ll

ln il

Broj 15. Godina l.

Bijeda 1e ne ra~~:'ja 1:

zlob e lcapftaffllta, vet rgjnvfm socijalnim el ­atemom , privatnim vlas nl ~tvom ; atora ml ne propovi jedamo mr­žn j u prama oaobama, Ill lelas! uo~rataia, već

nnprosto zn~tovaramo prfjeku potrebu jedne socljnfne reforme, ko­j ll bl za temelj ljud­ake zajednice poMta­vfln zadružno vlunf · it vo.

e:. Prarnpoflol.

GLASILO SOCIJALNO-DEMOKRATSKE STRANKE U DALMACIJI. Izlazi svakog L l 3. u utorka u mjesec

Pojedini broj 10 filira.- Pretplata iznaia na godinu K 3·20; na pol godine K t·60. Za inozemstvo na cijelu godinu K 6·40; na pol godine K 3·20. Pretplata se plaća unaprijed. Pisma i novci ~alju se na draga F. Pazinovića u Sp ljetu. - Vlasnik, nakladnik i odgovorni urednik Ivan Angelicchlo. - Administracija i uredniAtvo:

Savez medju radnicima, 208. Pučka Tiskara - D.r V. Iljadica i drugov~!.:_.================

U oči L &

Dok Rim vijeća, Sagnuta pada. Što ima svotijega, uzvišenijega, milijega,

drago ijenijC'ga do ljudskog života i sreće u .E_.Ol'Odi _i? paK , se ljuruma pita zivot, ima-~

• Lekcija dog / •• '7)r~ta tiv.fu ~eg va žalostna o:tav:ti- sa~1 sebi, te u goloj i,;i~i da u}J.ijno na, koja nosi za sobom opet porast tari h na v.e ti taše .#

/nJe 1 propast milih svojih: 1

Sve za cara i za dom l

daća i novo opt re6ivanje u vidu poreza; itamo: Možemo li se nadati da na jed­vojnički tereti nara t u, a što je najpogi-\ nu zapovijed lnternacijonale nijedan tipo­beljnij• i nnj"tetuij e - UJ2.!}v vojni ": kih kru- ;graf ne smije da -; tampa vojničke poziv d ili go~ raste na štetu kulturnog rada i usta- / ratne proklamacije. lli u slučaju da naredi nova. otpor na čitavoj liniji protiv ratnih pri_pre- lt

Z( to? · ~a !_!ljeni čega? Ta teška, pre- Radi svega toga, rat jo velika nesre' a za . ma _- ima li nade u J:lOSluh? . t šl:cn tra7.bina careva treba da se podvrgne ljud~ku družbu u opće , a za radni narod cfcigovor Je jeano -tavan ~ Što bi · se u

lq-itici i da dokažemo da nismo vi~e u osobito, jer on snaša najkruće i najviše sve onim udbono nim ča ovima moralo da iz-vremenima kada su carevi imali božanska goleme nesretne p osljedice rata. vrši, nemože da bude rezultat zaključaka svjetla i tako· ·u moć nad narodima, da au ' * zadnjeg ča a, nego vijeE>tno i naravno iz-od lljih mogli B\e pitati i sve zapovijedati. * * vadjanje onoga to se radnim masama u

· Danas živimo u doba kada cal'evi vladaju Radnička Interuacijonala, koja za tupa in- običajnoj svakidanjoj propagandi u srce i zajedno a narodom i ništa bez naroda i terese napretka i kulture, a poglavito rad- um usadilo. njegove slobodne volje ne može da bude. ničke interese, što može, što mora da radi Si temi rada i borbe radni čkih org,miza-

Ipak, je li nru::_od zado~jan da se ide da da uspješno zRštiti ono što opra dava nje- cija i socijalističke stranke vet; su poznati. J ·olje? Za koga"? Gii~ ?1 · · zin o stanak ( Radničke organizacije smatraju se nepolitič-

NikO: Više od radnoga naroda nij9 zain- dmah je reoono : Radnička Internacija- kim skupinama radnika, dočim socijalistička teresovan oko održavanja mira. Dok mir l 1ala te najvi~e inter e čovječan tva ne stranka propagira idejale socijalne revoluci­traje industrija i trgovina se razvija; rad- može da za"titi nego ~~revolucij a - je. Ma e radni tva su uzgojene u pretežnoj nici mogu ela uxivaju one blagodati, koje naTnim na tu1 om i prijetnjom revofucDe lli mjeri mirno: revolucijonarni duh i ideja so­daju kulturno sredjene prilike, te u istima ge~alnim xt~Jkom. ---- - cijalizma, ni u kulturni miraz svih radnika, raditi oko unapredjenja s )cijalne družbe i Pitanj e je: J eli sklona ona da rabi ta . nego jedne m.ale .~anj i? ... e radnika, d~pač~" se popravljanja svog stanja. revolucijonarna sred tva? ako je: imaće . m~oO'e. ,.. orgamzaClJe _. d:c~" da nemaJU mata

U _ mirno se doba razvijaju gradjanske 1

upliva u svjet koj politici i njezina. politika j· zaJedn,J.cko!5a sa ~Cl.JaltstJCkom . tra?~om. potrebe; narodi sve to više ističu svoje mira, kulture i napretka imnt;e narle u · VeC1 dio radmka u orO"amzaCIJL gleda zahtjeve p rama državi, a dr~ava pod pri- 1 uspjeh ; ako nj je _ klona da rabi svoju re- j red tv o e da dodje . d~ l O novčića tiskom volje naroda treba da vodi računa. volucijonarnu snagu, ona e odriče da bude više plate .na dan, a_li . Je ne smatra o toj volji i o narodnim potrebama i da odlučni i ubrojivi faktor mira u svijetu, i or n%:J m VOJeg o IobodJenJa od svake ne­im postQpeno udovolji. sa svojom pasivno" ću, ko.'a je očitovanje pravice i zla. Radni"tvo u vojoj ve·~ini i_?š

2nirno e doba može da provede bor- časovite slabo ti, n hotice sokoli velike e ne matra borbenom političkom falangom ba za radničke interese, bilo na politickom kriminale, koji vode nru·ode na ljudske za ru ·iti ovaj zlo urecljeni svijet. Radničke ili na gospodarskom p~lju. U mirno se do- _aone. J organizacije jos ni u matrane bedemima ba mo7.e da nametne državi pitanje radnič- ' ocija istička stranka već je proglasila n ovog radničkog prava, pa e ra_E.~_i.ci~a ta kih penzija; reforma vojničke dužnosti; 1 rat ratu _ načelno. njihova ne vije t o v 6uje tako,J da ih same provadjauje velikih radnja u korist kolektiv- Pred postoje(jom pogibelji rata, vijećaJ organizacije- ne mogu da spase i obrane ka­nosti ; dotjera vanje raznih zakona, koji se je internacijonalni socijali tički kongre. n da ih e na . ilu gura na pokolj! odnose na gradjanske slobode; može se B·.sileji, na_ kojemu u bili za tupani svi na- Nema pasa bez socij ,t1izma! A nevalj tj n tr provesti reforma oporezovanja. rodi od sviju država, i tu je mora.la da organizacije ako nisu duboko prož t3te socj-

Možemo da ustvrdimo, da je u mirno padne odluka što radni narod , koji slijedi jalističkim duhom i revolucijonarnim cilje­doba država za narod, dok u protivnom krvavi barjak socijalne revolucije, mora da vima l !lluć':aju možemo da ovu rečenicu okrenemo: uradi da ga se poštedi od ~"dkolja i gospo- Kad kažu države da se oružavaju do 1

u 1·atno doba narod je za državu. . ~~r~~e pr.opaati. , _ . .- zubiju e da orn 1me budu garancija mira, Pravo gradjana se ukida. Pravne gara.n· l=- Ali, ajme! Dok su oni ll'~g~li !adništvo\ t- isto tako s o ci_Jalisti ~ ka stranka i radničke

ci.je pre taju: ~r~vo~.udje obu.stavlja svoju / ·e ~ilo već mo?~lizo~ano l DOle :itim v-ijcta, organizacije m oraJU da re volucij onarna nz- 1 dJelatno ·t. LJUdi l l1Jlhov pOBJed do potre- agunto paaa r l gajaju radni 11 k e ma e e da njihOVfl revolu-be moraju da se izruće državno-vojničkim To opravdava pesimizam u na1aa i gubi- cijonarna naobrazba bude garancija mira u potrebama. Marva i ljudi postaju sredstvo mo nadu da bi barem ovoga puta Interna- .. svijetu; e da radnički re,olucij tmarni tetn­napaclaja i Qbrane države. Zakoni i gra- cijonala bila na vi ini te ke svoje odgovor- p eram enat bu r1 zapt i prijetnja državnicima, djanske vlasti ustupaju mjesto sablji. nosti. koji bi se igrali ratom.

U ratu i za r-~tnug vrijemena n~od ima -1< lade k je znaju u lu čuju progla:>:enja vazda. što da izgubi; .život i imanje. Pobi- * * ·rata, da će radnici ići 'kao marva bez jedi li država., ili ako biva pobjedjena, mrt- Ovo je lekcija nama, koju nam fakti udi- otpora u kla.onicu, zarati6e se bez ikakove vi no ustaju: plač sirota, udova, neobrado- jeljuju, a mi smo zvani da srčano n cči brige; ~Ji kada. bi znale da svaka vanih rocl1telja, sakati i upropašćeni u ratu gledamo dogadjajima i da bttclem i kr '11 i i7Ja.va rata može da sr~š~ .je~o

---

..

1' .. i ~':~ lj e i da su radi ratova m o- f . 1nd 11 bi revolucija-;

n .• vth ... ba radnog narod, b1la zaloga mira u sv~jetu. t G~~~ ~l - 9~ -9 . v a~ 'Vi.ije1'i ,. 1)tirsko-engle -

kog r ,tn, .. rga1 11. no r 1 1 r,·n u Evropi rt~spravljulo J .: J •• 11g l• "ke bro-

1 dove. Organizovani prol tarijat, ali poli­\ tički svijestan 1 revolucijonarau u Bel­~ giji i Francuskoj nij~ htio da krca i izkr-

cava engleske parobrode, kao protest protiv 1 rata. Bio je to divni primjer snagf\ H.aclničke ! Internacijonale, koja ubnjitom oružju snpro­':stavljH pr križene ruke: r .tu koji u hi 'n,

.' pali i nuištuje, skro~tila je uil. l ad k ji stvara. Ta omedja ena akcija •belgiJanskoga j francuskoga proletarijala bila se digla do

.:visine, do idejalnog sredstva da osveti ratni pokolj u Europi.

Mnogi su u tom veličanstvenom gestu ~ radnika bili uvidili zalogu sjegurnog mira

u svijetu i sanjaše mirni razvoj ljud&ke rase pod okriljem Radničke Interuacijonale.

gJaJl nisu pobudili nikakove osjećaje: nije komentirao. Tek poslije kada je vidio što mu go podari od g spodarevih gospodara kažu, prenio je "Smo trinu" čorbu, a tek onda u uvodniku stao je lizati.

Dok bi lizao svoje prljavština! ali k11 ga uobla~ćuje da drugoga čisti i da tudja dje­la i pravlja?

Demouštracije, govori i iskazi dalmatin­skih nacijonalista, po tom policijskom kle­petalu, bijahu označeni kao"dj ela pojedinih nepromi ljenih, neodgovornih, ugrijanih gla­va ''.

N il< o 11ijt> pr te .tiniO. Mi imamo razloga d .. 1•it111110: Je u li Dr·. Krr:;tt•lj , Dr. Drin· k '1...,, Or. Dakoti..;, \. K • t..tlinić i drugi -

! balavci i neubrojiv1 ljudi? 1fi sada nećemo da rušjmo idilični zagr­

ljaj nacijonalističkih stranaka. Izabrat ćemo čas kada ćemo bezobzirno p isati. A za. sa­da čekamo odgovor na ova pitanja ':

l) J asu li govori nacij qnalističkih prvaka i djela sviju nacijonalističkih stranaka u 'Dalmaciji neubrojiva, ili

2) jeli neubrojivo "Naše Jedinstvo"? J'- ~li _p{!_ žalost: u isu svi radniei još onako

svijestni 1 revOlucijonai·m:T To va1ja da upamte svi u ovom času, i nakon rata

1 neka se znaju ravnati! U revolucijonarnoj ) na~razbi ~dni~tra st~ji S.P!B i zdravlje evi-. tl("!'"'" --· .

Mi smo socijalni demokrati internacijo­nalisti, protivnici nacijonalističkih stranaka, ali otvoreno kažemo: komedijašku politiku ne trpimo; nacijonaliMte želimo da budu onakovi kakovi moraju da budu, e da ih uzmognemo čast i ti i načelno pobijati.

o je lekc1ja fakata l jeća, Sagtmto pada!

Dok Rim vi-

Novine, ljudi i stranke. "Ka/ere su novine, takav je na?·ud ,· one su

.zrcalo ?WTodne duše, mjerilo narodne poli­tičke .zrelusti 'i kulturne dotjeranost~".

K ula Iti t.'lj · pt.:i p(ljam i t ' ' pravi lo i za Dalmucij 1 i kada bi S11 nju sudilo po "Na­t.enl .J ecli1 ' t\' u", ova bi z.emlja bila dostoj-11a pr 11ra.

Taj li~t hoće da igra neku ul•1gu u ime 11aroda i narorl11ih int•·r ·· a, a tamo nije ne­go !'! uv n~tt• ake vr,te reakcije. Taj li t 11, o, ~' -· · 'IIICltrat t gla ilom prekogr 1bn1h "" k . • tl rlih p liti('ara umirujuće stranke 1 • 7. j .. nih 1111 re n. Još L-ivi jer igurno

l 1.! 1':1 lit• '.; tl ulngn u n 1-

Ovo što se dogodi lo i što se dogadja u Dalmaeiji u ime interesa narodnih, u ime l ·bod;tina, u ime interesa socijalizma, ne

dopuštamo da se bagatelizira ili da im se značaj iskvari!

Mi smo socijalisti sa na im radom mno­go doprinijeli ovom današnjem stanju stva­ri, te imamo političkog računa da se to ave ne prof•Jr ima i kao djetinjariju.

Mi ho..,emo nt·lm se u Zadru i u Beču znade da nacijonalisti u Dalmaciji a mt ~ njima ni mo roblje; da smo ljubomorni na

· stečene slobode i na socijalne pravice, da će n vima nama ul:i svi vragovi ako nam se dira u ono na što kao narod i kao ljudi imamo pravo.

( Hoćemo da se uvjere oni na visokim mje­l stima da možemo svi da postauemo veoma

• 1

,, J w ,fesJt , ni tijel o, sreduji pog.beljni - ako se s nama ne postupa put. Tu u }JO itiet Lo .... e reci: niski•n i sva- ' kao a gradjani ma a ne kao sa Ilotima! 1c

1111• Hrvat ki nacijonali te moraju da djeluju

uvatio ~e dir ii" i l\ ' ~ao pijani po izabranim receptima, ako hoće da steku kape. Kada je iziJ.t.i ,•u 1.apoH" h.Uis.Yvm pod- uvažanja, poštovanja i obzira. Dok su bili vurn1ku austrijske kut.:e, lli sa dozvolom i dobri, vjerni, poslušni, bijahu zlostavljeni, u opreznim furmama. okadio g 0 8 p 0 d ar a progonjeni i sve se radilo da ih se izbriše Crnegore, ponosi ti se kao da je pa io k-o sa lica zemlje - na tudju korist l zna koje interese i iz vršio ko zna koj e po- ' N e ka budu od. važni, neka pokažu zu be, litičko djelo. J pa će vid.jeti da će se rlrugčije š njima po-

THkove novine i t~kovi politički pravci _ s+upati, a do ljedno i llillll<l.

rl:'zultanta ->U javnog nt•JU ra .a i ma:-"karira- · t .l i pttt vodi k fll' " l'a ti, a nov će biti ne politike. tnl(lvi tiji, ali mora da se provali l

In medio virtus. U radini krijepost ka- A. ,N 1Še J dinsty ·1" jegurno govori. u že starodavni moral, koji je, ali, pun opor- svoje ime, pošto priJosto i oltar mogu nje· tunizma, a jako malo krijepostan. Mi obrat- mu da budu unosni ideali.

no kažemo: u sredini l:ltuji licu mjerstvo, himbenost, dvoznačnost, nepoštenje.

Kako je sa idejama, tako je sa tran ka­ma i s novinama. K ' ' sto.1i u Sl'tldini, taj čeka zgodan ča da se baci s jačim, da vidi gdje će ga bolje konvenirati. Stoji u sredini jer nema značajnosti Ja se na čisto

baci desno ili lijevo. To je vazda bila karakteristika "Našeg

Jedinstva", a i u ovim časovima ga je ne­časno istakla.

K"'da sn b1le raspu,;teoe op6ine Šibenika i Spl ita, u prvi b., je šutio. Vidite, in me­dio vi1·tus, a u vi.rtuoznqm listu, ti duga-

Triumf materijalizma u balkanskom ratu.

J es i li često čitao u socijalistički m spi-sima ovu rečenicu: "Materijalističko hvatanje ist01·ije" ?

Znaš li što se hoće da kaže tim? Da ak o čovjek hoće da prouči razloge i u~roke raznih dogadjaja u svjetskoj pvvjestnici (zašto se nešto dogodilo) valja da svom umovanju i istraživanju udari jedan pravac i da se po10tavi na jedno stanovište.

Na~ veliki učitelj Karl Marks stavio se

na stanovište, da su ljudski osećaji odraz interesa ljndskog. On kaže, a socijalistička nauka i mi svi smo usvojili to mišljenje, da svaki duševni pokret, bune, ratovi, imaj11 interesni temelj.

Takovo prosudjivanje ljudskih dogadjaja zove se mate1·ijalističlco shvatanje isto1·ije.

Kao primjer nave~ćemo: Židovi i b ezbo · žei koji podupiru klerikalnu stranku, ne rade to na slavu božju, nego zato što po· povsko-klerikalria stanka i nje~ina politika najboije brani njihove interese.

Socijalisti bi uzalud propovijedali uzvi­šenu nauku bratstva, mira, sloge i ljubavi medju narodima kada te lijepe ideje nelJi nalazile odj2ka- u interesima puka. Ali in­teresi radnoga naroda se sudaraju sa tim idejama. Prazni narodni želudci, potlačena prava narodna, trebaju takove ideje da dodju do svojih prava.

Svaka ideja je odraz želudca i kese. Neka nam se dozvoli izraz: ljud·i misle želudcom i novčat·kom. . q -z /:J ,.,_

~.adi t~ga, s~a~·~tr~~uptf interese svoJih pripadnika. Dosljedno ra · ~rQ. -ima sv~ socijalističku stranku. Revolucija-·

[D.ilfi?f' rmslrsocijafist'e jes!l o raz potrQba puka i ogorčenje njegovo da i sa najradi­kalnijim sredstvima izvojšt\ što mu pristoji. ~o oor[eg primjera. - Daje nam ga bal- '

kanski rat. Balkanske države stupiše u rat u Ime

nacijonalne misli. Dakle u ime nečeg ple­menita, u ime 6ustava.

Lijepo je izgledalo kako su se složile balkanske državice i bok o bok borile e na bojnom polju.

Ali Srbija i Crnagora nebi se bile n:{a,kle u ime srpstva, da uz to nije bilo u izgledu ugrabiti po komad zemljišta, a s njime i poreznika l

Isto vrijedi za Grčku i za Bugarsku. Car Ferdinand nebi nikada proglaeio rat

Turskoj samo da se slavom pokrije i da udje u carigradsku crkvu Svete Sofije. Da­pače, čim su materijalni njegovi interesi zahtjevali, odrekao se te zamisli i ostavio Svetu Sofiju - briga njega za njom!

Srbija i balkanske državice nisu mogle da opravdaju ratm pokolj očitujuć da hoće da. ugrabe zemljište što turci posjeduju. Ne, moradoše se kriti iza etiekih ideja i isticati plemenitu namjeru oslobodjenja na­roda u ime nacijonalnoga prava.

Ali gle l Čim se Srbija našla u stanju, ruši grub9 to pravo, gazi taj princip na­cijonalni na štetu Albanije, i kaY.e: "hottt aTbana,šktt luku, jerbo je to moj 'interesu !

Eto dokaza - ne da omrazimo Srbiju, nego da dokažemo - da su jedino ili pretežno materijal ni interesi koji uprav lj aju lju&lkim djelima.

I što vidimo još? Austriju, ovu našu, ovu dob~o poznatu Aust.rij.u, vidimo nju da l ustaJe u -obranu nac~jonalne autonomije \ Albanije!

Od kada. je Austrija postala tako prave­dna i plemenita, da je spremna za takovo načHlo pravednosti riz1kati jedan evropski rat?

V raga je plemenita i pravedna l Njezini int~resi je sile da bude ovakova u ovom času l Austrija misli sa želudcom i novčar­kom, ili bolje sa carinskom tarifom.

tlto vidimo još? Vidimo Italiju, koja podupire Srbiju protiv Auatrije da je ova ne uguši, ističe potrebu da. Srbija ne osta­n'e pod gospodarskim jarmom Austrije i da.

U OSlO

zarate. Kako

onaJ 1

slobod sram ot

Ali osvojili Oni bi š t~

>Va u rbiji ne mora da užiVt\ o obitih Tgovarki.h povlasticu. ,

Jeli plem nito to 'a . trane ltnllj '? Zar e takovo tanovi"t ?.auzola radi lijepih čiju kralja P tra? i pošto l Nj oj tu j i

lobro da rbija bude lobounija u ovom , ogl du, jerbo bi ta la ona pobtala tržišt gdje bi i talijan ki karitalizam mogao da se okoristi! Dakle ItaliJa 111isli a želnd­com!

Jo~ ne"to. Je te li čitali velike talijan ke novine? ve su vEW.'{ale 'rbiju i imp tizi­rale joj. Tršćansl i ,Pi colo' ~ak akupljn novaca zn crv ni k1 t. J eli to dobro i pl -m enito? J est? ali v to ne dHju oni rbiji i:.~ ljubavi nego u ime vojih int re a protiv Au trije.

E dobro. Uvaženi jedan italijnnski novinar, Gubellb .M mmoli, o obiti izvj titelj li ta nGivrnal rl' Itnlin.", u temeljito obrazlo­ženim člancima, po:;;ivlje iz ,fij.e italijan­skn žurnali tiku i publiku dn bnuu nepri­jatelji i svim red tvima du rade pr v ti v

Srba i J ug osla vena, i, kaže, Italija ni moraju da budu protiv njihovog narodnog ujedi­njenja i proti v ..,rbijan ke lu ke na Jadran­skom moru. Kako to? Jeli zbilja lopov taj daroviti italijan ki novinar? Nipo v to! On to opravdava u ime interesa Italije l

Kao zgvdan zaključnk ovom prikazu nave ti nam je što novine kažu, a u što mi vjerujemo: savezmc1 Bugari i Grci, u osvojenom Solunu, za illaku da se ne zarate.

Kako bi to bilo učinilo slabi u ti ak l av onaj idejalizam, sva ona ljepota njiho ·e slobode i uspjeha bilo bi okaljano i pokriveno sramotom l

Ali k vragu idejali i obziri! Grci su osvojili Solun, a to peče, t•) žale Bugari l Oni bi se sad poklali za oteti ga Grcima!

Što ćete? I Bugari i Gr'ci mi le a ra­čunicom, novčarkom i zeludcom l

Triumf je to njaterijalizma! eka nam nacijonalističke bleke ue dolaze govoriti o idejama i osjećajima, koji da tobože lave slavlj e u ovom ratu. Otimačina i apetiti u tu u manje odvratnom rubu!

Sve to ide u prilog na"eg ocijali. ti \ kog znanstvenog načina pr učavanja i pro udji­vanja svijeta, naime isfo1·ičkog materijalizmct.

Oškrabajmo sve iJeje, sve programe, ve stranke, i prikazaće nam se goli intere . .Mi s na"e strane to očitujemo - i doka­:;mjemo.

Ko želi rat? Ko želi rat, to strašno krvopr liće mno­

žine ljudi, crninu tolikih majka, žer:.a, djece? UbiJstvo tol1kih branitelja, uijudu gnru o11 prije rata? Ko zeli ne nosne držnvne krote, toli pogoršane iza kobna rata? - Prepu­štamo odgovor profesoru pariškog univer­ziteta Charles. Ricbetu:

Kaže se, da je olon, kad je uveo u tav u Atenu, odredio, da se svakoga, koji ka­kovn promjenu predloži, odvetle a uz tom oko vrata u .Agoru, da ga se od.11ah VJe:o,a, ako predlozenu promjenu ne odobri volja puka ...

Proputujmo sada kroz gradove, sela, va­roši, luke, tvornice, gostione i kućerke si­romašaka. Hvala brzim prometl1ma može se to danas obaviti, od Bordeauxa i Sara­gosa, te Madrida, Ma:sili~, Ri~a, Genu.e, Hamburga Berlina, Beca 1 dalJe, u sam1h par tjedana. Pitajte tada &eljake, rudnike, te.6ake, ~umare, ko -. ače, rudare, ribare, tka-

oc , go tionicare, k jega god jezik~ i zanata, od koj ega koji zn ž i v L pri v t' cl j lJ , 1 vidiLi ćetE~, la ćete uvij k i sv ncla u pogl dn rata ili mim clobiti j dnuki odgovnr. Svi uprav(> i rljaju zn mirom. Bilo da su rodj ni u Bretanji j[i Kolnu , Fl driji ili J3a~a · koj, Švi~at"ln1 i.li Pi~emor~·['/Nkot l~ il' .J? nj'-r koJ SVJUJa JO ocbH'lan rat. a ll1 or

neznam kn ko nekulttt)'ll~ -~dn ipak ~.Htdu: da j e rat yelils.o zl?· tliadn ti ovaj po if ušni ·'ih'"'iltm'\%1 ·za to-po~e imao pravo ouluke, ue

U l~uropi smo i mi ! Hol-om) (},L r.~dimo

makar za r •publiku, a to n ijo zločiu ; na to nam t m<~ljiti z kon daje pravo - i pore­zi koj pl<.tt'·amo dr.~,avi ela u ime svačije, svima to pravo i mognt:nost {;titi.

A op(;ma je mala republdca.

ordi i disonansa u balkanskom intarmezu u Dalmaciji.

' b ' zacij lo vi ~e bilo rata. 'J'i bijedni ·i su - Kirkilis osvo j n; o voj en Lille -Burgaa, · ra:.b-nmijoli, cln rat obom nost boli, bol ati, pa i i\1 ·na tir; op k .}j eno Drinop ·Ije i Ska­• pu s senja, n volj i mrL. dar; Bugari p ret l . arigrad.,m a , 'rbi ~ Je ym pri taše medjunarodnih klanja, to 1 primiču se ka moru - to su vijesti sa

u po.r ta~tih ofi ira, koJima rat služi za boJišta. karij ru · jer im <l ono i proma.knu6a, ordena - Velike demonštracije i puno večernjih nagrada\ li ćno. adalje n ki upaljeni mo- demon lracija u Dalmaciji za balkanske zgovi, m )žda i odvažni, ali zacijelo b sa- pobj dni ke; raspuštene op6ine Spljeta i Ši­tvjesni, koji111a nij te"ko ubijati ili puštiti benika; pomireni, fuzionisani pravaši, naro-

e ubiti, jer n onako nespo ol1ni. da ' dnjaci i demokrati; veliko narodno vijeće n s o r .tcle . . . K imo. n koliko politi čkih monstre u Zadru; izkazi simpatija i solidar­intrigunata, ailirokata b z klijentela - n svi- no t o talih op6ina sa raspuštenim, - to jesnih pi karala, ' dekla iranih bez o j ~aja su vije ti Sa dalmatin ke političke mačva­po tenja. Tom ':iJu jo pribrojite nekoliko re ... starih neženja po koj~'g alkoholičara i vojne Dakle "gadovi 11

, )upeži", "politički lif~nnte koji iz rato~a vuku Aj ajno profite banditi "izdajice narodne stvari", "fure ti" )iferuju puške, t pove oklope od lagja, po- (i kako bi se još ono sve uzajamno nazi­stelje za ranjenilc itd. Na k .J ncu neke vrsti vabu demokrati i prava"i) pomiriše se 1 'trgovat'kih agenata. i berzauskih .špekulanata, postadoše "bra ··a". ~coji šp kuliraju na tudjoj nesre6i - to su Nemaju vi-;e potrebe od stranačkog pro-

vi _pristalice rata l · grama, pa ga da lt> ko od sebe odguraše, jer Ali ti pri ta e ratova ~ine takovu dt·eku. je prete ki teret nositi ga na ebi kada se

i halabuku, da ih uzima za čitavo ljud- hoda bez znati gdje se ide i koji im je tvo. Pa im se u ljed toga ponizno i glup pravi put.

okore čitavi narodi, 6ut, juć i pouna vajući . , Kaza6emo odmah: nikada nijesmo cijenili Ali mi hoeemo, da na"u siromašnu, neuku ' domaću politiku i p olitičke joj stranke, ali za lijepljonu bra6u pri limo, dil glasno kažu nismo bili tako mjeJi u podcjenjivanju v to bo6e. Taj žalostan ne misao - da jedan· protivnika, da bi ih smatrali ka drima da se narod mora ratovati dok želi imati mira - ,1 onako mizerno podnesu kao što u ovom ne smije dalJe da traje l" t momentu l

Raspust općina v

Sibenika i Spljeta.

Dalmatin ko ja no poprivte ve6 se muže da savr'(eno u p01·edi a kazali"tem, a poli· tički prvaci pravim komedijantima.

r oliko smo ih _p uta vidili u zavadi i krvavoj mržnji a onim istim ljudima s

Au trij ka vlada dala je ra ·pu. titi opeine l 1 kojima u e po,lije ljubili, a zapanjen 1j

, ' p1j ta. i ,...;tbenika. 'ii-nutih zu )1 kaže e a .. publici ka l prt vr-::etlm jedlle k•llnedije J·e to u činila toga ~to u t' ()J>Lltl pJ- rekli bi: "to c.;ete? grije"il i ·mo. " stal r di"te n povudne joj narod n politike. Dakle atrana<::kc i socijalne burl>e su

Ii mo ludi da bi E..!' ,tc3tovali. Kon tatu-jeme: Allti_:ija pri poznaje pravo Hrva lima luksw? ćemu d ath .. nj ,l kampanja protiv

~ l k · ct·nacn" p >pova, "iziltc 11 ? da živu i aa se razvija1u a_El1o ea ~ o DJOJ " · ' ,emu Vc:LranJe tezaka sa te7.ačkim pl­toji dubro. Pripoznaje im l o obno3t za sa-

moupravu amo kada pjevaju Bože živi. tanitamk? . b v d d "t ~ · · · l ' b''· č' t \.a o 1m o raz moze L po ne :le o su 1 a ov1m p1tan]em va JU 111 na 1s u. . 1 1 b'l' · 1 ·k k h t k

Š · . . 1z u< u a va 1 1 1 ra( m e u ne · e rva ::~ e

b. l l .1·t · J, l Ar v zute Man, 1ceve org mtZ.lClJe, ĆlJI Je an .,v to se danas radi s ~~'l"!l1'1 e, \T me~o v 1 . .. ... · J k 1 se mog o e ogou1 1 l' 1. ama. o~nz o7 b. 1 ,. t l'?

moglo bi se, jerbo m· ki ' t~ k rsc,/ 10 I 0 ~ro' 1 e~ . ·d l .. t. 1 k 1 h 1 ve Je to b1lo za luksu ? Sve J9 to btl >

ne a n·QJ.! 1 ,a ~o \:O Ove . ? r d · al' ' ostalnn1, mi- ne pravimo mi..,t rij :.- Re-{ nel krleuo Zad . l~e t l g p )da Ul u O"Jev· l

. · " 1 .. b' -, po tre ) U, a ra 1 1 u amo a za ara u na-

' pubhkancl ·:" O po na, u, s ~~ ll e l mo l d d . . fi k . l . l k :--- ' k b T~] · d 1 ... ··b'.... ro ; am t 1maJU ·mu, ro rua )1 1z L u

nLkacla Dl Omll Uii. Ja e. prfivl l llllll w.O- . j' '"l k l" "t ? l vil i op_v inski nO\'aC da V )i('al11 ~> kome 1'0- za. VOJe po ltlCt'.~O on:edCl~tt.tS VO .

· · · "_. 1 · · b' t 1· h d to e 1ce JZ nJ~ va 1 prevare dJ enuane l Inleuc au . mti l ma l'd. 1 l - .:~. 'š d . . l . smo ml

· d -k.f k ra~,ull tva, g> po a m u uspje a, Jer ;--n.u:p -, f! ..:.t truo :rozor~ . ~~~.za ~g~ tu i znali mo da izdajice naroda raskrin-

1 vega og~ .ao-· ~.1 L. ne- .re ~mo za kamo. , 'to e o taloga tiče, dobro je da se dobro npravl 1ntl .opv~n,·klm 1manJem. A po- . k . k . 1 D b · d ·

l . .. . k rum ra. -rm aJ u o ro Je a sam t sa

i; to narnJ sa g a.: om 1111 <1 n ·v •J lm I u ama . 1 . 1 k . 1 .• ; · · • . v l . . . ·· · voptll arnpsnm h{O ov tma u po lw.Cl 1 sa

S\C)Jll udbmu, r esp dtl'HJU~l s ·ac1,1e O!'je~a- . 1, .b ć k d l' . . · · · d · VOJOm uezo razno u re nu a su vara 1 Je, 1ma pravo bartlm u SYOJOJ opvll1l a Zl- d

· · d :-: 1 naro ... Vl SVOJOm U om. ------------..;....-----

Qvi krit riji neL;e moći da udju u tupe glave na ih politick1h kome ara ali 0\'(1 je uaše pravo u koje se an10 ilom može da dira. A . ila vazda na jednoj strani ne toji!

a ovim rivendi iramo svukoruu pravu da radi za svoj p litičke irl dale, n k je e ne mož ela dira, jerb pripravlj;~ju in ter•on ·t­ju Europ .

Kongres zidarskih radnika na Jugu.

(Nastavak)

'akon govora druga Petejana, i nakon što se je stišia bura odobra anja koja je okrunila njegov govor, drug Gabrieli poda izvješće

'l

nadzorn ' Ollbora i tL.j:l\ i. da je nadzorstvo na lo sve račune u redu. l ;tal pretllaze da e i7,je'će je lnn..,la,no pnmi. Pre·~ednikohori

debatu o Inje:;( u. ojoj c;u ud,elo,·ali Jru O\ i Indrijo Pulj. Zrinski Zadar. K mt•n~ek Ljubljana . l <l ic \'rtojba . Lent 1 . rio ·a

T · t. Pozat ft-.l.it'' ~[eueol \luca . ~laj ner Ree . , , t u _e h hah u ''rtl nji. da ·e dru '

Pctejnn :n! m·mio. ' to j t bilo u mo ~m·no·ti za procvat or1 anizacije . ·adaUc. u izrnili i prcp~)­rucili razne ždje pojedinih podružnica grupa). koje neka tajni'h·o u buduće uzme vi'e u obzir. :\uto · prima jedno la·no izvje'ćc

tajnika.

Pri dru 1oj tocki dne,·no 1 reda Orycwi::acija i agiiatija. oYorio je drua Petejan. koji je prije za 'Ovarao di ·ci plinu u or 7:tnizaciji. Po­druznice ·e moraju tlriati zakljul:aka ·,·ezinih zboro\ a i pokntj in ·kih kon •rc ·:l. , i-lem Li­darske orrianizacije u Au ll'iji je edo demo­krat ki. Pokrajin ka zn lup · tya i podružnice imaju u a 1itaciji i borbi potpunu lobodu. ·,·eza 1 ' uvez daje podru.Znicama nekoliko od ·vake marke . a lim prihodom [lOdružnice moraju da uzdržavaju ., u agitaciiu i plaćaiu voje ljude. koji oi u o,·i ·ni od Centrale. ,·eć

od podružnic:i dotičnoga kr<\ia. koji ih pia ~a. to a je potrebno da podružnice imaju dobro

na vid u ,·oje d u ž no · Li i -,·oje od 1ovorno ·ti ~

Zulim kaže kako -,e je agiliralo do la. ali n toliko koliko bi bilo trebalo. Traži uzrok tome. Do ·ada · u podružnice uljerh·ale 1 helera od -,·uke prodane marke. a centrala 2

beL To je do d<lna do·tajalo i jo' imamo 2/35 Kruna prelička ali to zalo jer je k lome doprina 'ala Ide ·a ·ka or"'anizacija • ·o Kr. mje ečno. .\ li dana· mo - kaže ·ami a a prvim eptembm imamo jo' jedno a or a­

nizatora ,i· e.

. ·ara,·no je. da tro"koYi znatno ra tu .. Po­trebno je to ' a da o lije unaprijed podružni­ce ,-re doprina · aju ako hoće da ·e izno ~ po­Lrelma i zahtjen1oa a itacija. Zato predlaže da e po,·i. i do pri no· za tajni' h· o zu jedan h eler po marki. to j l od -1 na .) helera . . ·a­dalje je potrebno da e edmični doprino i plaćaju prema zahtje,·inla pra,ilnika Po pra­Yilniku a moraju plaćali doprino i u i loj ,-j-

ini - 'i inom minimalne plaće u doličnom

kraju. ako je minimalna plaća od lO !tel. na sal. za oraanizaciju e plaća W bel. na tjedan. ako je plut~a od :o he!. _na at plaća e .)0 he!. na tjedan i lako dalje r.im j ,i·a minimalna plaća. tim u '1 1 edmicni član ki doprino i. Kod na· c;e or anizacije ni u lo<~a držale. ,-eć

u plaćale zn'llno niže članarine. ne o u n i tinu minimalne place. ~0\-om 1odinom mor~

e to lijepo urediti. :\i'tu zalo ako za l:a iz­ubimo ko' člana. Kapitali Li e pripra,·Uaju i

or aniziraju .:.to bolje. e d<l uzmot;nu obraniti ,·oje kapitali · Ličke in tere e ::.to u tekli na

žulje,ima radnika Op .. l . I·to tako moraju da e i radnici organizuju. \'i oki č.an ki dopri­

nosi ni u nikada 'kouili o rganizaciji. 'ije ni radnik znade i hYa~a Hijedno l oq,:mizacijc. Dokle ·u zidari u . u triji plaćali po 20 ili 30 bel. na tjedan or< anizacija je brojila tek 10 hiljada članova. Dana . kad e . pl:J..:a po uO i , heL na tjedan. imamo preko :t).OOO člano­

' a Zidari u razumjdi. tla l:im \ i't- plaćaju

"-a or anizac:iJU. tim 'i' e ud IIJC mo::.,u zahlje­,·ati i Lim Yi e u mol-ni. Zato moramo upo­zorili na· e zidare o potrebi i kori li 'i.:.ih čla­

narina. _·a dalJe je O \ orio o ,i han ju zidara u od.

Hn:t _·a Ju•' U ~emo ima li novom ~otlinurn velikih ilwuja po Dalmaciji. te u Opallji i Pi­

nmu. lijedi .

Strukovni pregled. Velevažne odredbe.

lhjemo na znanje vim lrukovnim or ani­zacijama u • pljetu. da je me ju lrukon10 , -j­

jete, OH <;\ OJOJ jednici Od l tek. Olj zaklju­cilo. da je duzno·t wake organizacije u .'plJetu:

[. Da oda~alje po jedno delegata na me­J· u !.ruko' ne -;jednice. tako da Yijećc može lak~c nadzirati i imati u oče,·idno · ti rad tru­ko,·nib or anizacija.

IL Dele 'aL koji zastupa -;\·oju !ruku. treba da nju iz,je ·ti o ' \ "001 rauu i da prima upu­ta: tako će S\ aka or'aoizacija biti uput:ena u rad Yijeća

ill. Dele at mora redo,·ito iz,je~ćin1ti ,-oju or aoizaciju o z·tkljuccima ~fedju · truko mog \'ijeća. i njih ·e t.ro o držati.

IY. pornmju e une ·truk. organizacije. koje jo'te ni·u izabrale -,·o a delegata. neka te učine cim pt·ije. .

Y. lrukovn or anizacije moraju ·yako mje. eca obclt·ž~n ali barem jednu redovitu kup~tinu ,·iju l:lanon1. i njih izyje·Liti i izvje­

'ćiY::tli o linancijalnom i o. talom tanju or a­nizacije.

\'L :\ko koja lruka treba t(ovornika na ,·oj u kup 'Linu. treba da sc obrati medju ·tm­

kovnom vijeću. a lo najka"nje tri dana prij kup 'tine. uz naja,·u dolično•• dne' no, reda.

\'li. ~a O\· ako' u truko' nu jednicu ili kup­'-tinu ima pn.lVO pri U ·(vO\"ali po jedan clan medju·r.r. ,·ijeća .

\'Ul :,·aka OPanizacija mora da dade je­

dan put na mj e na pre lcd bl<~ajnicke knji e me ·u lr. '~Jecu. rudi kontrole. reda. nadLora i napretka.

IX. Or anizacija. koja e ne bi htjela ch.Zati ni po'th·ati bilo koji d ·pomenutih zaključaka. megju Lr. Yijeće ne bi z·1 nju p1·euzelo ma bilo k:oj"u od o\·omo L

Jfegjuslrukovno rijcće radničkih ·truk. uryani::arija u . 'pl}l'lll.

eka kl~arski radnici n putuju u Puci;­će. T~tmo je pokret

Neka pel<ari ne putuju u -plit. C pljetu je ada pokret kod po loda,·ca Calebolte zn uve­

denje · edmične pia e. kao 'to je dru 'amo. do­cim po lod<n·ac boćc da ih i nadalje plaća mje ečno.

Iz drvodjelske organizacije u Spljetu pl'i­mamo O\O

' jednicom ~. ~~ bi imeno,·an no,·i pre:jed­nik. a to razlo~.;a. ~to ·e je drua Kt to c;ojun zabYalio. po'to. po pravilniku. ne mo1o'e da kao po lodaYac w. tupa !ruku. Po izja' i Kon­trolno Odbora. koji je preulcdao knji •e i rad . nadjeno je Ye u najboljem redu .. ·e možemo dr11 o. ,·eć da mu damo ab olutorium. po ko­jem mu tacn zah,·aljujcmo za nje ov rnnogo-1olli'nji marljivi rad u koii·t na e ·Lranke.

Cprcwn

Spljetski vijesnik. Predavanja . Po inicijali,·i 'kupa

-..ticke Omladine u -;rijedu na ve~er. •• ;,tl'. odriaćc e j~dno pred:wanje. loga mladih ocijrlli:ltt u rwlničkom

oci jali­tačno u

i to: --~ pokrt'lu.

Ovo je pn o pretlanmjc od čit~wo~ niza noma interc untnilt i poucnih predaYanja koje .:e na' dru • Jerko D01·bić odt-Lali.

. narednom broju donijet Ćemo Čita\" pro­

•ralll koji obultva..:·t "'e ' rane ocijalnih :ma- · no ti.

<h o je pnt,·i do •ogjaj i pra,·o kulturno ·

-..lavlje. na koje. nadamo ·e. neće izo tati ni mladi ni ,. tari" ·ocijali li. To m Tećom radošću dono ·imll ovu ,-ij&;l 'lo e O\"C kolo ·alne za­daće primio dnq Dorbić. čija je osohit::t kom­petencija u ocijalnim znano tima :\·akomP već poznata. tc nam daje mogućno ·t cl& uži­Yam na hrTahkom creziku OnO. ŠtO je Ča ni pt·i,·ilegij drugih narod~t.

I te konferencije drug D01·bić je tJL·eman držali bilo u hn·a[ ·kom ili talijan kom jezikn i na trani.

Pozor brijački radnici l Dajemo do znanja kole ama. da je ' pljet zatvoren za brijackc radnike. Cpruua organi=acije.

Šibenske vijesti. Primamo jedan dopis iz Krapnja, u kome

e eljaci tuže da ih fratar O. Pere :'llili'ić

ona po udu, a da to dokažu pozi\·Un e na Tanfaru :\Iiju, ko a je fratar činio oglobili ., lU Kruna.

[ OYim danima. kad popO\'i propo\·ijedaju _mir ljudima na zemlji-. oni ne amo da lo ne alijede neg laćaju e red ta,·a kojih e tidi

vaki obicni l:o,·jek. koji ~e ž · a ga naro l naziYa kn opijom i dou·niko .<;;"" ]t"'1

Taj fratar prodao je a h~\.abnW i Luki 13erganu neke zemlje i u laj naslov

prin1i~ GO • 7<! kapar~ aU !E!iYo ·e zakleti i zatajiti rijec to je ·amQ._ njiho,· monopo~ sa(h Cn)ei1i"O"'Uaše je popi~manio .

Božić e priblli:uje. fratar u peli na crk,·eou kated~.....-i-.ihP~

prOpO\·iiedati, da ne \·alja e· Lli ~to nije dra o ehi da e ucini. -Brižni čuvari države i carstva. . Ta pamet

nam pada ona narodna po lavica koja \'Ci da e valja cuvuti ono a ko bi htio nekoga da brani a to ne um i; takvi da mo 1u samo obruč-ili a nikako obraniti.

,-a po lavica nalazi voj položaj u krilki , koju ada pišemo povodom jedno m\jno vije

dokaza o ap·olulnoj neozbiljno ti na'ih po­litičkih činoYnika

- Ko lučajno za ·e u Kavanu _:\firamar~' i htjedne udo,·olji ti Yojoj ljud koj potrehi. iznebu · j ~e e kad Yidi zahode za tvoren e . .-\ ako upita vijet koji po lužuje za '- to u zah·o­reni. oni će mu odgovorili da u zahodi za­plijenjeni po naredbi političke via Li. Kljuce za u nje ući dobiće tek iza kako bude o ta\ iu ,·oje ime i bezime. :\etom izadje. naredba

je taka da jedna naročita deputacija od lu­žinčadi Yizitira zahod nije li onaj ko je bio unutra pocinio kaho Yeleizdajničko djelo.

.\ kahim e djelima potpaua pod taj prc·­tupak prema rezonovanju brižnih ču,·m u države i cm 1\·a .,

Eto tako, ako u zahodu kakvo nerazumno dijete napi~e ~Doli ovaj. ori onaj.M

Iz ovo a ' to mo naveli taYljamo g. Fi­lau a pred OYU allernatiYu :

Ako je nesvijesno mi lio da dobro čini kad državi koj u ·!uz i ·tili ugled u zahodu - to mn ne ·luli na ča t: a ako je to učinio sl'i­je ·no. onda je po na· em pametovanju najveći veleizdajnik.am on.j rje mion_Q od njega'[,)

indirektno uvjeranl ·vije t. da drža,; luži ima u leda amo ondje gdje joj t'

led onako ·kru.,..--"'o.l~ .... ,"" _ _.~~-

eleizdajnicj u --zahodu primilo je ( naše uredni'tv 1 ne n~I· .. · Cla- \

na k na adre u n· e nil1 i r ~bil:f1'u ci ,.m ·a na "ibenil:kom pogl:n·at · (\·u, koji uz najbolju na' u ,·olju ohno mogli " tampati. a ~ to ~emo

na t j ali u čini li u narednom broju,

~

tt!I'€'5 traje ru~

daju radi pop

I