24. MUZI^KI BIENNALE ZAGREB

RO\ENDANSKI KONCERT DUBRAVKA DETONIJA

PORIN 2007

MANIFEST EUROPSKOGSAVEZA SKLADATELJA

TRAJNA PRIVLA^NOST \AVLA U SELU

PRAIZVEDBA BALETA VERONIKA DESINI]KA

CANTUS ANSAMBL

CD IZLOG

OPRO[TAJ S PRIJATELJIMA\OR\EM NOVKOVI]EM, IVANOM–IVICOM PERCLOM IKRE[IMIROM–KRE[OM BLA@EVI]EM

NOVINE HRVATSKOGADRU[TVA SKLADATELJABROJ 144SVIBANJ 2007.CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

MIR

O M

ARTI

NI]

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:10 PM Page 1

Poziv CISAC–a i BIEM–a na zajedni~ku akciju

Me|unarodna konfederacija dru{tavaautora i skladate lja CISAC iMe|unarodni ured za za{titu

mehani~kih prava BIEM po~etkom o`ujkauputili su pozive na adrese popularnih internet -skih stranica YouTubea i MySpacea. Ci ljupu}enih poziva jest do}i do potrebnih rje{e njau odobrava nju glaz benih sadr`aja te pla}a njunaknada autorima i nosite ljima prava za javnokori{te nje glaz benih djela. Obje strane slo`ile suse da ukla nja nje glaz be s Interneta ne predstav -lja najbo lji i dugoro~an `e ljeni rezultat ni za njihove autore i nosite lje prava niti za digitalnetvrtke koje ih svakodnevno javno koriste.Naime, CISAC kao krovna organizacija okup lja217 svjet skih dru{tava koja se bave kolektivnomza{titom autor skog prava, {to ~ini vi{e od 2,5milijuna autora iz 114 zema lja svijeta. Drugame|unarodna krovna organizacija BIEM okup lja46 dru{tava, koja se bave za{titom pravamehani~ke reprodukcije autor skih glaz benihdjela iz ~ak 52 zem lje svijeta. HDS ZAMP jedugogodi{ nji punopravni ~lan obje organizacije iaktivno sudjeluje u njihovu radu te slijedi njihovu poslovnu politiku. Ci ljeve ovakvogpristupa dvaju krovnih organizacija ustvrdili suglavni direktor CISAC–a Eric Baptiste i glavnitajnik BIEM–a Ronald Mooij. Njihova je `e ljatime zapo~eti zajedni~ku surad nju pri odobrava -nju glaz benih sadr`aja {to }e zasigurnoomogu}iti nastavak rasta legalnog javnog kori{te -nja glaz be. CISAC i BIEM vode se uvjere njemda }e MySpace i YouTube uvidjeti i svojuodgovornost u podru~ju za{tite autor skih pravate tako posti}i dogovor koji }e im ujednoomogu}iti pravova ljano kori{te nje milijun skogrepertoara glaz benih djela za{ti}enih pripripadaju}im dru{tvima. Na taj na~in }e svakakoi ta dva uslu`na servisa pridonijeti razvojulegitimne distribucije glaz benih sadr`aja.Poduzetu zajedni~ku akciju CISAC–a i BIEM–aHDS ZAMP `eli pribli`iti i na{oj zem lji kao jo{jedan dokaz da dru{tva za kolektivno ostvariva -nje izrazito podr`avaju razvoj tehnologija udigitalnom dobu, ali da se i od internet skihservisa tako|er o~ekuje da po{tuju autor skaprava. @e lja svih je da se prona|e zajedni~kijezik i su`ivot i na tom dru{tvenom podru~ju.(Ana Kra lj)

IZDAVA^I: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni uredniki urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

Predstavnici Dru`be Bra}e Hrvat -skoga Zmaja u subotu, 24. o`ujkasve~ano su otkrili spomen–plo~u

Rudolfu Matzu, Zmaju Og njenome naku}i u kojoj je `ivio, u Mesni~koj ulici uZagrebu. Ugledni hrvat ski violon~elist,

skla date lj, pedagog, dirigent, zbo rov o|a,glaz beni publicist i atleti~ar Rudolf Matz(Zagreb, 1901. — 1988.) bio je vrstan icije njen umjetnik te osoba iz ra ̀ ene soci-jalne svijesti. Violon~elo je u~io kod profe-sora Umberta Fabrija, Jure Tkal~i}a i Va-

clava Humla, a sklada njekod Blagoja Berse. Autorje raznovrsnog i rado iz-vo|ena opusa od stoti njakorkestralnih, zbor skih, ko -n certantnih, solisti~kih iko mornih skladbi ~iji seizri~aj kre}e od utjecajafolklora do neobaroknihtendencija. Bio je osniva~ ivodite lj Glaz be nog dru{ -tva intelektualaca, Zagre-ba~kog komornog zbora,Zagreba~ kog komornogor kes tra, Zagreba~kog om -la din skog komornog orke -s tra, Me |u narod nog om la -din skog komor nog or kes -tra u Bayreuthu te zboraZagreba~ki lije~ nici pje-va~i. Dirigirao je Dru{ -tvenim orkestrom Hr vat -skog glaz benog zavoda iHrvat skog pjeva~kog sa -veza, a bio je aktivan i kaokomorni glaz benik. Zna -~ajan doprinos Ma tz je daoi na podru~ju razvoja glaz -benog amaterizma u Hr -vat skoj. Me|unarodni ug -led ste kao je ponajprijezahva ljuju}i svojoj bo gatoj

pedago{koj aktivnosti na podru~ju vio-lon~ela pa ga je tako slavni Leonard Roseprozvao »mo`da najve}im vi o lon ~e lis ti~ -kim teoreti~arem na svijetu«. Uz uspjeheu pedago{kom radu na Muzi~koj akademi-ji u Zagrebu i na drugim sred njim i vi-sokim glaz benim {kolama, osobito je cije -njena njegova zbirka Prve godine violon~elaizdana u 32 sve ska, koja je izvr{ila velikutjecaj na nastavu violon~ela di ljem svije-ta u drugoj polovici 20. sto lje}a. Sve~anostotkriva nja spomen–plo~e velikanu hrvat -ske glaz be otvorili su Hrvat sko pjeva~kodru{tvo Jeka iz Samobora i Hrvat sko pje-va~ko dru{tvo Slavu lj iz Petri nje, podravna njem Josipa degl'Ivellia, ZmajaBra~kog II., a izvedene su Dru`bina him-na Zmajevka Ivana Muhvi}a, Zmaja Ri-je~anina na tekst V. De`eli}a st., ZmajaKloko~koga te skladbe Kad Ljubmir ute~eRudolfa Matza na stihove I. Vu~i}a–Bu -ni~evi}a. Nazo~nima su se obratili pro~el-nik Umjetni~ke sekcije Josip degl'Ivellio iprof. An|elko Krpan, pro~elnik Guda~kogodjela Muzi~ke akademije u Zagrebu, is-taknuv{i zna~aj Rudolfa Matza na svimpodru~jima u kojima je djelovao. Nakonizvedbe njegove skladbe K suncu prosi sva-ka ro`a, na stihove D. Domjani}a, govor opovijesnom djelova nju Dru`be odr`ao jeMe{tar protonotar Ernest G njidi}, ZmajDub rav ar ski, ukazav{i na va` nost Ru dolfaMatza, i samoga ~lana Dru`be te va`nostpostav lja nja spo men–plo ~e njemu u ~ast.Sve~anost njezina otkriva nja prigodno jeprivedena kraju izvedbom Matzove Po~as-nice, na stihove I. Vu ~i }a–Bu ni ~e vi }a.

Otkrivena spomen–plo~aRudolfu MatzuPi{e: Bojana Ple}a{

ALMANAH HRVAT SKE GLAZ BE — VODI^ ZA2007.

Almanah hrvat ske glaz be 2007. prire|uju trinajve}e hrvat ske glaz bene strukovneudruge: HUZIP — Hrvat ska udruga za

za{titu izvo|a~kih prava, HGU — Hrvat ska glaz -bena unija i HUOKU — Hrvat ska udrugaorkestralnih i komornih umjetnika, nastav ljaju}itradiciju i dosada{ nju praksu Hrvat skog glaz benogvodi~a da na jednostavan, pregledan i prakti~anna~in omogu}i svima, prvenstveno svojemu bro-jnom ~lanstvu, pristup i uvid u sve podatke kojisu neposredno povezani s djelatno{}u cjelokup-ne glaz bene kulture i industrije u Hrvat skoj. Ci -ljevi i sadr`ajne odrednice Almanaha hrvat skeglaz be 2007. odre|eni su svakodnevnim potreba-ma za prakti~nim informacijama brojnih sudioni-ka koji stvaraju, organiziraju i djeluju na svim po-dru~jima i u svim oblicima glaz bene sada{ njosti.Ovogodi{ nje izda nje na 932 stranice donosimno{tvo podataka, a radi preglednosti i lak{egsnala`e nja Almanah je podije ljen u devet temat -skih poglav lja: Tekstovi o hrvat skoj glaz bi,Strukovne udruge, institucije, organizacije, {kole iklubovi, Izdava~i, manageri, kontakti s izvo|a~ima,Studiji za snima nja, ozvu~ava nje i osvjet ljava nje,glaz bene i CD trgovine, Press, TV i radiopostaje, Pre-

gled audiovizualnih iz -da nja, Glazbene i ostaleumjetni~ke nagrade iprizna nja, Festivali ikulturne manifestacije,koncertna sezona 2007.,Zakoni (autor ski, kaz-neni, kazali{ni, carin ski idrugi), propisi (ATA kar-net, EAN kod...) ipravilnici (Pravilnik opravima samostalnihum jetnika).

PO[TOVANI ^ITATE LJICANTUSA!

Potreseni gubitkom ~ak trojice kolega iprijate lja, ~lanova HDS–a, koji su nas ukratkom vremenu iznenada napustili, u

novom broju novina Cantus prisje}amo ih sekao divnih osoba i zna~ajnih hrvat skihskladate lja i glaz benika. Nedostajat }e namnovi hitovi popularne glaz be \or|a Novkovi}a,osebujan {ansonijer ski duh i tradicionalneGlazbene tribine u HDS–u Ivana–Ivice Percla,te novovalne ode ljetu i ljubavi Kre{imiraBla`evi}a. Svojim su nas radom sva trojicazadu`ila da nastavimo promicati hrvat sku glaz -bu i bi lje`iti njezine najzna~ajnije doga|aje.Zbog opse`nosti festival skih doga|a nja,donosimo djelomi~ni osvrt na protekli 24.Muzi~ki biennale Zagreb i njegove uspjehe o~emu }e biti rije~i i u idu}em broju Cantusa.

Pro~itajte kako je Dubravko Detoni proslavio70. ro|endan, za{to je Lhotkin \avo u selunajizvo|eniji hrvat ski balet, koja su nam novadjela ponudili na{i suvremeni skladate lji i novaizdanja u na{em CD izlogu.

ZAMP–ove zanim ljive sadr`aje u ovom brojunadopu njuje razgovor s Antunom Tomislavom[abanom, glavnim tajnikom HDS–a, o za{titiautor skih prava u zem ljama Europ ske unije.Ostale teme ostav ljamo slobodnom izborusvakog ~itate lja.

Davor Hrvoj, urednik

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .2Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

Z

AM

P

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:10 PM Page 2

Bravo Gordanu Tudoru, Tomislavu @u -`aku, Danijelu Detoniju, Guda~ komkvartetu Rucner, ansamblu ACE ZAN -TEZ (Ivana Bili}, Sa{a Nesto rovi},Dubravko Detoni) i Zagre ba~komkvar tetu saksofona za izvedbe skladbiDubravka Detonija! Koriste}i se Ca-geovim na~elom da i ~in izvedbe mo`ebiti glaz beno djelo, oni su zaista u{li ukategoriju »umjetnosti kao izvedbe/in-terpretacije«.

Svje`ina glaz bene misliAutor ski koncert odr`an 17. o`ujka uprepunoj Preporodnoj dvorani u povo-du skladate ljeva 70. ro|endana i uneposrednoj blizini objav ljene vijestida je dobitnik nagrade Porin za `ivotnodjelo, izazvao je pozornost vrloodabrane publike. Tempo i programkoncerta bili su bri` ljivo kontrolirani,onako kako skladate lj slu~ajnosti dajezna~aj tek kad je na neki na~in sampripremi. U taj koncept, uklopila se ipromocija autor skog CD–a DubravkaDetonija (edicija Hrvat ski suvremeni

skladate lji) u nakladiCantusa i Hrvat skogdru{tva skladate lja, u -jed no organizatoraautor skog koncerta na~elu sa @e ljkom Br ka -novi}em koji je tuugodnu ve~er zavr{iojo{ ugodnijim razgov-orom s mladim slav -ljenikom. Rije~ mladiovdje nije slu~ajno na -vedena, jer je skla da -te ljeva koncertna no}vodila razmi{ lja nju osvje`ini njegove glaz -bene misli i stva ra la~ -kog koncepta uop}ekoji obuhva}a dalekovi{e od zvuka.

Zvukolika rije~ i glaz baPisati o Dubravku De -toniju nije jednostav -no, ve} i zato jer mu ri-je~i, a ne samo zvukstoje na vrhu pera i on njima barata majstor -ski, a svoj vlastiti opuscrta analiti~ki, s onom

dozom ozbi ljnosti i ironije koje su strast njegova `ivota. Zato mu opus nosi takooriginalnu dimenziju individualnog. Imajo{ jedna osobina koja metodologiju njegova umjetni~kog rada dr`i u takozaokru`enu svijetu osobne mudrosti, a toje disciplina kojom stvara bilo zvukolikuglaz bu, bilo zvukoliku rije~. Da bi stvar-ala~ka disciplina funkcionirala, on joj dajepotreban kontinuitet i ujedna~en temporada. Takav slijed aktivnosti stvara i skustvanajrazli~itije vrste, a kreacije koje ne izo -stavno uk lju~uju u sebi i spontanost tre -nutka, postaju afirmacija onoga {to se i -skustveno obnovilo i {to stvarala~ki dotadjo{ nije bilo kori{teno. Dubravko Detonine miri se sa sta njem stvari, on je uvijekkorak (ili vi{e koraka) naprijed od svojeokoline ili od samoga sebe, jer se ta in-telektualnost u glaz bi i tekstovima stalnopro{iruje dinami~nim pulsom njegovavlastitog unutra{ njeg muzikalnog dnevni-ka.

Spontan i paradoksalanKad malo bo lje pogledate skladate ljevopus, imaju}i na pameti i njegov ludi~kiizvodila~ki udio (projekti s AnsamblomCentra za nove tendencije — ACEZAN-TEZ, na primjer), savr{eno je jasno da jepojam avangarda u elementarnom zna~e -nju predvodnika bli ski skladate ljev prijate -lj i `ivotni pratilac. On (skladate lj) mahompostupa suprotno od o~ekivanog (~ak i kadgovori, a tek kad pi{e!), nagao je, spontan,smion, paradoksalan, izvrsno poznaje tradi-ciju, a kad govori o vlastitoj umjetnosti ko-ja stvarno razumije vrijeme u kojem nasta-je, koristi rije~ »eksplozija«. Slu{aju}i kon-cert u Preporodnoj, taj explodere (rasprsnutise, prsnuti) djelovao mi je, u odnosu na os-obu koja je stvorila takvu vrstu glaz benenapetosti, kao prepuna posuda iz koje sestalno prelijeva sadr`aj. Ne samo da ode udrugu dimenziju, nego jednostavno kaospecifi~na odlika takve jedne slike —metafore.

Liberalizam po mjeri autoraDetonijeve ekstemporacije za koji god sekonstruktivni element uhvatile, primjer suvitalnosti suvremenog. Korektno je prih-vatiti svaki tehni~ki pojam kojim autor skicira vlastiti »spiralni krug« (od poslije -bartókov skog neoekspresionizma do posli-jeavangardnog neostrukturalizma), me|u -tim va`nim mi se ~ini podsjetiti da taj »spi-ralni krug« tako|er govori i o naravi jednogumjetni~kog djela koje ne bi moglo podni-jeti bilo koji oblik sputava nja. Iz te osobnealternative neometa nja unutra{ njih granicastvoren je liberalizam po mjeri autora,odnosno njegova koncepcija duha kojegasam s puno ozbi ljnosti nazvala mladim.

Demonstracija te lucidnosti lijepo se sm-jestila u naziv (i sadr`aj, tako|er) jedneskladbe za orkestar iz 1983. — The Wonder-ful Monster of Time (Prekrasno ~udovi{tevremena) pa u ~udovito Skladi{te malihpredmeta (za glasovir) koje je praizvedenona autor skom koncertu, pa` ljivo smje{tami ostale predstav ljene skladbe u zbi lja vir-tuoznim izvedbama: Egzaltacije za dva sak-sofona (1990.), Glasovir ski kvintet (2004.),Follow Me za komorni sastav (1993.) i 44per 4 in 4 za kvartet saksofona i tape(1983.).

NOVA SKLADBA ALFIJA KABILJA

Vrhunac ve~eri na koncertu Zagreba~kih solista,odr`anom 14. o`ujka 2007. u Hrvat skom glaz -benom zavodu, svakako je bila praizvedba Con-

certa in Re per tuba e archi Alfija Kabi lja, skladanog zaKrunoslava Babi}a i Zagreba~ke soliste. Djelo kroz tristavka znakovitih naziva Tubatel, Tubamorosa i Perpetuumtubile predstav lja tubu kao instrument {irokih izra`ajnihmogu}nosti, te na svojevrstan na~in razbija predrasude o njemu kao isk lju~ivo prate}em instrumentu. Kabi ljova glaz -ba donosi {irok raspon stilova, ali u okvirima bli`ima pop-ularnoj i blues glaz bi. Prvi stavak Tubatel na zanim ljiv na~inrazmatra problem mobilnih ure|aja ~ije zvo njave nije li{enniti jedan koncert danas, pa tako i samom solistu napo~etku skladbe »slu~ajno« zazvoni isti ure|aj. Drugistavak Tubamorosa solisti~ki instrument predstav lja u sup-tilnijem i intimnijem okru`ju, u kojemu je Babi}ev ton pot-puno zavladao koncertnim prostorom. Pos ljed nji stavakbio je pravi kovitlac u kojemu se solist, uz sitne pogre{keodli~no sna{ao, a rezultat svega bila je njegova vrlo dobrai sigurna izvedba, u kojoj se ansambl Solista pokazaozanim ljivim sugovornikom koji u`iva u interpretaciji. Za-sluge u prvom redu pripadaju skladate lju A. Kabi lju iskladbi podjednako atraktivnoj izvo|a~ima i publici, tesmo dojma da na koncertnim repertoarima nedostajesli~nih djela na{ih suvremenih skladate lja. (Zvonimir Baje-vi})

Rast svjet skog tr`i{ta digitalnihglaz benih ure|aja

Tijekom 2006. godine di ljem svijeta zabi lje`eno je oko120 milijuna prodanih prijenosnih ure|aja za repro-dukciju glaz be, {to je ujedno porast od ~ak 43%.

Ve}ina MP3 playera ispu njeno je glaz bom prenesenom izosobne kolekcije CD–a, ali korisnici MP3 zapisa mogukupiti iste zapise jednim posjetom popularnih internet skihstranica kao {to su iTunes i eMusic. Jedna od spomenu-tih stranica, eMusic tvrdi da je u pro{loj godini prodala ~ak100 milijuna takvih glaz benih zapisa (downloada), pop-univ{i na taj na~in 10% sveukupnog digitalnog tr`i{ta.Ipak, velike izdava~ke kompanije ne}e odobriti da se natim stranicama nalaze i njihovi glaz beni sadr`aji, jer se nataj na~in ta glaz ba mo`e kopirati izme|u velikog brojaure|aja. Tako|er, u 2006. u Japanu je ~ak 90% iznosasveukupne digitalne prodaje prihodovano prodajom glaz -benih zapisa za mobilne aparate i telefone, dok je u Ve-likoj Britaniji prodano ~ak 53 milijuna pjesama putemdownloada. No, takve brojke jo{ uvijek nisu uspjele dose}imo`da o~ekivano opada nje izravne prodaje CD–ova. Us-prkos brzom rastu prodaje digitalnih glaz benih ure|aja,globalno glaz beno tr`i{te u pro{loj godini ipak bi lje`i padprihoda od 2 do 3%. Glavni problem jo{ uvijek je velikastopa piratstva. Me|unarodni savez fonogram ske industri-je IFPI proveo je anketu uz pomo} korisnika digitalne glaz -be u Europi koja je pokazala da ~ak 14% njih redovitorazmje njuje ili dijeli neovla{tene glaz bene sadr`aje. Suk-ladno takvoj lo{oj europ skoj statistici nedavno potpisaniSporazum o osnovnim na~elima i uvjetima za ostvariva njeprava na naknadu za reproducira nje autor skog djela zaprivatno ili drugo vlastito kori{te nje izme|u HDS ZAMP–ai Hrvat ske gospodar ske komore doista odre|uje sim-boli~nu naknadu za dostiza nje glaz bene tr`i{ne ravnote`e.(Ana Kra lj)

Dubravko Detoni — Autor ska ve~er, Preporodna dvorana pala~e Narodnoga doma

The Wonderful Monster of TimePi{e: Sa nja Raca

Sve~ana dodjela nagrada Statusodr`ana je 18. trav nja u zagre-ba~kom klubu Boogaloo. Za in-

strumentaliste, redovne ~lanoveHrvat ske glaz bene unije (HGU) kojisu u protekloj godini imali vlastitaizda nja ili su kao instrumentalisti gos-tovali na albumima drugih izvo|a~a,glasovao je on–line do sada najve}i broj

glasa~a ~lanovaUdruge, njih vi{eod 250. Kao {to jepro{le godine i na-javio predsjednikHGU–a HuseinHa san efendi}, stru-ci se polako i sig-urno vra }a dosto-janstvo, ali i glaz -benici na tomemoraju raditi. Glaz -be nici Zagreba~ke`upanije bili su,vje rujem, osobitoza do vo ljni jer im jete ve~eri s pozor-nice kluba ~lanzagre ba~kog Grad -skog po glavarstva

zad u ̀ en za kulturu, Du{ ko Lju{tina,obe}ao da }e od s ljede}e godine dobit-nike Statusa Grad po~eti nagra|ivati s15.000 kn. U dodatnoj nov~anoj potpori,primjerice, ve} ~etiri godine u`ivaju Sta-tusom nagra|eni glaz benici vrlo aktivnogprimor sko–goran skog HGU–a, jer se do-bitnici te nagrade nov~ano stimuliraju i iz

Fonda za unapre|iva nje kulturnog stvar-ala{tva Primor sko–goran ske `upanije, je -di nog tako uteme ljenog fonda za nov ~a nonagra|iva nje zaslu`nih djelatnika iz kul-ture.

Najinstrumentalist 2006. la skava je titulakoju je te ve~eri osvojilo 17 hrvat skihglaz benika u tri kategorije. Najve}i kolek-cionar Statusa i da lje ostaje sjajni zagre-ba~ki saksofonist Sa{a Nes to rovi}, koji jesvake godine bio me|u nagra|enima, a uBoogaloou je primio svoj jedanaesti Sta-tus.

Na sceni su se, me|u ostalima, izmje -njivali mnogobrojni glaz benici — slav -ljenici Big Band HRT–a, Afion, Boa teJacques & Soul Sisters, koji su, vjerojatnou skladu sa svojim imenima, na dodjelinagrada Hrvat ske glaz bene unije jedinipjevali na engle skom jeziku. Manifestaci-ju je glaz beno zak lju~io Zlatan Stipi -{i}–Gi bonni koji je na kraju, tipi~no glaz -beni~ki, na scenu pozvao jo{ jednog do-bitnika Statusa, raspolo`enog truba~a Da-vora Kri`i}a. Bilo je to i kulminacija ve~eri— radostan glaz beni~ki session u vrhun -skoj izvedbi hrvat skih instrumentalista.

Dobitnici nagrada Status:ZABAVNA, POP–ROCK I URBANA GLAZBAElektri~na/akusti~na gitara: Neboj{a Buhin–Nebo i DamirHalili}–HalBas gitara: Robert Vrban~i}–RobiKlavijature: Kristian Terzi}Bub njevi: Dalibor Marinkovi}–Dado i Damir [omenPuha~ka glaz bala: Igor Ger`ina, saksofonOstala glaz bala: Marko Ram ljak, violina

NARODNA I ETNO GLAZBATamburica: Denis [pege lj, bisernica — N.H.T.Ostala glaz bala: Nenad Kova~i} — bongosi, tarabuka, djembe

JAZZ Alt saksofon: Miro Kadoi}Tenor/sopran saksofon: Sa{a Nestorovi}Truba/krilnica: Davor Kri`i} Elektri~na gitara — Nagrada »Damir Di~i}«: Darko Jurkovi}–Char-lieKlavir: Matija Dedi}Kontrabas: Goran RukavinaBas gitara: Henry Radanovi}Bub njevi: Krunoslav Leva~i} i Janko Novoseli} Udara ljke i ostali raznorodni instrumenti: Elvis Stani}, harmonika

Posebnim plaketama Status 2007 nagra|eni su: – Big Band HRT te {efovi dirigenti, Miljenko Prohaska i Silvije Gloj-nari} u povodu 60 godina umjetni~kog djelova nja u podru~ju jazza – Ljuboslav Ljubo Kuntari} u povodu 60 godina umjetni~kog radau podru~ju autor skog stvarala{tva – Dado Topi} u povodu 40 godina umjetni~kog rada u podru~jurock–glaz be – Meri Cetini} u povodu 40 godina umjetni~kog rada u podru~juzabavne glaz be – Rade Malobabi}, gitarist iz rije~ke metal skupine Downfally kaonajperspektivniji mladi glaz benik

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

U Boogaloou dodije ljene nagrade Status

Strukovno prizna nje najbo ljim instrumentalistimaPi{e: Branka Muvrin

Dubravko Detoni

Goran Kon~ar uru~uje Posebnu plaketu Status predstavnicima Big ban-da HRT–a Anti Dropu lji}u i Josipu Guberini

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

A

UT

OR

SK

A V

E^

ER

AU

TO

RS

KA

VE

^E

R

A

UT

OR

SK

A V

E^

ER

AU

TO

RS

KA

VE

^E

R

A

UT

OR

SK

A V

E^

ER

AU

TO

RS

KA

VE

^E

R

A

UT

OR

SK

A V

E^

ER

AU

TO

RS

KA

VE

^E

R

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

VIJ

ES

TI

V

IJE

STI

VIJ

ES

TI

V

IJE

STI

VIJ

ES

TI

V

IJE

STI

VIJ

ES

TI

V

IJE

STI

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 . 3

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:10 PM Page 3

4

P L E S N A 2 4 . M U Z I ^ K O M B I E N N A L U Z A G R E B

ZANIM LJIV PRESJEK PRISTUPAPi{e: Maja \urinovi}

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

Muzi~ki biennale Zagreb (MBZ)ima zna~ajno, i moglo bi se re}i,sada ve} povijesno mjesto u

formira nju anga`irane, nove hrvat skeplesne scene. Biennale je, pogotovo u

po~ecima, donosio tada jo{ te{ko dostupne in-formacije i otkrivao nove tendencije bli ske ple-su, ali je ujedno, {to se zadr`alo do danas — ka-da vi{e i nemamo takvih kompleksa u odnosuna veliki svijet, program ski ustrajao na uk -

lju~iva nju hrvat skih autora i plesnih grupa.

Pri pregledu vi{e ili ma nje plesnog programa24. MBZ–a uo~ ljivi su razli~iti pristupi i odnosiod kojih nijedan nije nov, ali zajedno dajuzanim ljiv presjek: od posve klasi~nog — mo -dernog baleta u kojemu autor odabire tri go-tove skladbe koje onda koreograf ski uobli~ujeu radu s nekim postoje}im ansamblom (Tripjesme), preko osobnog tjelesnog i skustva, im-provizacije i interpretacije glaz bene kompozi-cije (Ritam harmonije ni skih frekvencija), zatimzajedni~kim, na neki na~in eksperimentalnimprojektom grupe umjetnika razli~itih medija([ved ska plesna i elektroni~ka scena), te nakraju, do plesa~a koji slu`e u interesu pred-stave, ovdje opere (Tribun / Fabularium animale/ Pingvini) kao isje~ak i intervencija pokretapotrebna za cjelovitu kompoziciju djela.

Dobrodo{la novost baletnog repertoara^ast sve~anog otvore nja Biennala, 19. trav njau Hrvat skom narodnom kazali{tu, pripala je ri-je~kom Baletu Hrvat skog narodnog kazali{taIvana pl. Zajca i predstavi Tri pjesme u kore-ografiji Mattea Levaggija, zna~ajnoj prije sve-ga kao hommage skladate lju Igoru Ku ljeri}u.Naime, prve dvije od tri odplesane pjesme Ku -ljeri}ev su Koncert za marimbafon i orkestar teSong, dok je tre}a koreografija Red Run Hein-era Goebbelsa. Kako je moja vizura i polazi{teples, skrenula bih pozornost na rije~ki Baletkoji je ovim projektom napravio veliki ineo~ekivani i skorak u izrazu, jer ga ve} niz go-dinama gledamo u prili~no uspje{nim kore-ografijama (Zurovac, Ismailian, Clug) sasvimdrugog, u mnogo ~emu ba{ suprotnog izraza,mnogo bli`eg suvremenom plesu. Tako je ovajmoderni baletni rje~nik jakog tempa, silno br-zog i ~estog izbaciva nja noge na {pici,nagla{ene vertikale, apstraktnih linija igeometrij ske hladno}e morao biti iznimno na-poran izazov, rekla bih, i u smislu izvo|a~kog

rasta (ne samo u Rijeci.) Iako, opet je o~ito daovakvo plesa nje zahtijeva u prvom, drugom itre}em redu bri ljantnu tehniku, onu koja kaotek neprimjetno sredstvo ostvaruje pokretnestrukture unutar vremena i prostora, autor skogkoncepta i djela.

Uo~ ljivi Takashi SetoguchiBez obzira na stil i navedene uzore Bal-anchinea i Cunninghama, (i Locka i Kyliana i,~ini mi se, uop}e dosta poznatog plesa nja bale-ta koje kod nas nije nikad za`ivjelo), koreografLevaggi korektnim »i{~itava njem« partiturenije odu{evio. Posebno je hladan i nedo`iv ljenostao ritmi~ki zaigran marimbafon, dok sekompozicija Song u sretnom rje{e nju postav -lja nja guda~kog kvarteta na scenu i u ~isto}iprostornih linija plesa~ica ~ini mnogo us pje{ -nijom. Red Run Goebbelsa je pak scen ski vrloatraktivna i izazovna skladba, u osnovi nastalaza balet u surad nji s plesa~ima. Op}a dinami-ka i bogato nijansira nje pokreta, posebno uo~ -ljiva u tijelu Takashija Se-toguchija, gosta iz BalletoTeatro di Torino, po kazalaje razumijeva nje, od nos noautor ski stav i izdigla se iz-nad samog »i{~itava nja« i iz-nad samo apstraktne forme.

Tanani putovi [~eki}evaritmaRitam harmonije ni skih fre kve -ncija (22. trav nja, TeatarITD) je solo ko re o–iz vedbaMarije [~eki}, au torice iplesa~ice poznate po iznim-

no zanim ljivim, promi{ ljenim i zahtjevnimradovima za koje je glaz bu u pravilu i unutar~vrstih uputa skladao njezin brat Zoran [~eki}.Biennale po prvi put mije nja stvarala~ku »pro-ceduru« brat skog odnosa: Marija dobiva go-tovu kompoziciju na istra`iva nje i interpretaci-ju (rad izvodi pod mentorstvom svoje biv{eprofesorice Silvy Panet–Raymond, kanad skeumjetnice i predava~ice na Sveu~ili{tu Con-cordia u Montréalu). Plesa~ica ne priznaje po-dre|eni polo`aj i nastoji na izgrad njisamostalne cjeline koja se odvija paralelno sglaz bom. Ali pokret po krenut glaz benim im-pulsima vo|en je zadato{}u glaz be i ne uspije-va nametnuti vlastitu slobodu izboru. Kolikogod joj se racionalnom analizom postupaka(prema tekstu program ske k nji`ice) ~inilo dase odupire, publici, dakle onima koji prvi put~uju zvuk i vide pokret, to nije bilo vid ljivo.Dapa~e. Nije rije~ o prividu preklapa nja niti seono ~ini slu~ajnim, nego o duboko upisanomzvuku koji titra tijelom pronalaze}i svojetanane putove.

Vje{tica u crvenim cipelicama[ved ska plesna i elektroni~ka scena prava jemultimedijalna, eksperimentalna i konceptu-alna umjetni~ka skupina koja se predstavilaraznolikim programima i instalacijama. U IsolaKatarine Eriksson i Håkan Mayer te izvedbisame Eriksson i Pera Sackléna, plesa~i su un-utar be`i~nim senzorima ozvu~enog prostoranalik na ring. Njihovi pokreti, ina~e vrlo ~isti io~ito kultivirani proizvode zvuk, odnosno {umkoji ih onda slijedi ili se umna`a, ili...,uglavnom te{ko je razlu~iti ple{u li oni po glaz -bi ili se glaz ba svira prema njima. A da je sveto s elektroni~kom tehnologijom, koja poputnove igra~ke vu~e u istra`iva nje i zaigranufascinaciju samom igrom, neka vrsta ~ara njasilno je duhovito potvrdila Hanna Hartman sArba da karba u kojemu je kao prava vje{tica ucrvenim cipelicama na sceni mije{ala ~arobne,dakako zvu~ne napitke. Nakon nevjerojatnomoderne apstrakcije Simfonije dijagonala, ani-miranog filma Vikinga Eggelinga iz 1925. (tavje~ito mlada avangarda!) koji je duhovitoglaz beno sinhronizirao 70–tak godina kasnijeJonas Söderberg i sjajnog saksofinsta JörgenaPettersona ~iju svirku je te{ko ne gledati kaoples, ve~er 24. trav nja u Gavelli zavr{ila je His-teria autorice Susanne Jaresand u odli~nojizvedbi ve} vi|enog plesa~kog para. Eriksson iSacklén izvode preciznu strukturu serija ti -njaju}ih, prigu{enih pokreta znakovitih u pri-jenosu unutar nje napetosti.

Sinkreti~ki do`iv ljajI na kraju, pri~a o plesu na 24. MBZ–u ne bibila potpuna bez, barem spomena, filmaMelodije svijeta Waletra Ruttmanna iz 1929.prikazana prve ve~eri u kinu Europa. Uistinu,rije~ je o rijetko svje`em i sinkretisti~komdo`iv ljaju, slaga nju arhetip skih motiva (takobli skih u tako razli~itim kulturama) i finim,duhovitim asocijacijama. A ve} smo pomalozaboravili tu iskrenu i i skon sku zaigranu radostprepunu ritma i pokreta koja svjedo~i o umjet-nikovu u`itku otkriva nja mogu}nosti interven-cije unutar novoga medija, stvarala~ku, a dovo -ljno mudru i humanu da ta igra ne ostaje samasebi svrhom.

Koncert Kvarteta Rucner, 27. trav nja u Muzeju Mimara

PRAIZVEDBE U PRVOM PLANU

Pretpos ljed njega biennal skog dana u sklopu niza komornih koncerata u Muzeju Mi-mara nastupio je Kvartet Rucner s programom u cijelosti posve}enim novim djeli-ma hrvat skih autora. Violinistice Sidonija Lebar i Iva Kra lj, violist Dragan Rucner

i violon~elistica S nje`ana Rucner predstavili su uratke trojice hrvat skih skladate lja Tomis-lava Babi}a, Tomislava Uhlika i Ive Josipovi}a. Za svoj biennal ski debi T. Babi}, kojemuje primarni interes primije njena glaz ba za televiziju, kazali{te i film, odlu~io je pokazatisvoje vi|e nje zvuka guda~kog kvarteta u djelu nazvanom Umbra za koji je nadahnu}e,prema vlastitim rije~ima, na{ao u unutra{ njem konfliktu. Nakon tih sukob ljenih zvuko-va guda~kih instrumenata u rukama ~lanova kvarteta, uslijedila su Godi{ nja doba za ban-doneon i guda~ki kvartet Tomislava Uhlika. Djelo je nastalo 2005. s posvetom KvartetuRucner i njihovu suradniku bandoneonistu Peteru Soaveu ~iji je nastup unio dodatnu di-menziju i svje`inu u muzikalno Uhlikovo djelo. Napos ljetku je praizveden i Ars diaboliIve Josipovi}a, drugi guda~ki kvartet u njegovu opusu. Koriste}i brojne mogu}nosti ar-tikulacije guda~kih instrumenata i njihova kombinira nja s udara ljkama, upe~at ljivomtemom i plesnim ritmovima, Josipovi}evo je djelo na efektan i komunikativan na~inpotvrdilo skladate ljevu dosjet ljivost u kontaktu sa suvremenim glaz benim tekovinama.(Ana Vidi})

Guda~ki kvartetRucner i IvoJosipovi}

Pri pregledu vi{e ili ma nje plesnog programa 24.muzi~kog biennala Zagreb, uo~ ljivi su razli~iti pristupi iodnosi, od kojih nijedan nije nov, ali zajedno daju zanim ljivi presjek

MIR

O M

ARTI

NI]

Balet HNK Ivana pl. Zajca

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

Katarina Eriksson i Per Sacklén

MIR

O M

ARTI

NI]

MIR

O M

ARTI

NI]

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:10 PM Page 4

5

Hrvat ska operna oku{ava nja na MBZ–uPi{e: Ivan ]urkovi}

O novoj komornoj blog–operi Za tri lipe mlade split ske skladate ljice

Opera, `ena i vrijeme iz kuta Mirele Ivi~evi}Pi{e: Bojana Ple}a{

Objediniv{i dvije teme ovogodi{ njega Muzi~kog biennala Zagreb, glaz -benu scenu i `en sko skladate lj sko pismo, 22. trav nja u Teatru ITDpraizvedena je komorna opera Za tri lipe mlade split ske skladate ljice

Mirele Ivi~evi}, koja je nakon zavr{enog studija kompozicije na Muzi~kojakademiji u Zagrebu, poslijediplom ski studij medij ske kompozicije, primije -njene glaz be i jazz kompozicije upisala u Be~u. Potaknuta vlastitim razmi{ lja -njima o operi i njezinoj aktualnosti u dana{ njem vremenu, skladate ljica je stvo-rila vi{eslojnu blog–operu koja vrlo promi{ ljeno i duhovito sjedi njuje prob-lematiku ve} spomenute opere, `ene i vremena te njihovo me|usobnopro`ima nje. Djelo za koje je libreto napisala sama skladate ljica, a dinami~nure`iju potpisuje Nora Krstulovi}, uobli~eno je kao slijed prizora u kojima seizmje njuju i isprepli}u obrade popularnih opernih arija i govor, s nagla skom naironi~ne monologe u formi danas vrlo popularnog bloga.

Inteligentnoj koncepciji djela, koje se u najve}oj mjeri teme lji na zabavnimscen skim zbiva njima i `en skim stereotipima, potpomognutima split skim `ar-gonom, svoj su veliki doprinos daleuigrane izvo|a~ice: pouzdana sopranisti-ca Marija Kuhar kao ~istunka Mimi, HanaHegedu{i} u ulozi razuzdane Carmen teizvrsna nosite ljica rad nje, pripovjeda~icaLana Bari}, zab ljesnuv{i u ulozi brb ljaveTosce. Svakako va lja spomenuti i vrlouskla|en instrumentalni ansambl (Ivan Ba-to{, klavir, Ana Beni}, flauta, Gordan Tu-dor, saksofon, Helena Babi}, kontrabas iGoran Gor{e, udara ljke), dramaturgi njuMaju Sviben i mlade modne dizajnereValentinu Pavlovi}, Du nju [a njek, DarijuVukovi} i Marina Sovara. Izvedba ansam-bla koji, pod ravna njem Ivana Josipa Sk-endera, nenamet ljivo prati rad nju i nado -pu njava atmosferu, najblistavije trenutkedo`ivjela je u jazz brojevima, uz uvjer ljivusolisticu Hanu Hegedu{i}. Odaziv i pozi-tivne reakcije publike dodatno ukazuju na~i njenicu kako je rije~ o vrlo pitkom i in-teligentnom ostvare nju kroz koje autoricavje{to ostvaruje kontakt s gledate ljstvom,zbog ~ega bi moglo na}i mjesto i izvanbijenal skih okvira.

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

JAZZ SVUDA OKO NASPi{e: Og njen Tvrtkovi}

Svjesni koliko operne predstaveu Hrvat skoj pate od konzerva-tivnih redate lj skih poetika, or-

ganizatori i producenti MBZ–a an-ga`irali su vrhun ske kazali{ne um-jetnike, kako u gostuju}im pred-stavama (izvrsna Zora D. Isidore@ebe ljan u obnov ljenoj re`iji glaso-vitog britan skoga opernoga redate ljaDavida Pountneya) i koprodukcija-ma (tri jedno~inke M. Kagela, S.Foreti}a i Z. Jurani}a u re`iji Andre -asa Bodea, istaknutog pripadnika nje ma~ke alternativne kazali{ne sce -ne), tako i na praizvedbama operamla dih hrvat skih skladate lj(ic)a Fra -ne \urovi}a i Mirele Ivi~evi}. Prviput u dodiru s operom, njihovih suse djela s uspjehom prihvatili talen-tirani hrvat ski redate lji mla|e gen-eracije Mario Kova~ i Nora Kr -stulovi}. Me|utim, znakovito je dasu od ~etiri hrvat ska operna ostvare -nja ovogodi{ njeg MBZ–a (uzmemoli u obzir me|udjelova nje skladate lj -skih te izvedbenih, podjednakoglaz benih i kazali{nih kvaliteta) usp-jela tek dva, me|u kojima je meniosobno zanim ljiviji Foreti}ev Fabu-larium animale, nastao pred vi{e oddvadesetak godina.

Pozitivna radna atmosferaDvojba Mirele Ivi~evi} izme|u seriei buffe u blog–operi Za tri lipe samo jeimaginarna, jer se poput svojih kole-ga odlu~ila za komi~ni pol opozicije.Za to je, me|utim, osim »verbalnog«potrebno posjedovati i glaz benismisao za humor koji je gotovo izo -stao iz partitura Eto vas Frane \u ro -vi}a i Pingvini Zorana Jurani}a. Dvo-jica skladate lja nisu uspjela profiti-rati zajedni~kim odabirom talentira-nog Dubravka Mihanovi}a za k -nji`evnoga suradnika: \urovi} jeuglaz bio tek mali segment njegove

adaptacije Dr`i}evih komediograf -skih fragmenata, povjeriv{i ve}inuteksta glumcu Frani Ma{kovi}u, dokje Jurani} nedovo ljno ekonomi~no ulibreto adaptirao njegov zabavniapokalipti~ni pastiche Ionesca. Odteme ljnog zahtjeva opere da glaz baako ve} ne kreira, onda barem prati ipotencira dramu libreta, \urovi} jeu samome startu odustao, tretiraju}ipjevane uloge kao marionete, aorkestralne odlomke kao scen skuglaz bu. Pozitivnu radnu atmosferu izdu{ni anga`man izvo|a~a mo`emozahvaliti dirigentu Josipu Nalisu iredate lju Mariju Kova~u, kojima za-datak i nije mogao predstav ljati ve}iizazov. Nasuprot tome, pjeva~ka gar-da zagreba~kog HNK, koja je uForeti}evim basnama doslovce zab-listala, u Jurani}evim je Pingvinimadjelovala, kao i re`ija AndreasaBodea, prili~nokonvencionalno.Jurani} je naMBZ–u 1999.svojom Govori mio Augusti ve}dokazao da znaskladati cjelovituoperu, no u Mi-h a n o v i } e v o mdram skom apsur-du nije prona{ao zadovo ljavaju}iglaz beni ekvivalent.

Operni skladate lji bez i skustvaopereParodij ski postupci kojima se utje~u\urovi} i Ivi~evi} zahvalni su kodvisoko stiliziranog `anra kakva jeopera, no na trenutke se ~inilo da onis tom vrstom nemaju dovo ljno pozi-tivnih i skustava od kojih bi krenuli(sredi{ nji se lik Florie Tosce tijekompredstave Za tri lipe vi{e puta oslov -ljavao s Flora). Za razliku od \u ro -

vi}a, Mirela Ivi~evi} to je preokrenu-la u vlastitu prednost: njezino je dje-lo kreativno utjelov lje nje nemo}ipred `anrom opere. S time se poklo-pio mo`da jedini istin ski doprinosdru goj temi biennala, `en skom skla -da te lj skom pismu, djeluju}i istodob-no i »`en ski« i nepatvoreno individ-ualno, unato~ trendov skim postfem-inisti~kim prizvucima i regionalnomsplit skom tonu koji podsje}a na in-telektualizirani oblik di skursa Ari-jane ^uline. Visoka razina komu-nikacije s publikom svjedo~i o au-tori~inom kazali{no–glaz benom sen-

zibilitetu kroz vje{to poigrava nje skonvencijama, pa nam ostaje za vid-jeti ho}e li se nekom drugom pri-likom skladate ljica sna}i u ma nje os-obnom »formatu«.

Prekid operne {ut njeKona~no, »koncertni komorni musi-cal« Silvija Foreti}a ujedinio je u se-bi ve}inu onoga ~emu su mla|iskladate lji bili tek na tragu (komikukoja se oblikovala i iz glaz benogajezika), ali i ono {to im je nedostaja-lo, a to je parodira nje upravo krozneizmjernu ljubav prema tradiciji, te(kod najbo ljih komediografa uvijekprisutne) mjestimi~ne ozbi ljnetonove. Nakon salvi ni po ~emu ba-

nalnoga smijeha, pos ljed nja bas-na o pastiru i slavuju u glaz bi jeoslikana gotovo melankoli~nimbojama, {to je Andreas Bodezna~ajno re`ij ski osna`io na lo -`iv{i pjeva~ima da se nastaveme|usobno optu`ivati za um-jetni~ku nedjelatnost Le ss in go -vim rije~ima: »Dein Sch we igenist schuld« (Tvoja je {u t nja kri-va). U svakom je slu~aju po -hval no da je vodstvo MBZ–aprekinulo opernu {ut nju mla|ihskladate lj skih generacija, a osta-je nam da se uvjerimo o pos -ljedicama za budu}nost.

Na ovogodi{ njem izda nju MBZ–a jazza je bilo svu-da oko nas, jer u vrijeme glaz bene postmoderneskladate lji suvremene glaz be rado posegnu za jazz

frazama (kao Sr|an Dedi} u skladbi All That Blues u bri -ljantnoj izvedbi pijanistice Katarine Krpan). No i ortodoksnijejazz formiranih projekata na MBZ–u je bilo u dostatnojkoli~ini i s dovo ljno propitkiva nja glaz bene materije, a da bizavr{ili na programu ovako koncipiranog festivala su-vremene glaz be.

Pijanist David Gazarov u Domu HDLU–a iskreno nas jeobradovao ciklusom preludija nadahnutih slikama velikogmakedon sko–hrvat skog slikara Ordana Petlev skog (1930.— 1997.). Bas gitarist i skladate lj Dubravko Vorih u skupini»New Tribe« okupio je vrsne mla|e improvizatore, no njegovkoncept fuzij skog jazza (me|u predstav ljenim skladate ljimabili su i Antun Tomislav [aban i Berislav [ipu{, dakle oni ko-ji dolaze iz »ozbiljne glaz be«) nije, na`alost, oti{ao da lje odkonvencionalnih i ve} slu{anih rje{e nja.

[vicar sko–francu ski truba~ i skladate lj Erik Truffaz svirao je

sa svojim 4tetom u okviru MBZ–a, ali i ciklusaJazz kluba Zagreb HDS–a i KD V. Lisin skog.Silna tehnologija i elektri~ni instrumenti stav ljenisu u slu`bu pitke varijante melodij skog jazza,koji uzima iz pop glaz be, ali i eksperimental-nosti zad njih razdob lja Milesa Davisa. Truffaz jebogatim melodij skim varijacijama u sred njim isporim tempima gradio pomalo zasa njanu,misti~nu atmosferu, ne upu{taju}i se u slo`eni-je jazzisti~ke hot improvizacije koje je prepustiosjajnom klavijaturistu, te ~vrstoj ritam sekciji(bub njar Marcello Erbeta i bas gitarist MarcelloGiuliani), unose}i u svoju svirku elemente funkyi rock ritmova. Uz vlastite skladbe svirao je iobradu pjesme genijalnog ekscentrika francu -ske {ansone Sergea Gainsbourga. Sladak, ko-munikativan, melodiozan jazz vrhun skeizvedbe, iako ne toliko eksperimentalan kakavsuvremeni europ ski jazz zna biti i uz to kompat-ibilniji s estet skim namjerama MBZ–a.

Za kraj festival skog programa dio projekata ko-je je neprofitna udruga Njema~ko glaz beno vije}e pripremi-la pod nazivom Europ ska akademija ansambala, i to zapredstoje}e njema~ko predsjeda nje Europ skom unijom, sli-jede}i u toj ulozi Sloveniju i prethode}i Portugalu, pa su iodatle birani sudionici pojedinih ansambala poput sjajnogEuropean Movement Jazz Orchestra ~ije je umjetni~ko vod-stvo preuzeo istaknuti truba~ i skladate lj Manfred Schoof. Uz njegove skladbe mapu su napunili i sami ~lanovi orkestra, tehrvat ski autori Matija Dedi}, Ante Gelo i Antun Tomislav[aban. Iako glaz benici koji su tek pre{li dvadesetu, sjajni suinstrumentalisti za koje u jazzu nema velikih tajni i koji su su-vereno odsvirali zahtjevno i ambiciozno pisane aran`maneprepune ritmi~kih i dinami~kih promjena kori{te njem rock rit-mova i elemenata suvremene ozbi ljne glaz be. Schoof jemjesto dirigenta u jednoj izvedbi prepustio truba~u Matthia-su Schrieflu koji je u vlastitoj skladbi Michael's Vohnung bioi eksplozivni solist. Orkestar pokazuje da kulturna politikaEurop ske unije mo`e poroditi sjajne projekte i kada je suvre-meni orkestar ski jazz u pita nju. Bravo za kraj.

Fabularium animale

Stav lja njem jednoga od temat skih te`i{ta na glaz -beno kazali{te, 24. Muzi~ki biennale Zagreb prih-vatio se propitiva nja mogu}nosti suvremene opere.To je nezahvalan zadatak budu}i da se ona te{kovi{e mo`e razvijati kao strogo kodificiranasamosvojna forma.

European Movement Jazz Orchestra

MIR

O M

ARTI

NI]

DAV

OR

HRV

OJ

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

Ivan Bato{ i Hana Hegedu{i}

MIR

O M

ARTI

NI]

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 5

6

BIENNALSKI HOMMAGE IGORU KULJERI]UI STANKU HORVATUPi{e: Ana Vidi}

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

Pro lje}e Guda~kog kvarteta RucnerPi{e: Bojana Ple}a{

Novi alat zapronala`e njeilegalnog sadr`aja naInternetu

Ameri~ka medij ska tvrtka Attribut-or Corp. razvila je sustav koji }eu skoro omogu}iti pretra`iva nje

milijuna stranica na Internetupronalaze}i ilegalno postav ljen za{ti}eniaudio i video sadr`aj, sliku ili tekst.Naime, novim sustavom AttributorCorp. planira svojim korisnicimaomogu}iti uvid u sve informacije o ile-galnom kori{te nju njihovih autor skihprava. Ova usluga trebala bi olak{atinosite ljima autor skih prava da zatra`ebrisa nje svojega sadr`aja sa stranica kojeza to nisu dobile njihovo odobre nje ilida se naplati naknada za njihovo javnokori{te nje. Nosite lji prava i njihovi zas-tupnici do danas su se osla njali na kom-binaciju tehnologija i na njihova internapretra`iva nja kako bi za{titili vlastitisadr`aj na Internetu, ali su rezultati bilidoista razli~iti. Kompanija Attributor, ko-ja je osnovana tek prije godinu dana,tvrdila je da }e s po~etkom 2007. u svomregistru imati ~ak preko 10 milijardiinternet skih stranica. Nova uslugaameri~ke tvrtke trebala bi biti dostupnajavnosti za nekoliko mjeseci, ali ne znase ho}e li je dobro prihvatiti internet skekompanija koje korisnicima dopu{tajupostav lja nje odre|enoga sadr`aj na stran-icu. Zbog svakodnevne mogu}nostpojav ljiva nja novih internet skih adresatako|er nije poznato koliko }e se ~estoplanirani registar stranica a`urirati. At-tributor Corp. je naglasio da u po~etnomne planira nadzirati p2p sustav razmjenepodataka gdje se svakim danom trguje svelikim koli~inama pirat ske glaz be, fil-mova, televizij skih i ra~unalnih progra-ma. Tvrtka–po~etnik je ve} do sadasklopila prva poslovna prijate ljstva vri-jedna 10 milijuna ameri~kih dolara tetako za po~etak napunila vlastiti bud`etza pokreta nje svog prvog velikog projek-ta. (Ana Kra lj)

Na prvi dan pro lje}a Guda~kikvartet Rucner istoimenim je,ujedno i korizmenim koncertom,

otvorio petu sezonu svoga ciklusa ^etiri go-di{ nja doba u dvorani Hrvat skoga glaz -benog zavoda. Njihova se koncepcija kon-certnoga ciklusa koji prati cikli~ke prom-jene u prirodi — izmjene godi{ njih doba ipritom ugo{}uje ugledne glaz benike —ve} potvrdila kao uspje{na formula zaprivla~e nje ljubite lja komorne glaz be. Os-obitu vrijednost daju mu praizvedbe djelahrvat skih skladate lja, kontinuiranopromica nje hrvat skoga glaz benog stvar-ala{tva te obi lje`ava nje zna~ajnihskladate lj skih ob ljetnica.

Razveseliv{i svoju vjernu publikubuketi}ima pro ljetnoga cvije}a, violinis-tice Sidonija Lebar i Iva Kra lj, violist Dra-gan Rucner i violon~elistica S nje`ana Ruc-ner na po~etku koncerta izveli su 6. gu-da~ki kvartet Josipa Mihovila Stratika,plodnoga skladate lja 18. sto lje}a, potomka

gr~ke obite lji koja se nastanila u Zadru nakonbijega s Krete pred Turcima. Najve}i dio njegova sa~uvanog opusa danas je pohra njen uglaz benoj zbirci Kalifornij skoga sveu~ili{ta uBerkeleyu, no {est guda~kih kvarteta otkrio jedr. Stanislav Tuksar u Biblioteci Marciani uVeneciji, potaknut zapisima Josipa Andreisa ukojima ovaj autor citira ~lanak iz prvoga izda nja njema~ke glaz bene enciklopedije MGG.Skladnom izvedbom pretklasi~ne partitureStratikova 6. guda~kog kvarteta ~lanovi Guda~ -kog kvarteta Rucner profi njenom su jednos-tavno{}u otvorili pro ljetnu ve~er hrvat ske glaz -be.

Uslijedila je praizvedba dviju skladbi Ljubosla-va Kuntari}a, Hvala Ti Bo`e i Pred kri`em,skladanih na stihove grobni~ke pjesniki njeVlaste Jureti}, koje je autor obradio za Guda~kikvartet Rucner. U `ivopisnoj izvedbi melodi-oznih i harmonij ski bogatih skladbi, ~lanovimakvarteta pridru`ili su se gosti, operni umjetniciiz Rijeke, sopranistica Olga [ober i bariton Bo-jan [ober.

Prvi dio koncertne ve~eri Guda~ki kvartetRucner priveo je kraju Trima koralnim predigra-ma za guda~ki kvartet J. S. Bacha, u obradiJosipa Magdi}a. Korizmene koralne predigreDok je Isus bio na kri`u, ^ovje~e, oplakuj svoj ve-liki grijeh i Krist je le`ao u smrtnim mukama,izvorno pisane za orgu lje, u Magdi}evim smje-lim obradama za guda~ki kvartet, ~lanovi Gu-da~kog kvarteta Rucner izveli su sa zamjetnompredano{}u, uvjer ljivo ocrtavaju}i njihov med-itativno–sjetni karakter.

Jo{ se jedno prigodno ostvare nje na{lo na pro-gramu te ve~eri. Rije~ je o Korizmenom diptihu(Pu~e moj i Stala pla~u} tu`na mati) An|elkaKlobu~ara, skladanom 2003. za sopran i gu-da~ki kvartet. Dionica soprana u potresnojizvedbi Olge [ober, pro`eta tu`nim prizvukomguda~a, vjerno je predo~ila zahtjevni glaz benisadr`aj toga djela. Kruna koncertne ve~eri bilaje praizvedba kantate za sopran, bariton i gu-da~ki kvartet skladane na novozavjetni tekst,Sedam pos ljed njih Kristovih rije~i na kri`u JosipaMagdi}a, ~ime je prigodno obi lje`en i skladate -ljev 70. ro|endan. Svoj 208. opus Magdi} jeskladao u sije~ nju ove godine na poticajvokalnoga dua Olge i Bojana [obera te Gu-da~kog kvarteta Rucner. Zbog korizmene nar-avi koncerta, skladate lj je odlu~io napisati dje-lo zasnovano na poznatim Kristovim rije~imana kri`u na latin skome jeziku (1. O~e, oprosti imjer ne znaju {to ~ine. 2. Zaista, ka`em ti: danas }e{biti sa mnom u raju. 3. @eno! Evo ti sina! 4. Bo`emoj, Bo`e moj, za{to si me ostavio? 5. @edan sam.6. Svr{eno je. 7. O~e, u ruke tvoje predajem duhsvoj!), uteme ljiv{i ga na motivima iz gregori-janike, Citharae octochordae te hrvat skimnabo`nim pjesmama. Razgovijetnu i smislenuizvedbu sopranistice Olge [ober i baritona Bo-jana [obera ravnopravno su pratili ~lanovi Gu-da~kog kvarteta Rucner, uvjer ljivo iznijev{isadr`aj Magdi}eva osebujnoga glaz benogostvare nja, ~ime su prigodno zak lju~ili svoj prviovogodi{ nji koncert.

Uobilatom biennal skom programuposebno mjesto zauzimaju dvakoncerta osmi{ ljena kao hommage

dvojici na{ih skladate lja koji su svojimdjelova njem vi{estruko zadu`ili i obi lje`ilihrvat ski glaz beni `ivot u pos ljed njihnekoliko deset lje}a. To su pro{le godinepreminuli akademici Igor Ku ljeri} iStanko Horvat, kolege iz glasovite

kompozicij ske klase Stjepana [uleka, nakonkoje su, razvijaju}i se u esteti~ki razli~itim sm-jerovima i izri~ajima, dosegli status stvarate ljanovije hrvat ske glaz be, ubrajaju}i se takome|u najizvo|enije, a time i najprepoznat -ljivije hrvat ske autore. Oni su kao skladate lji,ali i kao aktivni sudionici brojnih drugih po-dru~ja uvelike usmjerili da lj nja zbiva nja na na-cionalnoj sceni. Iako njihov odlazak zna~i i sm-

jenu generacija, njihova ostav{tina zasigurno }ese izravno i neizravno ogledati u mnogimbudu}im doga|a njima.

Ku ljeri}ev Chanson tristePosvete dvojici stvarate lja bile su ujedno prvakoncertna doga|a nja drugog i tre}ega festival -skog dana. Na prvome koncertu u Preporodnoj

dvorani pala~e Narodnog doma, najprijesu se okupili {tovate lji Igora Ku ljeri}akako bi u izvedbi Zagreba~kih solista imladog pijanista Filipa Faka svjedo~ilipredstav lja nju dijela njegova komornogopusa. Autorovi specifi~ni i raznoliki tret-mani izvo|a~kih sastava o~itovali su se udjelima nastalima sredinom sedamde-setih godina i to u skladbi Sustained soundza guda~e ~iju je partituru sam skladate ljnazvao »vje`bom u jednoli~nosti« i ~ijinaslov u potpunosti odra`ava njezinuzvukovnost, te u Metamorfozama za glaso-vir i guda~e obi lje`enima kontrastima.Napos ljetku, Chanson triste iz 1998.,

skladba po kojoj je cijeli koncert i dobio ime,iznimno je ekspresivno i dostojanstveno zak -lju~ila koncert uz visoke interpretativnedosege glaz benika.

Horvatov klavir ski opusDrugi se dan na istome mjestu okupilo petna{ih vrsnih pijanista u odava nju po~asti

Stanku Horvatu. Njegov opus zaglasovir kao instrument kojemu sestalno obra}ao tijekom svojega stva -rala{tva, predstav ljen je svoje vr snimpresjekom mnogostrukosti stvara -la~kog izri~aja u razdob lju od 1969.kada je nastala skladba Sonnant do2004. i opusa Ben misurato. No, cje lo -vi tosti uvida u skladate ljev tretmanklavira, nije bio potreban kronolo{kislijed, pa je tako koncert otvorio

najmla|i pijanist A ljo{a Jurini} (ro|en 1989.)inter pretiraju}i upravo Ben misurato. PrekoManuala u izvedbi Brune Vlaheka i Träumereiau vi{e strukom tuma~e nju Vla di mi ra Krpana,do Sonnant u izvedbi je di nog Slo-venca me|uHrvatima, Primo`a Mavri~a, pijanisti su slu -{ate ljima pru`ali sliku raz no likosti skladate lj -skih i interpretativnih zah tjeva. Gotovo tra -dicionalno obojena Osti na ta i ratnim zbiva -njima potaknuto djelo De diebus furoris na krajuje izvela skladate ljeva bli ska suradnica, pija -nistica Pavica Gvozdi}, na da hnuto podsjetiv{ipubliku na vrijednost i mjesto Horvatovaglasovir skog opusa u hrvat skoj glaz bi.

Pavica Gvozdi}

CIK

LU

SI

CIK

LU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

MB

Z

Iako njihov odlazak zna~i i smjenu generacija, njihova ostav{tina zasigurno }e se izravno ineizravno ogledati u mnogim budu}im doga|a -njima. Posvete toj dvojici stvarate lja bile su ujed-no prva koncertna doga|a nja drugog i tre}egafestival skog dana.

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 6

7

PORIN 2007

GIBONNI 8, OSTALI...Pi{e: Robert Urli}

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

Ustavni sud RH odbacio je u si-je~ nju kao neuteme ljen prijed-log za pokreta nje postupka za

ocjenu suglasnosti Zakona o autor -skom pravu i srodnim pravima s Us-tavom RH, posebno njegovih odredbikoje se ti~u sustava privatnog kopira -nja. Ova odluka Ustavnog sudatako|er odbacuje tvrd nje vezane uzprivatno kopira nje odnosno uz navod-nu nelegalnost i nelegitimnost takoz-vanog Sustava za privatno kopira nje,kao i tvrd nje da se njime kr{e prava islobode gra|ana i poduzetnika RH za-jam~ene Ustavom, kojima je javnost,zbog njihova ~estog izno{e nja u pos -ljed njih mjesec dana, na`alost,neto~no informirana. Naime, Ustavnisud potvrdio je da je Sustav privatnogkopira nja definiran Zakonom o autor -skom pravu i srodnim pravima u pot-punosti u sukladnosti s Ustavom RH.

Pored toga, spomenuti Zakon potpunoje uskla|en s preuzetim me|unarod-nim obvezama na{e zem lje. Potvr|enoje da ovaj sustav ograni~ava pravanosite lja autor skih i srodnih prava kakobi upravo gra|anima dao pravo kopira -nja za{ti}enih autor skih djela za njihovo privatno ili drugo vlastitokori{te nje, {to im razvoj tehnologija za-pravo ve} od sedamdesetih godinapro{loga sto lje}a omogu}ava. Drugim

rije~ima, bez ovoga sustava gra|ani nebi mogli svakodnevno koristiti blago-dati tehnologija u svrhu kopira njaautor skih djela. Obveznici pla}a njaautor ske naknade u sustavu privatnogkopira nja stoga su upravo uvoznicitehni~kih ure|aja za reproducira nje ipraznih nosa~a zvuka, slike ili teksta, apostupak dono{e nja cjenika naknadapropisan je istim Zakonom. Tako|er,Ustavni sud smatra da zakon sko rje{e -nje nadzora dono{e nja i primjenecjenika osigurava djelotvoran nadzor teda nije u nesuglasnosti s Ustavom, ko-jim je, izme|u ostaloga, propisano dasu nepovredivost vlasni{tva i vladavinaprava najvi{e vrednote ustavnog poret-ka Republike Hrvat ske. I na kraju, timsustavom nije ograni~ena sloboda po-duzetni{tva niti se ograni~avaju po-duzetni~ka prava onih koji se baveuvozom i/ili prodajom tehni~kih ure|ajai praznih nosa~a zvuka, slike ili teksta.Naime, Ustavni sud isti~e da »slobodapoduzetni{tva nije apsolutna i ne isk -lju~uje poduzima nje i propisiva njeodre|enih mjera i postupaka kojima za-konodavac posredno regulira tr`i{neodnose. Jedna od takvih mjera jest ipla}a nje naknade sukladno ~lanku 32.stavku 4. ZAP–a«.

Op{irnije:Ustavni sud je u obrazlo`e nju svoje od-luke krenuo upravo od odredbe iz ~lan-ka 68. Ustava RH:

»Jam~i se sloboda znanstvenoga, kul-turnog i umjetni~kog stvarala{tva.Dr`ava poti~e i poma`e razvitakznanosti, kulture i umjetnosti. Dr`ava{titi znanstvena, kulturna i umjetni~kadobra kao duhovne narodne vrednote.Jam~i se za{tita moralnih i materijalnihprava koja proistje~u iz znanstvenoga,kulturnog, umjetni~kog, intelektualnog idrugog stvarala{tva.«

Tako|er, Ustavni je sud istaknuo da jeRH potpisnica nekoliko me|unarodnihugovora koji predvi|aju i nala`u uvo|e -nje rje{e nja koja bi gra|anima uodre|enim slu~ajevima dopustilakopira nje za{ti}enih autor skih djela, none na {tetu autora te pritom podsje}ada su ti me|unarodni ugovori diopravnog sustava RH te da su po svojojsnazi iznad zakona. Posebno su is-taknute obveze RH preuzete Sporazu-mom o stabilizaciji i pridru`iva nju iz2001. godine izme|u RH i Europ skezajednice: »Hrvat ska }e poduzeti nu`nemjere kako bi najkasnije tri godine odstupa nja na snagu ovog Sporazuma za-jam~ila razinu za{tite intelektualnog,industrij skog i trgova~kog vlasni{tva ko-

ja je sli~na za{titi koja postoji u Zajedni-ci, uk lju~uju}i u~inkovita sredstva zaprovedbu tih prava«. Sukladno tim ob-vezama, u Zakon o autor skom pravu isrodnim pravima, ugra|eno je sedamdirektiva Europ skog parlamenta od ko-jih »Direktiva o harmonizaciji odre|enihaspekata autor skog prava i srodnih pra-va u informati~kom dru{tvu« predstav ljateme lj za ograni~e nje isk lju~ivog pravareproducira nja za privatno kopira nje idrugo vlastito kori{te nje, pod uvjetomda nosite lji prava dobiju pravi~nunaknadu.

Autor ska i srodna prava po svojoj sunaravi privatna imovin ska i moralnaprava autora i drugih nosite lja prava,koja pripadaju svojim nosite ljima i skojima njihovi nosite lji mogu slobodnoraspolagati. Zakonom propisanaograni~e nja autorovih isk lju~ivih pravapredstav ljaju uravnote`e nje izme|uisk lju~ivih autorovih i srodnih prava, sjedne strane, i potrebe zadovo ljava njaop}ih interesa dru{tva, s druge strane.Ukoliko ne bi postojalo ograni~e nje iz~lanka 82. ZAP–a, ne bi bilo pravnomogu}e u~initi niti jednu kopiju bilokojeg autor skog djela ili predmetasrodnog prava bez prethodne dozvoleautora, odnosno nosite lja srodnogprava.

Isti~e se i s ljede}e:

»Digitalno okru`je« (koje se javilo os-amdesetih godina 20. sto lje}a)zna~ajno je promijenilo na~in i -skori{tava nja autor skih djela jer je usuvremenom svijetu digitalnetehnologije daleko lak{e izra|ivatikopije djela, a kvaliteta kopije istov-jetna je izvorniku».

Tako|er, Ustavni sud obrazla`e da,budu}i da su gra|ani dobili pravokopira nja za{ti}enih autor skih djela,»autori djela za koja se, s obziromna njihovu prirodu, mo`e o~ekivatida }e bez njihova odobre nja biti re-producirana fotokopira njem ilisnima njem na nosa~e zvuka, slike iliteksta za privatno ili drugo vlastitokori{te nje ima pravo na primjerenunaknadu od prodaje tehni~kihure|aja i praznih nosa~a zvuka,slike ili teksta, sukladno ~lanku 32.ZAP–a«.

Tu naknadu pla}aju uvoznicitehni~kih ure|aja za reproducira njei praznih nosa~a zvuka, slike ili tek-sta (s obzirom da u RepubliciHrvat skoj nema proizvo|a~a takvihure|aja). Naknada se odre|uje nana~in odre|en ~lankom 162.ZAP–a: naknadu za privatnokopira nje i drugo vlastito kori{te nje,du`ni su pla}ati uvoznici tehni~kihure|aja». (Marina Feri})

Gibonni, Oliver, Massimo. Ta imena smonaj~e{}e slu{ali na progla{e nju nomi-nacija za ovogodi{ nji Porin. Na dodjeli

odr`anoj 22. trav nja u Makar skoj dominiralo jesamo jedno — Gibonni, i to ~ak osam puta. Al-bum godine (Unca Fibre), pjesma godine(An|eo u tebi), pop album, najbo lja vokalnasurad nja (An|eo u tebi — f. G. Bare i M. Azuse-na), najbo lji aran`man (N. Brato{), najbo ljaprodukcija (N. Brato{), najbo lja snimka, najbo -lje likovno oblikova nje (V. Cuculi}). Gibonnije zaslu`eno apsolutni pobjednik. Oliver iMassimo su ozbi ljna konkurencija, ali ne ovajput. I nakon progla{e nja nominacija puno segovorilo o tome kako u najzna~ajnijim kate-gorijama mogu biti nominirani projekti kojisadr`e stare pjesme. Oliver u Olympiji je dobaralbum, kako je i sam Oliver izjavio, krunadosada{ nje karijere, ali i live, Vje{tina 2 tako|ersadr`i vi{e od pola starih pjesama i upravo zbogtoga ovaj put, {to je i samo glasova nje potvrdi-lo, Oliver i Massimo nisu bili konkurencija bezobzira na ~ak osam nominacija. Gibonni je je-dini imao kompletno novi materijal i zato njegovu trijumfu ne bi smjelo biti nikakvogprigovora. No ni Oliver i Massimo nisu izMakar ske oti{li tu`ni. Massimo je po ~etvrtiput zaredom progla{en najbo ljim mu{kimvokalom, a Oliveru }e bez obzira na sve pro-tekla godina ostati u lijepom sje}a nju upravozbog Pariza, Olympije, i sjajnog koncerta. Pori-ni su se ove godine dodje ljivali u jo{ tridesetkategorija. [to se ti~e onih naj za nim ljivijih tre-ba izdvojiti mladu Rije~anku Tinu Vukov ko-ja je prema o~ekiva nju najbo lja debitantica, aliisto tako (iznena|uju}e) dobitnica Porina zanajbo lju `en sku vokalnu izvedbu, poredZorice Kond`e, Jelene Radan i Tamare Obro -vac. Prvi Porin u karijeri osvojili su i Gustafi ito u kategoriji za najbo lji rock album, najbo ljialbum urbane klup ske glaz be imaju Putokazi,a za najbo lju izvedbu grupe s vokalom na-gra|ena je skupina E.N.I.

Na`alost, kao i proteklih godina — ovo je bila14. dodjela — kategorije klasi~ne, folklorne,klap ske, etno i duhovne glaz be bile su u dru-gom planu, {to s obzirom na kvalitetu i uspjehpojedinih projekata i izvo|a~a kod nas, ali i uinozemstvu svakako ne zaslu`uju. Dobra je za-misao o Porinu Klasik. Na decentnoj ve~eriposve}enoj ovoj glaz bi na pravi bi se na~in is-pravila vi{egodi{ nja nepravda prema glaz -benicima koji puno vi{e zna~e u glaz benomsvijetu nego sva razvikana imena s na{e

estrade. Najbo lji album klasi~ne glaz be imaZagreba~ki kvartet (W. A. Mozart Kvarteti),najbo lji etno album je Blues reke Drave Mirosla-va Eva~i}a, folklorni Ak' sem ti sr~eko ranilKvarteta Gubec, a klap ski Ne damo te pismona{a.

Po prvi put u povijesti dodje ljiva nja ove na{e,ipak najzna~ajnije i najpresti`nije glaz bene na-grade, zbog nedovo ljne produkcije nije bilokategorija jazz glaz be, ali osvanule su nove zainstrumentalnu glaz bu i likovno oblikova njebox seta. Nije mi jasno za{to, jer upravo dvijesigurno dogodine ne}e ugledati svjetlo dana iupravo o takvim stvarima bi odgovorni trebalirazmisliti. Kategorija je ionako previ{e, s ob zi -rom na na{u produkciju, a ovogodi{ nje nomi-nacije, ali i glasova nje pokazale su ne do vo lj -noglasa~ko poznavanje predlo`enih materijalaili jednostavno nezainteresiranost. Ne mo`emore}i da se Institut hrvat ske glaz bene industrijene trudi postaviti stvari na svoje mjesto, ovegodine su sma njili broj glasa~a s 900 na 600, aliipak mislim da bi se dodatno trebalo poraditina tome da se pojedincima {a lju na glasa njesamo kategorije za koje su kompetentni i zakoje se zna da ih poznaju. Razmi{ lja nje da }e

svi glasati samo u onim kategorijama o kojimaznaju o~ito pada u vodu, pogotovo nakonraznoraznih izjava da nekima ne pada napamet preslu{avati predlo`ene materijale.

Nagrade za `ivotno djelo ove su godine za-slu`eno dobili skladate lj, pijanist, pisac, »gurunovog zvuka« Dubravko Detoni i dubrova~kikra lj melodije, kako ga je nazvao kolega AlfiKabi ljo, skladate lj, aran`er, dirigent i gitarist\elo Jusi}. Prvi put posebno prizna nje, to jestPorin za doprinos hrvat skoj glaz benoj industri-ji, dobila je institucija, di skograf ska ku}a Croa-tia Records (nekada{ nji Jugoton) povodom{ezdesete godi{ njice postoja nja.

Makar ska se i ovaj put pokazala kao dobar do-ma}in i nije bez razloga sve sudionike i nam-jernike do~ekao natpis na ulazu u grad »Porinse vra}a ku}i«. Za razliku od nekih dosada{ njihgradova doma}ina gdje se osim plakata o Por-inu nije moglo primijetiti da se ne{to bitno do-ga|a, u Makar skoj se Porin osje}ao na svakomkoraku. Tih dana grad jednostavno `ivne, jedi-no se ovdje doga|aju i brojni popratni koncer-ti. Jo{ da je prava dvorana umjesto {atora, ali toje ve} pri~a koja se povla~i godinama i to ne

samo u Makar skoj. Hrvat ska jednostavnonema odgovaraju}i prostor za ovakvupriredbu i to je jedan od problema koji setreba rije{iti `elimo li da Porin na pravina~in predstav lja najbo lje u glaz benom ipro duk cij skom smislu. Govoriti o ne -kakvoj »sve~anosti hrvat ske glaz be« kojase odigrava u piv skom {atoru nema smis-la, a to je pokazala i ovogodi{ nja sve~anadodjela. Problemi sa svjetlom (jer je {atorproziran), tonom, malom pozornicom inedovo ljnim brojem termina za probe,rezultiralo je da se ove godine i nije odr -`ala prva ge neralna proba. Sama sve~anadodjela bila je po obi~aju duga, preduga,vi{e–ma nje nezanim ljiva, s puno pri~e inajma nje glaz be zbog koje smo svi bili tu.Dogodine je 15. jubilarni Porin i nadam seda }e se i zbog toga puno vi{e vremenapos ve titi pripremi i razradi sve~ane dod-jele u svakom smislu. A {to se ti~e glaz be?Bit }e dobre sigurno, mo`da i vrhun ske,ali ho}e li je glasa~i prepoznati ili barempreslu{ati, vidjet }emo za godinu dana.

USTAVNI SUD RH DONIO ODLUKU O SUSTAVU PRIVATNOG KOPIRANJA

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

PO

RIN

P

OR

IN

PO

RIN

P

OR

IN

PO

RIN

P

OR

IN

PO

RIN

P

OR

IN

PO

RIN

P

OR

IN

PO

RIN

P

OR

IN

PO

RIN

P

OR

IN

PO

RIN

P

OR

IN

PO

RIN

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 7

GHrvat skizra`avazbog guagog ko

Prije to~s Ivicomiz svojetribina skladatenaslov toimenoKrajcaraposve}etrukomskladbepra}amopo~ivalivao Bo`zo~ne, spu{ta. blagoslokojemuliko godbolesti.

Ali, BoIvi~inu

umjetnoskom izna vratunim {anusnu hai crte`blagoslobivstvovnice: prgatstvu umjetnisebi~noent, u nposve}ipjevajupred samnih cijeRadio hrvat skdos ljednza o~uv

Gdje sualtruizmskladatena possvojih kjih vlaso~ekivamega–u\or|a protestntio, zapanga`mnepravd

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

8

Dragi \or|e,

Po{tovana obite lji Novkovi},

Uva`eni prijate lji i po{tovate ljina{eg \or|a,

Svaki put kada smrt odvedenama nekog bli skog i dragog,pitamo se {to je `ivot i {toposlije njega. Od svih odgovo-ra, barem je jedan to~an. Onaj,da nastav ljamo `ivjeti u us-pomenama `ivih onoliko ko-liko smo im darovali svoje ljubavi, dobrote, talenta idrugih vrlina. A na{ je \or|ebio ~ovjek vrlina kojega }emosvi mi, a i oni iza nas, dugopamtiti. Zasigurno, njegova }ega se obite lj ponajprije i zauvi-jek sje}ati jer je bio uzoransuprug i otac. Mi drugi }emoga pamtiti po njegovu talentu iglaz bi, ali i zato jer je bio dobar~ovjek, zato jer je darivao pjes-mu.

\or|e Novkovi} je prije svegabio skladate lj. Spomi njemo njegovih vi{e od 2.500 pjesamana oko 20 milijuna prodanihplo~a. Hitovi koje nam je os-tavio pjevati }e se jo{ dugo.Ali, na na{oj sceni \or|e nijebio samo hit–maker, tek-stopisac, aran`er, izvo|a~, pro-ducent, di skograf — dioni~ar ijedan od vo|a Croatia Record-sa. On je bio, zapravo, sve {toglaz bena scena danas jest.

Ka`u, \or|e je »tata« hrvat skezabavne glaz be. Ne zato {toprije i poslije njega na na{ojestradi ne bi bilo sjajne glaz bei glaz benika. Ali da, zato {toprije njega, a vjerojatno nidugo nakon njega ne}e biti au-tora s toliko hitova i prodanihnosa~a zvuka. Da i zato {to jeod samog po~etka karijere, utada megapopularnim sastavi-ma Indexi i Pro Arte, a kasnije

kao skladate lj, dominirao glaz -benom scenom biv{e Jugoslav-ije i kasnije Hrvat ske.Mo`emo ga zvati »tatom«zabavne glaz be i zato {to je,do{av{i iz Sarajeva, gdje jero|en 1943., u Zagreb krajem{ezdesetih pro{log sto lje}aodmah postao dobri duh na{eglaz bene scene. Zato {to je, nesamo sura|ivao s gotovo svimna{im pjeva~kim zvijezdama,nego i {to je mnoge od njih up-ravo on u~inio zvijezdama.Mnogi glaz benici, pa i oni kojisu danas ovdje na \or|evupos ljed njem ispra}aju, smatra-ju ga svojim u~ite ljem, pa idrugim, glaz benim ocem.Otkrivao je mlade talente i ne-sebi~no im svojim autoritetomi pomo}i {irom otvarao vratauspjeha. Zato je i sam, iako po-malo zatvoren, uvijek skromani samozatajan, bio megazvijez-da. A samo megazvijezde naestradi mogu sjati toliko dugokoliko je to ~inio \or|e.^etrdeset godina bio je usamom vrhu na{e zabavneglaz be. \or|e Novkovi} bio jevrh profesionalizma na estradi.

Klasi~no i teme ljito obrazovaniglaz benik sa zavr{enim studi-jem dirigira nja na Muzi~kojakademiji u Sarajevu u klasiprofesora Mladena Pozaji}a,\or|e je unio svojevrsnu rev-oluciju na na{u estradu. Svojimju je radom u~inio biznisom, uonom dobrom, najbo ljem smis-lu te rije~i. Estetika tr`i{noguspjeha koju je dos ljedno inadasve uspje{no primje -njivao, nije ga sprije~ila da nampodari i brojne hitove nesum -njive umjetni~ke vrijednosti,prepoznate i izvan na{e do-movine. O uspjehu njegovihskladbi ponajbo lje govori ~i -njenica da se za neke od njihmisli kako su to narodne

pjesme.

\or|e Novkovi} je vi{estrukonagra|ivan na prakti~no svimna{im festivalima, od Za-grebfesta do pobjede na prvomhrvat skom izboru za PjesmuEurovizije. Njegov rad nisu ci-jenili samo festival ski `iriji i{iroka publika. Svoje div lje nje\or|evu radu pokazala je icjelokupna struka dodijeliv{imu 1996. godine, kao jo{ rela-tivno mladom ~ovjeku, na-gradu za `ivotno djelo.

Pripremala se proslava 40 god-ina umjetni~kog rada \or|aNovkovi}a. Na `alost, smrt jebila br`a. Ali, njegove udruge,Hrvat sko dru{tvo skladate lja,~iji je ~lan jo{ od 1969., Hrvat -ska di skograf ska udruga,Hrvat ska glaz bena unija i In-stitut hrvat ske glaz bene indus-trije te Croatia Records dovr{it}e projekt obi lje`ava nja umjet-ni~kog rada \or|a Novkovi}a i njemu u slavu i sje}a nje pok-loniti ga ljubite ljima glaz be.

Po{tovana obite lji Novkovi},po~a{}en va{om `e ljom i `e -ljom glaz benih udruga da bu-dem taj koji }e se u njihovoime i u ime glaz benika i drugihkulturnih djelatnika oprostitiod va{eg i na{eg \or|a,izra`avam vam iskrenu su}ut ina{e duboko `a lje nje {to\or|e vi{e nije s nama. Ali,izra`avam i ponos {to smo `iv-jeli i radili s \or|omNovkovi}em koji je svojomglaz bom i radom obi lje`io vri-jeme u kojemu je `ivio.

Iako moram re}i, zbogom\or|e, \or|e ostaje s nama jer}e Stari Pjer jo{ dugo, dugopjevati na na{im ulicama i una{im srcima.

Zato hvala \or|u Novkovi}u ivje~na mu slava!

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

IN MEMORIAM IVAN–IVICA PERCL (Zagreb, 1. 1IN MEMORIAM \OR\E NOVKOVI] ([abac, 2. 9. 1943. — Zagreb, 6. 5. 2007.)

Gov

or Iv

e Jo

sipov

i}a p

rigo

dom

pos

ljed n

jeg is

pra}

aja

\or

|a N

ovko

vi}a

Gov

or Iv

ana

Stam

a}a

prig

odom

pos

ljed n

jeg is

pra}

aja

Ivan

a–Iv

ice P

ercla

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 8

9

Gospo|e i gospodo, prijate lji i{tovate lji Ivana–Ivice Percla,draga obite lji Percl! U ime

vat skoga dru{tva skladate ljaa`avam Vam na{u najdub lju su}utog gubitka Va{eg oca, a na{ega dr-og kolege.

je to~no 15 dana proveli smo ve~ervicom koji je osobno vodio zad njusvoje glasovite serije Glazbenih

bina pri Hrvat skome dru{tvuladate lja. Imala je simboli~anslov »Blagoslov«, prema is-menoj skladbi kantautora Bruneajcara kojemu je ta ve~er bilasve}ena. Ne mogu se oteti vi{es-

ukom zna~e nju te Krajcaroveladbe danas kad Ivicu Percla is-a}amo na njegovo zad nje~ivali{te. Kao da je Ivica tada zazi-o Bo`ji blagoslov na sve nas na-~ne, slute}i (ili znaju}i) da nas na-{ta. Kao da se ve} osjetio

agoslov ljen od Svevi{ njega premajemu se kona~no uputio nakon to-o godina uporne borbe protiv zlelesti.

i, Bo`ji blagoslov i skazuje se u~inu sveukupnom djelova nju u

mjetnosti: u njegovu skladate lj -om izri~aju, u njegovim hvatovimavratu gitare, u njegovim blagoglas-

m {anson skim zapjevima uz vje~itunu harmoniku, u njegovim slikama

crte`ima. Nada lje, Bo`ji seagoslov i skazuje u Ivi~inuvstvova nju unutar u`e i {ire zajed-ce: prvenstveno u du{evnom bo-tstvu vlastite obite lji, u

mjetni~kim dru{tvima kojima je ne-bi~no darivao svoju mar ljivost i tal-t, u napa}enoj Domovini kojoj jesve}ivao brojne dane sviraju}i ievaju}i hrvat skim branite ljima is-ed samih neprijate lj skih smrtonos-h cijevi, u eteru pred mikrofonimadio Marije gdje je predstav ljao

vat sko duhovno stvarala{tvo, us ljednom rodo ljubnom nastoja njuo~uva nje hrvat skog identiteta.

dje su korijeni Ivi~ina bezmjernogruizma? Doista, iako vrlo plodanladate lj, Ivica Percl je vi{e vreme-

posve}ivao promovira nju djelaojih kolega skladate lja negoli svo-

vlastitih djela. ^ovjek to ne biekivao znaju}i za Ivi~in prvotniega–uspjeh sa »Starim Pjerom«or|a Novkovi}a. Svoj likotestnog pjeva~a nikad nije napus-, zapravo ga je produbio kroz svojga`man glaz bom protiv svakepravde, na vrlo profi njen, ali

uznosit na~in. Svoj glaz beni umjet-ni~ki credo dos ljedno je ostvarivaokroz sklada nje na stihove najve}ihhrvat skih pjesnika, ne obaziru}i se na~estu podrug ljivost o «uglaz b ljiva njuliterature». Pa ipak, Ivica poduzimamukotrpan put po pozornicama itribinama di ljem Hrvat ske radi pop-ularizacije hrvat ske glaz be, ne poti -skuju}i svoje vlastite ostvaraje, alistav ljaju}i ih u decentno odmjerenodnos prema djelima svojih kolega.

Ono {to mu hrvat ski skladate lji u na-jve}oj mjeri duguju, jesu glaz benetribine u Berislavi}evoj 9, gdje je uzad njih 11 godina Ivica Percl pred-stavio stvarala{tvo gotovo stotinuskladate lja i glaz benika iz LijepeNa{e. Ivica nije robovao bilo kojojumjetni~koj «ladici», umjetni~komusmjere nju ili grani glaz be : hrvat skaklasika, rock i pop–glaz ba, glaz benaba{tina, jazz, {ansona, duhovna glaz -ba — sve se to moglo u`ivo odslu{atina Perclovim kultnim glaz benimtribinama. I slu{alo se: dolazili su~lanovi Hrvat skoga dru{tva skladate -lja, ali i brojni slu{ate lji iz gra|anstva— prijate lji glaz be i glaz benika.

Ivane — Ivice Percl! Da nisi ni{tadrugo stvorio, Tvoje bi glaz bene trib-ine dale pe~at Tvojoj slavi. Na tim sitribinama uspje{no okup ljao nas svo-je kolege svih mogu}ih grana iusmjere nja. Tu smo se dru`ili, moglismo porazgovarati i upoznati se bo ljeme|usobno jer si nas Ti znaodiskretno povezati. Koristio si se u tusvrhu ponekim aktualitetom na{ihkolega — ro|endanom, jubilejem,novim di skograf skim izda njem itome sli~no. I tako je bilo i zad njiput, pred 15 dana, kad smo nas dvo-jica razgovarali i zajedno po`e ljeli daTe Bog po`ivi, e da bi ovakvih prigo-da bilo jo{.

No, Ti si eto po{ao »kud za vazda grese«, i nama ne preostaje drugo negopo`e ljeti da se {to prije na|e Tvojnas ljednik, da Tvoj plodan rad nao~uva nju ljud skosti me|u hrvat skimstvaraocima glaz be ne umine s Tvo-jim odla skom.

Mi koji (zasad) ostajemo na ovomesvijetu znat }emo ~uvati uspomenuna Tebe, i znat }emo cijeniti dobrokoje si nam ostavio. Neka Ti budelaka hrvat ska zem lja koju si toliko ljubio. Neka Svevi{ nji primi k sebiTvoju du{u, a Tvoj duh — neka os-tane zauvijek s nama.

Hrvat ska popularna glaz bagubi svoje najistaknutijeprotagoniste. Netom nas je

napustio Ivan–Ivica Percl, a ve} nasje sustigla vijest o preranoj smrtiKre{imira Bla`evi}a, ~ovjeka uz ~ijese ime ve`u neki od naj ljep{ihtrenutka hrvat skoga »novog vala«,stvoriv{i ih sa sastavom koji je os-amdesetih predvodio kao k lju~niautor, gitarist i pjeva~, The Anima-tori (kasnije bez ovoga »the«!). S njim je snimio vi{e singlova i triLP–ja s nekima od antologij skihpjesama koje ostaju u uspomeni svedo danas.

Kre{imir–Kre{o Bla`evi}, poznat i

po nadimku R.I.P., koji nas je na-pustio u 49. godini, dakle u dobi ka-da je jo{ mnogo toga mogao datiglaz bi, bio je nadasve slojevita oso-ba, iako se to nije moglo naslutiti iz njegova svakodnevnog skromnog isuzdr`anog opho|e nja. Bio je autorantologij skog glaz benog opusa, et-nolog s magisterijem, kriti~ar, ured-nik, tajnik u Matici hrvat skoj,pokreta~ brojnih akcija, jedan odsuosniva~a Hrvat ske glaz bene unijei redovni ~lan Hrvat skog dru{tvaskladate lja te Hrvat skog etnolo{kogdru{tva, pjesnik i pisac i {to jo{ svene. Poznavao sam ga od ranih os-amdesetih i odmah sam njim ost-vario prisan i prijate lj ski odnos. Kadgod smo se sreli, na koncertima ili uMatici, poklonio mi je neko svojenovo djelo — plo~u, k njigu poezije,pri~u ili autobiografiju Ostat }u mlad(Faktura, Zapre{i}, 2003.), prvu unizu sli~nih sje}a nja na heroj skedane hrvat skoga »novog vala«.

Ro|en 27. sije~ nja 1958. u Slavon -skom Brodu zarana u~i violinu i gi-taru u tamo{ njoj osnovnoj glaz benoj{koli, oslu{kuje vibracije engle ske iameri~ke glaz be, od The Beatlesa ipub rocka do Amerikane i TheKinksa, sa njaju}i, kao i svi dje~aci, ovlastitom sastavu i pjesmama koje}e pisati za njega. Na prijelazu izsedamdesetih u osamdesete nastajurevolucionarne promjene na tada{-njoj rock sceni, dolazi punk i »novival«, a na{ se Kre{o predano uk -lju~uje u tu bujicu. Ve} je u Zagre-bu na studiju etnologije i kompara-tivne k nji`evnosti na Filozo skomfakultetu. The Animatori po~i nju sradom 1980., a 1982. nastaje kvartets elektri~nom violinom u postavi,koja je uz njegove skladbe davalapone{to druga~iji zvuk od svega {tose toga trenutka moglo ~uti nasceni. Prvi singl Male curice/@ivjetimirno (Jugoton, 1982.) predstav lja njegov osebujni autor ski rukopis — nje`ne, iskrene, melodiozne pjesmepune ljetne prpo{nosti i raz-

draganosti, originalne i lako pamt -ljive. Slijedi antologij ski LP An|elinas zovu da im skinemo krila (Jugo-ton, 1983.) s nizom uspje{nica, odnaslovne preko Ljeto nam se vratilo,Ma|arac, Kasno je za prosinac, po-tom posveta prerano preminulombratu Kad odlazi svjetlo i druge, teve} spomenuta Male curice. Bile suto óde i ditirambi ljetu, ljubavi,iskrenim me|u ljud skim odnosima,hedonizmu i nije ~udo da smo svi tepjesme prihvatili bez izuzetka. Sli-jede jo{ dva odli~na albuma Svimomci i djevojke iz 1984. i Dok le`imcijeli dan u sjeni iz l987., a nakon to-ga grupa je polako zak lju~ila svojrad.

Kre{o Bla`evi} nastav lja djelovati uglaz bi, i da lje pi{e nove skladbe, ra-di kao urednik, diplomira i magistri-ra etnolo{ke znanosti, pi{e glaz benekritike, objav ljuje vi{e k njiga poez-ije, novela i sje}a nja, djeluje u Mati-ci hrvat skoj kao tajnik i bavi semno{tvom drugim stvari. Njegovepjesme su sada svuda oko nas, ko-riste ih za filmove, pojav ljuje se naznanstvenim simpozijima, bilo kaoorganizator ili etnolog–istra`iva~(posebno kada je glaz ba u pita nju, njegove kritike nalazimo u Vijencu,Kani i Cantusu, kompilira stareradove The Animatora na CD–u iobjav ljuje nove pjesme u surad nji sgitaristom BrankomBogunovi}em–Pifom , svoje pjesmepjeva na proslavi 25–godi{nice po-jave »novog vala« u klubu Tvorni-ca, sprema obnovu rada Animatora,bavi se i duhovnom glaz bom(posebno pavlin skom!) i obradamastarih hrvat skih napjeva, biva iurednikom u klubu Kulu{i} i uCroatia Recordsu, jedan je od suos-niva~a HGU–a.

Sudjelovao je u Domovin skom ratukao vojnik 99. zagreba~ke brigade uakciji Oluja, te je ukazom predsjed-nika Republike odlikovan meda -ljom Oluja, a dobitnik je i prizna nja101. brigade HVO–a te 2. gardij skebrigade Gromovi.

Dovo ljno za dva `ivota, a ne jedan ito prerano prekinut!

Mo`da najbo lji hommage tomskromnom, radi{nom i nadasve tal-entiranom ~ovjeku odali su mladiposjetite lji koncerata u po~ast ~etvrtsto lje}a »novog vala« u nas — njegove vesele, propo{ne, opti-misti~ke stihove pjevali su s njim,mada su nastajali u vrijeme kada suse oni ra|ali. Odvojiv{i se, eman-cipiraju}i se od autora, postale suneizostavna prt ljaga hrvat ske glaz -bene kulture, i to one u najbo ljemsmislu rije~i.

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

IN MEMORIAM KRE[IMIR–KRE[O BLA@EVI] (Slavon ski Brod, 27. 1. 1958. — Zagreb, 19. 3. 2007.)Pi{e: Og njen Tvrtkovi}

, 1. 1. 1945. — Zagreb, 16. 3. 2007.)

Odl

azak

klju

~nog

aut

ora,

gita

rista

i pj

eva~

a »n

ovog

val

a«

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 9

10

Razgovor s Antunom Tomislavom [abanom

HDS je umre`en u europ ske udruge

Osnovan Europ ski savezskladate lja (ECSA)

Na drugom europ skom kongresu skladate lja uMadridu je 7. o`ujka 2007. osnovan Europ skisavez skladate lja (European Composer and Song-

writer Alliance — ECSA). Time je zavr{en proces ujedi -nje nja svih europ skih skladate lj skih dru{tava i udruga, sci ljem bo lje prezentacije i zastupa nja interesa skladate -lja svih glaz benih `anrova.

Podsjetimo — po~etkom 2006. u Be~u je odr`an prvieurop ski kongres skladate lja na kojemu je sudjelovalovi{e od stotinu predstavnika tridesetak skladate lj skihdru{tava iz cijele Europe. Na prvom takvom skupu upovijesti dogovoren je oblik udru`iva nja i koraci koji sudoveli do drugog kongresa i stvara nja Saveza: krovneudruge koja obuhva}a tri »stupa« (ozbi ljne glaz be, pop-ularne glaz be i primije njene glaz be). U proteklih god-inu dana stvorene su sve tri federacije: Federation ofFilm and Audiovisual Composers of Europe (FFACE), As-sociation of Popular Composer Association in Europe (AP-COE) i European Composers' Forum (ECF), kao udrugeskladate lj skih dru{tava na podru~ju primije njene, popu-larne i ozbi ljne glaz be, tako da je otvoren put ujedi nje -nju i uteme lje nju Saveza. ECSA zasad ne}e imatipravnu osobnost, a odluke }e donositi dvanaestero~lanoPredsjedni{tvo od po ~etiri delegata svakog »stupa«,dok }e na operativnoj razini djelovati tro~lana uprava,sastav ljena od ~elnika triju »stupova«. U Madridu sutako u Upravu imenovani Austrijanac Klaus Ager (kaopredstavnik ozbi ljne glaz be), Francuz Bernard Grimaldi(kao predstavnik skladate lja film ske i primije njene glaz -be) i Englez David Ferguson (kao predstavnik popu-larne glaz be), koji je ujedno progla{en i glasnogov-ornikom Saveza.

U trodnevnom radu kongresa sudjelovao je i tajnikHrvat skoga dru{tva skladate lja Antun Tomislav [abankao delegat ECF–a. Osim uteme lje nja ECSA–e,skladate lji su dogovorili i na~in njenog djelova nja ifinancira nja te zajedni~ki donijeli Madrid ski manifest, pri-jevod kojega se nalazi u prilogu. (Antun Tomislav[aban)

Madrid ski Manifest Europ skogsaveza skladate lja (ECSA), 7. o`ujak 2007.Udruge skladate lja iz 22 europ ske dr`ave* sa zabrinu-to{}u konstatiraju da njihovi ~lanovi na zajedni~komeurop skom tr`i{tu trpe pos ljedice regulatorne i kulturnepolitike dono{ene na razini Europ ske unije.

Stoga smo donijeli s ljede}u odluku:Ujedinit }emo tri postoje}e Paneurop ske federacijeglaz benih autora** u savez koji }e predstav ljatiskladate lje svih glaz benih `anrova (ozbi ljnog,audio–vizualnog i popularnog) ispred politi~kih, admin-istrativnih, trgova~kih i kulturnih tijela ~ije djelova njeima utjecaja na poslovni `ivot na{ih ~lanova.

Taj savez zvat }e se European Composer and Songwriter Alliance (ECSA).

Stvorit }e podij za komunikaciju i debatu izme|ueurop skih federacija skladate lja sa svrhom formulira njazajedni~kih interesa sviju skladate lja i lobira nja za njihovu implementaciju.

Po~etni ci ljevi uk lju~uju:— omogu}iti glasu skladate lja da se ~uje na nacional-nim razinama i na europ skoj razini,

— podizati svijest u Europi i svijetu o kulturnoj iekonom skoj vrijednosti glaz be,

— razvijati na~ine potica nja nove glaz be svih `anrova,

— aktivno sudjelovati u razvoju autor skih prava i uoblikova nju budu}nosti dru{tava za njihovu za{titu iadministrira nje,

— doprinijeti razvoju djelova nja teme ljenog na UN-ESCO–vim dokumentima Deklaracija o kulturnoj razno-likosti i Status umjetnika,

— Stvoriti fair trading uvjete za sve skladate lje i posp-je{iti razvoja »pravila pona{a nja« koji bi omogu}ilidru{tveni i ekonom ski prosperitet djelatnosti glaz benogautorstva u cijeloj Europi.

*Austrija, Belgija, Bugar ska, Dan ska, Estonija, Fin ska, Francu ska,Hrvat ska, Ir ska, Island, Italija, Latvija, Ma|ar ska, Norve{ka,Njema~ka, Po lj ska, Slovenija, Srbija, [pa njol ska, [ved ska, [vicar ska,Ujedi njeno Kra ljevstvo.

**Alliance of Popular Composer Organisations in Europe (APCOE)European Composers' Forum (ECF)Federation of Film and Audio–visual Composers of Europe (FFACE)

(AT[)

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

Pos ljed njih godinu–dvije u Europ skoj se uniji mnogo toga do-godilo na podru~ju za{tite autor skih prava. Kako gledate na tepromjene?

^i njenica jest da EU zaostaje za nekim drugim usporedi-vim tr`i{tima, prvenstveno tu mislim na SAD, u podru~juinternet ske prodaje za{ti}enog sadr`aja, odnosno legalnog» skida nja« glaz be i audiovizualnih uradaka. Normalno jeda su se odgovorni ljudi na ~elu EU zbog toga zabrinuli ipotra`ili recept kako taj segment pobo lj{ati. Na`alost, re-cept im je pred neko vrijeme bio serviran od strane koris-nika: velikih providera, multinacionalnih kompanija, kojesu ustvrdile da je problem u tome {to u EU ne postoji jed-na agencija za za{titu autor skih prava s kojom bi moglinapraviti ugovor i raditi na podru~ju cijele EU, ve} usvakoj dr`avi–~lanici moraju posebno pregovarati i sklapatiposebni ugovor. Zak lju~ak Europ ske komisije, to~nije pov-jerenika Charlieja McCreevyja nadle`nog za unutar njetr`i{te, bio je taj da udruge za za{titu autor skih prava poslu-ju protivno osnovnoj ideji zajedni~kog tr`i{ta. Krajem2005. uslijedila je njegova »Preporuka o prekograni~nomostvariva nju prava« u kojoj se napada teme ljni na~infunkcionira nja autor skopravne za{tite: teritorijalna na-dle`nost jednog dru{tva i razmjena podataka i financij skihsredstava putem recipro~nih ugovora. Svi europ skiskladate lji bili su jednoglasni u ocjeni da bi, ako se pre-poruka doista provede, za njih to bila katastrofa.

Zbog ~ega je preporuka tako nepovo ljna za skladate lje?

Osnovni problem je taj {to se u preporuci ostvariva njeautor skih prava gleda isk lju~ivo kao industrija, kao biznis.Dakle, postav ljena je pri~a o dvije strane ~iji se poslovni in-teresi sukob ljavaju. S jedne strane su korisnici, a s drugenosite lji prava. I jedni i drugi su velike kompanije kojevode menad`eri u tamnim odijelima i ishod njihove borbese svodi na to koji od njih }e dogodine imati vi{e milijunaprometa nego ove, a koji ma nje. Interesi skladate lja, kaostvaraoca od kojih svako autor sko djelo po~i nje, posve suzanemareni. Tako|er, kulturna i socijalna funkcija kojusvako dru{tvo u svojoj nacionalnoj dr`avi obna{a zane-mareni su. [tovi{e, preporuka glaz bu ne prepoznaje kaone{to {to ima kulturnu, duhovnu, nacionalnu ili socijalnuvrijednost, ve} isk lju~ivo kao robu.

[to su skladate lji poduzeli?

Shvatili su da njih doista pred regulatornim tijelima zastu-paju profesionalci: menad`eri, pravnici, direktori dru{tavaza za{titu autor skih prava. Tako|er, u EU je ve}ina prava(u financij skom smislu) prenesena na izdava~e, na pub-lishere, koji zaista jesu industrija koja ide za profitom. Zak -

lju~ili su da je do{lo vrijeme da se organiziraju sa-mi skladate lji, dakle, da se izdvoje kreativci,stvarate lji od industrije. U proteklih godinu danato je organizira nje u cijelosti provedeno. Oform -ljene su tri paneurop ske federacije skladate lj skihdru{tava: za ozbi ljnu, popularnu i medij sku glaz -bu koje su se po~etkom o`ujka u Madridu uje-dinile u Europ ski savez skladate lja (ECSA).Time je zavr{ena po~etna, osniva~ka faza i po~elose raditi.

Koji su na~ini djelova nja tih organizacija?

Za razliku od nacionalnih udruga, koje se baveprakti~nim stvarima, ove }e organizacije djelovatina drugoj razini. Tu spada senzibilizira nje javnos-ti na probleme skladate lja, lobira nje pred poli-ti~kom tijelima, »rano uzbu njiva nje«, odnosnomonitoring rada institucija EU i predvi|a nje pos -ljedica bilo kojih zakon skih i drugih akata na `iv-ot i rad skladate lja. Nekoliko va`nih pobjeda ve}je postignuto. Na primjer, pro{le godine Europ -ski se parlament bavio tom tematikom i nasaslu{a nje zainteresiranih strana do{li su, umjestojo{ jednog direktora ili predsjednika uprave,skladate lji predvo|eni Björnom Ulvaeusom izAbbe i Robinom Gibbsom iz Bee Geesa koji suiznijeli svoje vi|e nje. Rezultat ne da je biodruk~iji, ve} su parlamentarni odbori za kulturu ipravosu|e u svojim izvje{tajima doslovce sasjeklipreporuku komisije. Zalaga njem samih skladate -lja tom su tijelu na pravi na~in predo~ene pos -ljedice brzopletog zak lju~iva nja i neuva`ava njasvih aspekata na~ina kreativnog rada skladate lja i njihovog valorizira nja. A jednad`ba je jednos-tavna: takozvana kreativna industrija sudjeluje s5–7 posto bruto dru{tvenog proizvoda EU, a svepo~ne tako da netko sjedne za stol, kompjutor iliklavir i ne{to napi{e. Ako se tim kreativcima neomogu}e po{teni uvjeti da mogu `ivjeti od svog

rada, radit }e to netko drugi, prije svega Amerikanci. A kad seposao preseli tamo, preselit }e se s njime i radna mjesta i mili-jarde koje generira. Ili drugi primjer: sve {to se u EU proizvodiza nekoliko }e se godina negdje drugdje, u Kini, Indiji iliBrazilu, mo}i proizvesti u jednakoj kvaliteti za ni`u cijenu. Noglaz bu za europ sko tr`i{te, barem njezin lavov ski dio, nikadne}e mo}i napisati nitko drugi osim lokalnih ljudi.

Gdje je u toj konstelaciji Hrvat ska i kako se ti doga|aji reflektirajukod nas?

Iako formalno jo{ nije dio EU, mogu slobodno re}i da se ovestvari preslikavaju na Hrvat sku kao da jest. U radu skladate lj -skih federacija sudjeluju i dr`ave koje po svoj prilici nikad ne}eu}i u EU ([vicar ska, Norve{ka), no njihovo zakonodavstvo pri-lagodbom tako|er prati odluke europ ske komisije. Tako|er sponosom mogu ustvrditi da Hrvat sko dru{tvo skladate lja odpo~etka aktivno sudjeluje u osniva nju tih udruga, a da sam jabio jedan od dvanaest delegata — skladate lja koji su sudjelo-vali na osniva~koj skup{tini ECSA–e. Moje prisustvo u up-ravnom odboru tog saveza garancija je da }e HDS na nacional-noj razini ispravno reagirati na sve ono {to se doga|a na europ -skoj razini. Osim toga, predlo`io sam kolegama da se s ljede}akonferencija ECSA–e odr`i u Zagrebu, negdje po~etkom 2008.

I kako se HDS priprema na ono {to nam po svoj prilici predstoji?

HDS je ve} sad umre`en u europ ske udruge i u trenutku kadHrvat ska postane dio EU spremno }e »plivati« po tom ogrom-nom moru institucija i mehanizama i ~initi najbo lje za svoje~lanove. Ipak, ~ini mi se da u ovom trenutku u Hrvat skoj samiskladate lji mogu i trebaju u~initi vi{e za sebe. Imamo odli~nustru~nu slu`bu, vrijedne i organizirane ljude, no oni ne moguuvijek sve posti}i. Uvijek kao svijetli primjer isti~em pokojnogNikicu Kalogjeru kojemu nikad nije bio problem oti}i s pripad-nicima slu`be na sastanak, i skoristiti svoje poznanstvo koje ot-vara neka va`na vrata ili nazvati nekoga i re}i mu stajali{teskladate lja oko nekog pita nja. Danas autorima mora biti jasnoda kad bismo sve ZAMP–ovce stavili na hrpu, oni ne bi imalite`inu kao sedam–osam poznatih skladate lja koji javno i jedno-glasno ne{to ka`u. Stoga je najbitnije prepoznati zajedni~ki in-teres i zaboraviti na razlike: tko pi{e kakvu glaz bu, tko kogasimpatizira ili koliko tko dobiva tantijema. Kad oko nekih pita -nja imamo konsenzus i hrabrost da se oko toga javno izrazimo,mo`emo kao ceh jako puno posti}i {to je 400.000 europ skihskladate lja u proteklih godinu i pol u~inilo, krenuv{i gotovo niod ~ega. Ne sum njam da nekoliko stotina hrvat skih skladate ljato mo`e: 60 godina organiziranog djelova nja i doseg u ostvariva -nju autor skih prava u RH najbo lji su dokazi da smo, kad je tre-balo, stvari odigrali ispravno. (Ana Kra lj)

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

RA

ZG

OV

OR

I

R

AZ

GO

VO

RI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

DAV

OR

HRV

OJ

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 10

11

Sve~ana predstava odr`ana 6. o`ujka 2007. u povodu 100. ob ljetnice ro|e nja Pina Mlakara i 70 godina od prveizvedbe baleta Frana Lhotke \avo u selu na pozornici Hrvat skog narodnog kazali{ta u Zagrebu

TRAJNA PRIVLA^NOST\AVLA U SELUPi{e: dr. Zdenka Weber

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

Popijevke hrvat skih i sloven skih skladate lja

Popijevke za glas i glasovir u velikome su broju bileuvr{tavane u hrvat ske koncertne rasporede 19. i 20. sto -lje}a. ^ini se da je sve ma nje pjeva~a koji prire|uju ve~eri

popijevaka i opernih arija, pa je vrijedno zabi lje`iti takav programpredstav ljen 24. sije~ nja u Slo ven skom domu u Zagrebu i 1. ve -lja~e u Veleposlanstvu Republike Hrvat ske u Ljub ljani.

Nastupili su solo–pjeva~ice Lidija Ore{kovi}–Dvor ski (sopran) iKristina Beck–Kukav~i} (mezzosopran) uz glasovir sku prat njuJosipa Krivi}a. Program je bio sastav ljen od solo–pjesama hrvat -skih i sloven skih skladate lja 19. i 20. sto lje}a te dueta Veseli otrokBe njamina Ipavca i Bilo vavek veselo Ivane Lang s kojima jezavr{en koncert. Lidija Ore{kovi}–Dvor ski izvela je popijevkeVe}e na {ko lju Josipa Hatzea, Es jagen sich Mond und SonneDore Peja~evi}, Uspavanka Josipa Pav~i}a, Jesen ska pesemLucijana Marije [kerjanca, Oj, sanci, vi {areni sanci Blagoja Bersei Kasta njete M. Poto~nika. U izvedbi Kristine Beck–Kukav~i} ~ulismo popijevke Oj, ro`marin Hrabroslava Volari~a, Nezakon skamati Fra nje Serafiana Vilhara Kal skog, Vo}ka poslije ki{e HubertaPettana, Trikrat dobro J. Je`a, Meteorolo{ki izvje{taj TomislavaUhlika i Ma~ji pir Ivane Lang. Obradu stavka Allegro iz VII.simfonije Luke Sorko~evi}a odsvirao je Josip Krivi}, pokazav{i sekao pouzdani pratilac vokalnih solistica. (mr.sc. S .M.–].)

Odr`an 3. Festival pjeva~kihzborova

Uorganizaciji Zagreba~kog glaz benog podija Centra za kul-turu Tre{ njevka od 29. o`ujka do 1 .trav nja 2007. u Hrvat -skom glaz benom zavodu odr`an je 3. Festival pjeva~kih

zborova — Zagreb 2007., koji je i ove godine bio odli~no po sje -}en. Sa ~etiri atraktivna koncerta Festival je najavio 30. jubilej orga -ni ziranog zbor skog pjeva nja u Zagrebu, koji }e se nastaviti nizomkoncerata i drugih manifestacija tijekom ove godine. Iz prve ve~eriposebno izdvajamo bri ljantan nastup djevoja~kog zbora Zvjezdicepod ravna njem dirigenta Zdravka [ ljivca uz sudjelova nje Zagre-ba~kih solista, s jedinstvenim projektom u izvedbi najmla|ih pje-va~a — praizvedba Mise za zbor i orkestar Geralda Wirtha, ug led -nog austrij skog skladate lja i umjetni~kog ravnate lja Be~kih dje ~a -ka. Ostale tri ve~eri okru njene su odli~nim izvedbama vrsnih pje-va~ kih zborova: Cantores Sancti Marci, Zinka, Ivan Goran Kova~i},Zorani} (Zadar), Split ske cure (Split), Kolo ([ibenik), Mozartine,Ivan Filipovi}, Lira, Ivan pl. Zajc, Palma, Panis Angelicus te KUD–aINA.

Bogata tradicija njegova nja zbor skog pjeva nja u Hrvat skoj do{laje do izra`aja u svim danima Festivala, u nastupima najvrsnijih pje-va~kih zborova, koji su za svoje domete osvajali najvi{a prizna njai nagrade, dostojno predstav ljaju}i hrvat sku kulturu i u inozemstvu.(Ivana Percl)

Matija Dedi} u Tvornici izvodiovlastita djela

Uzagreba~koj Tvornici kulture klavirist i skladate lj MatijaDedi} predstavio se 16. o`ujka 2007. so lis ti~kim recitalompod nazivom Povratak klasi~noj glaz bi i vlastitim kom po zi -

ci jama. Uvjer ljivo je svirao crossover pristupom u kojem spajaprofi njenost i zahtjevnost ozbi ljne glaz be s jazzisti~kim im pro vi za -cijama, predstaviv{i iznimno svira~ko, ali i skladate lj sko umije}e.

Iako je svirao bez prat nje, njegove su se izvedbe doimalebogatima i sadr`ajnima, ispu njenima dinamikom, drama ti kom ipromjenama raspolo`e nja. Izvodio je uglavnom vlas tita djela izsvih razdob lja karijere. Djela iz ranijeg razdob lja odlikuju se`estinom, boper skim pristupom, razigrano{}u i ritmi~no{}u, doknovija otkrivaju romanti~nu i meditativnu stranu njegova karaktera{to je nagovijestio prvim so listi~kim albumom Solo/Part 1.

U prvom dijelu izveo je novije skladbe: Dora i Moment sa svojegapro{logodi{ njeg kompaktnog di ska Visiting Bruxeless te temuLaura Arsena Dedi}a iz televizij ske serije U re gi stra turi, kao i dosada nesnim ljene vlastite skladbe: Marina’s Dre am i Magnolia. Unastavku je suvremenijim i `e{}im pristupom svirao skladbe izranog razdob lja: Gor gondola, s CD–a Mr. K.K., te Pictures iDecember s CD–a Octopussy, kao i Family (tako|er i na Mr.K.K.)i svoju najzapa`eniju skladbu Last Exit, {to ih je napisao za BoilersQuartet u kojemu svira od osniva nja. Tijekom koncerta pridru`ili sumu se Arsen Dedi} i Lea Dekleva. U raznim su kombinacijamaizvodili uglavnom skladbe Arsena Dedi}a. Nakon {to su Matija iArsen Dedi} koncert zak lju~ili izvedbama Arsenovih sklad biOdlazak i Razgovor s konobarom, dugotrajnim p lje skom po novnopozvan na pozornicu, Matija je improvizirao na Arsenove teme izserija U registraturi i Glembajevi, a sjajnom ugo|aju nije mogaoodo ljeti ni sâm Arsen koji je za kraj izveo jo{ nekoliko svojihpjesama. (Davor Hrvoj)

Baletni umjetnik i koreografsvjet skog ugleda Pino Mlakarrodio se 2. o`ujka 1907. u

Novom Mestu, a preminuo je 30.rujna 2006. u Ljub ljani. Tek polagodine dijeli nas od smrti togizuzetnog pregaoca na podru~jubaletne umjetnosti. Doista, cijelosto lje}e obuhva}a `ivotna puta njavelikana koji je u svojoj profesiji os-tavio nezaboravne kreacije. Njegovnajbo lji suradnik bila mu je suprugaPia, koja se rodila kao Marie LouiseBeatrice Scholz 28. prosinca 1908.(preminula je 24. o`ujka 2000. uLjub ljani). Balet \avo u selu naglaz bu Frana Lhotke (Mlada Vo`iceu ^e{koj, 25. prosinca 1883. — Za-greb, 26. sije~ nja 1962.) nedvojbenoje najpopularnije ostvare nje pro i za{ -lo iz ma{te koreograf skog tandema.Povijesni slu~aj je htio da u istoj go-dini obi lje`avamo 100. ob ljetnicuro|e nja Pina Mlakara i 70 godinaotkako su Pia i Pino Mlakar na po-zornicu Hrvat skog narodnog kaza-li{ta u Zagrebu postavili danasantologij skog \avla u selu.

Modernizira nje baletne umjetnostiNakon pozdravnih rije~i IrenePasari}, ravnate ljice Baleta HNK uZagrebu, sve~ar sko slovo odr`ao jeMilko [paremblek, doajen hrvat -skog baleta koji je Mlakarove staviou kontekst vremena u kojemu su se

javili svojim prvim koreografijama.Tako je istaknuo novosti koje je naeurop sku opernu pozornicu donio»Ru ski balet« Sergeja Diaghilevana ~elu s Mihailom Fokinom iVaclavom Nijin skim, jednako u po -gledu virtuoznog plesa kao i upogledu modernizira nja kore o gra -fija. Tu su, dakako, na prvom mjes -tu bili baleti na glaz bu Igora Stra -vin skog, ali i epohalne novosti pri -mje rice u baletu Poslijepodne jednogfauna na ingenioznu glaz bu Cla u -dea Debussya. U tom su kon tekstu,sve do Georgea Balanchina iameri~ke {kole baleta, upravo Pia iPino Mlakar imali istaknuto mjestoi njihove su ko re o grafije bile rele -van tne za razvoj i mo der nizira njebaletne umjetnosti op}enito. ZaPina Mlakara bilo je, nakon sa mo -ukog uvo|e nja u svijet baleta umladosti, nedvojbeno zna~ajno{kolova nje u klasi Rudolfa Labana(poznatog i kao Rudolf von Laban)koji je svojim velikim doprinosombaletu, publikacijom KinetografijaLaban, postavio sistem plesne nota -cije i teorije kore ografije. U tombogatom kaleido skopu svjet skih ba -let nih zbiva nja isticali su se Pia i

Pino Mlakar kao nadareni i izuzetnovrijedni plesa~i s izrazito modernimkonceptom kore ografira nja.

Bogati koreograf ski opus Pije i PinaMlakaraPrvi profesionalni anga`man dobili suPia i Pino Mlakar u Zema lj skom kaza-li{tu u Darmstadtu 1929. te su, kao {tose navodi u njihovoj biografiji uprogram skoj k nji`ici Baleta HNK u Za-grebu, djelovali od 1930. do 1933. kaosolisti, koreografi, baletni majstori ivodite lji baleta u Friedrichovom kaza-li{tu u Dessau, Grad skom kazali{tu uZürichu (1934. — 1938.), u Dr`avnojoperi u Münchenu (1939. — 1943.), azatim u Ljub ljani, Zagrebu i Beogradu.Ve} na po~etku karijere, na Prvomekoreograf skom natjeca nju u Parizu1932., osvojili su bron~anu meda lju zakoreografiju baleta Sred njovjekovna ljubav na glaz bu A. Vivaldija i J. S.Bacha. Kurt Joos tada je za svoj Zelenistol dobio zlatnu meda lju. Nakon Dru-gog svjet skog rata anga`irani su u Ljub -ljani, Pia kao umjetni~ka vodite ljica ljub ljan skog Baleta, a Pino kao redovitiprofesor na Akademiji za kazali{te ra-dio, film i televiziju Sveu~ili{ta u Ljub -ljani.

O opusu Pije i Pina Mlakara, ukupnooko 50 baletnih naslova od kojih je vi{eod 40 izvedeno na inozemnim pozorni-cama, jasno svjedo~i njihov `ivotni i

umjetni~ki credo budu}i su za svojebalete sami pisali scenarije (mogu}e jere}i i libreta). Uz to, najradije su radilisa suvremenim skladate ljima i iz te susurad nje proizlazili njihovi najve}i usp-jesi: \avo u selu, Balada o jednoj sred -njovjekovnoj ljubavi i Lûk na glaz buFrana Lhotke, Heloti Ive Brkanovi}a,Mala balerina Stanislava Preka, Ohrid skalegenda Stevana Hristi}a, Lijepa Vida Vil-ka Ukmara, Na{ vo ljeni grad BojanaAdami~a, Diptihon i Triptihon MarjanaKozine i mnogi drugi. A i kada supostav ljali klasi~na i romanti~na glaz -bena djela trajno su dobivali samo po-hvale, gdje god da su koreografirali ili s njima gostovali. Upravo su ta gostova njabila zna~ajna za sredine kamo sudolazili jer je njihov doprinos uvijekzna~io ne{to novo i te{ko ponov ljivo.

Trajnost uspje{nosti zagreba~kog\avla u seluSamo dvije godine nakon praizvedbe uZürichu, Pia i Pino Mlakar postavili su1937. na pozornicu Hrvat skog narodnogkazali{ta u Zagrebu balet na glaz bu su-vremenika Frana Lhotke, intrigantnanaslova \avo u selu. Nakon velikog us-pjeha u svijetu krenula je pri~a o |avo -ljim »vragolijama« u svoj nezaustav ljivi

pohod na glavnoj hrvat skoj sceni. Prvapostava trajala je od 1937. do 1943., a od1954. do danas \avo u selu neizostavnaje uspje{nica svake baletne sezone. Napita nje u ~emu je posebnost i ~ar togbaleta nije te{ko odgovoriti. Lhotkinaglaz ba, razigrana i `iva u pokretu, maj -stor ski instrumentirana, s orkestrom ukojemu se od prvog do pos ljed njeg tak-ta oslikavaju `arke boje usplamsalogoptimizma i poti~u na pokret ~iji je di-japazon od lir skog do dramati~nogsavr{eno uobli~en u nikada pre du ga~ -kom i nikada prekratkom traja nju {are-nilo boja koje svakom instrumentu pri-daje i odre|eno izvanglaz beno zna~e njeve`u}i se uz likove bilo one sa crtamapoeti~nosti bilo one koji donose izvjes-nu grote sku, sve su to elementi koji uspoju zvukov lja iz orkestralne »jame« ionoga {to se doga|a na pozornici ost-varuju cjelinu neminovne privla~nosti.Niti |avao nije crn. On je u`areno crveni upravo su takve i boje instrumentalnihsklopova. A bjelina nevinosti nje`na jepoput zvuka flaute ili harfe. Sve jeuskla|eno i svaki trenutak ispu njen jesmislom koji i dijete mo`e razumjeti.

Sve su generacije baletnih umjetnikaanga`iranih u Baletu HNK u Zagrebu uovoj ili onoj ulozi sudjelovale u izved-bama ~arobnog \avla u selu. Novostikoje su u baletnu koreografiju unijeliPia i Pino Mlakar bile su tek nadopu -njavane sve virtuoznijim plesom mla|ihgeneracija. Jednako tako je i kostimo-grafiju Inge Kostin~ar va ljalo teknadopuniti, {to je djelo Ike [komr lj.Stilizirane narodne no{ nje trajno djelu-ju svje`e i pridaju ovom baletu da lj njeoznake nacionalnog ostvare nja. O tomesvjedo~i i glaz ba kao i koreografija koja}e se na kraju, na svadbenom vese lju,zavrtjeti u narodnom kolu. A solisti }euvijek rado plesati zadane likove jer imoni daju mogu}nost za i skaziva nje vlas -titih (znatnih) plesa~kih sposobnosti.

Opravdana briozna tempaSvi kojima je pripala ~ast nastupiti usve~anoj proslavi 100. ob ljetnice ro|e -nja Pina Mlakara i 70 godina od prvogpostav lja nja Lhotkina \avla u selu, odr -`anoj 6. o`ujka u HNK u Zagrebu, kaoda su osjetili posebnost te predstave.Glavni solisti, u svojoj neposrednostiiskreni Mirko pouzdanog Ilira Kernija,djevoja~ki spontana i lir ski intoniranaJela Mihaele Devald, vrago ljasto razi-gran, ekspresivan i u sko ko vima dojm -ljiv \avo Georgea Stanciua te zavod lji -vo ra sko{na \avolica Milke Hri -bar–Bar tolovi}, svojim sigurnim nas-tupima osigurali su uspjeh ve~eri. Istotako i karikirano neodlu~an i utolikoko mi~niji Mlado`e nja Andreja Bar-banova i uop}e svi koji u sedmoj slici, u»Sobi«, nastoje pridobiti mladu da po|eza nevo ljenoga, ostvarili su osnovere`ije baleta na najbo lji mogu}i na~in.Jer, radi se o baletu koji nam donosivizualno osmi{ ljene slike (posebnoduhovito rje{e nje zastra{iva nja Mirka usceni »Dijelovi Mirka« kada mu |avaoprikazuje {to mu se mo`e dogoditi akoga ne poslu{a) ~ija je razigranost najbo -lji dokaz genijalnosti njihova »izumite -lja«. A dobro svladana tehnika plesa os-novni je preduvjet za u`iv ljenu inter-pretaciju svakoga od likova. Solisti i ci-jeli ansambl Baleta HNK u Zagrebu za-jedno s orkestrom pod ravna njem Miro -slava Salopeka ostvarili su izvedbu ukojoj se moglo u`ivati. U tom su izda -nju i brioznija tempa imala svojeopravda nje.

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

Matija Dedi} u Tvornici

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

BA

[T

INA

DAV

OR

HRV

OJ

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 11

12

Povodom praizvedbe folklornog baleta s pjeva njem Veronika Desini}ka u HNK u Vara`dinu i izvedbe u KD VatroslavaLisin skog u Zagrebu

TU@NA SMRTI^ICA KAJ SINAPRAVILA?Pi{e: dr. Zdenka Weber

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

Iz hrvat ske zbor ske glaz be

NOVO DJELO DAVORINA KEMPFA:Ave Maria za mezzosopran, alt, `en ski zbor i orgu lje

Fra njeva~ka crkva u Sa moboru ugos tila je 1. o`ujka 2007.Hrvat ski pjeva~ki zbor Ivan pl. Zajc te nje gove gostepjeva~e Kristinu Beck–Ku kav~i} (mezzo sopr an), Bi ljanu

Keseri} Ko{}al (alt) i Ivana [atali}a (bas) te Mirtu Kudrnu (orgu -lje). Diri girao je stalni dirigent Zlatan Sindi~i}, jedan od osniva~aZbora koji djeluje od 1983. i u pos ljed njih nekoliko godina bi lje`izapa ̀ ene uspjehe u zem lji i inozemstvu. Kao so li sti nastupili sui neki ~lanovi Zbora.

Na programu su bile skladbe Ave Maria Ivana pl. Zajca, MolitvaFra nje Dugana, Canite et psalite i Quam pulchra es IvanaLuka~i}a, dva madrigala Bje{e dan i Plavo kad nebo tone Ivanapl. Zajca, Mjese~ina Blagoja Berse, Ljubov svjataja ru skogaskladate lja Georgija Sviridova, Jedro Gospod nje TomislavaUhlika, Laudate Dominum Tomasa Cecchinija, Svr{i stopi mojeKrste Odaka i Lauda Jerusalem Dominum (za pet solista, zbor iorgu lje) Ivana [iben~anina. Bi ljana Keseri} Ko{}al otpjevala jeariju Ombra mai fu iz opere Xerxes G. F. Händela, a KristinaBeck–Kukav~i} motetAgnus Dei Ivane Lang. Objesolistice pratila je na orgu -ljama Mirta Kudrna.

Promi~u}i zbor sko stvara -la{tvo suvremenih hrvat skihskladate lja, dirigent ZlatanSindi~i} i Zbor Ivan pl. Zajcuvrstili su u program kon -certa i jednu praizvedbu,skladbu Ave Maria zamezzo sopran, alt, `en skizbor i orgu lje DavorinaKem pfa. Iako je partituraobjav ljena u prilogu ~asopisa Sv. Cecilija iz 2003., ovo je, ~ini se,bila prva izvedba djela u Hrvat skoj. Skladba se formalno mo`epodijeliti u dva dijela. Njezin prvi dio, molitvu Ave Maria, donosesolistice u stalnoj imitaciji koja u po~etku odgovara tonalnomeodgovoru u fugi, dok je molitva Sancta Maria povjerenahomofono koncipiranom troglasnome `en skom zboru i zavr{avaplagalnom kadencom u B–tonalitetu. U dionica orgu ljapredvi|ena su dva manuala (i pedal), pa je skladbu mogu}eizvesti i na instrumentima skromnijih mogu}nosti, ali premato~no odre|enoj registraciji kako je zapisao skladate lj i uzsolistice i zbor koji }e savladati visoke tehni~ke zahtjeve teostvariti dojm ljivu i te~nu izvedbu kakvu smo ~uli na praizvedbiu Samoboru. (mr. S nje`ana Miklau{i}–]eran)

NOVO DJELO DAVORA BOBI]A: Koncert za bajan i orkestar

Izvedba novoga djela uvijek predstav lja o~ekiva nje i znati`e -lju, pogotovo kada se radi o skladate lju koji nas pos ljed njihgodina uvjerava u nepobitnu inventivnost autor skog zapisa

glaz be. Vara`din ski skladate lj Davor Bobi} sve pouzdanijezauzima istaknuto mjesto me|u hrvat skim skladate ljima i u tomeje poseban jer svoju pa` nju rado pokla nja instrumentima koje seina~e rje|e ~uje na koncertnim podijima. Takav je i njegovEshaton concerto za bayan i orkestar, »prvi koncert te vrste upovijesti hrvat ske glaz be«, kako se navodi u program skoj bi -lje{ci. Iako koncertna harmonika ima svoj repertoar, solisti~kinastup s komornim orkestrom je pogodnost za bravurozno bav -lje nje tim instrumentom. Bayanist Miran Vaupoti}, dobitnik nizapresti`nih nagrada nakon diplome na Odsjeku za harmoniku priFilozof skom fakultetu u Puli u klasi prof. Denisa Modru{ana ipolaznik majstor skih te~ajeva kod istaknutih svjet skih pedagoga,izuzetno je spreman odgovoriti i najzahtjevnijoj partituri. Bobi} odbayana tra`i puninu zvuka u gustim naslagama, razra|ujetematiku izvanglaz benog polazi{ta o eshatonu kao »drugomIsusovom dola sku« u dramati~nim kliktajima i, kao {to je zapisaosam autor, »jeca njem guda~kih uzdisaja«. Eshaton concertopisan je u kontinuitetu triju opre~nih ugo|aja daju}i trajno primatbayanu koji zvu~i gusto}om orgu lja{kog intenziteta i na pozadiniorkestralne matrice ostvaruje karakteristi~nu snagu pregnantnesonornosti. Nakon praizvedbe 2002. s orkestrom Sloven skefilharmonije i solistom Borutom Zago ran skim, bila je ovo prvahrvat ska izvedba koja je, sude}i prema dugotraj nom p lje sku,

odu{evila zagreba~ku pu -bliku. Novo djelo DavoraBobi}a izveo je Hrvat skikomorni or ke star pod rav -na njem Tomi slava Fa~i -nija na koncertu odr ̀ a -nom 5. o`ujka u dvoraniHrvat skog glaz be nog za -voda. Na programu sujo{ bile Händelova Mu zikana vodi, 1. suita za or -kestar u F–duru i Hay d -nova Simfonija br. 45 ufis–molu (»Simfonija ras -tan ka«) koje je Hrvat skikomorni or kestar izveosklad no i stil ski dotjerano.(dr. Zdenka Weber)

Davor Bobi}

Ansambl narodnih ple -sova i pjesama Hrvat -ske Lado, visoko cije -

njen po svojemu izuzetnomprofesionalizmu, iza {ao jepred publiku u Vara`dinu iZagrebu s novim pothvatomi izazvao ovacije. Najav ljivankao poseban doga|aj, taj jepothvat prigodom pra izved -be 9. o`ujka i prve premijere10. o`ujka u Hr vat skom nar-odnom kazali{tu u Vara ̀ dinupopu njenom do pos ljed njegmjesta, kao i prigodom drugepremijere 12. o`ujka u Kon-certnoj dvorani V. Lisin skogu Zagrebu, u kojoj je tako|erbilo te{ko na}i slobodnomjesto, potvrdio svoju po -seb nost i izuzet nost u glaz -beno–scen skoj ponudi. I tone samo u hrvat skim okvirima.

Ve}ina nacionalnih umjetni~kih tvor birado se inspirirala legendama koje su seo povijesnim li~nostima zadr`ale u nar-odnom pripovijeda nju. Hrvat ska umjet-ni~ka tvorba na podru~ju bilo baleta bi-lo opere, a ta su podru~ja u ovomslu~aju u sredi{tu pa` nje, s takvim te -mama nije osobito bogata. Osim razdob -lja nacionalnog smjera izme|u dvajusvjet skih ratova, osobito dvadesetih itridesetih godina 20. sto lje}a kada nas-taju baleti Licitar sko srce (1924.) i Imbrekz nosom (1934.) Kre{imira Baranovi}a,\avo u selu (1935.) Frana Lhotke teopere Stri`e no–ko {eno (1932.) Kre{imiraBaranovi}a, Dorica ple{e (1934.) KrsteOdaka i Ero s onoga svijeta (1935.), danabrojimo samo one naslove koji supokazali ve}u `ivotnost na sceni, iako sedanas jo{ repertoarno izvode samoLhotkin balet \avo u selu i Gotov~evaopera Ero s onoga svijeta, u kasnijim surazdob ljima skladate lji mnogo rje|e po-sizali za narodnim bajkama. Pri tome bisvaki od navedenih naslova va ljalopobli`e opisati jer se u svim slu~ajevimai ne radi o legendama kao osnovi scenar-ija/libreta. Me|utim, deta ljnije bav lje -nje nazna~enom problematikom nije uovoj prilici neophodno. Dovo ljno jekonstatirati da su hrvat ski skladate lji ikoreografi uglavnom u razdob lju doDrugog svjet skog rata te`ili stvara njunacionalnog repertoara baziranog nafolklorni elementima. Dakle, odakle sa-da, 2007. godine, poticaj za folklornibalet s pjeva njem?!

Lado i Dinko Bogdani} u potrazi zanovim izazovomJedan od mogu}ih odgovora na gorepostav ljeno pita nje mogu}e je na}i u ~i -njenici da u isk lju~ivo folklornomplesnom i pjeva~kom izrazu AnsamblLado ne nalazi dovo ljno izazova i spre-man je za druk~ije avanture. [to se pakti~e uglednog baletnog umjetnika i ko-reografa Dinka Bogdani}a (ma nje jezacijelo poznato da je on svoju plesa~kukarijeru zapo~eo upravo kao »vje` -benik« u Ladu!), nakon gromoglasnihuspjeha s Baletom HNK u Zagrebu ijednako tako glasnim odla skom s mjes-ta direktora zagreba~kog Baleta, njegovkreativni potencijal nedvojbeno vapi zanovim izazovima. Rje~ju, dvije su se~e` nje za novim pothvatom susrele uzbaletnu partituru nastalu u glaz benoj ra-dionici sve afirmiranijeg vara ̀ din skogskladate lja Davora Bobi}a. Pri tome jeAn sam bl narodnih plesova i pjesama podefiniciji sugerirao folklornu pro -venijenciju novog rezultata, Dinko Bog-

dani}, uz folklornu je stranu plesa lo-gi~no ple dirao i za ba let ni izraz, a DavorBobi} je sve te afinitete objedinio parti-turom koja je sposobna udovo ljiti svakojod postoje}ih te` nji. Pri tome va lja is-taknuti da su ~lanovi Lada, poslovi~noprofesionalni, savladali balet ne ele-mente potrebne za izvo|e nje baletnihbrojeva u ~emu je svaka an sambl scenai svaki pas de deux otplesan na dojm ljivna~in oku ugodnih figura (Iva Sekulakao Veronika i Dubravko Radi} kaoFridrik, Tamara Horvat u ulozi Eliza-bete Frankopan, prve Fridrikove `ene upas de deux s Du bravkom Radi}em teIrena Matica kao Barbara Ce lj ska i Mi -ljenko Pi{kori} kao Herman II. Ce lj ski).

Glazba na tragu prauzora ljepotePo~etak tragi~ne legende iz hrvat skenarodne ba{tine sugerira animiraju}edjelova nje na skladate lja: »U dugimzim skim olujnim no}ima uz zov i krikvelike sove, pokoji se put ~uje jeca njeVeronike, lijepe seo ske djevojke koja jeu petnaestom sto lje}u `ivjela u slikovit-om selu Desini}u podno gordog VelikogTabora, u kojem je stolovao mo}ni banHr vat ske grof Herman II. Ce lj ski.« Tuje i njegov lijepi sin Fridrik koji se,dakako, za ljub ljuje u Veroniku. Ne -dozvo ljena ljubav mladog grofa i seo skedjevojke neminovno upu }uje natragi~ni zavr{etak. Iako se Fridrikovasestra Barbara Ce lj ska zala`e za oslo-ba|a nje brata, otac je neumo ljiv. Fridrikje zatvoren, a Veronika, unato~ oslo-ba|aju}oj presudi sudaca, zadav ljena.

Glazba prekida ti{inu o~ekiva nja du bo -kim orkestralnim tonovima koji se po-lako pretvaraju u melodiju. Na pozor-nicu dolazi `en ski dio an sambla i uukusno stiliziranim narodim no{ njama(kostimografki nje Ika [komr lj i DianaKosec–Bo u rek), uz pjev, zapo~i nje pred-stava kao veliko narodno vese lje na ko-jem }e se Veronika i Fridrik ugledati iza ljubiti. Skladate lj crpi na izvorima nar-odne glaz be nikada ju ne citiraju}i, in-spirira se zvukovima nje`ne harfe(solisti~ki kao prat nja za pas de deuxmladih ljubavnika), sjedi njuje zvu kov -nost puha~a orkestra Hrvat ske voj ske sguda~ima i tam bura{ima Lada, iznalaziuvijek nove ritmi~ke kombinacije kojekoreografu omogu}uju bogato varira njeplesnih koraka i formacija, bub njevimanajav ljuje tragi~nost ishoda (Bub njar skiansambl Rudiment iz Vara`dina). I akonijemi duet Elizabete i Fridrika temu{ki ansambl »a capella« ostav ljajudojam predugog traja nja, to je zbog toga{to Bobi}eva glaz ba tra`i prisutnost i ne-

dostaje kada je nema. Naime, Bobi}evglaz beni izraz ~ini rad nju baleta razum -ljivijom, on je tradicionalan u idiomu, ato odgovara i koreograf skoj intenciji.Simptomati~no je da nema autora sce-narija. Surad nja skladate lja i koreografaostvarivala se o~ito kroz iznala`e nje rje -{e nja o tijeku pri~e i odre|iva nju scen -skog doga|a nja. U tome mo`da i nisusvi dijelovi do kraja obja{ njivi (zbog~ega, primjerice, Veronika hoda po ra-menima redovnika?).

Za pjevani dio folklornog baleta Veroni-ka Desini}ka skladate lj je oda brao naro-dne tekstove na kajkav skom narje~ju i utome je ostao vjeran regionalnom izvo -ri{tu legende. Pa ako je u vara`din skimizvedbama zbog lo{ijeg ozvu~e nja izo -stalo razumijeva nje teksta, zagre ba~ kanam je izvedba donekle pomogla u tomrazumijeva nju pa se tako ra zumjelo i»tepa nje« smrti kojom je Veronika ka` -njena za zabra njenu ljubav. Ali i to jerazumijeva nje bilo samo fragmentarno.Pjeva nje otvor enih glasova zbora Ladabilo je tako tek glaz bena nadopunaukupnosti zvu~a nja koje pouzdanomrukom vodi dirigent Dra`en Kurilov~an.

I u vokalnim dionicama Davor Bobi}stilizira folklornu glaz bu koja s or kes -tralnim koloritom ~ini jedinstvo izrazatrajno zaokup ljenog iznala`e njem es-tetike lijepoga. Radi se, naime, o skla -date lju koji zna la~ki gradi na elementi-ma zvuka i melodij sko–harmonij skihsklopova koji se `ele dopasti. U tome isolo na cimbalu ima svoju funkciju kao{to i guda~ki zvuk u kontrastu zvu~a njabisernica ostvaruje ugo |aje raznolikakolorita primjerenog razli~itim emo-cionalnim sta njima plesa~a. Razli~itostemocija podcrtava i oblikova nje svjetla(Deni [esni}) koje je u zagreba~kojizvedbi bilo dojm ljivije nego u vara`din -skim prezentacijama.

Zak lju~no, publika je na svim izvedba-ma instinktivno osjetila da se radi opoku{aju ne~eg novog i tu je hrabrostnagradila burnim p lje skom, sve do diza -nja u ~ast autorima umjetni~kog do -ga|aja. U tome je osobito vara`din skapublika izra`avala ponos da se radi oskla date lju Vara`dincu. Folklorni balet spjeva njem Veronika Desini}ka, pisan zaAnsambl Lado, krenuo je u svijet s do-brih pozicija svi|a nja nakon prvog sus-reta. A za novu kombinaciju glaz -beno–scen skog djela koje u umjetni~kuponudu uvodi obradu nacionalne leg-ende na po~etku 21. sto lje}a to nije ma-lo. Vremenu usprkos!

IZ S

KLA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

Veronika i Fridrik

Davorin Kempf

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 12

13

HRVATSKI AUTORI I MLADI GLAZBENICIF i n a l e 4 0 . T r i b i n e m l a d i h g l a z b e n i h u m j e t n i k a D a r k o L u k i }

Pi{e: Bojana Ple}a{

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

Ciklus Cantus Ansambl & Lisin ski: Druga be~ka {kola i ma|ar ska glaz ba 20. sto lje}a

Dva precizna Cantusova koncertna hica Pi{e: Sa nja Raca

Od 22. sije~ nja do 2. trav nja u Maloj dvo-rani V. Lisin skog odr`ano je pet kon-cerata iz ciklusa Mladi u Lisin skom, u

okviru 40. tribine mladih glaz benih umjetnikaDarko Luki} Hrvat skog dru{tva glaz benih um-jetnika.

Svoje su svira~ko umije}e publici i Stru~nojkomisiji predstavili flautistica Helena Poto~nikuz klavir sku prat nju Lovorke Neme{ Dular(22. sije~ nja), klarinetist Mihael Paar uz prat -nju Petre Gilming (12. ve lja~e), flautistica IvaZbo`inek Janu{i} uz prat nju Marijane Kom -ljenovi} (12. o`ujka) te pijanistice Kristina Cvi-tani} na recitalu 19. o`ujka i Zrinka Ivan~i}, 2.trav nja. Svje`im interpretacijama i poletommladi su glaz benici ponovno potvrdili nu`nostpostoja nja i opstanka te manifestacije uz ~ijusu pomo} generacije prije njih u{le u okri lje re-produktivne glaz bene umjetnosti. Uz TribinuDarko Luki} koja ve} nekoliko deset lje}a njeguje tradiciju promica nja mladih perspek-tivnih glaz benika, s istim su ci ljem pos ljed njihgodina uteme ljena jo{ dva ciklusa — izvrsnoprihva}eni Virtuoso u dvorani HGZ–a te Mladiglaz benici u Matici hrvat skoj koji predstav ljamla|e nara{taje glaz benika.

April Brune Bjelin skogDvadeset{estogodi{ nja flautistica Helena Po-to~nik diplomirala je i magistrirala flautu uklasi prof. Marine Novak na zagreba~kojMuzi~koj akademiji. Uz solisti~ke nastupe uHrvat skoj i inozemstvu svirala je u brojnimansamblima i orkestrima te se usavr{avala koduglednih pedagoga. Za svoj koncert odabralaje tri skladbe hrvat skih autora, otvoriv{i ga

Sonatinom za flautu i klavir — April BruneBjelin skog. Uz pouzdanu prat nju sloven ske pi-janistice Lovorke Neme{ Dular ostvarila jeslikovitu i cjelovitu izvedbu triju kontrastnihstavaka, od lepr{avog, pastoralnog Sun~ano...,preko tmurnog drugog stavka Obla~no s grm -ljavinom..., do zavr{nog, poletnog ...opet sun ~a -no. Kao spretna i samouvjere-na solistica, u nastavku sepredstavila i karakternim Tri-ma poeti~nim etidama za flautusolo Rudolfa Matza te `ivopis-nim Capricciom za flautu soloa. o. 74 Davora Bobi}a.

Suita An|elka Klobu~ara iPastorale Branimira Saka~aKlarinetist Mihael Paar diplo -mirao je na zagreba~kojMuzi~koj akademiji u klasiprof. Josipa Ton`eti}a, aposlijediplom ski studij zavr{iona Mozarteumu u Salzburgu.Uz surad nju s mnogim hrvat -skim orkestrima i osvojene nagrade na dr`avn-im i me|unarodnim natjeca njima, aktivno sebavi sklada njem. Za svoj program ski {arolikrecital, koji je uz vrsnu klavir sku prat nju PetreGilming odr`ao u ve lja~i, odabrao je i~etverostava~nu Suitu An|elka Klobu~araskladanu 1970. i posve}enu klarinetistu G.Cavallinu. Djelo obi lje`eno skladate ljevimprepoznat ljivim neoklasi~nim stilom, Paar jeizveo predano i usredoto~eno.

Mjesec dana kasnije publici se predstavila jo{jedna flautistica, Iva Zbo`inek Janu{i}, koja je

dodiplom ski studij zavr{ila u klasi prof. VesneKo{ir na Muzi~koj akademiji, gdje je ove go-dine i magistrirala. U raznolik koncertni reper-toar, umjetnica je, uz glasovir sku prat nju Mar-ijane Kom ljenovi}, uklopila i skladbu Branimi-ra Saka~a, Pastorale iz njegove scen ske glaz beza dramu Krvava svadba Federica Garcie

Lorce. Interpretaciju mladeflautistice obi lje`ili su {iroki di-nami~ki raspon i vjerno izno{e -nje dramati~noga glaz benogsadr`aja skladbe.

Diabolezza Ive Josipovi}a i Ku -ljeri}ev Silben ski tanacPijanistica Kristina Cvitani}, do-bitnica Rektorove nagrade(diplomirala u klasi prof. Dalibo-ra Cikojevi}a, a poslijediplom skistudij zavr{ila kod prof. \or|aStanettija), za svoj je recitalodabrala program prete`noduhovne i dramati~ne naravi ukojemu je svoje mjesto na{la i

Diabolezza Ive Josipovi}a. Ma{tovitu vizijuzadane skladbe s ovogodi{ njega 3. EPTAme|unarodnog pijanisti~kog natjeca njaSvetislav Stan~i}, Kristina Cvitani} iznijela jeuvjer ljivo, promi{ ljeno oblikuju}i njezine dina-mi~ke kontraste.

^etrdesetu Tribinu Darko Luki} zak lju~ila jepijanistica Zrinka Ivan~i} ~iji je recital biosatkan ve}inom od virtuoznih romanti~ar skihdjela. Dobitnica brojnih nagrada na dr`avnim ime|unarodnim natjeca njima, koja je studijglasovira zavr{ila u klasi prof. Damira

Seko{ana, a poslijediplom ski studij kodprof. Vladimira Krpana na Muzi~kojakademiji u Zagrebu, `ustro je i spretnointerpretirala `ivopisnu skladbu Na na~insilben skog tanca Igora Ku ljeri}a. U djelu sefiligran ski isprepli}u suvremena skladate -lj ska strem lje nja za`ivjela u zvuku klavirai melodioznom narodnom plesu s otokaSilbe.

Laureati 40. tribine mladih glaz benihumjetnika Darko Luki}Nakon koncerta pro{logodi{ njih pobjed-nika Tribine Darko Luki}, violon~elisticeKajane Pa~ko i pijanista Dina Kalebote(16. trav nja, Mala dvorana V. Lisin skog),dva tjedna kasnije odr`an je sve~ani kon-cert nagra|enih na jubilarnom 40. izda njuTribine kada su pobjednicima uru~ene inagrade. Ocje njiva~ki sud u sastavu EminArmano, predsjednik, Branka Beretovac— Vondra~ek, Vi{ nja Po`gaj, GoranBakra~, Josip Ton`eti}, Prerad Deti~ek,Marko Ru`djak (u ime HDS–a) i JelenaCari} (u ime KDVL), Nagradu Darko Lu-ki} dodijelio je pijanistici Zrinki Ivan~i}, aDiplomu Darko Luki} violon~elistu JasenuChelfiju. Nagrada HDS–a za najbo ljuizvedbu djela hrvat skog skladate lja, SuiteAn|elka Klobu~ara, pripala je klarinetistuMihaelu Paaru. Od ove sezone ustanov -ljena Nagrada Koncertne dvorane V. Lisin -skoga dodije ljena je flautistici Heleni Po-to~nik.

Urazmaku od samo petnaest dana, Can-tus Ansambl odr`ao je dva koncerta usvom ciklusu, a posvetio ih je Drugoj

be~koj {koli (dirigent Berislav [ipu{) i ma|ar -skoj glaz bi 20. sto lje}a (dirigent Mladen Tar-buk). Svi su opusi bili repertoarno potpunonovi i time je davno prema{en broj od stotinuskladbi koliko su ih do sada predstavili. Od to-ga je polovica bila praizvedbi. Mogu}e je da suneka od djela (Anton Webern, Alban Berg,Arnold Schönberg, Béla Bartók, GyörgyKurtág, György Ligeti) na koncertima odr`an-ima 18. ve lja~e i 5. o`ujka u Maloj dvorani Va-troslava Lisin skog do`ivjela i hrvat skupraizvedbu. Uz izvedbe Druge be~ke {kole,kao minijaturni ciklus unutar ciklusa, Hrvati-ma se zasebnim koncertom pridru`io be~kiMerlin Ansambl te dr. sc. Christian Meyer,ravnate lj Centra Arnold Schönberg Wien koji

je u dvorani HDS odr`ao predava nje o dana{-njoj recepciji Schönbergove umjetnosti. Oni suina~e (Merlin, Centar i ravnate lj) ~estidoma}ini i partneri na{em ansamblu u Austri-ji.

Kao jedini u svojoj vrsti na nacionalnoj glaz -benoj sceni, Cantus Ansambl i Berislav [ipu{stekli su veliku prednost profiliranim reper-toarom i tako|er odli~nim izvedbama. Te dvi-je karakterne osobine donose sigurnost njimasamima i publici koju ~ini puno mladosti, dos-ta skladate lja i glaz benika uop}e. Cehov skiprofesionalci ina~e nisu laka skupina, a u ra -sko{i koncertne ponude te{ko ih je iznenaditii pridobiti, {to }e re}i da izbor naslova, razno-likost i kvaliteta imaju onu vrstu vrijednostikoja na koncerte Cantus Ansambla privla~i i tunajosjet ljiviju skupinu. Tko pamti razdob ljeMuzi~kog salona (hvala profesoru Nik{i Gligi

na tome) u okviru Student skog centra koji jesvoj kultni status stekao kao nosite lj urbane,alternativne i eksperimentalne zagreba~ke, paonda i hrvat ske scene vrlo relevantne ume|unarodnim okvirima, jasno mu je da uskladu s promjenama koje donosi vrijeme, sa-da imamo sli~no `ari{te vezano uz suvremenuumjetnost.

Student ski centar bio je {ezdesetih i sedamde-setih godina za mnoge generacije sredi{te svi-jeta. Tada je pokrenut i Teatar &TD, akreatori su bili Vjeran Zuppa, dizajner MihajloArsov ski, Nik{a Gligo (Muzi~ki salon), IvanLadislav Galeta (MM centar) te @elimirKo{~evi} i Vladimir Gudac (Galerija SC). Ko-liko je neobi~no, toliko je ve}postalo prihvat ljivo da o njihovuradu i cijelom ovom razdob ljunema monograf skog izda nja. Os-

obno do`iv ljavam nastoja nja Berislava[ipu{a i Cantusovaca te svih pridru`enihumjetnika koji su dio njihova koncepta,poput skladate lja Mladena Tarbuka, diri-genta na »ma|ar skom« koncertu kao nas -ljednike jedne know–how epohe bez kojebi bili, prosu|ujem, propulzivna, ali konz-ervativna kulturna sredina. Ono {to smoimali s Biennalom jedan put u dvije go-dine, oni su pru`ali cijele godine.

Vra}aju}i se na koncerte u ve lja~i i o`ujkuu ciklusu Cantus Ansambl & Lisin skiisti~em izvrsne goste, Francu ski njuLouise Sibourd, Vedrana Koce lja (zapamtiti s Nik{om Bobetkom, Filipom

Fakom i Srebrenkom Po ljak uKurtágovu Rückblick, Altes und Neues)te Lidiju Horvat Du njko, HelenuLuci} i Josipa Le{aju, {armantnutrojku iz Ligetijevih Aventures. Tu sutako|er cijeli Cantus Ansambl, njihovi dirigenti i ~lanovi Cantusa,Srebrenka Po ljak i Ivan Novinc, vir-tuozni u Bergovu Komornom kon-certu za glasovir, violinu i trinaestpuha~a, kao i udara ljka{i Vojislav^i~i} i Marko Mihajlovi} (Sonata zadva klavira i udara ljke B. Bartóka).

Ukratko, bila su to dva precizna hi-ca »u sridu«, pravi uvod u njihoveovogodi{ nje biennal ske nastupe.

Tko pamti razdob lje Muzi~kog salona (hvala pro-fesoru Nik{i Gligi na tome) u okviru Student skogcentra koji je svoj kultni status stekao kao nosite ljurbane, alternativne i eksperimentalnezagreba~ke, pa onda i hrvat ske scene vrlo rele-vantne u me|unarodnim okvirima, jasno mu je dau skladu s promjenama koje donosi vrijeme, sadaimamo sli~no `ari{te vezano uz suvremenu umjet-nost.

Mihael Paar

MIR

O M

ARTI

NI]

CIK

LU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

C

IKLU

SI

N

AT

JE

CA

NJA

N

AT

JE

CA

NJA

N

AT

JE

CA

NJA

N

AT

JE

CA

NJA

N

AT

JE

CA

NJA

N

AT

JE

CA

NJA

N

AT

JE

CA

NJA

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 13

14

Predstav ljen album Kolekcija povodom dvadest godina djelova nja Damira Po{e

SAMOTNIK, PUTNIK I TRAGA^Pi{e: Dalibor Paulik

Rijetka su izda nja koja predstav ljajukantautore ili {ansonijere jer su ~estoozna~ena kao nekomercijalna. Stoga

CD Kolekcija Damira Po{e u izda nju Dina-tona zavre|uje pozornost tim vi{e jer je de-seti nosa~ zvuka, izbor iz jednog razdob lja njegova stvarala~kog opusa. Na predstav lja -nju 6. o`ujka u dvorani Hrvat skoga dru{tvaskladate lja, odr`anoj u povodu dvadesetegodi{ njice djelova nja, Po{a je, nakonuvodne rije~i Dalibora Paulika, predstavionekoliko skladbi uz pomo} svojih prijate ljaVedrana Bo`i}a i Ismeta Kurtovi}a te kan-tautorice iz Be~a Vivien Gjurin.

Kolekcija sadr`i trinaest pjesama koje Po{a potpisuje kao autor glaz be i tekstova te izvo|a~uz surad nju uglednih glaz benika poput Brane Lamberta @ivkovi}a, Vedrana Bo`i}a, DrageMlinarca, Ismeta Kurtovi}a, Zorana Ja{eka, Davora Jako~evi}a, od kojih se neki, poputKre{imira Oblaka i Juraja Grosingera, pojav ljuju i kao producenti, a izvr{ni producent jeIvan Va nja Lisak. Zanim ljivost je da mnoge snimke nakon dvadeset godina potvr|ujukvalitetu `ive studij ske svirke glaz benika i uspje{an mastering Juraja Grosingera.Likovnom oblikova nju pomogla je i Vivien Gjurin ilustracijom na naslovnici, a autorposebno zahva ljuje Peteru Infeldu, glaz beniku, opernom pjeva~u, prijate lju, vlasnikuznane tvrtke Thomastik, proizvo|a~u `ica za glaz bala, sponzoru Po{inih izdava~kih projeka-ta.

Po{a stvara osobni stil kojim ve} godinama djeluje u na{oj sredini, prkose}i vremenu inadolaze}im komercijalnim stil skim usmjere njima popularne glaz be. Duh overock–balade, urbane pjesme, odmak je od uobi~ajenih {ansonijer skih kanona te sepotvr|uje na brojnim koncertima, u kontaktu s klup skom publikom u zem lji i inozem-stvu. Album sadr`i pjesme razli~itog ugo|aja, ali istog autor skog rukopisa. Kroz sve seprovla~e iste teme ljubavi, boemstva, putova nja, luta nja, prola ska vremena i stalnih upita.Me|u pjesmama nalazimo ve} poznate balade Stigao sam u veliki grad (o pjesniku, koferui traga nju za ljud sko{}u), Ljubav je kao varka i Reci da me voli{ (o susretu ujesen, traga njuza ljubavnom sre}om). U tom su ugo|aju i Voli me cijelu no}, Mjese~ev zov, Ne ljuti se na mene(o zaboravu, traga nju), Balada u h molu (o luta nju gradom) i Trebam te iz koje bi lje`imo sti-hove »U zoru kad legnem / pokrivat }u te naj ljep{im pjesmama«. Ritmi~nijeg su ugo|ajaSad vidim sve {to u sebi krije{, Svaki dan te gledam, Ostani tu jo{ malo i Zaboravit }u sve te pjev-na Malena.

Poruka pjeva~a samotnika, putnika i traga~a ~iji je izbor pjesma koja bje`i od glamura na-jve}a je vrijednost Po{ina izraza. On ne tra`i da bude slav ljen pod b lje{tavim svjetlomestradne pozornice, on bje`i u intimu, naprosto `eli da ga se ~uje u buci svijeta punog be-smisla.

U Kolekciji izostaje tema satire, duhovitosti (Navijork, Daj pare, gospodare), {to je bila ja~astrana njegove kasnije stvarala~ke faze. Ovdje je dominantna uloga samotnika i traga~a. Uodnosu na zvukovnu ~isto}u studij skog materijala, osobno vi{e zagovaram unplugged vari-jantu izvornog pjeva~a, uz prat nju gitare i usne harmonike, siroviju i bli`u klup skomugo|aju. Stoga se o~ekuje s ljede}i Po{in album takvog kantautor skog izraza.

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

Predstav ljen nosa~ zvukaBranka Sep~i}a u izda njuHDGU–a

UDru{tvu sveu~ili{nih nastavnika u Zagrebuposthumno je 30. o`ujka predstav ljen nosa~zvuka pijanista Branka Sep~i}a, po~asnog

~lana Hrvat skog dru{tva glaz benih umjetnika(HDGU). Nakon prvog nosa~a zvuka u izda njuHDGU–a posve}ena pijanistu Stjepanu Radi}u iz2003., najnoviji uradak obuhva}a Sep~i}eve izvedbedjela velikih romanti~ara — Simfonij ske varijacije zaklavir i orkestar Cesara Francka, Koncert za klavir iorkestar u a–molu, op. 54 Roberta Schumanna iKoncert za klavir i orkestar u Es–duru Franza Lisz-ta, pru`aju}i presjek njegova `ivopisnogumjetni~kog puta i svestrane umjetni~ke osobnosti.Uz Branka Sep~i}a u izvedbama sudjeluju Simfonij -ski orkestar RTZ, odnosno Zagreba~ki simfoni~ariRTZ te dirigenti Igor Gjadrov i Josef Daniel. Snimkeiz 1961. (Franck), 1983. (Schumann) i 1976. (Liszt)ustupio je Hrvat ski radio. Svojim najnovijim projek-tom HDGU nastav lja tradiciju promica njaumjetni~kog stvarala{tva hrvat skih glaz benika. (B.P.)

Udruga Hrvat ski dje~ji festival raspisuje

NATJE^AJza pjesme koje }e biti izvedene na

XIV. Hrvat skom dje~jem festivalu Zagreb2007. u Koncertnoj dvorani Vatroslava

Lisin skog u nedje lju 4. studenog 2007. go-dine pod motom

Djeca nose svjetove na dlanu.

@e lja je organizatora stvoriti priredbuvrhun ske kakvo}e u glaz benom i scen skomizrazu, a Stru~no povjerenstvo posebnu }e

pozornost dati kvaliteti, raznolikosti teodgojnoj vrijednosti stihova i glaz be.

Pjesme se natje~u u kategoriji pjesme zadjecu (do 13 godina starosti) za zbor

(obavezan solista uz prat nju zbora). Djelase {a lju kao melodij ska linija s upisanim

harmonijama i tekstom (dva primjerka) tetri primjerka teksta.

Autor treba poslati i kvalitetno izra|enusnimku pjesme na kaseti (ili CD–u), pomogu}nosti takvu kakvom je zami{ lja zafestival sko izvo|e nje. Autorima se pre-

poru~uje bli ska surad nja s izvo|a~ima —dje~jim zborovima. Pjesme poslane na nat-

je~aj ne smiju biti javno izvo|ene prijeFestivala, ni snim ljene na nosa~e zvuka.

Autori pjesama odabranih za festival skuizvedbu prenose na Festival prava daskladbe izvede, ti ska i prenosi putem

medija i televizije te da ih snimi na nosa~ezvuka, odnosno da svaka ili neka od tihprava prenese na tre}u osobu. Sva ostala

prava pripadaju autorima.

Izvo|a~i pjesama koji }e sudjelovati naFestivalu obvezuju se u svrhu izdava nja

nosa~a zvuka otkupiti 20 CD–a u dogovorus Cantusom.

Zbog sigurnosnih razloga u Koncertnojdvorani Vatroslava Lisin skog bit }e sma -njen broj sudionika — zborova, a svaki

zbor mo`e sudjelovati s najvi{e dvadeset-petero djece.

Rok predaje radova je 10. lip nja 2007. naadresu Hrvat sko dru{tvo skladate lja,

Berislavi}eva 9, Zagreb, za Hrvat ski dje~jifestival Zagreb 2007.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti natel. 098/650 991 i 01/4856787

(dr. sc. Dalibor Paulik) i na www. hdf. hr

Pi{e: Zvonimir Bajevi}

SILVIJE GLOJNARI]

PortraitCantus / HDS / HRT

Upovodu 70. ro|endana bub njara, skla -date lja, aran`era i dirigenta Silvija Glo-jnari}a, Cantus, HDS i Hrvat ski radio

zajedni~ki su objavili njegov autor ski albumPortrait. On nije potpuni glaz beni i skladate lj -ski prikaz svega {to je {ef– dirigent Big bandaHRT–a napisao, no sukus je to njegovaskladate lj skog fokusa pos ljed njih petnaestakgodina, koliko je na ~elu na{eg jedinog profe-sionalnog jazz orkestra. Osim osvrta na Gloj-nari}ev skladate lj ski rad i skladbe uvr{tene naalbum, treba govoriti i o jedinstvenomorkestru za koji je napisan i koji ga je snimio.Ovo je vrijedno izda nje jo{ jedno prizna njehrvat skome jazzu koji, nakon pro{logodi{ njegCantusovog objav ljiva nja trostrukog autor skogalbuma najdugovje~nijeg dirigenta Big bandaHRT–a Mi ljenka Proha ske, zauzima svoje za-slu`eno mjesto i u kulturi na{e zemlje. Ve}idio skladbi s albuma Glojnari} je napisao upovodu triju koncerata koje je Big bandHRT–a odr`ao u koncertnim sezonamaEurop ske radij ske unije, ~iji je aktivni ~lan iHrvat ski radio. Prilika za pokaziva nje vlastitogskladate lj skog rada i njegovo vrednova nje,iako je on mnogo puta dokazan u surad nji svode}im europ skim orkestrima poput NDR iSFB Big bandova, kao i Big Banda RTVSlovenije, bila je vi{e nego dovo ljan poticaj zapisa nje, no postoji jo{ jedan bitan element zaispu njava nje notnog papira. To su glaz beniciza koje pi{e. Truba~ Davor Kri`i} briljira uskladbama Log 2, Mystic Soul i Silhouettes, doku skladbi Sun Ergos saksofonist Sa{aNestorovi} potvr|uje svoju svestranost ener-gi~nim solom na zurni. Lepeza solista na albu-mu doista je {iroka (Julije Njiko{, Borna [er-car, Arsen Ere{, @e ljko Kova~evi}, Marin Fer-ketin, Zvonko Ko{ak) i na kraju potvr|ujekvalitetu mla|eg nara{taja glaz benika u usp-je{nom spoju sa starijom generacijom, od ko-jih su neki i 40 godina ~lanovi Orkestra.Dokaz njihove uspje{nosti jest podatak da jepos ljed njih godina jedan od ~lanova Orkestraredovito pozivan u Euroradio Big Band, kojizak lju~uje jazz sezonu Europ ske radij ske uni-je. Pote{ko}e ovoga izda nja le`e u produkcijikoja nije sasvim u skladu s teku}im sta njem ueurop skim, pa onda i svjet skim okvirima, noto je tema nekog drugog teksta. Glojnari}evskladate lj ski jezik odaje njegovo klasi~noobrazova nje ponajprije ~estim izboromdodekafon ske tehnike i politonalitetnosti, ko-je na kraju tretira ritmi~kim obrascima jazza.^esta je to pojava u mi ljeu europ skih jazzskladate lja, koji osim tog postupka ~estopose`u prema jeziku avangarde, koja je obi -lje`ila pedesete i {ezdesete godine pro{logasto lje}a. Koncert za kvartet saksofona i big bandpisan je za sjajni Zagreba~ki kvartet saksofona,a pos ljed nji stavak Duke otkriva jo{ jedannepresu{an izvor inspiracije za Glojnari}a, ali iza mnoge druge skladate lje, Dukea Elling-tona, ~ija glaz ba i danas zvu~i jednako svje`e.Fascinaciju »new orleans« stilom Glojnari}zorno i skazuje u skladbi Mystic Soul. ^estitkemaestru Glojnari}u!

13. me|unarodno natjeca nje glaz benemlade`i Lions Grand Prix

Od 12. do 14. trav nja 2007. u Rijeci je odr`ano me|unarodno natjeca nje glaz benemlade`i Lions Grand Prix {to ga organizira Lions klub Rijeka. Flautistica LaticaCameron (17) i pijanist A ljo{a Jurini} (18), oboje iz Zagreba, podijelili su Grand Prix —

prvu nagradu u vrijednosti od pet tisu}a kuna. A ljo{a Jurini} dobio je i nagradu publike na za-vr{nom koncertu finalista. Druga nagrada u vrijednosti od dvije tisu}e kuna pripala je pijanistuStipi Bili}u (15), a tre}a u vrijednosti od tisu}u kuna pijanistu Borisu Kne`evi}u (15), obojici izRijeke. Druga nagrada po va`nosti na natjeca nju za najbo lju izvedbu skladbe hrvat skogskladate lja u vrijednosti od dvije tisu}e kuna, podije ljena je izme|u violinista Klemena Krkleca(16) iz Sloven skih Ko njica za izvedbu Menueta, op. 18 Dore Peja~evi} i Ansambla tambura oddvanaest ~lanova iz Samobora za izvedbu skladbe ^emu `urba? D. Varge. Natjeca nje jeposebno, jer se odr`ava u jedinstvenoj kategoriji. Namije njeno je mladim glaz benicima do 18godina, u~enicima i studentima javnih i privatnih {kola i u~ili{ta, kao i samoukim mladim glaz -benicima. U program koji traje do petnaest minuta, svaki natjecate lj obavezno mora uvrstitijednu skladbu hrvat skog skladate lja. Natjecalo se 40 natjecate lja, a na zavr{nom koncertuodr`anom u rije~koj Filodrammatici nastupilo je 13 finalista. (Davor Schopf)

Potpisan Op}i Ugovor o uvjetima za kori{te njeglaz be u emitira nju putem televizije

Predstavnici Hrvat skog dru{tva skladate lja — Za{tita autor skih muzi~kih prava (HDSZAMP) i Nacionalne udruge televizija (NUT) potpisali su 2. o`ujka 2007. u Stubi~kimToplicama petogodi{ nji Op}i ugovor o uvjetima za kori{te nje glaz be u emitira nju putem

televizije. Ovim ugovorom HDS ZAMP osigurava za 20 ~lanica NUT–a, poduzetnika komerci-jalne televizije, odobre nje za emitira nje glaz benih djela putem televizije, priznaje razli~ite odbitkei popuste te ure|uje pla}a nje naknade nosite ljima susjednih prava: umjetnika — izvo|a~a glaz -benih djela i proizvo|a~a fonograma, za kori{te nje snim ljenih izvedbi djela, a ukupni iznosautor ske naknade i naknade nosite ljima susjednih prava za kori{te nje snim ljenih izvedbi djelautvr|uje se u visini 4% prihoda od reklama, oglasa, sponzor skih emisija ili bilo kojega drugogprihoda vezanog uz emitira nje ~lanice NUT–a. Sukladno Zakonu o autor skom pravu i srodnimpravima svaka televizij ska postaja, kao i radij ska, du`na je pribaviti odobre nje HDS ZAMP–aza javno kori{te nje glaz be u svom emitira nju programa te za to pla}ati odre|enu naknadu, kaoi dostaviti HDS ZAMP–u dnevne liste emitiranih glaz benih djela potrebne za da lj nju raspodjeluprikup ljenih sredstava autorima i nosite ljima prava. Naime, kod televizij skog programa nakna-da se pla}a za svako pojav ljiva nje glaz be u programu, pa tako, primjerice, osim za glaz benespotove, glaz bene emisije, prijenose koncerata i sli~no, glaz bena prava ostvaruju se i za glaz -bu u igranim, dokumentarnim, animiranim filmovima, za {pice, jinglove, najave, za glaz bu usport skim i informativnim emisijama, za pozadin sku glaz bu u reporta`ama, talk show emisija-ma i tako da lje. Novac prikup ljen od televizij skih postaja, raspodje ljuje se prema popisima izve-denih glaz benih djela koje televizij ske postaje dostav ljaju u obliku dnevnih, tjednih i mjese~nihizvje{taja. Potpisani Op}i ugovor zak lju~en je za razdob lje od 1. 1. 2007. do 31. 12. 2011. (AnaKra lj)

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 14

15

Pi{e: \ur|a Otr`an

Edicija: Hrvat ski suvremeni skladate lji

O lja Jela skaCantus

Dobrodo{la relativna promptnost stvar-ala~kog portreta O lje Jela ske svjedo~ida je mogu}e biti a`uran u glaz benoj

praksi, bez koje danas, priznat }emo, svakaprezentnost gubi aktualnost i ~eka neko »bo -lje« vrijeme koje, na `alost, rijetko do|e. Vri-jeme se stvara, pi{u}i, izvode}i, snimaju}i ipripremaju}i albume. Premda je na plo~i goto-vo polovica izvedbi zabi lje`ena 2005., ona jeogledalo i mini portret umjetnika u mladosti,{to bi rekli pisci. Od prvih zrelih, cjelovitihradova, do recentnih skladbi, tu je pred nama15 godina rada skladate ljice odane Mediteranui osje}ajnoj paleti koje meko podneb lje nudi.Radni tijek skladate lji~in je pitom, fluidan ba{kao i njena glaz ba. Bez gr~a, bez prekida, odstudija do skladbi koje {ire raspon izvo|a~a,slu{ate lju je predano na u`iva nje 70–tak minu-ta glaz be koja ne zahtijeva, ne rogobori, neprotestira; koja prvenstveno `eli mirno ispovi-jedati samu svoju tajnovitost, i sku{avati instru-mente kojima se slu`i i tapkati jagodicama pobojama poput impresionista prije stoti njak go-dina. Intimni do`iv ljaj koji ne uti skuje dubokebrazde niti ostav lja neizbrisive pe~ate, intimnido`iv ljaji prona|eni u okolini zadiv ljuju}e ~is-tog svijeta, preneseni u tka nje zvuka da zatitra-ju istim timbrom u du{i slu{ate lja, potaknu nalaganu u skome{anost koja sma njuje te`inu ma-terije i podsje}a na lako}u zraka i vibracije `ice.Izvo|a~i skladbi O lje Jela ske, od gitaristaGorana Liste{a, do majstora Dani Bo{ njaka, alii isto tako vrsne Ane Doman~i} na flauti, doZagreba~kog kvarteta, svi oni odaju nekuspontanu predanost blagoj sigurnosti kojunude Jela skine partiture, osje}aju se kod ku}ei pa` ljivo oslu{kuju ~uju li isto tako rafiniranokao i autorica. Ispod prividne nezahtjevnostiteksture, krije se autor koji je sav u nemiru ipokretu. Jela skine su skice i sli~ice, hirovitepredod`be koje nai|u i nestaju, ustvari jedanimperativ stalne promjene. Te{ko da }e se uopusu O lje Jela ske ikada na}i strukturalnorazbaciva nje predlo{cima ili vehemencije jakihtema i ritmi~kih uzoraka. Previ{e je njezinafantazija podlo`na mijeni da bi imala kad, da bise stigla pozabaviti i~im u teme ljima. Osjetilnafuzija ma{te i obrade njenih izdanaka prebrzoprolazi i va lja je zabi lje`iti u letu, dok je vjetaru jedrima, dok se boje najsjajnije vide, dok kri-la jo{ nisu spu{tena.. Proto~nost i nemir kaoideja zriju u svijesti skladate lji~inoj. Probijajuse i u naslove i postaju leptiri. Vatrenasta bi}akoja lebde i kre}u se, za koja znamo, ali ih ri-jetko vidimo. Tako se prepli}u motivi melodij -skih s ljedova u skladbama zad njeg deset lje}a.Svakako, o svemu tome osnova je muzikalnost,koja je tu da se koristi medijem vremena kaoprotokom za svoj i skaz, pojav ljiva nje i utisak upam}e nju. Lir ski talent je pjesni~ki talent, onvoli ponav lja nja, poput otkucaja srca voli jo{jednom k ljucnuti u iste vode, ali svaki putsli~no, a nikada isto. No, prije lirike je epika, ida nije bilo Ravelove, Satieve i Debussyeveepike, jedna nova lirika ni danas se ne bi moglaozbi ljno poimati. Velika orkestralna platna im-presionista omogu}ila su i nastaja nje ovihvedrih minijatura, vedrih i zbi lj skih. Zavidnoosvje`avaju}ih u hrvat skoj glaz benoj praksi.

After The CrossingRenata Pokupi}, mezzosopran, \ur|eStanetti, glasovir

Kunc, Britten, Bersa

Cantus

After The Crossing, naslov je pos ljed njepjesme iz ciklusa pjesama Bo`idaraKunca posve}enima njegovoj tre}oj

supruzi De Eldi. No ovaj CD, sa`ima i punovi{e od toga, uzmemo li u obzir prelazakstanovitog Rubikona na{e dive RenatePokupi} na me|unarodnu pjeva~ku scenu,na{ih skladate lja Kunca i Berse, koji su tako|erbili i sku{avani `ivotom u razli~itim prelascimaiz jednog u drugi svijet. Mogu}e je i otisakengle skog jezika u popijevkama zastup ljenimna ovom antologij skom nosa~u zvuka u~iniosvoje. U dvostrukom poretku: Kunc, Britten,Bersa pa opet Kunc, Britten, Bersa, samo suBersine pjesme na njema~kom i hrvat skom,dok su Kuncove i Brittenove pjesme na engle -skom. A to, sre}om le`i Renati Pokupi}, pa jeovim albumom ostvarila iznimnu i rijetku pjes-maricu, vrijedno ostvare nje u hrvat skoj glaz -benoj reprodukciji koje }e trajno stil skiozna~iti vokalne skladbe dvojice hrvat skihskladate lja, ali i Brittenove, koje rijetko imamoprilike ~uti. Izra`ajniji Britten gubi u uspored-bi s Kuncom pijanistom, {to \or|e Stanettiodli~no razumije. Tako dobar spoj disciplinira-nog i umjerenog mezzosoprana s bogatom, in-teligentnom i pa` ljivom prat njom mogu} jeako oboje umjetnika osje}a istu vrstu `ara zaskladbe koje interpretiraju. Renati Pokupi}govor nikada nije predstav ljao prepreku, jer jeritmi~ki i artikulacijom oduvijek bila predanazvukovnoj kvaliteti melodije, pa se pjesme naovom albumu doimaju vrlo cjelovito i ujed-na~eno. Intonacija vremena u kojemu supjesme nastajale za pjeva~icu je ne{to {to seosje}a kao fin de siecle, modernizam koji se jo{nije otresao mra~ne magle umornog devet-naestog sto lje}a, koji ka ska sam za sobom u `e -lji da se poput leptira i skobe lja iz gusjenicehipertrofije tonalitetnih zavrzlama i da sedokopa jednostavnosti music halla. Besprijeko-rna izvedba Renate Pokupi} osvaja {armomslu{ate lja, a na dobitku je hrvat ska vokalna liri-ka. Kada nova izvedba Seh du{ dan, nakon Mar-ijane Radev, nimalo ne konkurira prethodnici,ve} oblikuje skladbu nanovo s bogatstvomneke nove osje}ajnosti i bojama novog vreme-na, onda je jasno da je u pita nju velika snagaizvedbe koju treba ispravno procijeniti i cijen-iti. Mo}an je i Britten kada pjeva RenataPokupi}, i on bi jama~no sa zadovo ljstvomposlu{ao njezino pjeva nje uspavanki. Usvakom slu~aju, ovaj album zaslu`uje istaknu-to mjesto u glaz benoj produkciji hrvat ske glaz -be, kako zbog ukusnog izbora pjeva~kih cik-lusa koji napokon dobivaju prikladnuprezentaciju, tako jo{ i vi{e po vrhun skojizvedbi mezzosopranistice sada ve} svjet skogaglasa, Renate Pokupi}. Otvara se `udno pita -nje: je li mogu}e ovoj izuzetno talentiranojglaz benici usaditi poriv za jo{ neispjevanimskladbama na{ih autora koje ~ekaju svoj Ru-bikon? Bila bi to edicija dostojna nekog RedSeala, kojeg tek trebamo stvoriti.

Pi{e: Bojan Mu{}et

AFION

AfionAquarius Records

Uzad nje vrijeme na hrvat skoj scenistasaju sastavi koji koriste elementetradicij ske glaz bu, odnosno kombinira-

ju izraze razli~itih podneb lja. I dok se to uslu~aju izvo|a~a koji kombiniraju, primjerice,kuban sku i brazil sku glaz bu dr`i posveuobi~ajenim, kombinacija hrvat ske, bosan ske imakedon ske glaz be jo{ nije standardna. A up-ravo takvu kombinaciju izvodi Afion, etno {es-torka koja ~estim nastupima sve vi{e stje~enaklonost publike. Njihove skladbe iz Turopo -lja i Me|imurja, ali i one iz okolice Tikve{a ilivrsno odsvirane sevdalinke predstav ljajunovost ne samo zbog pristupa, nego i zbog bo-gatijeg instrumentarija koji prati takvu izved-bu. Glas Lidije Dokuzovi} odli~no zvu~i bezobzira na glaz beni kontekst, a ono po ~emu se skupina svakako izdvaja jest vrlo u~inkovitauporaba flaute. Potpuno izvan svih struja itrendova, Afion na nastupnom albumu oprav-dava status etno klup ske atrakcije i o~itujemogu}nost asimilacije razli~itih tradicij skih ut-jecaja. Posrijedi je, poput malo kojega novogizvo|a~a, istin sko osvje`e nje na doma}ojpop–sceni.

GEGO & PICIGIN BAND

For ski {kojiAquarius Records

Hrvat ska di skograf ska praksa nekolikoputa bi lje`i izdava nje albuma u`ivonakon prvijenca. Filmov mini LP Live

in Kulu{i} jedno je od najbo ljih izda nja svihvremena na ovda{ njim prostorima, a i Psiho-modo pop je nakon prvijenca izdao takav al-bum Live in Amsterdam, koji se pokazao supe-riornim ostatku njihove kasnije di skografije,iako se u trenutku izdava nja to i nije tako ~in-ilo.Gego & Picigin Band su za svoje s -ljedbeni{tvo priredili sli~no izda nje, koje, osimzapisa u`ivo, ima i tri nove pjesme, a kaobonus objav ljena su dva spota. Potez bi biopotpuno nerazuman da Gegov nastupni albumnije toliko zarazan i zabavan, {to devet pjesamasnim ljenih u`ivo u Vodicama, Zagrebu i Splitupotvr|uju. Nove tri pjesme pokazuju da Gegoi da lje zauzima zna~ajnu ulogu u oto~komupopu i nastav lja {iriti plesni optimizam. Ovoizda nje zapravo vi{e funkcionira kao pro{irenisingl nego kao album u`ivo, tako da je namije -njen obo`avate ljima, a takvi su svi oni koji subili na njegovim koncertima.

JELENA RADAN

Novi danScardona

Jelena Radan u javnosti je poznatija posvojim off–projektima, nego po svojemuobi`ajenom izri~aju. Tako se vi{e zna o

dije lje nju njezinih CD–ova voza~ima kojezaustav lja policija ili izvrsnoj interpretacijifada, {to je rezultiralo i albumom u`ivo (skojim di skograf ska ku}a, izgleda, nije bilazadovo ljna, pa je upitan i status albuma napolicama prodavaonica). Njezin drugi al-bum Novi dan mje{avina je pop–rock pje-sama koje djelomice potpisuju djevojke iz skupine Meritas, dok su se instrumenataprihvatili biv{i ~lanovi Parnoga va ljka. Pro-matramo li ovaj album kao Va ljkov off–sideprojekt, mo`emo re}i da su mnogo bo ljirezultati nastali na jedinom solo albumuTine Rup~i}. Jelena Radan ima dojm ljivglas, ali pjesme zabi lje`ene na ovom albu-mu nemaju snagu koja bi taj glas mogla i -skoristiti u punom smislu. U Novi dan o~itoje ulo`eno mnogo truda, ali dobiveni rezul-tati nisu tomu proporcionalni.

B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CHANSONFEST 2007.ME\UNARODNI FESTIVAL [ANSONE

POD POKROVITELJSTVOM I U SURADNJI S MINISTARSTVOM KULTURE REPUBLIKE

HRVATSKE, UREDOM ZA KULTURU GRADA ZAGREBA I TURISTI^KOM ZAJEDNICOM

GRADA ZAGREBA.

ORGANIZATOR: HRVATSKO DRU[TVO SKLADATELJA

UMJETNI^KA ORGANIZACIJA CHANSONFEST

RASPISUJE NATJE^AJ:ZA NOVE SKLADBE KOJE ]E BITI IZVEDENE NA

CHANSONFESTU 2007. - ME\UNARODNOM FESTIVALU [ANSONE,

U ZAGREBU 16. STUDENOG 2007.

FESTIVAL NEMA NATJECATELJSKI KARAKTER, A UOBZIR DOLAZE SAMO RADOVI VISOKE UMJET-

NI^KE VRIJEDNOSTI U KOJIMA GLAZBA I STIHOVI^INE JEDINSTVENU CJELINU.

DJELA NA NATJE^AJ [ALJU SE U 2 KLAVIRSKAIZVODA S VOKALNOM DIONICOM I UPISANIM RI-JE^IMA ILI MELODIJSKOM LINIJOM S HARMONI-JSKIM SIMBOLIMA I UPISANIM STIHOVIMA, TE UZ

TRI PRIMJERKA TEKSTA I DEMO SNIMKOM UZBAREM JEDAN HARMONIJSKI INSTRUMENT. UKO-LIKO AUTORI [ALJU VI[E RADOVA SVAKA SKLAD-

BA MORA BITI NA POSEBNOJ AUDIO KASETI.SKLADBE SE [ALJU POD PUNIM IMENOM I PREZI-

MENOM UZ ADRESU AUTORA. AUTORI MOGUPREDLO@ITI IZVO\A^A I ARAN@ERA PJESME.

SLANJEM SKLADBE AUTORI JAM^E DAPONU\ENE DJELA NISU BILA RANIJE JAVNO

IZVO\ENA.

RADOVI KOJI NE UDOVOLJAVAJU NAVEDENIMUVJETIMA NE]E DO]I U OBZIR. PROGRAM FESTI-VALA ]E SE ODREDITI PREMA BROJU I KVALITETI

PRIMLJENIH SKLADBI.

RADOVI PRIMLJENI NA NATJE^AJ NE VRA]AJUSE AUTORIMA.

UMJETNI^KA KOMISIJA FESTIVALA ZADR@AVAPRAVO DA OTVORI POZIVNI NATJE^AJ.

SLANJEM RADOVA NA NATJE^AJ AUTORIPRENOSE NA ORGANIZATORA PRAVO PRVOG

JAVNOG IZVO\ENJA I SNIMANJA ZA JAVNE MEDI-JE I NOSA^E ZVUKA, DOK SVA OSTALA PRAVA

OSTAJU AUTORIMA PREMA ZAKONU O AUTORSKOM PRAVU.

ROK PREDAJE RADOVA JE 1. LISTOPADA 2007.

RADOVI SE [ALJU NA ADRESU:

HRVATSKO DRU[TVO SKLADATELJABERISLAVI]EVA 9

10000 ZAGREBHRVATSKA

FAX 385 (0) 1 487 2372; TEL 385 (0)1 487 2370

OSOBA ZA KONTAKT:ZVONKO [PI[I] – 01/309 7808, 10000 ZAGREB,

OZALJSKA 19

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 15

Nova izda nja

CA

NT

US

IZ

LO

G16 B R O J 1 4 4 , S V I B A N J 2 0 0 7 .

cantus_14:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:11 PM Page 16