika prepreka razvoju i rastu privrede,a da to {tetno utje~e i na me|uentitetsku trgovinu,odnosno tehni~ku kooperaciju.

Kao {to je poznato, EU je u septembru 2000.godine odobrila BiH preferencijalni status za izvozrobe na svoje trì{te, ali je od toga, na àlost, bilomale koristi, upravo zbog nepostojanja uskla|enelegislative koja bi to i omogu}avala. Tako, na prim-jer, za industrijske proizvode koji moraju nositioznaku CE da bi se uop{te pojavili na trì{tu EU,{to, u biti, ne predstavlja oznaku kvaliteta, ali zna~i


VIP-seminar

Strate{ki zna~aj ocjenjivanjauskla|enosti proizvoda sa zahtjevima EUPostoji potreba za ~estim ponavljanjem i ukazivanjemna neke ìvotno va`ne ~injenice koje predstavljajuproblem, kako bi se, stalnim ukazivanjem na njih,mobilizirali svi relevantni faktori u iznalaènju optimal-nih rje{enja. Tako je u organizaciji GTZ (Njema~kodru{tvo za tehni~ku saradnju) i Instituta za standarde,mjeriteljstvo i intelektualno vlasni{tvo BiH, 03. febru-ara, organiziran VIP-seminar pod nazivom «Strate{kizna~aj ocjenjivanja uskla|enosti proizvoda sa zahtjevi-ma Evropske unije»

17


da je proizvod siguran za ljude, doma}e ìvotinje,okolinu i da ne}e imati negativni utjecaj nainterese potro{a~a, te da je takav proizvoduskla|en sa odgovaraju}im propisima na snazi uEU, pravo isticanja na svojim proizvodima u BiHposjeduju trenutno samo ~etiri kompanije. Timepostaje razumljivo zbog ~ega se iz BiH, uglavnom,izvoze sirovine kao {to je rezana gra|a, doradniposlovi u tekstilu i sli~no, odnosno oni proizvodikoji ne podlijeù sistemu obaveznog ocjenjivanjauskla|enosti. Industrijske proizvode za koje jeovaj sistem obavezan mogu izvoziti samo firmekoje, na àlost, same prou~e odgovaraju}u legisla-tivu EU, same pro|u proceduru ocjenjivanja uinozemstvu, te same pokriju tako nastale visoketro{kove tog ocjenjivanja (usluge ispitnih labora-torija, certifikacionih i inspekcijskih tijela itd).Ipak, pozitivni pomaci postaju vidljivi u posljednjevrijeme, gdje se pojedine doma}e institucijepoku{avaju uklju~iti u procese certificiranja iuspje{no ih privode kraju, ali jo{ uvijek izostajefinansijska podr{ka firmama koje odlu~e u}i u ovuskupu proceduru.

CE (Conformite Europeenne) znak se daklepostavlja na proizvode koji ispunjavaju vaè}e sig-urnosne standarde u zemljama EU, a uspostavljenje da olak{a slobodno kretanje robe me|u timzemljama. Takvi proizvodi pokazuju da se proiz-vo|a~ prilagodio zahtjevima zakonodavstva, te semogu slobodno prometovati u okviru EU bezdaljih modifikacija ili testiranja.

Glavni dio procedure za stavljanje CE znaka naproizvod jeste sastavljanje tzv. TechnicalConstruction File (TCF) fajla, koji mora biti izra|enprije samog postavljanja CE znaka na proizvod injegove prodaje na trì{tu EU. TCF mora biti sas-tavljen na jednom od oficijelnih jezika EU i treba

da bude dostupan odgovornim predstavnicima usvakoj ~lanici EU. Glavni elementi TCF fajla su:

- Deklaracija o konformizmu,- Osnovni opis proizvoda,- Dizajn, crteì i dijagrami,- Detaljni tehni~ki podaci za osnovne aspekte

proizvoda,- Lista standarda i/ili primijenjenih rje{enja,- Izvje{taj o prora~unima i testiranjima koja su

izvr{ena,- Certifikat i izvje{taj o kontroli,- Kod serijske proizvodnje, interni uslovi koji

moraju biti ispunjeni da bi se obezbijedilopo{tivanje direktive,

- CE uputstvo.Deklaracija o konformizmu mora biti sa~injena

na jeziku svake dràve u kojoj se proizvod proda-je, sa kopijom koja se stavlja na raspolaganjenacionalnim vlastima. Ona mora sadràvatisljede}e:

- Ime i adresu proizvo|a~a ili njegovog autori-zovanog predstavnika,

- Opis proizvoda,- Preporuke prema harmoniziranim standardi-

ma,- Reference prema specifikaciji o konformiz-

mu, tamo gdje je to potrebno,- Identifikaciju potpisnika koji je opunomo}en

od strane proizvo|a~a ili njegovog autorizovanogpredstavnika,

- Posljednje dvije cifre godine u kojoj je CEznak prvi put dodijeljen,

- Deklaracija o konformizmu mora bitinapisana na najmanje jednom oficijelnom jezikuEU.

CE znak simbolizira, dakle, konformizamproizvoda u skladu sa zahtjevima EU, a nije ozna-ka njegovog kvaliteta. Znak je obavezan i mora senalaziti na svakom industrijskom proizvodu prijenjegovog isticanja na trì{tu, osim u slu~ajevimagdje odre|ene direktive zahtijevaju druga~ije, bezobzira na to da li je proizveden u EU, SAD ili utre}im zemljama.

Neosporna je ~injenica da se BiH suo~ava sate{kim privrednim problemima. Samo onaj ko sesuo~i sa problemom ima i {ansu da ga rije{i, za {toje, naravno, potreban intelektualni napor i energi-ja. Slije|enje primjera najuspje{nijih tranzicijskihzemalja centralne i isto~ne Evrope, odnosno�kapiranje� njihovih iskustava, prioritetno ispunja-vanje zahtjeva 23 poglavlja Bijele knjige EU saparalelnim provo|enjem dobre industrijske ipoljoprivredne politike na jedinstvenom unutarn-jem trì{tu BiH, moè osigurati toliko potrebanrast i napredak, utemeljen na kvalitetnom izvozu idirektnim stranim investicijama. Ma kako to uovom trenutku zvu~alo, olak{avaju}a je okolnost{to postoji veliki prostor za djelovanje i {ansa zapobolj{anje u svim sferama dru{tva, a samo per-manentna edukacija i inoviranje znanja stvarapretpostavku odrìvog razvoja.

AAhmmeedd GGAAZZIJAA

Tre}a sjednica UKOOR-a

Pove}anjeìvotnog

standarda do 2006.

Tre}a sjednica Upravnog komiteta zaokolinu i odrìvi razvoj BiH, kojoj je prisustvovao i predstavnik P/GKFBiH, kaostalni ~lan, odràna je 29. januara

Izme|u ostalog, razmatrani su: prijedlog doku-menta PRSP-a (Razvojna strategija u borbi protivsiroma{tva); pokretanje procesa izrade Strategijeokoline i odrìvog razvoja BiH i formiranjepotkomiteta za koordinaciju implementacijeme|unarodnih konvencija o za{titi okoline.

Predstavnik Ureda koordinatora BiH za PRSP -Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskihodnosa dao je osvrt na predloèni materijalRazvojna strategija BiH - PRSP u borbi protiv siro-ma{tva.

Dokument ima 650 stranica teksta, 36 poglavl-ja, a ra|en je po metodologiji Svjetske banke.Vrijednost dokumenta je u tome, po rije~ima pred-stavnika Ureda, {to se radi o prvom strate{komdokumentu koji je ura|en isklju~ivo od Vlade BiH,bez strane konsultantske pomo}i i {to jeusagla{eno od oba entiteta.

Makroekonomski okvir 2003 - 2006. predvi|a:- pove}anje ìvotnog standarda u odnosu na

sada{nji za 50 odsto;- do kraja 2006., ukoliko se agresivno provedu

reforme predvi|ene u razvojnoj strategiji, BiH bitrebala povratiti dvije tre}ine GDP-a per capita odprije rata;

- to zna~i da bi se sada{nja nezaposlenost i ste-pen siroma{tva prepolovili, a nivo plata pove}aoza tre}inu u odnosu na sada{nji;

- do kraja tog perioda nominalni ekonomskirast bi trebao iznositi 8,5 odsto.

Ciljevi Strategije su postavljeni tako da do kraja2006. godine BiH postane samoodrìva ekonomi-ja, koja }e povratiti kreditnu sposobnost name|unarodnom trì{tu kapitala.

Dokument je, u formi akcionih planova, daoprijedloge prioriteta za slijede}e sektore: socijalnaza{tita, obrazovanje, zdravstvo, industrija,poljoprivreda, vodoprivreda i {umarstvo, okoli{,infrastruktura, energija, informacione tehnologije,deminiranje i regionalni razvoj (Pripreme PRSP-a uBiH mogu se pratiti na web-straniciwww.bih.prsp.info).

Nakon izlaganja, uslijedila je rasprava u kojojsu u~esnici istaknuli, kao osnovnu primjedbu,nedovoljnu usagla{enost sa aktima koji su do sadausagla{eni na oba entiteta i pro{li dio usagla{avan-ja u formalno-pravnoj proceduri, kao {to je NEAP isl.

Kada je rije~ o Strategiji okoline i odrìvograzvoja, treba izradu akcentirati na principeodrìvog razvoja. Podr{ku navedenoj aktivnostidat }e UNDP-e, a rasprava bi se trebala odràtitokom aprila.

Naaffiijjaa [EHI] - MU[I]

18

19

Potrebna dokumentacija iz Revolving kreditnelinije - Poljoprivreda

Dokumentacija koja predstavlja kompletankreditni zahtjev (fizi~ko lice) sastoji se od sljede}eg:

1. Zahtjev za kredit,2. IBF obrazac Poslovnog plana i pripadaju}e

financijske projekcije,3. Investicioni program,4. Uvjerenje od nadle`nog organa uprave za

obavljanje ove djelatnosti,5. Poreska prijava,6. Potvrda nadle`nog organa o izmirenim porez-

ima,7. Zvani~na procjena ponu|ene imovine za

hipoteku,8. Predugovori o plasmanu proizvoda.Dokumentacija koja predstavlja kompletan

kreditni zahtjev (za poduze}e) sastoji se odsljede}eg:

1. Zahtjev za kredit,2. IBF obrazac Poslovnog plana i pripadaju}e

financijske projekcije,3. Investicioni program poduze}a,4. Financijski izvje{taj poduze}a zadnje dvije do

tri godine,5. Rje{enje o registraciji poduze}a, uz izvr{enu

registraciju imovine poduze}a,6. Zvani~na procjena ponu|ene imovine za

hipoteku,7. Predugovori o plasmanu proizvoda,8. Kopije ugovora o transakcijskim ra~unima

kod banaka.Pregled rokova kao i namjene revolving kred-

itne linije za financiranje poljoprivrede11.. BBIILLJJNNAA PPRROOIIZZVVOODDNNJJAA1.1. Postoje}a biljna proizvodnja 18/6

Proizvodnja vo}a 18/6Proizvodnja vinskog i stolnog gro`|a 18/6Proizvodnja povr}a na otvorenom i zatvorenom prostoru 18/6Proizvodnja cvije}a i ukrasnog bilja 18/6Proizvodnja gljiva 18/6Proizvodnja p{enice, raì i kukuruza 18/6Proizvodnja duhana 18/6

1.2. Biljna proizvodnja - razvojVo}arstvo (razvoj) 84/36Vinogradarstvo (razvoj) 84/361.3. Rasadni~ka proizvodnja i sjemenarstvoSjemenarstvo 36/12

Rasadni~ka proizvodnja u vo}arstvu 36/12Rasadni~ka proizvodnja u vinogradarstvu 36/12Ostala rasadna proizvodnja 36/122.. SSTTOO^̂AARRSSKKAA PPRROOIIZZVVOODDNNJJAA2.1. Proizvodnja mesa u

Kuni}arstvu 24/6Ov~arstvu 24/6Kozarstvu 24/6Govedarstvo 24/6Svinjogojstvo 24/6Peradarstvo 24/6

2.2. Proizvodnja mlijeka 36/122.3. Proizvodnja meda 36/122.4. Proizvodnja rasplodne stoke

Koza, ovaca, svinja - osnovno stado,goveda, konja - osnovno stado 36/12

3.. AAKKVVAAKKUULLTTUURRAA (RRIIBBAARRSSTTVVOO) 36/124.. VVEETTEERRIINNAARRSSKKEE II PPOOLLJJOOPPRRIIVVRREEDDNNEE

SSTTAANNIICEE(laboratorija, oprema i preparati) 48/12

5.. PPRREERRAADDAA5.1. Proizvodnja sirovina (sto~na hrana, koncentrati) 48/185.2. Proizvodnja umjetnog gnojiva 48/185.3. Proizvodnja za{titnih sredstava 48/185.4. Proizvodnja prehrambenih i drugih

proizvodaIz vo}a 48/18Iz povr}a 48/18Iz gro`|a (vina) 48/18Iz ìtarica (bra{na, piva) 48/18Iz aromatskog bilja 18/18

Kamatna stopa IB FBiH je ~etiri odsto i na ovukamatu poslovna banka zara~unava svoju marù.Nema naknade za obradu kreditnog zahtjeva.Minimalan iznos kreditnih sredstava iz kreditne linijeza individualne poljoprivredne proizvo|a~e je10.000,00 KM, dok je za pravna lica 50.000,00 KM.Prema Operativnim uputstvima IBF-a pokrivenostkredita sa nekretninom mora iznositi minimalno 2 : 1,dok je kod opreme taj odnos 3 : 1. Ovakav kreditnizahtjev potrebno je dostaviti preko doma}e poslovnebanke, koja bi ujedno bila i garant IBF-u za povratva{eg kredita.

�PPoosslloovvnnii iinnffoorrmmaattoorr�

Kreditne linije Investicijske banke FBiH


Potrebna dokumentacija, vrsta, namjena, iznos imogu}nosti kreditiranja poduze}a i individualnihpoljoprivrednika (fizi~kih lica) iz - revolving kreditnihlinija poljoprivredna proizvodnja

Novi propisi Evropske zajednice

-- nnaassttaavvaakk iizz pprroo{{lloog bbrroojjaa --

GGRRAANNII^̂NNEE VVRRIIJJEEDDNNOOSSTTII EEMMIISSIIJJAA ZZAA NNOOx (MMJJEERREENNEE KKAAOO NNOO2)Grani~ne vrijednosti emisije za NO2 /izraène u mg/Nm3 (sadràj O2 od {est odsto za ~vrsta goriva, tri pro-

centa za te~na i gasovita goriva)/ za postoje}e elektrane i elektrane za koje je dozvola zatraèna prije 27.novembra 2002. godine i koje u rad ne}e u}i poslije 27. novembra 2003. godine prikazane su u slijede}oj tabeli:

Dakle, do 31. decembra 2015. godine, postrojenja koja koriste ~vrsto gorivo sa procijenjenim termi~kiminputom ve}im od 500 MW, koja od 2008. godine ne}e raditi vi{e od 2.000 radnih sati godi{nje (prosje~nopet godina rada) bit }e ograni~ena vrijednostima od 600 mg/Nm3. Od 1. januara 2016. godine postrojenjakoja koriste ~vrsto gorivo sa procijenjenim termi~kim inputom preko 500 MW, koja ne}e raditi vi{e od1.500 radnih sati godi{nje (prosje~no pet godina rada) bit }e ograni~ena vrijednostima od 450 mg/Nm3.

Do 1. januara 2018. godine u slu~aju elektrana koje su u 12 mjese~om periodu od 1. januara 2001.godine radile i nastavile raditi sa ~vrstim gorivima sa sadràjem volatila manjim od 10 odsto primijenit }ese granica od 1.200 mg/Nm3.

Za �najudaljenija podru~ja� bit }e primijenjene slijede}e grani~ne vrijednosti: ~vrsta goriva op}enito 650,~vrsta goriva sa sadràjem volatila manjim od 10 procenata 1.300, te~na goriva 450, gasovita goriva 350.

Za nova postrojenja (�nova-nova�), sa izuzetkom gasnih turbina, grani~ne vrijednosti emisija (mg/Nm3)su slijede}e:

U slu~aju novih gasnih turbina grani~ne vrijednosti NOx u /mg/Nm3 (sadràj O2 15 odsto)/ po jedinici(grani~ne vrijednosti se primjenjuju samo za optere}enja preko 70 procenata) prikazane su u slijede}oj tabeli:

Gasne turbine za hitnu upotrebu koje rade manje od 5.000 sati godi{nje isklju~ene su iz ovih grani~nihvrijednosti.

Tako|er, grani~na vrijednost od 75 mg/Nm3 primjenjuje se u slijede}im slu~ajevima: gasne turbinekori{tene u TE-TO postrojenjima sa ukupnom efikasno{}u od 75 procenata, gasne turbine u postrojenjima sakombiniranim ciklusima sa elektri~nim u~inkom od 55 procenata, gasne turbine za ma{inske pogone. Gasne

20

Vrsta goriva Grani~ne vrijednosti (mg/Nm3)

^vrsto gorivo50 - 500 MWtPreko 500 MWtOd 1. januara 201650 - 500 MWtPreko 500 MWt

600500

600200

Te~no gorivo50 - 500 MWtPreko 500 MWt

450400

Gasovita goriva50 - 500 MWtPreko 500 MWt

300200

^vrsta goriva (sadràj O2 6 odsto)Vrsta goriva 50 - 100 MWt 100 - 300 MWt preko 300 MWtBiomasaOp}i slu~aj

*300 u �najudaljenijim regionima�

400400

300200*

200200

Te~na goriva (sadràj O2 3 odsto)50 - 100 MWt 100 - 300 MWt preko 300 MWt

*300 u �najudaljenijim regionima�400 200* 200

Preko 50 MWt toplotnog inputaPrirodni gasTe~na gorivaOstali gasovi

50120120

O reguliranju emisije polutanata u zrak

21


turbine za pojedina~ne cikluse ne spadaju u bilo koju od gore navedenih kategorija, ali one koje imaju efikas-nost ve}u od 35 odsto, grani~na vrijednost emisije je 50 x h/35, gdje ( predstavlja stepen korisnosti.

GGRRAANNII^̂NNEE VVRRIIJJEEDDNNOOSSTTII EEMMIISSIIJJEE ZZAA PPRRAA[[IINNUUGrani~ne vrijednosti emisije za pra{ine /izraène u mg/Nm3 (sadràj O2 od {est odsto za ~vrsta goriva, tri

procenta za te~na i gasovita goriva)/ za postoje}e elektrane i elektrane za koje je dozvola zatraèna prije 27.novembra 2002. godine i koje u rad ne}e u}i poslije 27. novembra 2003. godine prikazane su u slijede}oj tabeli:

Za nova postrojenja, grani~ne vrijednosti emisija pra{ine (mg/Nm3) su slijede}e, sa izuzetkom gasnih turbina:

Ummjjeessttoo zzaaklljjuu~~kaaDa bi se strategija za{tite okoline Bosne i Hercegovine utemeljila na savremenim i me|unarodno priznatim

principima i ostvarali realni uvjeti za uklju~ivanje na{e zemlje u aktuelne evropske integracije u kontekstu glob-alizacije okolinskih obaveza, neophodno je po{tivati i implementirati dogovorene normative iz tog domena. ̂ lan-ice EZ-a svjesne da je osnova za to kvalitetna zakonska regulativa, i upoznate da nedostaje u BiH, preko nadle`nekomisije, u 2000. godini, odobrile su finansiranje preko PHARE programa projekta �Priprema okolinske legisla-tive u BiH�. Pripremljeni su propisi usagla{eni sa istim u zemljama EZ-a i upravo je u toku zakonska proceduradono{enja pet okolinskih zakona: Okvirnog zakona o za{titi okoline, Zakona o za{titi prirode, Zakona o za{titivoda, Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o za{titi zraka. Tako|e, u okviru iste aktivnosti pripremaju sepodzakonska akta, izme|u ostalog, i odredbe koje se odnose na grani~ne vrijednosti emisije iz postrojenja zasagorijevanje. Vodi~ za pripremu tih dokumenata, napominjem, je regulativa EZ-a, a, ilustracije radi, moè sepogledat izvod iz drafta koji se odnosi na emisiju iz postrojenja koja koriste ~vrsta goriva:

^vrsta goriva izraèna u mg/Nm3 - sadràj O2 6 odsto.

LLiitteerraattuurraa::LCP - Directive of Large Combustion Plants and NEC - Directive of National Emission Ceilings; European

Union - Council and Parliament.Peter Casidy, Energy Group, Nasoms, London, UK, Modern Power Systems. March 2002.Unipeda and Eurelectric: Large Combustion Plant and National Emisssions Ceilings: Electricity industry

urges EU institutions to agree current drafts for lonked directives, calls for fair contribution to emisssionreduction from other sectors, Brussels, 25. 01. 2001.

Eurelectric: Comments on the European Parliament 2nd reading resolution on the LCP and NECDirectives, Brussels, 19. 04. 2001.

KKaaddiirraa MOÊVI] ii LLeejjllaa MAA[AALLAA

Vrsta goriva Procijenjeni input (MWt) Granica emisije^vrsto gorivo

Te~no gorivo*Gasovito gorivo

Ve}i ili jednak od 500Manji od 500svesve

50**10050pet (10 za visoke pe}i i 50 zaostale industrijske gasove)

*100 za postrojenja manja od 500 MWt koja koriste te~no gorivo sa sadràjem pepela preko 0,06 odsto**100 tamo gdje gorivo posjeduje toplotnu mo} niù od 5.800 kJ/kg, sadràj vlage preko 45 wt odsto,kombinovani sadràj vlage i pepela preko 60 wt odsto i CaO preko 10 odsto.

^vrsta goriva (sadràj O2 6 odsto) �Nova-nova�50 - 100 MWt50

preko 100 MWt50 30

Te~na goriva (sadràj O2 3 odsto)50 - 100 MWt 50

Preko 100 MWt50

Gasovita goriva (sadràj O2 3 odsto)Kao praviloGasovi visokih pe}iOstali gasovi iz ~eli~ne industrije

pet 10 30

Zaga|uju}a materija < 50 MWth 50 - 100 MWth 100 - 300 MWth >300 MWth

SO2

Op}i slu~aj

Doma}a goriva

850

Ili nivodesumporizacije ³90odsto

850-200(linearno opadanjeod 100 do 300 MWth)


200


NOX 400 300 200Pra{ina 50 50 30 30

22

KKBBMM FFiinneekkoo, dd..oo..oo..UUll.. VViittaa KKrraaiighheerrjjaa 52000 MMaarriibboorrRR SSlloovveenniijjaaOOgllaa{{aavvaammooRRAASSPPIISS ZZAA PPRROODDAAJJUU OOPPRREEMMEE LLAAKKIIRRNNIICEEBBIIVV[[EEGGAA LLIIPP--aa SSLLOOVVEENNSSKKEE KKOONNJJIICEEPredmet oglasa je oprema lakirnice biv{oga

LIP-a iz Slovenskih Konjica, koji je u vlasni{tvuNove KBM d.d., Maribor, Ul. Vita Kraigherja 4,2000 Maribor, R Slovenija. Oprema lakirnice jeproizvedena u SOP KR[KO, i ugra|ena 1980.godine, a sluì za luènje i lakiranje drvenihproizvoda.

Oprema koja je predmet ovoga raspisa obuh-va}a:

* sistem za ga{enje CO2 1 kom,* naprava za potapljanje 1 kom,* sto za ru~no bru{enje 2 kom,* lakirni{ka kabina 3 kom,* sprava za nanos laka 1 kom,* kanal za su{enje SOP 1 kom,* aparati za ogrijevanje 1 kom.Uslovi:Navedena oprema se prodaje i preuzima po

sistemu �VI\ENO - KUPLJENO�.Demontaà i odvoz je u nadle`nosti kupca.Cijena opreme lakirnice je 10.000,00 EUR +

PDVZa sve ostale informacije i ogled ure|aja smo

vam dostupni na:Telefon : 00386 2 2292455 ili 00386 2 229 2471Faks: 00386 2 229 2467E- mail: [email protected] se li~no oglasite na sjedi{tu preduze}a; Ulica

Vita Kraigherja 5, VI sprat, Maribor, R Slovenija

MMee|uunnaarrooddnnaa iinntteerrnnaaciioonnaallnnaa ttvvrrttkkaa AALLSSTTOOMMsa sjedi{tem u Karlovcu ima potrebu za novom ilipolovnom konzolnom dizalicom nosivosti 50 kN(za polovne dizalice nije uvjet daljinsko upravljan-je, a veli~ine za brzine su okvirne).

Dodatne informacije mogu se dobiti u:Hrvatskoj gospodarskoj komori@upanijskoj komori Karlovac,Kralja Tomislava 19b,47000 Karlovac/HrvatskaKontakt osoba: Ivo Ruì}, dipl. in`.Telefon: 00385 47 612 111ALSTOM POWER d.o.o. Energetska postrojenja

KarlovacMala [varca 15547000 Karlovac/HrvatskaTelefon: 00385 47 666 200Faks: 00385 47 665 957


Ponuda - Potra`nja

KKoommppaanniijjaa VVIIFFEESSAA, SS..LL. proizvo|a~ma{ina i instalacija za izradu prefabriko-vanih betonskih elemenata - cijevi, lukova,okvira i dr. traì informacije o poduze}ima,direktnim klijentima ili mogu}im pred-stavnicima u Bosni i Hercegovini.

Detaljnije informacije mogu se dobiti udirektnom kontaktu sa kompanijom:

VIFESA, S.L.Carretera de Alcaudete, km2

Apartado de Correos, 11345600 TALAVERA DE LA REINA (TOLEDO)ESPANATelefoni: 00 34 925 80 23 78 - 925 80 35

70 - 925 80 23 28Faks: 00 34 925 80 91 15www. vifesa.esE-mail: [email protected]

Poslovni prostor - ponudaPod povoljnim uslovima, i na duì period,

izdajem poslovni prostor u Zoviku (18 km odSarajeva prema Mostaru). Zatvoreni prostor,pogodan za mnoge djelatnosti (struja, voda,centralno grijanje, dvije telefonske linije itd)je veli~ine 700 m2 sa oku}nicom od 4.000 m2

i asfaltiranim parking prostorom od 1.000 m2,neposredno uz magistralni put. Posjedujem igra|evinsku dozvolu za dodatni poslovniobjekt 18 x 6,6 metara. Prostor je odmahuseljiv.

Telefon 033/653-454 ili mobilni 061/212-706 i 061/249-249.

Zadnjih godina zloupotreba narkotika je, naàlost, postala vru}a i nezaobilazna tema ikod nas. Sve je ve}i broj mladih koji seodlu~uju na taj korak. Veliki je problem biopra}enje narkomanije kao pojave u dru{tvu,bez opipljivih dokaza i tragova, naro~ito {toegzaktna metoda do prije nekoliko godina nijepostajala

U zadnijh nekoliko godina veliku promjenu donositest na narkotike koji sluì za odre|ivanje narkotika injihovih metabolita u urinu, a krasi ga jednostavnostupotrebe i preciznost. [irom svijeta kompanije povre-meno provode testiranja na svojim radnicima, kao iosiguravaju}e kompanije nad osiguranicima. Policija gaje u gotovo svim zemljama svijeta uvela kao sredstvorada.

Kod nas u apotekama se mogu na}i testovi na vi{erazli~itih narkotika u jednom kakav je npr. CONTROL 5,koji otkriva zloupotrebu narkotika za period od zadnjihnekoliko dana do momenta uzimanja uzorka urina i nataj na~in omogu}ava da se odjednom utvrdiprisustvo bilo kojeg narkotika iz grupen a j z l o u p o t r e b l j a v a n i j i hizvo|enjem samo jednog testi-ranja.

Pored ovih, iz ovegrupe bismo izdvojilitestove, mada nisu jo{u {irokoj upotrebi,koji postoje kod nasve} nekoliko godinaza odre|ivanjeStreptokoka A izbrisa grla i nosa,virus HIV indirekt-no iz pune krvi, i izpljuva~ke, virusgripa-Infl-uenza A/Biz brisa grla ili nosa,Chlamidia trachomatis,Hepatitis B i HepatitisC... Ova grupa se za sadkod nas koristi samo ulije~ni~kim ordinacijama, i tuznatno ubrzava proces dijagnoze iodre|ivanja terapije, tako da ve}moèmo re}i da dosada{nje ~ekanje ostaje kaonu`na opcija u malom broju slu~ajeva.

Materije ~iji porast ili pojava ukazuju na malignaoboljenja prije nego {to do|e do pojave jasno prepoz-natljivih simptoma kao {to je PSA, ili okultno krvarenjeu stolici, otvaraju novo poglavlje u borbi protiv opakebolesti.

Samomjera~i {e}era u krviSve do 1841. godine kada je Karl Tromer izumio

kvalitativni test za dokazivanje prisustva {e}era, jedinimetod koji su lije~nici imali na raspolaganju bio je daku{aju okus mokra}e!

Devet godina kasnije Fehling je usavr{io i prvi kvan-titativni test dokazivanja {e}era koji se jo{ uvijek koristiu nastavi hemije. Jedno od revolucionarnih pomakanaprijed na polju ku}ne dijagnostike koje je umnogomepomoglo unapre|enju ìvotnog stila ljudi sa dijabete-som su samomjera~i {e}era u krvi, ~ije se tehni~kekarakteristike svakog dana usavr{avaju, a sve u cilju {tove}eg komoditeta pacijenta. Naravno, oni sluè zasamokontrolu i ne mogu zamijeniti laboratorijske pre-trage, ali mogu biti koristan orijentir i pacijentu i ljekaruo: toku bolesti, djelovanju terapije. Prilikom kupovineovakvih aparata treba voditi ra~una o vi{e faktora:kvalitetu samog aparata, posebno dostupnosti i cijenipotro{nog materijala u ovom slu~aju senzora ili trakicakoje se moraju koristiti uz aparat. Za osobe sa slabijimvidom preporu~ljivo je izabrati aparat sa ve}im disple-jom. U zavisnosti koje metode se koriste, aparati se

dijele na fotometre i senzore. Fotometri mjereintenzitet oboljenja nastalog stvaranjem

kompleksa reagensa nanesenog natrakicu, i {e}era prisutnog u krvi.

Prednost ove metode jedodatna vizuelna kontrola

nastale boje trakice,pored o~itanja koje sepokaè na displejuaparata. Pacijenti kojinemaju mogu}nostda nabave aparatmogu ovakvu vrstutrakica da koristebez aparata tako {to}e uz kontrolnu{emu boja mo}i

kontrolirati orijenta-ciono koncentraciju

{e}era u krvi. Drugavrsta aparata su biosen-

zori koji koriste senzore(trakice sa elektrodama).

Ove trakice su obi~no skupljeod fotometrijskih trakica, ali su i

manje osjetljive na vlagu, temperaturui potrebno je manje uzorka kapilarne krvi

za mjerenje. Interesantni su i mnogi drugi testovi, kao i aparati za

medicinsku dijagnostiku za ku}nu upotrebu. U narednom broju mjera~i pritiska i test na trud-

no}u.Mr ph. Majja KNE@EVI]

Metode za {iru primjenu

Control-5 test na narkotike

O b a v i j e s t

Promotivno predstavljanje novih tehnologija

P/GKFBiH, u suradnji sa Institutom za njema~ko-bosansku ekonomskusuradnju (I - DBW), organizira

PROMOTIVNO PREDSTAVLJANJE NOVIH TEHNOLOGIJA

koje }e se odràti 18. 03. 2003. godine u sali Privredne/Gospodarske komore FBiH, Sarajevo, Branislava\ur|eva 10, sa po~etkom u 12 sati.

Promotivno predstavljanje odnosi se na dvije teme:I tema: Ekolo{ka gra|evinska tehnologija i klimatizacija objekata, pomo}u ISOMAX-tehnologije,

uklju~uju}i i socijalni aspekt pri gradnji objekata;II tema: Patent u obliku modula za proizvodnju vodonika, koji u budu}nosti treba da zamijeni pogonsko

gorivo (benzin), u svim motorima sa unutarnjim sagorijevanjem.O navedenim temama izlaga}e Edmond D. Krecke´, dipl. in`. istraìva~ i pronalaza~.Molim da va{u zainteresiranost za prisustvo promociji potvrdite na telefon 033/220-956, najkasnije do

05. 03. ove godine.

N a j a v a

Gospodarski forum»Ekonomska suradnja RH (Dalmacije) i BiH (Hercegovine) - stanje, mogu}nosti i prijedlozi«

Generalni konzulat R Hrvatske u BiH - Mostar, u partnerstvu s GradomMostarom, Privrednom/Gospodarskom komorom FBiH, HGK PoslovnicomMostar, GK @upanija Herceg-bosanske i Zapadno-hercegova~ke, teUniverzitetom «Dèmal Bijedi}« i Sveu~ili{tem u Mostaru organiziraGospodarski forum (GF) o temi: »Ekonomska suradnja RH (Dalmacije) i BiH(Hercegovine) - stanje, mogu}nosti i prijedlozi«.

Gospodarski forum èli promicati europske vrijednosti regionalne suradnje.GF }e se odràti, pod pokroviteljstvom Vlade RH i Vije}a ministara BiH, 27.

oùjka 2003. godine (~etvrtak) u Mostaru (Konferencijska dvorana Zgrade federalnih institucija - ul. Ante Star~evi}abb), tj. terminski je prilago|en terminu odràvanja Mostarskog gospodarskog sajma (od 25. do 30. III 2003. godine).

GF }e prisustvovati dràvni ùpanijski i gradski/op}inski du`nosnici; rukovoditelji razli~itih gospodarskih asoci-jacija, agencija i institucija, te znanstvenici, gospodarstvenici i drugi.

Za GF pripremljeno je preko 20 stru~no-analiti~kih radova i priloga koji sagledavaju odre|ene aspekte glavne teme.GF }e usvojiti dokument «Poruke, preporuke i prijedlozi Gospodarskog foruma«.O radu GF naknadno }e se izdati posebna publikacija i CD ROM.Generalni sponzori GF su: «Aluminij« d.d. Mostar, «Croatia osiguranje« d.d. Ljubu{ki, «Mepas« d.o.o. [iroki Brijeg

i Zagreba~ka banka BH d.d. Mostar.Eventualno zainteresirani za glavnu temu GF svoje pisane priloge mogu dostaviti na e-mail adresu:

[email protected] najdalje do 20. III 2003. godine.Za nazo~nost GF zainteresiranih (koji nisu ciljano pozvani u svojstvu autora rada/priloga ili slu`benog predstavnika

organa/institucije) nije potrebna kotizacija ve} samo akreditacija (naziv tvrtke/institucije, adresa, te ime i prezime osobe)na adresu:

Generalni konzulat RH u BiH - Mostar, Zagreba~ka 8, najdalje do 05. III 2003. godine.

broj 5 • godina iv • februar/veljaca 2003. lasnik · republika bugarska je me|u prvim zemljama...

Documents