børge schantz - adventisti.hr

1

Børge Schantz

Biblijski misionari

Pouke iz Biblije

Srpanj, kolovoz i rujan 2015.

Zagreb

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:291

Black

2

Sadræaj 1. Bog kao misionar

2. Abraham: prvi misionar

3. NeobiËni misionari

4. Jonino iskustvo

5. Misionari u izgnanstvu

6. Estera i Mordokaj

7. Isus, UËitelj misionarskog rada

8. Misija u razliËitim kulturama

9. Petar i pogani

10. Filip kao misionar

11. Pavlovo podrijetlo i poziv

12. Pavlova misija i poruka

13. Mora li cijeli svijet Ëuti?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:292

Black

3

UVOD

Veliki nalog“Tada im se pribliæi Isus te im reËe: ‘Dana mi je sva vlast, nebeska

i zemaljska. Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ihu ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vamzapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej28,18-20)

Ovaj tekst vrlo je jasan. Isus, uskrsli Isus, Isus kojem su se uËenicipoklonili (Matej 28,17), u najranijim danima Crkve poziva svoj narod namisionarski rad: da stvara nove uËenike u svim narodima na svijetu.

Takoer nije teπko zapaziti povezanost izmeu ovih rijeËi izgovore-nih jedanaestorici uËenika u Galileji i rijeËi izgovorenih godinama ka-snije apostolu Ivanu na otoku Patmosu: “Uto spazih nekoga drugoganela gdje leti u najviπem dijelu ne-ba noseÊi jednu neprolaznu radosnuvijest koju mu je trebalo navijestitistanovnicima zemlje: svakom naro-du i plemenu, jeziku i puku. Vikaoje jakim glasom: Bojte se Boga i za-hvalite mu, jer je doπao Ëas njegovaSuda! Poklonite se Stvoritelju nebai zemlje, mora i izvora voda!” (Otkri-venje 14,6.7; vidi 8-12)

Mogli bismo reÊi da je porukatrojice anela u Otkrivenju 14 Velikinalog koji moæemo promatrati u ok-viru posljednjih dana ovozemaljskepovijesti.

Bog je zapovjedio svojoj Crkvi i svojem narodu da pou na rad i πireEvanelje po cijelom svijetu. Na to smo pozvani. Naπa je zadaÊa daπirimo istinu o Isusu i onome πto je uËinio za nas (Ivan 3,16), πto sadaËini za nas (Rimljanima 8,34) i πto Êe uËiniti za nas u buduÊnosti (1.Solunjanima 4,16).

RijeË misija znaËi “poslanje ili slanje nekoga da izvrπi odreenizadatak”. Kada je rijeË o Velikom nalogu, zadatak je πirenje Evaneljau cijelom svijetu.

U ovom tromjeseËju promatrat Êemo misiju prvenstveno kao Boæjesredstvo za πirenje Evanelja onima koji ne poznaju Boæju istinu. Misijaje sræ Boæje aktivnosti u procesu otkupljenja ljudskog roda. Zato ÊemoprouËavati kako je Boæja vjeËna namjera ostvarena u æivotima pojedina-ca u Bibliji, koje je On kao misionare poslao k izgubljenima.

Naπa je zadaÊa daπirimo istinu oIsusu i onome πto jeuËinio za nas, πtosada Ëini za nas iπto Êe uËiniti zanas u buduÊnosti.

Naπa je zadaÊa daπirimo istinu oIsusu i onome πto jeuËinio za nas, πtosada Ëini za nas iπto Êe uËiniti zanas u buduÊnosti.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:293

Black

4

KrπÊanska misija je Boæja, ne naπa. Ona je potekla iz Boæjeg srca.Temelji se na Boæjoj ljubavi. Ostvaruje se Boæjom voljom.

Da bismo bolje shvatili posveÊenost misiji i ukljuËenost u nju,pouka za ovo tromjeseËje prati sljedeÊi model povijesti spasenja:

1. Bog je stvorio muπkarca i æenu, i dao im slobodnu volju.2. Prvi muπkarac i æena zloupotrijebili su svoju slobodnu volju i

pokazali neposluπnost prema Bogu, zbog Ëega su morali napustitiEdenski vrt.

3. Bog ih nije mogao vratiti u Edenski vrt upotrebom sile.4. Bog je poslao svojeg Sina da ispuni svoje poslanje i umre umje-

sto ljudi i pomiri ih s Njim.5. Boæja je misija upoznavanje svih ljudi s darom spasenja i pruæa-

nje moguÊnosti da prime otkupljenje.

Misija u bîti znaËi upoznavanje cijelog svijeta s Isusom, onim πtoje uËinio za svakoga od nas i πto Êe uËiniti sada i u vjeËnosti. UkratkoreËeno, mi koji poznajemo ova obeÊanja pozvani smo da druge upozna-mo s njima.

Børge Schantz radio je kao profesor na SveuËiliπtu Loma Linda.Sa svojom suprugom Iris sluæio je Ëetrnaest godina kao misionar uAfrici i na Bliskom istoku. Umro je u prosincu 2014. godine. SuradnikSteven Wayne Thompson bio je prije odlaska u mirovinu rektor naKoledæu Newbold u Engleskoj (1984.—1990.), dekan teoloπkog fakultetai predavaË na Koledæu Avondale u Australiji (1991.—2008.).

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:294

Black

5

Pouka 1 27. lipnja—4. srpnja 2015.

Bog kao misionar“Evo, uËinih te svjedokom pucima, knezom i zapovjednikom

narodima.” (Izaija 55,4)

Biblijski tekstovi: Postanak 1,26-28; 2,15-17; 1. Ivanova 2,16;Ivan 3,14.15; 2. KorinÊanima 5,21; Matej 5,13.14.

U naπem svijetu vlada pomutnja. Razlog tome je naπa greπna ljudskanarav, odnosno Ëinjenica da smo pala biÊa Ëija je narav u biti zla. Me-utim, koliko god mi sebe smatrali naprednim ljudskim rodom, povijestproπlog stoljeÊa nije previπe ohrabrujuÊa. Sada joπ nismo preπli ni Ëe-tvrtinu puta u ovom stoljeÊu, a stanje nije niπta bolje. Ako je proπlostglasnik buduÊnosti, sve πto moæemo oËekivati jesu “krv, muka, suze iznoj”.

Meutim, nije sve izgubljeno. Isus Krist je umro za naπe grijehe izahvaljujuÊi Njegovoj smrti, primili smo obeÊanje o spasenju i obnovi.“Potom opazih novo nebo i novu zemlju, jer su iπËezli prvo nebo i prvazemlja: mora viπe nema.” (Otkrivenje 21,1)

Nismo ostavljeni sami, nismo napuπteni u beskrajnom prostran-stvu hladnog i naizgled bezduπnog svemira da se sami borimo. Nikadato ne bismo uspjeli; sile koje su se okrenule protiv nas mnogo susnaænije od nas. Zato je Bog, joπ prije nego πto je stvorio naπ svijet,napravio plan spasenja da bi uËinio za nas ono πto sami ne bismo mogli.

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Put Kristu,izdanje Znaci vremena, poglavlje 1.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:295

Black

6

NEDJELJA 28. lipnja

BOG JE STVORIO MU©KARCA I ÆENU

Jedno od pitanja koje ljudi neprestano postavljaju glasi: Odakledolazim? U prva dva poglavlja Biblije (zapravo, u cijeloj Bibliji) dan namje odgovor na, kako mnogi smatraju, najvaænije Ëovjekovo pitanje. Uosta-lom, samo ako znamo odakle dolazimo, moæemo shvatiti tko smo, zaπtopostojimo, kako trebamo æivjeti i kamo idemo.

ProËitajte Postanak 1 i 2, a posebno obratite pozornost nasljedeÊi tekst: 1,26-28. Po Ëemu se stvaranje ljudi u velikoj mjerirazlikuje od ostalih djela stvaranja? Po Ëemu se ljudska biÊa istiËuu odnosu na sve drugo πto je stvoreno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

1. Muπkarac i æena su od svih æivih biÊa posljednji stvoreni. Predsobom su imali Ëitav vidljivi stvoreni svijet, koji su mogli prouËavati ivoditi brigu o njemu.

2. Boæji naËin stvaranja muπkarca i æene razlikovao se od naËinastvaranja drugih æivih biÊa. Do tog trenutka Boæja zapovijed je glasila:“Neka bude” (svjetlo, nebeski svod, voda, ribe, ptice, æivotinje itd.) Sadaje zapovijed poprimila oblik savjetovanja: “NaËinimo Ëovjeka...” Tri Oso-be Boæanstva — Otac, Sin i Duh Sveti savjetovali su se u vezi s tim. Iakoova dva poglavlja govore o stvaranju Zemlje i svih æivih biÊa na njoj,nema sumnje da se u srediπtu nalazi stvaranje ljudskog roda.

3. Muπkarac i æena stvoreni su na Boæju sliku, πto nije reËeno zadruga stvorena biÊa. Tekst ne objaπnjava πto znaËi biti stvoren na Boæjusliku. Meutim, buduÊi da su ljudi obdareni moralnom sposobnoπÊukakvu druga stvorenja nemaju (leptir je divno stvoren, ali se ne bori spitanjem dobra i zla), biti stvoren na Boæju sliku sigurno znaËi da ljudskabiÊa do odreenog stupnja odraæavaju moralni karakter svojeg Stvoritelja.

4. Muπkarcu i æeni dana je vlast da predstavljaju Boga na Zemlji ivladaju nad svim ostalim stvorenim biÊima. Ova uloga ukljuËivala je iodreenu odgovornost.

Ljudi se u Bibliji prvi put pojavljuju u prvom poglavlju, ali neodvojeno od Boga. Mi postojimo, ali zahvaljujuÊi zajednici s Njim.©to ova Ëinjenica govori o tome da Bog treba biti u srediπtu naπegæivota i da nismo “potpuni” bez Njega? Vidi Djela 17,28.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:296

Black

7

PONEDJELJAK 29. lipnja

SLOBODNA VOLJA

Dio izvjeπtaja o stvaranju biljeæi i upozorenje koje je Bog dao ljudi-ma da ne jedu sa stabla “spoznaje dobra i zla” (Postanak 2,9). Tako odsamog poËetka vidimo da je ljudskom rodu podarena moralna osnovakoju druga æiva biÊa nisu imala. Kao πto smo juËer rekli, sposobnostmoralnog prosuivanja omoguÊuje ljudima da otkriju Boæje obliËje.

©to tekst u Postanku 2,15-17 govori o stvarnosti slobodnevolje dane ljudskom rodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je mogao stvoriti ljudska biÊa tako da ona Ëine Njegovu voljubez vlastite volje i razuma. Na taj su naËin stvorena ostala djela stvara-nja kao πto su svjetlo, Sunce, Mjesec i zvijezde. Ona poπtuju Boæju voljubez ikakve moguÊnosti izbora. Ona ispunjavaju Boæju volju na osnoviprirodnih zakona koji upravljaju njihovim djelovanjem.

Meutim, stvaranje muπkarca i æene bilo je posebno. Bog ih jestvorio za sebe. Æelio je da sami izaberu, da dobrovoljno donesu odlukuda Ga slave, bez prisile. U suprotnom, ljudi Ga ne bi mogli voljeti zatoπto ljubav, prava ljubav, mora biti slobodan izbor.

Zbog boæanskog podrijetla, Bog πtiti i poπtuje Ëovjekovu slobodnuvolju. Stvoritelj se ne mijeπa u najdublje odluke i izbore muπkaraca iæena. Pogreπne odluke imaju odreene posljedice, katkad vrlo straπne,ali je u suprotnosti s karakterom naπega suverenog Gospodina da prisiliËovjeka da Mu se pokori i bude Mu posluπan.

NaËelo Ëovjekove slobodne volje ima tri vaæne primjene:Vjera: svemoÊni Bog ne upravlja voljom i odlukama pojedinaca.Etika: pojedinac je moralno odgovoran za svoje postupke.Znanost: djelovanje tijela i mozga nije u potpunosti odreeno uz-

rokom i posljedicom. FiziËki zakoni ukljuËeni su u naπe djelovanje, alinam slobodna volja omoguÊava izbor πto se tiËe naπih postupaka, oso-bito u pogledu morala.

Koje moralne odluke morate donijeti u sljedeÊih nekoliko sati,dana, tjedana? Kako moæete koristiti ovaj sveti dar na pravi naËin?Razmislite o posljedicama pogreπne upotrebe ovog dara.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:297

Black

8

UTORAK 30. lipnja

PAD

“Vidje æena da je stablo dobro za jelo, za oËi zamamljivo, a zamudrost poæeljno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom muæu,koji bijaπe s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oËi, iupoznaju da su goli. Spletu smokova liπÊa i naprave sebi pregaËe.”(Postanak 3,6.7)

Kuπanje ploda samo po sebi nije bilo grijeh. Meutim, moramorazmotriti okolnosti u kojima se to dogodilo. Adam i Eva bili su stvore-nja koja su imala slobodnu volju, koja su stvorena na Boæju sliku. Toje ukljuËivalo slobodu, ali i duænost da æive u skladu s Boæjom voljom.Oni su okusili plod, ali ne iz krajnje potrebe, veÊ na osnovi osobnogizbora. Tim Ëinom svoje slobodne volje Adam i Eva odbacili su Boæjejasne i odreene upute.

Mi takoer osobno moramo donijeti odluku hoÊemo li slijediti Bogai hoÊemo li cijeniti ili odbaciti Boæju rijeË. Bog nikoga neÊe prisiljavatida povjeruje u Njegovu rijeË. Nikada nas neÊe prisiljavati da Mu budemoposluπni; On nas ne moæe prisiliti da Ga volimo. Bog svima dopuπta daizaberu put kojim Êe iÊi. Meutim, na kraju moramo biti spremni æivjetis posljedicama vlastitih odluka.

Time πto su okusili plod, Adam i Eva su zapravo rekli Bogu da Onnije savrπeni vladar. Doveli su u pitanje Njegovu vlast. Svojom neposlu-πnoπÊu donijeli su grijeh i smrt ljudskom rodu.

“Zato ga Jahve, Bog, istjera iz vrta edenskoga da obrauje zemljuiz koje je i uzet. Istjera dakle Ëovjeka i nastani ga istoËno od vrtaedenskog, pa postavi kerubine i plameni maË koji se svjetlucao da stra-æe nad stazom koja vodi k stablu æivota.” (Postanak 3,23.24)

Adam i Eva morali su napustiti vrt. Ova odluka bila je nuæna idonesena iz milosti. Gospodin nije dopustio pobunjenom ljudskom ro-du pristup stablu æivota. Iz briæne ljubavi udaljio je Adama i Evu odploda koji bi ih Ëinio besmrtnima i tako ovjekovjeËio straπno stanje ukoje ih je grijeh doveo. (Zamislite kakav bi vjeËni æivot bio u svijetupoput naπeg, ispunjen boli, patnjom i zlom.) Adam i Eva bili su izgnaniiz divnog vrta da bi obraivali manje prijateljski nastrojenu zemlju izvannjega (Postanak 3,23.24).

U okviru teme danaπnje pouke proËitajte tekst u 1. Ivanovoj2,1. Prepoznajemo li ovo na πto smo upozoreni u izvjeπtaju o padu?Na koji se naËin moramo boriti s istim kuπnjama u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:298

Black

9

SRIJEDA 1. srpnja

BOG PRVI POKRE∆E PITANJE NA©EG SPASENJA

U Bibliji je zabiljeæeno da je nakon pada naπih praroditelja prvo Bogpotraæio njih, a ne oni Njega. Naprotiv, muπkarac i æena pokuπali su sesakriti da ne bi bili u Gospodnjoj prisutnosti. Ovo je snaæna slika palogljudskog roda: sakrili su se od Onoga koji ih je traæio, jedinoga koji ihje mogao spasiti. Adam i Eva su to uËinili u Edenskom vrtu, a ako sene predaju djelovanju Duha Svetoga, ljudi istu pogreπku Ëine i danas.

Na sreÊu, Bog nije odbacio naπe praroditelje, niti odbacuje nasdanas. Od vremena kada je Bog prvi put u Edenskom vrtu Adamu i Eviuputio poziv: “Gdje si?” (Postanak 3,9), On nas i dalje poziva. Bog jezapravo prvi misionar.

“Nenadmaπnim darom svojega Sina Bog je okruæio cijeli svijet ozra-Ëjem milosti koja je stvarna jednako kao i zrak koji se giba oko Zemlji-ne kugle. Svi koji odluËe udisati to æivotodavno ozraËje æivjet Êe i uzra-sti do visine rasta muπkaraca i æena u Isusu Kristu.” (Ellen G. White,Put Kristu, 36. izd., str. 70,71)

Naravno, najveÊe otkrivenje Boæjeg misionarskog djelovanja ogledase u utjelovljenju i sluæbi Isusa Krista. Iako je Isus doπao na Zemljuzbog mnogih stvari —uniπtiti Sotonu, otkriti pravi OËev karakter, poka-zati da su Sotonine optuæbe laæne, pokazati da se Boæji zakon moæedræati — glavni razlog je bio da umre na kriæu umjesto ljudskog rodakako bi nas spasio od konaËne posljedice grijeha, vjeËne smrti.

©to sljedeÊi tekstovi pouËavaju o Isusovoj smrti?

Ivan 3,14.15. .......................................................................................................

..................................................................................................................................

Izaija 53,4-6. ........................................................................................................

..................................................................................................................................

2. KorinÊanima 5,21. .......................................................................................

..................................................................................................................................“Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog uËini mjesto nas grije-

hom.” To je bilo potrebno da “mi u njemu postanemo pravednoπÊu Bo-æjom”. Ovu ideju nazivamo velikom razmjenom. Isus je uzeo na sebegrijehe i patnje nas greπnika da bismo mi, iako greπnici, mogli bitipravedni pred Bogom kao On.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:299

Black

10

»ETVRTAK 2. srpnja

SLIKE MISIONARSKE SLUÆBE

Misija je Boæja zamisao kojom æeli spasiti izgubljeni ljudski rod.Boæja spasonosna misija nadahnuta je Njegovom ljubavlju prema sva-kome od nas. Nema dubljeg razloga od tog. Bog je poslao Krista u misijuda bi donio spasenje Ëitavom svijetu. Samo Evanelje po Ivanu sadræiviπe od Ëetrdeset izjava o Isusovoj misiji koja obuhvaÊa cijeli svijet (vidiIvan 3,17; 12,47). Kao πto je Otac poslao Krista da spasi svijet, tako Onπalje svoje uËenike upuÊujuÊi im sljedeÊe rijeËi: “Kao πto je mene po-slao Otac, tako i ja πaljem vas.” (Ivan 20,21)

ProËitajte Matej 5,13.14. Kojim je dvjema metaforama ovdjeprikazana misija?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Slike soli i svjetla izraæavaju bitnu ulogu krπÊanskog utjecaja naljude. Sol ima unutarnje djelovanje jer se sjedinjuje s tvari s kojomdolazi u dodir, dok svjetlo ima vanjsko djelovanje, obasjavajuÊi sve doËega moæe doprijeti. Izraz “zemlja” u slici o soli odnosi se na ljude skojima se krπÊani trebaju mijeπati, a izraz “svjetlo svijetu” odnosi se naljude koji su u tami i kojima je potrebno svjetlo.

Izraelci su bili poticani da æive u skladu s moralnim i zdravstvenimnaËelima koja im je Bog dao. Trebali su biti svjetlo koje osvjetljava iprivlaËi — “svjetlost narodima” (Izaija 49,6). Njihovo pridræavanje zdrav-stvenih naËela, napredak i svetkovanje Boæjeg dana od odmora, subote,i drugih zapovijedi, ukazalo bi okolnim narodima na Boæja moÊna djelastvaranja i otkupljenja. PromatrajuÊi njihov napredak, narodi bi im sepridruæili i primili pouke o Bogu.

Tijekom svoje ovozemaljske sluæbe, Isus je govorio i o soli kao joπjednom naËinu svjedoËenja. Svojim utjecajem krπÊani trebaju obuzdatipokvarenost u svijetu. Nevjernici Ëesto zaziru od zlih djela zahvaljujuÊimoralnoj savjesti na koju krπÊanstvo utjeËe. KrπÊani ne samo da vrπedobar utjecaj na pokvaren svijet svojom prisutnoπÊu u njemu, veÊ semijeπaju meu druge ljude da bi objavili krπÊansku poruku o spasenju.

Bilo da djelujete kao sol ili svjetlo, koliko ste vi i vaπa Crkvadobar svjedok u svijetu koji vas okruæuje? Je li vaπe svjetlo pri-guπeno? Je li sol izgubila okus? Ako je tako, kako moæete nauËitida obnova i promjena zapoËinju osobno u vama?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2910

Black

11

PETAK 3. srpnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProuËavali smo o nekim aspektima Boæje misionarske naravi. Mi-sija je djelo trojedinog Boga. Misija se najveÊim dijelom odnosi na IsusaKrista, Ëije je utjelovljenje sræ krπÊanske vjere i misije. Svojim æivotomi smrÊu, Isus je utro put spasenja cijelom ljudskom rodu. Mi kao Nje-govi sljedbenici, Njegovi misionari, moramo objaviti ljudima radosnuvijest o tome πto je Isus uËinio za njih.

“Kristova Crkva na Zemlji organizirana je upravo radi misije, i Go-spodin æeli da svi njezini pripadnici pronau naËin i sredstva pomoÊukojih Êe svi, veliki i mali, bogati i siromaπni, moÊi Ëuti vijest istine. Nisusvi pozvani da osobno rade u stranim poljima; ali svojim molitvama isvojim prilozima svi mogu poduprijeti taj misionarski pothvat.” (EllenG. White, Testimonies for the Church, sv. 6, str. 29)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o pitanju podrijetla. Zaπto je podrijetlo vaæno?Kako nam odgovarajuÊe razumijevanje podrijetla pomaæe da boljeshvatimo tko smo i koja je svrha naπeg postojanja?

2. Kako nam sljedeÊi navod pomaæe da shvatimo postojanjeslobodne volje, ljubavi i zla u naπem svijetu: “Ako Bog æeli biÊa kojaznaju voljeti (po uzoru na svoju savrπenu ljubav), onda mora stvoritislobodna biÊa koja Êe svojim odlukama moÊi prouzroËiti patnju izlo u svijetu. Boæja jedina moguÊnost osim stvaranja slobodnih biÊakoja mogu izabrati djela suprotna ljubavi jest da potpuno odustaneod stvaranja biÊa koja imaju sposobnost da vole.” (Robert J. Spitzer,New Proofs for the Existence of God: Contributions of Contem-porary Physics and Philosophy, str. 233)

3. Isus je umro prije skoro dvije tisuÊe godina u malom naroduu Rimskom Carstvu. Ipak, ovaj dogaaj je od vjeËnog znaËenja zasvako ljudsko biÊe. Kakva odgovornost leæi na nama koji znamo zaovaj dogaaj i πto on prikazuje? Kako Êe ljudi saznati o tome akoim oni koji su s tim upoznati niπta ne kaæu?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2911

Black

12

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπesrce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u boljiæivot, str. 328)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2912

Black

13


POUKA 2 4.—11. srpnja 2015.

Abraham: prvi misionar“To je bilo kao i s Abrahamom: Vjerova Bogu i to mu se

uraËuna u pravednost. Dakle, razumijte: sinovi su Abrahamovioni koji vjeruju. A Pismo, predviajuÊi da Bog vjerom opravda-va pogane, unaprijed navijesti Abrahamu ovo dobro: Po tebi Êebiti blagoslovljeni svi narodi.” (GalaÊanima 3,6-8)

Biblijski tekstovi: Postanak 12,1-3; 14,8-24; Hebrejima 11,8-19; GalaÊanima 3,6; Postanak 12,6.7; 18,18.19.

Nije sluËajno πto se tri glavne svjetske vjere katkad nazivaju “Abraha-move vjere”. Razlog je tome πto njihovi korijeni na odreeni naËin potjeËuod ovog velikog Boæjeg Ëovjeka.

Abrahamu se divimo kao primjeru prave vjernosti. U pouci za ovajtjedan prouËavat Êemo njegovu vjernost iz drugaËijeg kuta. PromatratÊemo ga kao misionara kojeg je Bog pozvao da ode u drugu zemlju isvjedoËi ljudima o pravom Bogu, Stvoritelju i Otkupitelju.

Bog je dao Abrahamu i njegovoj obitelji nakon njegove smrti (vidiGalaÊanima 3,29) trostruku zadaÊu: 1) da prime i Ëuvaju boæanske istineo Boæjem kraljevstvu koje su ljudi u ranijoj povijesti ËovjeËanstva zabora-vili; 2) da budu kanali preko kojih Êe Otkupitelj stupiti u ovozemaljskupovijest i 3) da kao vjerni Boæji sluge budu svjetlo narodima, svjetloonima koji æele upoznati Gospodina.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2913

Black

14

NEDJELJA 5. srpnja

POZIV UPU∆EN ABRAMU

“Jahve reËe Abramu: ‘Idi iz zemlje svoje, iz zaviËaja i domaoËinskog, u krajeve koje Êu ti pokazati. Velik Êu narod od tebeuËiniti, blagoslovit Êu te, ime Êu ti uzveliËat, i sam Êeπ biti blago-slov. Blagoslivljat Êu one koji te blagoslivljali budu, koji te budukleli, njih Êu proklinjati; sva plemena na zemlji tobom Êe se blago-slivljati.’” (Postanak 12,1-3)

Abram — Ëije ime znaËi “uzviπeni otac” i koje je promijenjeno uAbraham, “otac mnogim narodima” — odrastao je u Uru, gradu koji senalazio u danaπnjem Iraku. Bog ga je pozvao da se odvoji od njemupoznatog druπtvenog i duhovnog okvira i poe u nepoznatu zemlju ukojoj Êe Bog provesti stogodiπnju duhovnu obnovu, pretvarajuÊi ga u“oca vjere”. Usred osobnih i obiteljskih borbi, Abraham je postao proto-tip misionara i poπtovani voa koji je svjedoËio o svojoj vjeri u Boga.

ProËitajte Postanak 12,1-3. Koja se naËela iz ovog teksta moguprimijeniti na naπe odreene prilike, odnosno πto je Abraham isku-sio πto i mi moæemo iskusiti na sliËan naËin? Vidi Hebrejima 11,8-10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Patrijarh je bio pozvan da se okrene od svoje proπlosti, da iskoraËiu vjeri, da povjeruje u nevjerojatna obeÊanja, da uËini ono πto Bog traæiod njega. Kao rezultat njegove vjernosti, svi narodi na Zemlji bili sublagoslovljeni.

Mnogi od nas su na kuπnji poput Abrahama. Naravno, mi moædaneÊemo Ëuti Boæji glas koji nam se neposredno obraÊa. Meutim, Onnam upuÊuje poziv naukom iz svoje RijeËi i dogaajima voenim Nje-govom providnoπÊu. Od nas Êe se moæda traæiti da napustimo karijerukoja obeÊava bogatstvo i Ëast; moæda Êemo morati stupiti na stazu sa-moodricanja, nevolja i ærtve. Ako primimo poziv, kako da ga odbacimo?

Hebreji sljedeÊi tekst iz Postanka Ëitaju na sljedeÊi naËin: “IreËe Bog Abramu: ‘Idi zbog sebe iz svoje zemlje...’” Bilo mu jereËeno da ide “zbog sebe”. Kako bismo trebali shvatiti znaËenjeovih rijeËi i kako ih moæemo primijeniti na sebe?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2914

Black

15

PONEDJELJAK 6. srpnja

ABRAHAMOVO SVJEDO»ENJE KRALJEVIMA

Lot je bio Abrahamov roak. Pratio ga je na nekim njegovim puto-vanjima. Njegov izbor plodne jordanske doline doveo ga je u dodir sizopaËenim stanovnicima Sodome (Postanak 13,1-13). Prvo mu je Abra-ham morao priteÊi u pomoÊ i izbaviti ga (Postanak 14,11-16), a poslijedva anela (Postanak 19).

Kada je Abraham Ëuo da je njegov neÊak Lot u nevolji, odluËio muje pomoÊi. Tom prigodom Abraham je predvodio vojsku koja je brojilaviπe od tri stotine ljudi iz njegovog kuÊanstva. Iako su u bitci za Sodo-mu sudjelovali brojni kraljevi, Abraham je iziπao kao pobjednik.

ProËitajte Postanak 14,8-24. ©to Abrahamovi postupci govoreo njegovom karakteru, vjeri i njegovom Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Abraham je kraljevima koje je porazio otkrio Boæju silu. »ak i tije-kom borbe za Lotovo osloboenje, “otac vjere” nije zaboravio boæanskipoziv da bude blagoslov narodima.

“Oboæavatelj Jahve nije samo uËinio veliku uslugu zemlji, veÊ sepokazao i kao srËan, hrabar Ëovjek. Pokazalo se da pravednost nijekukaviËluk, te da je vjera Abrahama uËinila odvaænim u Ëuvanju pravdei obrani potlaËenih. Njegov mu je junaËki Ëin osigurao velik utjecajmeu okolnim plemenima. Po povratku sodomski je kralj iziπao s prat-njom da ukaæe Ëast pobjedniku. Zapovjedio mu je da uzme dobra traæeÊisamo da ostavi zatoËenike. Po ratnim pravilima plijen je pripadao po-bjednicima, ali Abraham je u ovaj pohod krenuo bez namjere da seokoristi, te je odbio okoristiti se nesreÊom, traæeÊi samo da njegovisaveznici prime dio koji im je pripadao.” (Ellen G. White, Patrijarsi iproroci, str. 105)

Razmislite o svojim postupcima prema drugima. Kakvo svjedo-Ëanstvo ti postupci daju drugima o vaπoj vjeri?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2915

Black

16

UTORAK 7. srpnja

PRIMJER VJERE

Iako nije bio savrπen, Abraham je bio Boæji Ëovjek. U Bibliji, Ëak iu Novom zavjetu, spominje se kao primjer vjernosti i spaπavanja vjerom(vidi Postanak 15,6; GalaÊanima 3,6).

ProËitajte Hebrejima 11,8-19. ©to tekst govori o Abrahamu injegovoj vjeri koja je vaæna svima koji æele biti misionari u odree-nom polju rada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin je æelio upotrijebiti Abrahama, ali on je prvo morao osta-viti svoju proπlost. Ovdje je upuÊena jasna pouka svima nama, posebnoonima Ëija proπlost nije u skladu s Boæjom voljom i Zakonom, a tuspadamo zapravo svi.

ZadivljujuÊa je takoer Ëinjenica da je Abraham napustio svojuzemlju “ne znajuÊi kuda ide” (Hebrejima 11,8). Iako veÊina misionarazna kamo se uputilo, barem u smislu geografskog poloæaja, s drugestrane, kada mi uËinimo veliki korak vjere i potpuno predamo svoje srceBogu, ne znamo (bar u dogledno vrijeme) kamo Êe nas put odvesti (madasmo na duge staze potpuno sigurni). Kad bismo znali, ne bi nam trebalotoliko vjere. Upravo zato πto ne znamo sve, trebamo æivjeti vjerom.

U ovom tekstu nalazimo joπ jednu kljuËnu poruku — da je Abra-ham Ëekao “grad s temeljima kojemu je Bog graditelj i tvorac” (Hebre-jima 11,10). Abraham je u svojem umu imao veliku sliku; znao je da Êebez obzira na nevolje i borbe s kojima Êe se suoËiti, krajnji ishod bitivrijedan truda.

Takoer je znao da nije samo stranac u “obeÊanoj zemlji”, veÊ daje jedan od mnogih “tuinaca i putnika na zemlji” (Hebrejima 11,13).Ovaj svijet i naπ æivot na njemu, koliko god bili dragocjeni u naπimoËima (sve su πto sada imamo), ni u najmanjoj mjeri ne prikazuju cijelupriËu. I, naravno, najveÊi primjer vjere u Starom zavjetu jest Abraha-mova spremnost da po Boæjoj zapovijedi ærtvuje svojega sina na goriMoriji.

Na koji ste naËin iskusili πto znaËi iskoraËiti u vjeri? S kakvimste se poteπkoÊama suoËili? Kakve ste radosti doæivjeli? S obziromna znanje koje ste dosad stekli, jeste li mogli uËiniti neπto drugaËije?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2916

Black

17

SRIJEDA 8. srpnja

ABRAHAM KAO PUTNIK

ProuËavajuÊi Abrahamov æivot, otkrivamo da se na putu vjere suoËios teπkim borbama, sumnjom i nevjerovanjem u Boæju silu. Abrahamovipredci bili su idolopoklonici (Joπua 24,2) i moæda je ovo podrijetlo razlogzaπto nije u svakom trenutku imao puno povjerenje u Boæju silu. Dvaputje pokazao kukaviËluk i rekao Sari da kaæe poloviËnu istinu (Postaak12,11-13; 20,2). Smijao se (Postanak 17,17) kada mu je bilo reËeno daÊe dobiti sina sa Sarom. Usprkos svojim nedostatcima, Gospodin ga jeipak upotrijebio zato πto je iskreno æelio sluæiti Bogu; i tako je Gospo-din mogao oblikovati njegov karakter.

Jedno od sredstava kojima je Bog oblikovao Abrahama u obnoviteljai misionara bila su njegova mnoga putovanja. Na putovanjima se stjeËeodreeno znanje. Ona osobi otvaraju nove vidike i moguÊnosti za pro-mjenu. HodoËaπÊa u Jeruzalem bila su vaæna i zahtijevala su potpunuposveÊenost izraelskog naroda. Promjene koje su hodoËasnici doæivlja-vali dok su pjeπice prevaljivali velike razdaljine, spavali na raznim mje-stima, hranili se drugaËijom hranom, nailazili na drugaËiju klimu, upo-znavali druge ljude, jaËale su njihovu vjeru jer su postajali svjesni svojeranjivosti. Njihovo proslavljanje Boga, prinoπenje ærtava i davanje daro-va, sveti ples i pjevanje psalama, pomoglo je Boæjem narodu da utvrdisvoj identitet i obiËaje.

Na svojem putovanju od rodnog grada Ura do mjesta poËinka Heb-rona, Abraham je posjetio najmanje petnaest razliËitih podruËja. Mnogivaæni trenutci u njegovom æivotu, koji su se ticali promjene i misionar-skog rada, bili su povezani s njegovim putovanjima.

Koje je duhovne pouke Abraham doæivio u sljedeÊim mjestima?

Hrast More kraj ©ekema (Postanak 12,6.7) .............................................

..................................................................................................................................

Hebron (Postanak 13,18-14,20) .....................................................................

..................................................................................................................................

Mamra (Postanak 18,1.20-33) ........................................................................

..................................................................................................................................

Gora Morija (Postanak 22,1-14) ...................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2917

Black

18

»ETVRTAK 9. srpnja

ABRAHAM: MISIONAR U SVOJEM DOMU

“Kad Êe od Abrahama nastati velik i brojan narod, te Êe se svinarodi zemlje njim blagoslivljati? Njega sam izluËio zato da pouËisvoju djecu i svoju buduÊu obitelj kako Êe hoditi putem Jahvinim,radeÊi πto je dobro i pravedno, tako da Jahve mogne ostvariti πtoje Abrahamu obeÊao.” (Postanak 18,18.19) Koje vaæne pouke ovjernosti i sluæenju Bogu nalazimo u ovim tekstovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Bog je pozvao Abrahama da bude uËitelj Njegove rijeËi, On ga jeizabrao da bude otac velikog naroda zato πto je vidio da Êe Abrahamsvoju djecu i svoje ukuÊane nauËiti naËelima Boæjeg zakona. Ono πto jedavalo silu Abrahamovom pouËavanju bio je utjecaj njegovog vlastitogæivota. Njegovo veliko gospodarstvo imalo je viπe od tisuÊu duπa, mnogiod njih su bili glave obitelji, a bilo je i dosta novoobraÊenika iz ne-znaboπtva.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 168)

Misionarski rad bit Êe uspjeπniji ako bude praÊen obiteljskim æivo-tom koji je u skladu s Boæjim namjerama. Prema biblijskoj i crkvenojpovijesti, rane krπÊanske crkve bile su uglavnom obiteljske kuÊe. Abra-ham je bio izabran i zato πto je Bog vidio njegovu sposobnost da usmjerisvoju djecu i svoje kuÊanstvo na Gospodnji put. Boæja je namjera zaobitelj da vrπi misionarski rad time πto Êe “vrπiti pravdu i Ëiniti pravo”(Izreke 21,3).

Koji primjeri pokazuju da je Abrahamova obitelj bila vjernaGospodinu? Vidi Hebrejima 11,11.20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naravno, u Bibliji moæemo pronaÊi i primjere poboænih ljudi Ëijeobitelji nisu slijedile put Gospodnji. Ipak, poruka teksta navedenog napoËetku danaπnje pouke je jasna: Abrahamova vjera i primjer bili sutoliko snaæni da su Ëlanovi njegovog kuÊanstva odluËili “hoditi putemJahvinim” (Postanak 18,19).

©to znaËi izraz “hoditi putem Jahvinim”? Kako mi moæemo“hoditi putem Jahvinim”?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2918

Black

19

PETAK 10. srpnja


“Bog je pozvao Abrahama, ukazao mu Ëast i uËinio ga naprednim,a patrijarhova je vjernost bila svjetlost narodima u svim zemljama ukojima je boravio. Abraham se nije ogradio od ljudi oko sebe. On jeodræavao prijateljske odnose s kraljevima okolnih naroda, a neki od njihsu prema njemu postupali s velikim poπtovanjem. Njegovo poπtenje inesebiËnost, njegova hrabrost i dobronamjernost prikazivali su Boæjikarakter. Bog se kroz svog predstavnika otkrivao u Mezopotamiji, Kana-anu, Egiptu, pa Ëak i stanovnicima Sodome.” (Ellen G. White, Patrijarsii proroci, str. 302)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Izvjeπtaj o Abrahamu i Izaku na gori Moriji tisuÊama godinazbunjuje i oduπevljava vjerne, dok s druge strane izaziva prijezir ipodsmijeh meu onima koji taj dogaaj tumaËe kao Ëin okrutnostii barbarstva. ProËitajte ponovno izvjeπtaj u Postanku 22. Koje zna-Ëajne pouke moæemo izvuÊi iz tog teksta? Kako nas uËi o kriæu istraπnoj cijeni grijeha? Koji su prema ovom tekstu koraci vjere?Zaπto mnogi teπko mogu shvatiti ovaj izvjeπtaj?

2. ProËitajte tekst u Postanku 12,11-13; 20,2. Radi se o dvaizvjeπtaja u kojima je Abraham, Boæji Ëovjek, pokazao nedostatakvjere. ©to moæemo nauËiti iz ovih dogaaja?

3. Jedan od najpoznatijih tekstova u Bibliji nalazi se u Postan-ku 15,6. ©to je u njemu zabiljeæeno? U kojem je okviru iznesen?Kako je ovaj tekst upotrijebljen u Novom zavjetu? (Vidi Rimljanima4,3; GalaÊanima 3,6; Jakov 2,23.) »emu nas uËi o vjeri, djelima ispasenju?

4. »lanovi obitelji kojih velikih voa nisu slijedili “put Jahvin”?©to moæemo nauËiti iz njihovog iskustva? Kako ona mogu pomoÊiljudima koji pomaæu Ëlanovima svoje obitelji da budu vjerni?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2919

Black

20



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molbe ponizna srca i skruπena duha On neÊe prezreti. Otvaranjesrca naπem nebeskom Ocu, priznavanje naπe potpune ovisnosti, izra-æavanje naπih æelja i iskazivanje zahvalne ljubavi — to je prava molitva.”(Ellen G. White, Signs, 1. srpnja 1886.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2920

Black

21


POUKA 3 11.—18. srpnja 2015.

NeobiËni misionari“Mnogi gubavci bijahu u Izraelu u vrijeme proroka Elizeja,

ali ni jedan se od njih ne oËisti osim Sirijca Naamana.” (Luka4,27)

Biblijski tekstovi: 2. o kraljevima 5; Marko 1,40-45; 2. o kralje-vima 2,1-15; Ivan 15,5; Rimljanima 6,4-11; Rimljanima 6,1.

Knjige o kraljevima, koje obuhvaÊaju razdoblje izraelskih kraljevaod 970. do 560. g. pr. Kr., biljeæe uzbudljive i dramatiËne dogaaje idalekoseæne politiËke prevrate koji su pogaali Boæji narod. U ove iz-vjeπtaje utkana su i iskustva Ilije i Elizeja, hrabrih Boæjih proroka, kojazaokupljaju maπtu i djece i odraslih u svim vremenima.

Takoer su zanimljive sliËnosti izmeu Elizejeve i Isusove sluæbe.U njihovo vrijeme mrtvi su ustajali, gubavi ozdravljali, gladni su bivalinahranjeni malom koliËinom hrane.

Pouka za ovaj tjedan bavi se jednim od ovih Ëuda: izljeËenjem Naa-mana, bogatog, moÊnog i oholog idolopoklonika, koji je u svojoj velikojpotrebi iskusio silu æivoga Boga zahvaljujuÊi svjedoËenju vrlo neobiË-nog misionara.

Meu mnogim duhovnim istinama koje moæemo pronaÊi u ovomizvjeπtaju, uoËit Êemo i primjer meukulturalnog svjedoËenja usred meu-narodne napetosti i suparniπtva. U ovom izvjeπtaju moæemo takoervidjeti kako djeluje plan spasenja.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2921

Black

22

NEDJELJA 12. srpnja

IMAO JE SVE... ALI

“Naaman, vojskovoa aramskoga kralja, bijaπe ugledan Ëovjek,i poπtovan pred svojim gospodarom, jer je po njemu Jahve daopobjedu Aramejcima. Ali taj vrsni ratnik bjeπe gubav.” (2. o kraljevi-ma 5,1)

Ovaj redak sadræi Ëak Ëetiri atributa koji pokazuju da je Naamanbio u samom vrhu aramejskog druπtva. Vrπio je velik utjecaj na aramej-skoga kralja, bio je visoko poπtovan, bio je kraljeva desna ruka u vjer-skim i vojnim pitanjima (18. redak). Osim toga, bio je izuzetno bogat (5.redak).

Meutim, u 1. retku zabiljeæeno je veliko “ali”. Sva Naamanova moÊ,Ëast i hrabrost izblijedjeli su pred najstraπnijom boleπÊu onog vremena,gubom. I to je upravo ono πto je ovaj siromaπan Ëovjek zapravo imao,veliko “ali” koje je bacalo mraËnu sjenku na sve πto je postigao. Meu-tim, ova bolest dovela ga je u dodir s Boæjim prorokom. ZahvaljujuÊi tomsusretu povjerovao je u pravoga Boga.

ProËitajte Marko 1,40-45; Luka 8,41-56; Marko 2,1-12. OsimËinjenice da je Isus ovdje uËinio Ëudesna djela izljeËenja, πto je joπzajedniËko ovim izvjeπtajima? ©to je dovelo sve ove ljude Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivotne poteπkoÊe, nesreÊe i promjene mogu pokrenuti ljude dabudu otvoreniji za duhovne istine i krenu u potragu za Bogom. Tjelesne,duπevne, politiËke ili druge nedaÊe mogu okrenuti ljude k boæanskojstvarnosti. Osobni gubitci, velike nesreÊe i ratovi koji pogaaju cijelinarod pokreÊu ljude da potraæe Onoga koji ima veÊu moÊ od njih. Crkvaje odavno svjesna da se duπe u veÊoj mjeri zadobivaju za Krista u pod-ruËjima u kojima su ljudi pogoeni osobnom ili kolektivnom patnjom.

U jednom trenutku Ëinilo se da Naaman ima sve; u drugom jebio slomljen bez ikakve nade. Je li naπe iskustvo sliËno njegovoms obzirom na to da i mi doæivljavamo dobre i loπe stvari u æivotu?Na koji nas naËin ova razliËita iskustva mogu pribliæiti Bogu?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2922

Black

23


NEOBI»AN SVJEDOK

ProËitajte 2. o kraljevima 5,1-7. Koji je dogaaj ovdje zabilje-æen? Zaπto je Aramejac uopÊe sasluπao rijeËi mlade zarobljenice?Kakvu skrivenu poruku ovdje nalazimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Bibliji nisu zabiljeæene pojedinosti o tome kako se ova djevojËicaponaπala u Naamanovom domu, ali je oËito da je privukla pozornostobitelji u kojoj je æivjela. Razmislite: na rijeË mlade zarobljenice, bogati moÊan vojskovoa odlazi kralju, prenosi mu njezine rijeËi i dobivadopuπtenje da poe na put. ©to je joπ nevjerojatnije, on sprema daroveza proroka. Kao da se u pozadini dogaalo neπto viπe od onoga πto jejasno reËeno u tekstu. Ipak, Boæje orue kojim je proπirio znanje o sebiu vladajuÊim aramejskim krugovima bila je neimenovana hebrejskadjevojËica, zarobljenica, koja je okrutno bila odvojena od svojeg domau vrijeme pohoda aramejske vojske. Umjesto da razmiπlja o okrutnostii besmislu tog dogaaja ili o svojem poloæaju sluπkinje, ona je pokazalanepokolebljivu vjeru u Boæju silu koja moæe promijeniti neËiji æivot ikoja je djelovala preko Elizeja u Samariji (2. o kraljevima 5,3). PoputDaniela i njegovih prijatelja, ona je u nevolji proslavila Boga, u zatoËe-niπtvu je iskoristila priliku da govori o svojoj vjeri. Prema rijeËima EllenG. White, “ponaπanje ove male zarobljenice i naËin na koji je æivjela uovoj neznaboæaËkoj kuÊi snaæno svjedoËe o uspjeπnosti ranoga kuÊnogodgoja” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 157).

©to ovaj dogaaj govori o tome koliko naπa vjera, naËin æivotai djela mogu druge privuÊi nama i istinama koje su nam povjerene?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom izvjeπtaju takoer je zanimljiva reakcija izraelskog kralja utrenutku kada je primio pismo. Jesam li ja Bog? Mogu li ja izlijeËitigubu? Njegove rijeËi otkrivaju koliko je ova bolest bila straπna i da jesamo Ëudom mogla biti izlijeËena. Pismo je pokazivalo da se od kraljaoËekuje da se pobrine za izljeËenje. On je znao da to nije u njegovojmoÊi i zato je mislio da je u pitanju zamka kojom se æeli izazvati sukob.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2923

Black

24

UTORAK 14. srpnja

PROROK ILIJA

Sluæba proroka Elizeja u 9. st. pr. Kr. trajala je viπe od pedesetgodina. Sastojala se uglavnom od rada u proroËkoj πkoli i velikim dije-lom je bila javna. ObuhvaÊala je Ëinjenje znakova i Ëudesa na osobnoji opÊoj razini meu svojim narodom. Elizej je bio prorok Ëije su savjetei pomoÊ traæili kraljevi i obiËni ljudi.

ProËitajte 2. o kraljevima 2,1-15. ©to ovaj tekst govori o Eli-zejevom pozivu i sluæbi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje da je Bog pozvao Elizeja u sluæbu. Nevjerojatna isku-stva koja je stekao sigurno su mu to potvrdila. ©to je joπ vaænije, nje-gova molba da primi “dva dijela” duha pokazuje da je bio svjestan kakoje za zadaÊu na koju je bio pozvan potrebna boæanska sila jer je sambespomoÊan. Tako je, joπ u ono vrijeme, ovaj Boæji Ëovjek shvatio πto jeIsus rekao mnogo stoljeÊa kasnije: “Ja sam trs, vi ste mladice. Tkoostaje u meni i ja u njemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moæeteniπta uËiniti.” (Ivan 15,5) Ovo je pouka koju svi moramo usvojiti bezobzira na poloæaj u Boæjem djelu.

Kao πto moæemo vidjeti iz izvjeπtaja o pozivanju Elizeja, ova sila muje doista bila darovana. Elizej je pokazao da potpuno shvaÊa svoju ulogui poziv koji mu je upuÊen kada je poruËio kralju: neka se Naaman“uvjeri da ima prorok u Izraelu” (2. kraljevima 5,8).

Takoer je bio zanimljiv prizor kada se ovaj vojni zapovjednik sasvojom pratnjom pojavio u svoj svojoj raskoπi na vratima Elizejevogdoma, koji je vjerojatno bio mali i skroman za razliku od raskoπi u kojojje uæivao Naaman. Meutim, Elizej se nije uplaπio Naamana i njegovepratnje. Nije Ëak ni iziπao u susret ovom moÊnom posjetitelju; samo jeposlao svojeg glasnika da ovom vojnom zapovjedniku prenese poruku!Jedina nagrada za njegov dugaËak put iz Damaska bila je jednostavnauputa da ode na rijeku Jordan i okupa se u njoj! Meutim, dano mu jebilo i obeÊanje: “I tijelo Êe ti opet biti Ëisto.” (2. o kraljevima 5,10)

Nema sumnje da je ponos ovog vaænog i utjecajnog Ëovjeka biopovrijeen. Moæda je to i bio Elizejev cilj.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2924

Black

25

SRIJEDA 15. srpnja

NAAMANOVO IZLJE»ENJE

ProËitajte 2. o kraljevima 5,11-14. Koje je pouke Naaman moraoprimiti? Koje od tih pouka moæemo primijeniti u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da je prorok Elizej osobno iziπao u susret ovom uglednom gostu iizvrπio obrede uobiËajene u poganskoj religiji, Naaman ne bi oklijevao.Meutim, uvrijedile su ga dvije pojedinosti u naËinu na koji je primljen.Ne samo da prorok nije iziπao iz svojeg doma i osobno se susreo s njim,veÊ mu je naloæio da ode na rijeku Jordan jer je na tom mjestu trebaobiti izlijeËen od svoje bolesti.

©to se tiËe protokola, Naaman je bio u pravu. Elizej mu je trebaoiziÊi u susret i pozdraviti ga. Takoer, rijeke u Damasku bile su neuspo-redivo Ëistije od mutnog Jordana. Meutim, preko Elizeja Bog je poslaoNaamana na rijeku Jordan, rijeku koja se nalazila u Izraelu. »itav pro-ces izljeËenja trebao je pokazati, prvo, da u Izraelu postoji prorok pra-voga Boga i, drugo, da je Bog bio spreman nagraditi vjeru i pokornost.

Naamanova pratnja uspjela ga je nagovoriti da se pokori novom,boæanskom “zapovjedniku” i da bar pokuπa uËiniti ono πto mu je reËeno.Naamanu sigurno nije bilo lako progutati ponos i posluπati zaroblje-nicu, proroka iz strane zemlje koji mu nije ukazao nimalo poπtovanja,i, konaËno, svoje sluge. OËajniËki mu je bilo potrebno izljeËenje.

“I tako sie, opra se sedam puta u Jordanu, prema rijeËi ËovjekaBoæjega; i tijelo mu posta opet kao u malog djeteta — oËistio se!” (2. okraljevima 5,14)

Vjera i pokornost bili su osnovni zahtjevi za Naamanovo izljeËenje.»im je pobijedio svoj ponos i pokorio se Boæjoj volji okupavπi se sedamputa u mutnom Jordanu, bio je izlijeËen.

ProËitajte Rimljanima 6,4-11. Kako Naamanovo iskustvo odra-æava naËela koja nalazimo u ovim redcima? Na koji ste naËin isku-sili stvarnost “novog æivota” u Kristu?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2925

Black

26

»ETVRTAK 16. srpnja

NOVI VJERNIK

“Evo, sad znam da nema Boga na svoj zemlji, osim u Izraelu.Zato te molim, primi dar od svoga sluge.” (2. o kraljevima 5,15) Nakoji naËin ove rijeËi otkrivaju iskustvo spasenja? Vidi Otkrivenje14,12; 1. Ivanova 5,2.3; Rimljanima 6,1.

Naamanu bi bilo lakπe da se nakon izljeËenja odmah vratio s Jor-dana u Damask. Meutim, kao izraz zahvalnosti, on je sa svojim prati-ocima otiπao k proroku. Ovaj put su se susreli. Priznanje da je izraelskiBog vrhovni vladar glavna je tema u Bibliji. Ove rijeËi, koje je izgovoriojedan neznaboæac, smatramo jednim od najuzviπenijih otkrivenja u Sta-rom zavjetu. Naamanovo obraÊenje jasno je pokazalo da je njegovo novoiskustvo povezano s izraelskim Bogom. Prorok je bio Izraelac, rijeka jesmatrana vrlo vaænom u Izraelu, a broj sedam jasno je ukazivao na BogaStvoritelja.

U Naamanovom iskustvu vidimo primjer djelovanja prave vjere:Naaman je primio neπto πto nikada ne bi mogao sam zasluæiti. Elizejevoodbijanje darova (2. o kraljevima 5,16) pokazuje da se spasenje ne moæezasluæiti ni kupiti, veÊ da ga u potpunosti primamo Boæjom miloπÊu.Slijedio je Abrahamov primjer kada je odbio nagradu poganskih kraljevakojima je pomogao, obrazloæivπi taj postupak sljedeÊim rijeËima: “Da nekaæeπ: na meni se Abram obogatio.” (Postanak 14,23) Elizej je znao dabi primanje dara umanjilo znaËenje pouke koju je Naaman trebao nau-Ëiti. IzljeËenje je bilo Boæje djelo i iskljuËivo Ëin milosti. Meutim, uisto vrijeme, Naamanova spremnost da daruje neπto Elizeju zbog onogaπto je uËinio za njega odgovor je vjere, odgovor koji je proistekao izzahvalnosti za ono πto je primio.

“Ovo nemojmo nikada zaboraviti: ako prihvatimo Krista kao Otku-pitelja, moramo Ga prihvatiti i kao Vladara. Ne moæemo imati potpunopovjerenje u Krista kao svojeg Spasitelja dok Ga ne priznamo za svojegaKralja i ne pokaæemo posluπnost Njegovim zapovijedima. Tako poka-zujemo vjernost Bogu. Tada Êe naπa vjera biti Ëvrsta i djelotvorna, vjerakoja oËituje svoju snagu ljubavlju.” (Ellen G. White, Faith and Works,str. 16)

Kad bi netko promatrao vaπ æivot, bi li zapazio vaπu ljubavprema Bogu zbog onoga πto je On uËinio za vas u Kristu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2926

Black

27

PETAK 17. srpnja


“Mnogo stoljeÊa nakon Naamanova povratka kuÊi u Asiriju, izlije-Ëenog tijela i obraÊenog duha, Spasitelj spominje i hvali njegovu vjerui uzima je za pouku svima koji tvrde da sluæe Bogu. ‘Mnogi gubavcibijahu u Izraelu u vrijeme proroka Elizeja, ali ni jedan se od njih neoËisti osim Naamana’, kazao je Spasitelj. Bog je zaobiπao mnoge gubav-ce u Izraelu, jer su svojim nevjerovanjem zatvorili sebi vrata dobra.Poganski plemiÊ, koji je bio poπten u onome πto je smatrao dobrim, kojije osjeÊao da mu je potrebna pomoÊ, bio je u Boæjim oËima dostojnijiblagoslova od napaÊenih Izraelaca koji su odbacili i prezreli prednostikoje im je Bog dao. Bog radi za one koji cijene Njegove blagoslove iodgovaraju na svjetlo koje im je dano s Neba.” (Ellen G. White, Izraelskiproroci i kraljevi, str. 161)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Godinama se vode rasprave o tome πto se dogodilo nakonNaamanovog izljeËenja. U 2. o kraljevima 5,17-19 Naaman dajesilno priznanje vjere sljedeÊim rijeËima: “Jer sluga tvoj neÊe viπeprinositi pomirnica ni klanica drugim bogovima nego samo Jahvi.”(17. redak) Meutim, u daljem tekstu on kaæe: “A Jahve neka opro-sti ovo sluzi tvome: kad moj gospodar poe u hram Rimonov da seondje pokloni, pa se nasloni na moju ruku, onda bih se i ja pokloniou hramu Rimonovu. Neka Jahve oprosti taj Ëin sluzi tvome.” (18.redak) Na πto ukazuje Elizejev odgovor? Do koje mjere krπÊanskimisionari trebaju pokazati strpljenje i razumijevanje prema novoob-raÊenim vjernicima, posebno kada potjeËu iz razliËitih vjerskih ikulturoloπkih sredina?

2. Koliko se brzo novoobraÊenici trebaju prilagoditi novim obi-Ëajima? “Udovica u Sarepti i Naaman Sirijac æivjeli su prema svje-tlu koje su imali; zato su smatrani pravednijima od Boæjeg narodakoji je otpao od Njega i ærtvovao naËelo za udobnost i svjetovnuËast.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 261)

3. Naaman je izljeËenje i spasenje primio vjerom koju je poka-zao svojim djelima. Razgovarajte o odnosu vjere i djela. Zaπto jevaæno da shvatimo kljuËne, pa ipak razliËite uloge koje vjera i djelaimaju u iskustvu spasenja?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2927

Black

28



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Moramo provoditi puno vremena na molitvi ako æelimo napredo-vati u poboænom æivotu. Koliko smo se viπe molili kad je vijest istineprvi put doprla do nas. Kako se Ëesto Ëuo glas posredniËke molitve usobi, u sjeniku, u voÊnjaku ili u nekom πumarku. »esto smo provodilisate u usrdnoj molitvi, dvoje ili troje zajedno, pozivajuÊi se na obeÊanja;Ëesto se Ëuo glas plaËa, kao i glas zahvalnosti u pjesmi hvale. (Ellen G.White, Testimonies, sv. 5, str. 161,162)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2928

Black

29

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Put Kristu,izdanje Znaci vremena, poglavlje 4. i 5.

POUKA 4 18.—25. srpnja 2015.

Jonino iskustvo“Uistinu, sad istom shvaÊam: ‘Bog nije pristran.’ Naprotiv,

njemu je mio u svakom narodu onaj koji ga priznaje i Ëini πtoje pravedno.” (Djela 10,34.35)

Biblijski tekstovi: Jona 1—4; 2. o kraljevima 14,25; Izaija56,7; Izaija 44,8; Matej 12,40; Otkrivenje 14,6-12.

Jonino iskustvo je izvjeπtaj o hebrejskom proroku koji je djelovaoizvan svoje zone udobnosti. Æivio je u vrijeme vladavine kralja Jerobo-ama II., oko 750. g. pr. Kr. (2. o kraljevima 14,25), i jedini je starozavjetniprorok za kojega znamo da je bio pozvan kao misionar u nekoj drugojzemlji. Istina da Stvoritelj cijelog ljudskog roda nije imao namjeruograniËiti spasenje samo na svoj izabrani narod, stalno se ponavlja uStarom zavjetu, posebno u Izaiji i Psalmima, iako opÊeprihvaÊeni naukizraelskog naroda u Jonino vrijeme nije ukazivao da su i neznaboπci dioBoæjeg plana spasenja. »ak i u novozavjetno vrijeme vjernici su teπkoprihvaÊali tu pouku. U Ëetiri poglavlja Knjige proroka Jone vjerno suzabiljeæene pozitivne i negativne strane Joninog iskustva, kada je kaomisionar nevoljko poπao u stranu zemlju. Ovdje je prikazana unutarnja,ljudska reakcija na Boæji poziv, kao i velika potreba za misionarskimradom u stranoj zemlji. U knjizi se nalazi nekoliko smjernica upuÊenihmisionarima koji rade u stranoj zemlji i razliËitim kulturama. One takoerukazuju na rjeπenja nekih pitanja i problema s kojima se suoËavajumisionari u danaπnje vrijeme.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2929

Black

30

NEDJELJA 19. srpnja

NESAVR©ENI PROROK

ProËitajte 2. o kraljevima 14,25. ©to ovi redci govore o Joni?Na koji je naËin predstavljen?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Osim Knjige o Joni, prorok se spominje u jednom starozavjetnomtekstu, u 2. o kraljevima 14,25, gdje je pretkazao da Êe Izrael povratitisvoje podruËje koje su im oduzeli Asirci.

Jona je bio roen u Gat Haheferu, gradu na sjeveru Izraela, samonekoliko kilometara udaljenom od Nazareta. To znaËi da su i Isus i Jonabili proroci iz Galileje, koji su svoju sluæbu obavljali u razmaku od 750godina.

ProËitajte Jona 1,1-3.9.12; 3,3-10; 2,1-9. Kakvu sliku dobivamoo njemu na osnovi ovih redaka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U knjizi je prikazana neobiËna mjeπavina Jonine snage i slabosti:s jedne strane bio je samovoljan i buntovan, a s druge pouËljiv i posluπan.Bio je vjeran Bogu, odvaæan i posveÊen molitvi, ali je istodobno biouskogrudan, sebiËan i osvetoljubiv. Iako je Jona u 2. kraljevima opisankao sluga Gospodnji, u knjizi koja nosi ime po njemu odaje dojam tuænei tragiËne osobe. Opisan je na tako iskren naËin zahvaljujuÊi vjero-dostojnosti i pouzdanosti Biblije. Ljudi bi bili skloni prikriti neprihvat-ljive osobine biblijskih junaka. Ali pod nadahnuÊem Svetoga Duha, bib-lijski pisci prikazuju njihova hrabra djela, kao i djela koja zasluæujuprijezir, kako bi pokazali istinu da, bez obzira na njihove slabosti iruæne crte karaktera, Bog moæe djelovati preko njih ako Mu dopuste.

Koje je joπ biblijske osobe Bog upotrijebio usprkos njihovimnedostatcima? Kakvu nam nadu pruæa Ëinjenica da Bog upotreb-ljava nesavrπene, greπne ljude u radu za druge?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2930

Black

31


JEDAN OD PRVIH MISIONARA

“Idi u Ninivu!” glasila je Boæja zapovijed upuÊena Joni. Meutim,uobiËajen poziv ljudima u Starom zavjetu bio je “doi na Sion”. Boæjiiskonski plan bio je da izraelski narod pokaæe svoju vjeru u svakidaπ-njem æivotu, kako bi se drugi narodi ugledali na njih (vidi Izaija 56,7).

Joni, kao preteËi novozavjetnih uËenika (Matej 28,18-20), reËeno jeda ide u Ninivu, grad koji se smatrao srediπtem idolopoklonstva, okru-tnosti i neËistoÊe. Jona je izvrπio detaljne pripreme za plovidbu moremna zapad iako ga je Bog uputio kopnom na istok. Jona, prorok koji seopirao Boæjem nalogu, pobjegao je u suprotnom smjeru.

ProËitajte Jona 1,3-17. Koje pouke moæemo izvuÊi iz ovognevjerojatnog izvjeπtaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæji odgovor na Jonin bijeg doπao je u obliku velike oluje. Vjetrovisu bili posluπni Stvoritelju, a Njegov prorok nije (Marko 4,41). Dok seposada, koju su Ëinili neznaboπci, molila u vrijeme oluje, Jona je spavao(Jona 1,14). Poπteno je priznao da je on uzrok nesreÊe, a zatim jeposvjedoËio o pravom Bogu i Stvoritelju. Zapazite da se njegov odgovor:“Ja sam Hebrej”, odnosi i na njegovu vjeru i na pripadnost narodu. Ustrahu usred razbjesnjele oluje, mornari neznaboπci pokuπali su spasitisebe i putnike. Pokazali su suosjeÊanje prema Joni i nisu odmah pri-stali na njegov prijedlog da ga bace u more. (Prorok koji je oklijevaoispuniti Boæju volju bio se spreman ærtvovati da bi spasio druge.) Kadasu ga konaËno posluπali, oluja je prestala i more se smirilo (vidi Jona1,15). Zadivljeni mornari bili su prvi obraÊenici koji su zahvaljujuÊiJoninom svjedoËanstvu doπli Bogu koji je radio preko Jone Ëak i kadaje pobjegao i ogluπio se o Njegov poziv.

Izbavljenje Jone bilo je isto tako Ëudesno kao i spasenje posade nalai. Bog je poslao “veliku ribu”. U izvornom hebrejskom tekstu nijetoËno navedeno koja je vrsta ribe progutala Jonu. Taj dogaaj sigurnoje najpoznatiji dio izvjeπtaja o Joni. Meutim, on ne treba zasjenitidublju poruku knjige da Bog voli, brine se i nudi spasenje svim ljudima.

Samo je jedan Bog, Stvoritelj neba i Zemlje (vidi Izaija 44,8;45,5.6). Sve ostalo je idolopoklonstvo ili zabluda. Svaki drugi “bog”kojem se ljudi mole je izmiπljen, laæan. Zaπto je toliko vaæno dashvatimo i prihvatimo ovu istinu, posebno u okviru misije?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2931

Black

32

UTORAK 21. srpnja

U UTROBI VELIKE RIBE

Jonino iskustvo, kada je tri dana proveo u utrobi velike ribe, posta-lo je predslika Isusove smrti i uskrsnuÊa (Jona 1,17-2,10; Matej 12,40).Bog je poslao veliku ribu i upravljao njome. Iako postoje izvjeπtaji da suneki ljudi preæivjeli nakon πto ih je kit progutao, ne smijemo zaboravitida je Bog poslao tu posebnu veliku ribu, kao i Ëudesnu silu koja jeNjegovog slugu odræala u æivotu dok je bio u njezinoj utrobi. Bio je toËudesan dogaaj koji se mogao dogoditi samo nadnaravnim Gospodnjimdjelovanjem, koji je u cijeloj Bibliji prikazan kao Bog koji na ËudesannaËin djeluje u æivotu ljudi.

Odreene Ëinjenice ukazuju da je izraz “tri dana i tri noÊi” bio starastilska figura koja je izraæavala potrebno vrijeme za zamiπljeni put uπeol, hebrejski naziv za carstvo mrtvih. S obzirom na to πto mu sedogodilo, Jona je doista trebao umrijeti.

Jona se u utrobi ribe poËeo moliti. Dok je joπ bio na lai, zapovjed-nik ga je pozvao: “Ustaj i prizivlji Boga svoga!” (Jona 1,6) Sada, u bes-pomoÊnoj situaciji, Jona se poËinje moliti i to vrlo ozbiljno. Trebalo muse dogoditi neπto toliko straπno da bi konaËno uËinio ono πto je trebaoËiniti sve vrijeme. Jonina molitva saËuvana je u obliku psalma zahval-nosti. Takvi psalmi obiËno se sastoje iz pet dijelova: 1) uvoda; 2) opisanevolje; 3) obraÊanja Bogu za pomoÊ; 4) izvjeπtaja o Boæjem djelovanju;i 5) obeÊanja da Êe odræati zavjet i da Êe posvjedoËiti o Boæjem izbavlje-nju. Odnosno, Gospodine, ako me izbaviπ sada, obeÊavam da Êu uËinitito i to. Jeste li se i vi nekada molili na taj naËin? Pitanje glasi: Jesteli ispunili ono πto se obeÊali?

ProËitajte Matej 12,40. Na koji je naËin Isus izvjeπtaj o Joniprimijenio na sebe? Vidi Ivan 2,19-22.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Drugo poglavlje Knjige o Joni zavrπava sljedeÊim rijeËima: “TadaJahve zapovjedi ribi, i ona izbljuva Jonu na obalu.” Boæja zapovijedvelikoj ribi dovela je do onoga πto dobronamjerni mornari nisu mogliuËiniti za Jonu. Kao πto je Krist nakon svojeg uskrsnuÊa naloæio svojimuËenicima da pou u svijet, tako je i Jona nakon svoje podvodne avan-ture otiπao meu neznaboπce i postao najuspjeπniji misionar u Staromzavjetu. Jonino izbavljenje svjedoËi o Boæjoj spasonosnoj milosti i od-luËnosti da spasi Ëak i greπne Asirce od smrti.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2932

Black

33

SRIJEDA 22. srpnja

NINIVLJANI

ProËitajte Jona 3. Koju vaænu poruku nalazimo u ovim redcimau okviru misionarskog rada i evangelizma?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“RijeË Jahvina doe Joni drugi put: ‘Ustani,’ reËe mu, ‘idi u Ninivu,grad veliki, i propovijedaj u njemu πto Êu ti reÊi.’” (Jona 3,1.2) U ovomtekstu vaæno je zapaziti dva glagola. Kao prvo, Bog po drugi put kaæe:“Idi!” Bog ne odustaje. On greπnim ljudskim biÊima pruæa drugu priliku.Ovdje ponovno uoËavamo novozavjetnu misionarsku ideju prema kojojmi trebamo iÊi drugim narodima, a ne Ëekati da oni dou k nama.

Drugi vaæan glagol je “propovijedati”. Propovijedanju se svugdje uBibliji daje veliko znaËenje. To je i dalje najuspjeπniji naËin πirenjaevaneoske poruke. Bog je naglasio Joni da treba propovijedati ono πtomu On kaæe. Vijest koju propovijedamo mora biti Boæja, a ne naπa, i nesmije biti promijenjena, preinaËena ili skraÊeni oblik Boæje poruke.

Boæja vijest je uopÊeno gledano i prijetnja i obeÊanje, i sud i Evan-elje. Njegova jasna poruka je glasila: “Joπ Ëetrdeset dana, i Niniva Êebiti razorena.” (Jona 3,4) U ovom sluËaju je bila sud. Ipak, dano je iobeÊanje nade, izbavljenja i spasenja (moralo je biti dano zato πto suljudi posluπali i bili spaπeni).

»ak i u srediπtu “vjeËnog evanelja”, pisac u Otkrivenju 14,6-12takoer upozorava na sud. Evanelje i sud idu ruku pod ruku: Evaneljenam omoguÊuje da izbjegnemo presudu koju bi nam sud pravedno do-dijelio.

Propovijedanje Evanelja nije u potpunosti uspjeπno bez ovih ele-menata. “PolitiËka korektnost”, koja vodi do razvodnjavanja ovih jasnihelemenata i umanjivanja razlika izmeu religija ili razliËitih krπÊanskihtradicija, opasna je. Iako u okviru svoje misije propovijedanje trebamoprilagoditi ljudima do kojih æelimo doprijeti (kontekstualizacija), nikadato ne smijemo Ëiniti po cijenu Boæje poruke koju trebamo objaviti.

©to se dogaa u Joni 3,5-10? Ninivljani su povjerovali, postupiliprema svojoj vjeri i bili spaπeni.

Bog nam je dao divna obeÊanja i ozbiljne opomene. »emu nasuËi ovaj izvjeπtaj o meusobnoj povezanosti obeÊanja i opomena?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2933

Black

34


JONINO JADIKOVANJE

Tekst u Joni 4,1-11 pokazuje kako najveÊa prepreka Bogu da uklju-Ëi svojeg proroka u svjetsku misiju nije bila udaljenost, vjetar, mornari,riba ili Ninivljani. Bio je to prorok osobno. Vjera Ninivljana bila je usuprotnosti s Joninim nevjerovanjem i osvetoljubivim duhom. Jona jejedina osoba u Pismu koja optuæuje Boga da je “milostiv i milosrdan,spor na gnjev i bogat milosrem, i da se nad nesreÊom brzo saæali”.Pomislili bismo da bi veÊina ljudi prihvatila ove Boæje osobine sa za-hvalnoπÊu.

“Kada je Jona saznao za Boæju namjeru da poπtedi grad koji je,usprkos svojoj pokvarenosti bio naveden na pokajanje u kostrijeti ipepelu, trebao je biti prvi koji Êe se radovati Boæjoj divnoj milosti; ali,umjesto toga, dopustio je svome umu da se bavi mislima o moguÊnostida bude proglaπen laænim prorokom. MisleÊi na svoj ugled, izgubio je izvida beskrajno veÊu vrijednost duπa u tome jadnom gradu. Saæaljenjekoje je Bog pokazao prema pokajniËkoj Ninivi, ‘Joni bi veoma krivo, irasrdi se’.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 173)

ProËitajte Jona 4,10.11. ©to ovi tekstovi uËe o razlici izmeuBoæjeg karaktera i greπne ljudske naravi? Zaπto nam treba bitidrago πto je Bog, a ne druga ljudska biÊa, naπ konaËni sudac?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jona je dvaput pokazao gnjev u Ëetvrtom poglavlju. Bio je ljut πtose Bog predomislio i spasio Ninivu u kojoj je æivjelo viπe od sto dvadesettisuÊa stanovnika. Bio je ljut i πto je uvenuo brπljan. Obuzet sebiËnoπ-Êu, prorok je morao postaviti najviπe vrijednosti u æivotu na pravo mje-sto. Bog je pouËio Jonu da su svi ljudi braÊa jer je Bog njihov Otac.Prorok je trebao prihvatiti da ima neπto zajedniËko s ovim “strancima”,iako su bili na pogreπnom putu. Zar 120.000 ljudi nije bili vaænije odbrπljana?

ProËitajte ponovno ukor koji je Gospodin uputio Joni. Bi liGospodin mogao nama reÊi neπto sliËno? U kojoj smo mjeri viπezaokupljeni osobnim pitanjima, od kojih mnoga mogu biti bezna-Ëajna, nego izgubljenim duπama za koje je Krist prolio svoju krv?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2934

Black

35

PETAK 24. srpnja


“Knjiga proroka Jone znaËajno doprinosi razumijevanju biblijskeosnove misije, zato πto se bavi Boæjim nalogom koji je upuÊen Njegovomnarodu u vezi s neznaboπcima i tako sluæi kao pripremni korak misij-skom nalogu Novog zavjeta. Takoer je vaæna jer daje uvid u veliki otporkoji sluga, kojeg je Jahve izabrao da ispuni Njegovo djelo u svijetu,pokazuje prema ovom nalogu.” (Johannes Verkuyl, Contemporary Missio-logy, str. 96)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. “U izvjeπtaju o Ninivi dana je pouka koju trebamo paæljivoprouËavati. ... Morate prepoznati svoju duænost prema bliænjimakoji su u neznanju, u grijehu i kojima je potrebna vaπa pomoÊ.”(Ellen G. White, The Southern Work, str. 80) Koja je naπa duænostprema bliænjima?

2. Asirija je bila moÊna sila koja je vladala starim Bliskimistokom u razdoblju od 885. do 625. g. pr. Kr. Izrael i Judaneprestano su patili pod njezinom okrutnom vladavinom. Izraelskikralj Jehu morao je plaÊati porez asirskom vladaru SalmanazaruIII. Izrael je konaËno pao pod asirsku vlast 722. g. pr. Kr. Nije niËudo πto je Jona nerado poπao u Ninivu, jedan od Ëetiri velikagrada u Asiriji, srediπte oboæavanja boæice Iπtar, boæice ljubavi irata. Bog ga je pozvao da ode u srediπte duhovnosti na neprija-teljskom teritoriju i pozove ratoborne Asirce na pokajanje. Koje sunam pouke o misionarskom radu ovdje dane?

3. Kako Crkva ostatka moæe izbjeÊi zabludu da su Gospodnjisavjeti i blagoslovi u podruËjima kao πto je subota, zdravlje i odgojdani za njihovu osobnu korist, a ne na korist svim ljudima? VidiOtkrivenje 3,17.18.

4. Na koji naËin poruka trojice anela u Otkrivenju 14,6-12odraæava Joninu poruku upuÊenu Ninivljanima?

5. Neki ljudi odmah odbace izvjeπtaj o Joni, posebno dio ukojem se Jona nalazi u utrobi velike ribe. Koje ih pretpostavkenavode da ga odmah odbace?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2935

Black

36



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molitva dopire do SvemoguÊega i donosi nam pobjedu.” (Ellen G.White, The Bible Echo, 1. listopada 1889.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2936

Black

37


POUKA 5 25. srpnja—1. kolovoza 2015.

Misionari u izgnanstvu“Njemu bi predana vlast, Ëast i kraljevstvo, da mu sluæe svi

narodi, plemena i jezici. Vlast njegova vlast je vjeËna i nikadaneÊe proÊi, kraljevstvo njegovo neÊe propasti.” (Daniel 7,14)

Biblijski tekstovi: Daniel 1—12; Izaija 39,5-7; Daniel 2,44;Matej 24,14.15; Postanak 41.

AdventistiËki krπÊani vjeruju u skori dolazak Isusa Krista. PrigodomNjegovog dolaska ovaj svijet kakav danas poznajemo doÊi Êe svojemkraju i konaËno Êe zapoËeti Boæje vjeËno kraljevstvo, koje je u Knjiziproroka Daniela opisano na sljedeÊi naËin: “A kraljevstvo, vlast i veli-Ëanstvo pod svim nebesima dat Êe se puku Svetaca Sveviπnjega. Kra-ljevstvo njegovo kraljevstvo je vjeËno, i sve vlasti sluæit Êe mu i pokora-vati se njemu.” (Daniel 7,27) Ovo kraljevstvo je vrhunac naπe vjere; onose u Poslanici Hebrejima (11,16) naziva “nebeskom (domovinom)”, kra-ljevstvom koje je sav Boæji narod vjekovima vjerom oËekivao, kraljev-stvom Ëiji je “Bog graditelj i tvorac” (Hebrejima 11,10).

Meutim, Knjigu proroka Daniela takoer moæemo smatrati priru-Ënikom za misionarske aktivnosti. Iz nje moæemo izvuÊi pouke na kojije naËin Bog upotrijebio pripadnike svojeg naroda da posvjedoËe onimakoji su bili u duhovnom i vjerskom neznanju. ZahvaljujuÊi svojojvjernosti, marljivosti i nepokolebljivoj vjeri, ovi vjernici otkrili su æivogaBoga onima koji su poznavali samo laæne bogove i pruæili neznaboπcimapriliku da zadobiju mjesto u ovom vjeËnom kraljevstvu.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2937

Black

38

NEDJELJA 26. travnja

IZGNANSTVO

ProËitajte Izaija 39,5-7; Daniel 1,1.2. Kako su ovi redci poveza-ni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Daniel, Ëije ime znaËi “Bog je moj sudac”, silom je odveden izporaæenog Jeruzalema u glavni grad babilonskog kraljevstva. Knjiga pro-roka Daniela opisuje njegov æivot na dvorovima Babilona i Perzije. Na-kon tri godine “obrazovanja” u Babilonu, Daniel je postao graanskisluæbenik i kraljev savjetnik. Boæjom silom on se uzdigao od uobiËaje-nog poloæaja zarobljenika i postao uzviπeni misionar u ovim dvjemavelikim i moÊnim silama.

Knjiga proroka Daniela je dragulj proroËke literature. »itatelj sesusreÊe s izazovima s kojima su se suoËavali Æidovi koji su æivjeli ustranoj kulturi, koja im nije pruæala vidnu potporu u proslavljanju Izra-elovog Boga i koja je katkad bila otvoreno neprijateljski raspoloæenaprema njima. U ovoj knjizi takoer su spomenuti ljudi koji su bili po-sveÊeni istini u svakidaπnjem æivotu iako su se nalazili daleko od Hra-ma, sveÊenika i ærtvenog sustava.

ProËitajte Daniel 1,8-13; 5,12; 6,4; 9,3-19. ©to ovi tekstovigovore o Danielovom karakteru zahvaljujuÊi kojem je postao velikimisionar?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svaka ustanova koja nosi ime KrπÊanske adventistiËke crkve trebasvijetu biti ono πto je Josip bio u Egiptu i πto su Daniel i njegovi drugovibili u Babilonu. Po Boæjoj promisli ti ljudi su bili zarobljeni da bi nezna-boæaËke narode upoznali s pravim Bogom. Oni su bili Boæji predstavniciu ovom svijetu. Ali nisu pravili nikakve kompromise s idolopokloniËkimnarodima s kojima su dovedeni u dodir, nego su ostali odani svojoj vjerinoseÊi kao posebnu Ëast ime poklonika Boga koji je stvorio nebesa iZemlju.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 8., str. 153)

Razmislite o tome koliko je Danielu u okolnostima u kojima senalazio bilo lako uËiniti odreene ustupke. »emu nas ovaj primjeruËi o tome koliko su naπi izgovori, kada su ustupci u pitanju,zapravo slabi?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2938

Black

39


SVJEDOCI

U Danielu 2 zabiljeæeno je da se Danielu pruæila prilika da svjedoËio sili pravoga Boga nasuprot laænim babilonskim bogovima. Nakon πtoje otpjevao hvalospjev sa svojim hebrejskim prijateljima i iskazao zahval-nost Bogu πto je usliπao njihove molitve (Daniel 2,20-23), on je protumaËiokraljev san i posvjedoËio o Boæjoj veliËini i vlasti nad ovozemaljskimkraljevstvima.

Koje kraljeve rijeËi pokazuju da je nauËio neπto o pravom Bo-gu? Vidi Daniel 2,47.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U istom poglavlju Daniel je trebao odluËiti hoÊe li udovoljiti kraljuili Êe se suoËiti sa smrÊu. U treÊem poglavlju njegova tri prijatelja moglasu izbjeÊi uæarenu peÊ da su posluπala kraljevu zapovijed. Umjesto toga,vjerno su posvjedoËili o sili pravoga Boga.

“Kako je Nabukodonozor znao da je Ëetvrta osoba bila poput BoæjegSina? On je o Boæjem Sinu Ëuo od hebrejskih zarobljenika u svojemkraljevstvu. Oni su doπli sa znanjem o æivom Bogu koji je bio vrhovniVladar.” (Ellen G. White, The Adventist Review and Sabbath Herald, 3.svibnja 1892.)

Koje je priznanje o pravom Bogu u Danielu 4 kralj Nabukodono-zor ponovio zahvaljujuÊi Danielovom svjedoËenju? Vidi Daniel 4,34.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Daniel se u 5. poglavlju posljednji put javlja na babilonskom dvoru.Tada je bio pozvan da objasni neobiËan rukopis na zidu BaltazarovepalaËe. Tom prigodom prorekao je pad babilonskog kraljevstva i prela-zak u ruke Medo-Perzije. Iako je Baltazar bez sumnje bio pod snaænimdojmom onoga πto je Daniel uËinio, bilo je prekasno: kraljeva sudbinabila je zapeËaÊena. Æalosno je to πto je, kako saznajemo iz biblijskogteksta (vidi Daniel 5,17-23), Baltazar imao priliku prihvatiti istinu i po-niziti se pod njezinim utjecajem, ali, kao πto znamo, nije iskoristio tuprednost.

Koliko je vaæno da preispitujemo svoj æivot i da se zapitamokakvo svjedoËanstvo on ostavlja na svijet? ©to vam govori vaπ odgovorna ovo pitanje?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2939

Black

40

UTORAK 28. srpnja

DANIEL U PERZIJI

“Kad se primaËe blizu, viknu æalosnim glasom Danielu: Daniele,slugo Boga æivoga, je li te Bog, kome postojano sluæiπ, mogao izba-viti od lavova?” (Daniel 6,21) Kralj je nazvao Daniela “slugom Bogaæivoga”. Na πto ukazuju ove rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U 6. poglavlju, iako je doπlo do promjene kraljevstva i kralja, Danielje i dalje zadræao svoj poloæaj, Ëak je bio i unaprijeen, postavπi jedanod tri glavna upravitelja koji su pod sobom imali 120 kraljevih namje-snika. Kralj Darije je Ëak razmiπljao o tome da ga postavi nad Ëitavimkraljevstvom, budeÊi tako mrænju drugih upravitelja i namjesnika. Onisu naveli kralja da donese proglas koji se trebao poπtovati u cijelomkraljevstvu, ali je zapravo bio usmjeren iskljuËivo protiv Daniela. Bio jebaËen u lavlju jamu, ali Bog se umijeπao u prilike koje Ëak ni suosje-Êajni kralj nije mogao promijeniti. Danielovo izbavljenje je toliko obra-dovalo kralja da je odmah izdao proglas prema kojem Êe se uzdizatiDanielov Bog.

“Nato kralj Darije napisa svim plemenima, narodima i jezicima πtostanuju po svoj zemlji: ‘Obilovali mirom! Evo naredbe koju donosim: usvemu mojem kraljevstvu neka se ljudi boje i neka drπÊu pred BogomDanielovim: On je Bog æivi, on ostaje dovijeka! Njegovo kraljevstvo neÊepropasti, njegovoj vlasti nema kraja! On izbavlja i spasava, Ëini znake iËudesa na nebesima i na zemlji! On je spasio Daniela iz πapa lavljih!’”(Daniel 6,25-27)

ProËitajte Daniel 6. ©to u poglavlju pokazuje da je Daniel veÊsvjedoËio kralju? Po Ëemu u kraljevom proglasu vidimo da je kraljznao viπe o Danielovom Bogu nego πto je mogao nauËiti samo izDanielovog izbavljenja iz lavlje jame? ©to to govori o DanielovomsvjedoËenju kralju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2940

Black

41

SRIJEDA 29. srpnja

DANIEL I BOÆJE VJE»NO KRALJEVSTVO

Daniel nije samo tumaËio tue snove. U poglavljima 7—12 zabiljeæenoje da je imao vienja koja su otkrila buduÊnost velikih svjetskih sila. UDanielovim vienjima posebno je bilo naglaπeno da, usprkos zemalj-skim vladarima i njihovim planovima i spletkama, Bog upravlja svimnarodima i da Êe na kraju On i Njegovo posljednje kraljevstvo izvojevatikonaËnu i potpunu pobjedu (vidi Daniel 2,44).

ProËitajte Daniel 7,13.14. ©to je opisano u ovim redcima ikako podupire misao da krπÊani trebaju objavljivati Evanelje pocijelom svijetu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Srediπnja tema u ovom tekstu je uspostavljanje Boæjeg vjeËnogkraljevstva, koje Êe doÊi tek prigodom Isusovog dolaska. ©to je premaIsusovim rijeËima vaæno u vezi s Njegovim dolaskom?

“Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svi-jetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak. Dakle,kad vidite ‘grozotu pustoπi’, o kojoj govori prorok Daniel, gdje stoji ‘nasvetom mjestu’ — tko Ëita, neka shvati! — tada neka ne bjeæe u gorekoji budu u Judeji.” (Matej 24,14-16)

Isusovo proroËanstvo o svrπetku svijeta u Mateju 24 povezano je sDanielovim proroËanstvima. “Grozotu pustoπi”, koju je pretkazao Daniel(Daniel 11,31; 12,11), Isus je dalje objasnio i primijenio na svoje vrijemei vrijeme koje Êe doÊi. Isus je usko povezao Knjigu proroka Daniela sposljednjim vremenom, πto nas, naravno, ne treba iznenaditi buduÊi daje Daniel na mnogim mjestima ukazivao na svrπetak vremena (Daniel8,17.19; 11,35; 12,4.13). Prema Isusovim rijeËima, kraj Êe doÊi tek kadse “ova Radosna vijest o Kraljevstvu bude propovijedala po svemu svije-tu” (Matej 24,14).

Isus Êe doÊi tek kad se Evanelje bude propovijedalo “po svemusvijetu”. Mi smo pozvani da ga objavljujemo. Iz tog razloga nekiljudi tvrde da se Isus ne moæe vratiti dok mi ne obavimo svoj dioposla. Kako trebamo shvatiti svoju ulogu i utjecaj na Isusov dola-zak? Iznesite svoj odgovor u subotnjoπkolskom razredu.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2941

Black

42


JO© MISIONARA U IZGNANSTVU

Daniel je bio Izraelac koji je na silu odveden iz svoje zemlje, kaoπto su Josip i Mojsije odvedeni u Egipat, Nehemija u Babilon, a Esterau Perziju. Njihov æivot otkriva da je moguÊe ostati vjeran Bogu u okru-æenju koje nije poticajno u duhovnom i kulturoloπkom smislu. Uz BoæjupomoÊ zauzeli su Ëak istaknute administrativne poloæaje u ovom stra-nom okruæenju. Æivjeli su plodonosnim i snaænim æivotom, vjeπto po-sredujuÊi u sloæenim vjerskim, druπtvenim, politiËkim i gospodarskomprilikama, potpuno razliËitim od onih koje su vladale u njihovoj zemlji.Oni ne samo da su bili vjerni Ëlanovi izgnanih hebrejskih zajednica, veÊsu, takoer, bili na svoj naËin uspjeπni misionari za Izraelovog Boga.

Osobe koje su u izgnanstvu svjedoËile o Bogu Ëinile su to pasivnomprisutnoπÊu ili aktivnim objavljivanjem.

Estera Daniel

Nije se izjasnila da je Hebrejka Izjasnio se da je Hebrej.sve dok nije bila pozvana.

Svoja vjerska uvjerenja dræala je Govorio je o svojim vjerskim uvjerenjima.za sebe sve dok nije bila pozvanada se izjasni.

Bog je zaπtitio nju i njezinu obitelj. Bog je zaπtitio njega i njegove prijatelje.

SvjedoËila je ljudima na visokim SvjedoËio je ljudima na visokimpoloæajima da bi spasila svoj æivot poloæajima da bi spasio svoj æivoti æivot svojeg naroda. i æivote drugih ljudi.

Pomogla je da se uspostavi vjerska Posredno je utjecao na kralja Kira dasloboda i dopusti pravo na rasijanim Hebrejima dopusti da ponovnosamoobranu vjerske manjine. izgrade Hram u Jeruzalemu.

ProËitajte 41. poglavlje Postanka. Na koji je naËin Josip svjedo-Ëio EgipÊanima? Kako njegovo iskustvo podsjeÊa na iskustvo Danielai njegovih prijatelja u Babilonu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U kojim prigodama moæete svjedoËiti o svojoj vjeri? Jeste lipasivni ili aktivni svjedok? ©to moæete reÊi ili uËiniti πto bi ostavilosnaæan dojam na druge i osvjedoËilo ih u dobrotu i ljubav naπegBoga?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2942

Black

43

PETAK 31. srpnja


“Mnogi Êe biti pozvani da obave izvanrednu sluæbu. Cijeli svijet seotvara Evanelju. ... Iz svih krajeva ovoga naπeg svijeta dopire krik gri-jehom ranjenih srca koja traæe da upoznaju Boga ljubavi. ... Na namakoji smo primili ovo znanje, i na naπoj djeci kojoj Êemo ga prenijeti,poËiva odgovornost da se odazovemo na njihov vapaj. Svakom doma-Êinstvu i svakoj πkoli, svakom roditelju, nastavniku i djetetu koje jeobasjala svjetlost Evanelja, upuÊeno je u ovom sudbonosnom Ëasupitanje postavljeno kraljici Esteri u onom znaËajnom trenutku izraelskepovijesti: ‘Tko zna nisi li se baπ i popela do kraljevske Ëasti zbog Ëasakao πto je ovaj?’” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 449,450)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte o proroËanstvima iz Knjige proroka Daniela,posebno u poglavljima 2, 7 i 8. Zaπto su ova proroËanstva takosnaæna svjedoËanstva, ne samo o proroËkoj pouzdanosti Biblije, veÊi o Boæjem predznanju buduÊnosti? Na primjer, zapazite kako sutri od Ëetiri glavna kraljevstva nazvana u gore navedenim poglavlji-ma. Kako nam ta spoznaja moæe pomoÊi da imamo povjerenje uBoæju rijeË i Njegova obeÊanja?

2. U ovim izvjeπtajima u Knjizi proroka Daniela i nekim drugimizvjeπtajima (kao πto je Josipovo iskustvo), prikazana su neka Ëudakoja su u velikoj mjeri pridonijela vjerodostojnosti njihovog svje-doËenja neznaboπcima. Kako je njihov karakter dao joπ veÊu vjero-dostojnost njihovom svjedoËenju? Na koji naËin vjernost i karaktermogu biti snaæniji svjedoci od znakova i Ëudesa kada ljudima go-vorimo o Bogu i o tome πto On moæe uËiniti u naπem æivotu?

3. Kao πto smo vidjeli u odsjeku od srijede, u Mateju 24,14reËeno je da Êe se Evanelje objaviti cijelom svijetu i da Êe tadadoÊi kraj. ZnaËi li to da Isus neÊe doÊi dok ne obavimo posao nakoji nas je pozvao? Razgovarajte o tome.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2943

Black

44



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nakon πto iznesemo svoje molbe, na njih trebamo odgovoriti samikoliko god je to moguÊe i ne Ëekati na Boga da uËini za nas ono πtomoæemo sami. Boæja pomoÊ Ëeka u priËuvi za sve koji je traæe.” (EllenG. White, The Bible Echo, listopad 1887.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2944

Black

45


POUKA 6 1.—8. kolovoza 2015.

Estera i Mordokaj“Jer budeπ li u ovoj prilici πutjela, doÊi Êe Æidovima pomoÊ

i spas s druge strane, a ti Êeπ s kuÊom svoga oca propasti. Tkozna nisi li se baπ i popela do kraljevske Ëasti zbog Ëasa kaoπto je ovaj?” (Estera 4,14)

Biblijski tekstovi: Estera 1—10; 1. KorinÊanima 9,19-23; Ivan4,1-26; Djela 17,26; Matej 22,21; Rimljanima 1,18-20.

Estera je pomogla u posebnoj i vrlo znaËajnoj misiji usred opasnihpolitiËkih prilika u perzijskom kraljevstvu. U okviru svoje misije bila jeukljuËena u niz opreËnih situacija. Kao siroËe i pripadnica prezreneetniËke i vjerske manjine, postala je æena perzijskog kralja. Meutim,njezina æivotna priËa nije liËila na bajku. Ona je bila izvedena iz mraËnihokolnosti i pripremljena za izuzetan zadatak. U poËetku su prilike zahti-jevale da tajno pristupi odreenoj strategiji rada. Poslije je morala upotpunosti razotkriti svoje podrijetlo i vjeru, Ëime je svoj æivot dovela uopasnost. ZahvaljujuÊi potpori svojeg roaka i pooËima Mordokaja, svo-jim hrabrim svjedoËenjem na dvoru perzijskog kralja na kojem su vla-dale spletke, spasila je svoj narod, promijenila njegov nizak druπtvenipoloæaj i πirom kraljevstva uËinila ga predmetom divljenja.

Nema sumnje da je kao posljedica njezine vjernosti, znanje o pravomBogu postalo raπireno meu neznaboæaËkim porobljivaËima. Iako ovonije uobiËajeni primjer misionarskog rada, izvjeπtaj o Esteri i Mordo-kaju ipak ukazuje na odreena zanimljiva naËela koja nam mogu pomo-Êi da shvatimo πto znaËi svjedoËiti u posebnim okolnostima.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2945

Black

46

NEDJELJA 2. kolovoza

ESTERA U PERZIJI

ProËitajte Estera 1,2-20. Koji su dogaaji opisani u ovim red-cima? ©to danas s naπeg glediπta teπko moæemo shvatiti u vezi sovim izvjeπtajem? (Dok Ëitate ovaj tekst, ne zaboravite da mnogepojedinosti nisu zabiljeæene.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gozba koju je kralj Ahasver priredio u trajanju od sedam dana bilaje rasipna, Ëak i za nekog na vrhu politiËke moÊi, dok bi je krπÊanismatrali potpuno neprihvatljivom. NeograniËena upotreba alkohola (Es-tera 1,7.8) bila je uobiËajena u ovakvim prigodama. Takve gozbe nisubile bez presedana. Postoje zapisi o hvalisanju drevnih kraljeva koji suna svojim gozbama ugostili i na tisuÊe gostiju. Prekomjerno pijenje uovakvim prigodama pomraËilo je kraljev sud do te mjere da je narediosvojoj æeni Vaπti da zabavlja sve kraljeve uzvanike — muπkarce, koji suveÊ bili pod utjecajem alkohola. Taj zahtjev je bio daleko ispod dosto-janstva udane æene i Ëlana kraljevske obitelji. Kakav god odgovor dala,suoËila bi se s gubitkom poloæaja, a njezina hrabra odluka da saËuvasamopoπtovanje pred vladarevim niskim æeljama priprema Ëitatelja dashvati kakvu silu na dobro Ëestita æena moæe imati, Ëak i na kraljevskomdvoru na kojem dominiraju muπkarci.

Osvrnut Êemo se sada na Esterinu æivotnu priËu. Prema tekstu uEsteri 2,3 stjeËemo dojam da æene nisu dobrovoljno doπle na kraljevdvor. Kralj je izdao proglas i to je bio razlog πto je i Estera zajedno sostalim djevojkama morala doÊi. Tko zna πto bi se dogodilo da je odbilapoziv.

ProËitajte 1. KorinÊanima 9,19-23. Na koji naËin naËela prika-zana u ovim redcima moæemo primijeniti na ono πto se dogodiloEsteri? Moæemo li ih primijeniti na nju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vaπti, koja se u izvjeπtaju pokazala kao prava junakinja, gubise svaki trag. Njezina skromnost i zastupanje odreenih naËelaotvorili su put Esteri. Mada u nekim sluËajevima Ëestitost i poπtenjene vode uvijek opipljivom dobru, zaπto bismo uvijek trebali zauzetinaËelni stav, Ëak i kada ne znamo ishod svojih postupaka?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2946

Black

47

PONEDJELJAK 3. kolovoza

ESTERA NA KRALJEVOM DVORU

ProËitajte Estera 2,10.20. U kojim bismo prigodama trebalizatajiti svoju nacionalnu i vjersku pripadnost bar na neko vrijeme?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Ivan 4,1-26, gdje se govori o Isusu i æeni na zdencu.Zaπto je Isus æeni tako otvoreno rekao da je Mesija, kada to nijeuËinio meu svojim narodom? Kako nam ovaj izvjeπtaj pomaæe dashvatimo rijeËi koje je Mordokaj uputio Esteri?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mordokaj je dvaput naloæio Esteri da ne otkrije svoju nacionalnupripadnost i obiteljsko podrijetlo. Ovo je zadavalo muke nekim komen-tatorima, koji su doveli u pitanje potrebu za ovakvim prikrivanjem, po-sebno u vrijeme kada hebrejski narod nije bio u opasnosti. Da je otvore-no rekla tko je i u kojeg Boga vjeruje, moæda je mogla posvjedoËitineznaboπcima o svojem Bogu. Ako Hebreji nisu uæivali ugled na perzij-skom dvoru, postavlja se pitanje bi li otkrivanje etniËke pripadnostidovelo do toga da ne smije pristupiti kralju u trenutku kada je molilaza svoj narod? Meutim, Ëini se da je Mordokaj i prije nego πto seprijetnja pojavila upozorio Esteru da ne otkriva svoj identitet. »injenicaje da Biblija ne otkriva razlog zaπto joj je uputio takve rijeËi, ali, kao πtomoæemo vidjeti u Isusovom primjeru, Ëovjek ne mora odmah sve otkritiu svim prigodama. Opreznost je vrlina.

Zaπto je Isus tako otvoreno razgovarao sa æenom na zdencu, ali nei sa svojim narodom?

“Krist je bio mnogo suzdræaniji kad je govorio s njima. Ono πto jebilo uskraÊivano Hebrejima, i kasnije uËenicima nareeno da dræe utajnosti, njoj je bilo otkriveno. Isus je vidio da Êe ona svoju spoznajukorisno upotrijebiti dovodeÊi druge da sudjeluju u Njegovoj milosti.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 140)

Jeste li se kada naπli u takvim okolnostima da ste smatrali daje mudro da ne kaæete previπe o svojoj vjeri? Iz kojih razloga? Kadase sada osvrnete na taj dogaaj, biste li postupili drugaËije?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2947

Black

48

UTORAK 4. kolovoza

“ZBOG »ASA KAO ©TO JE OVAJ” (Estera 2,19—5,8)

U Esteri 3,1-5 poËinje zaplet. Mordokaj, Hebrej po narodnoj pripad-nosti, pridræavajuÊi se zapovijedi da se ne klanja idolima, nije se htiopokloniti Hamanu, obiËnom Ëovjeku. U gnjevu, Haman je pronaπao naËinda se osveti za ono πto je smatrao uvredom. Meutim, Mordokaj jesvojim postupcima na odreeni naËin svjedoËio meu neznaboπcima opravom Bogu.

Koji je izgovor Haman naveo u pokuπaju da cijelo kraljevstvooslobodi od Hebreja? ©to nam ovaj primjer govori o tome koliko naslako kulturoloπke razlike mogu zaslijepiti? Estera 3,8-13; vidi Dje-la 17,26.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada je saznao za Hamanov plan, Mordokaj je na vidljiv naËin izrazioæalost pristupajuÊi hebrejskom vjerskom obredu, jedinom koji sespominje u Knjizi o Esteri. “Razdera na sebi haljine, navuËe kostrijet,posu se pepelom i proe posred grada kukajuÊi glasno i gorko.” (Estera4,1) U meuvremenu se Estera pripremala da odgovori na Hamanoveoptuæbe. Prekrπila je perzijski zakon hrabro iziπavπi pred kralja bezpoziva u namjeri da razotkrije Hamanovu urotu. Kralj ju je primio iprihvatio njezin poziv na veËeru. Estera je tada preuzela vodeÊu uloguu nastupajuÊim dogaajima suoËena s hebrejskim izgnanicima πiromPerzije. Ovom prigodom Estera je pokazala samoodricanje i junaπtvo(Estera 4,16), spretnost (5,8) i hrabrost (7,6).

“Bog je preko kraljice Estere izbavio svoj narod. U vrijeme kada seËinilo da ih nikakva sila ne moæe spasiti, Estera je, zajedno sa æenamakoje su joj pruæile potporu, postila, molila se, brzo djelovala, odgovorilana izazov i donijela spasenje svojem narodu. ProuËavajuÊi rad æena uBoæjem djelu u Starom zavjetu, pronaÊi Êemo pouke koje Êe nas ospo-sobiti da odgovorimo na hitne potrebe u radu u danaπnje vrijeme. Moædase neÊemo naÊi u tako kritiËnim i Ëuvenim okolnostima kao Boæji narodu Esterino vrijeme, ali vjerne æene Ëesto se nau u prilici da preuzmuvaæne uloge i na skromnim poloæajima.” (Ellen G. White, u The SDABible Commentary, sv. 3., str. 1140)

U Esteri 4,14 proËitajte Mordokajeve poznate rijeËi upuÊeneEsteri: “Tko zna nisi li se baπ i popela do kraljevske Ëasti zbogËasa kao πto je ovaj?” Na koji se naËin naËelo koje se krije iza ovihrijeËi upravo sada moæe primijeniti na vas?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2948

Black

49

SRIJEDA 5. kolovoza

MORDOKAJ I HAMAN

Kako je prema tekstu u Knjizi o Esteri 5—8 Estera uspjelaspasiti svoj narod?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U izvjeπtaju o dvije gozbe koje je Estera priredila, zaplet dolazi dokljuËnog trenutka. U njemu je zabiljeæen i veliki preokret u planiranometniËkom progonstvu. Prikazana je i razlika izmeu prave Ëasti i samo-poπtovanja, a biljeæi se i kaænjavanje zlog Hamana. Ove dvorske spletkeimale su dalekoseæne posljedice. Daju nam uvid u tajni æivot apsolutnogvladara i njegovih podanika na dvoru. Estera i Mordokaj iskoristili susvoj poloæaj, poznavanje kulture u kojoj su æivjeli i vjeru u Boæja zavjet-na obeÊanja dana svojem narodu da Êe ga izbaviti.

Iako je æivio povuËenim æivotom i mirno obavljao svoju sluæbu,Mordokaj je objavio svoju vjeru time πto se odbio pokloniti pred Ha-manom. Kraljevi sluge su to primijetili i uputili mu rijeËi opomene, alion nije pravio nikakve ustupke kada je vjera bila u pitanju (Estera 3,3-5). Stav koji je zauzeo nesumnjivo je bio svjedoËanstvo za druge.

ProËitajte Estera 6,1-3. ©to ovi redci govore o Mordokaju?Kakve pouke moæemo izvuÊi o tome kako Boæji narod moæe djelo-vati i svjedoËiti u stranoj zemlji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bilo je vidno da Mordokaj slijedi Gospodina, pa ipak je pokazaoodanost i vjernost vladaru zemlje u kojoj je æivio. Iako se odbio poklonitipred Ëovjekom, i dalje je bio uzoran graanin, πto je pokazao kada jerazotkrio urotu protiv kralja. Iako ne znamo toËno zaπto nije bio nagra-en za svoje djelo, vrlo je moguÊe da je nakon razotkrivanja urote samonastavio dalje svojim putem ne oËekujuÊi nikakvu nagradu. Nakon od-reenog vremena, kako Ëitamo poslije u izvjeπtaju, njegovo dobro djelobilo je i viπe nego nagraeno. Njegov primjer moæda je najbolje izraæensljedeÊim rijeËima: “Podajte caru carevo, a Bogu Boæje!” (Matej 22,21)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2949

Black

50

»ETVRTAK 6. kolovoza

NEZNABO©CI POSTAJU HEBREJI

ProËitajte 8. poglavlje u Knjizi o Esteri. Kako moæemo shvatitiovaj tekst u okviru misionarskog rada i svjedoËenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Knjiga o Esteri nesumnjivo nije “obiËan” izvjeπtaj o misionarskomradu i svjedoËenju. Kao rezultat kraljevog proglasa u korist hebrejskognaroda, “mnogi meu pucima zemlje postadoπe Æidovi, jer ih je spopaostrah od Æidova” (Estera 8,17). Neki tvrde da njihovo iskustvo nije bilopravo iskustvo obraÊenja, zato πto su se obraÊali iz straha i bojazni.Iako je ova tvrdnja toËna, ne znamo kako su ti ljudi, bez obzira nanjihove prvotne pobude, odgovorili na djelovanje Duha Svetoga, osobitokada su vidjeli veliku razliku izmeu svojih vjerovanja i proslavljanjajedinog pravog Boga.

ProËitajte Rimljanima 1,18-20. Kako naËela spomenuta u ovimredcima mogu biti dovedena u vezu s tim ljudima, posebno u okviruovog izvjeπtaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U prvom proglasu izdanom protiv Hebreja, Hebreji ne samo da sutrebali biti pobijeni, veÊ su poËinitelji ubojstva mogli “njihova dobrazaplijeniti u jednom danu” (Estera 3,13). Kada je Hebrejima bilo danodopuπtenje da pobiju svoje neprijatelje, njima je takoer reËeno da mo-gu “zaplijeniti” imanje svojih neprijatelja (Estera 8,11). Meutim, u Knjizio Esteri triput se jasno spominje da se Hebreji “ne pojagmiπe za plije-nom” (Estera 9,10.15.16), mada u tekstu nije reËeno zaπto su tako postu-pili. Najvjerojatnije su se suzdræali od uzimanja plijena da bi pokazalikako su to Ëinili u samoobrani, a ne zbog pohlepe.

Kako moæemo biti sigurni da u radu za druge i svjedoËenju neuËinimo neπto πto Êe potaknuti ljude da dovedu u pitanje naπepobude? Zaπto je to toliko vaæno?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2950

Black

51

PETAK 7. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Izraelski proroci i kraljevi, po-glavlje “U dane kraljice Estere”, str. 381—385.

“Ukaz koji Êe konaËno biti proglaπen protiv Boæjeg naroda ostatkabit Êe vrlo sliËan proglasu koji je Ahasver izdao protiv Hebreja. Danasneprijatelji prave Crkve u maloj skupini koja poπtuje zapovijed o danuodmora vide Mordokaja pred vratima. Poπtovanje koje Boæji narod uka-zuje Boæjem zakonu stalni je ukor onima koji su odbacili strah Gospo-dnji i gaze Njegov dan odmora, subotu.” (Ellen G. White, Izraelski prorocii kraljevi, str. 384)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje sliËnosti nalazimo izmeu proglasa donesenog protivHebreja i “æiga zvijeri” u dogaajima posljednjih dana?

2. I stari Hebreji i krπÊani smatrali su da Knjizi o Esteri nemamjesta u starozavjetnom kanonu. Ona nije bila dio Starog zavjetau zajednici koja je napisala svitke pronaene kraj Mrtvog mora, nitiu Starom zavjetu kojim su se koristile crkve u danaπnjoj Turskoj iSiriji. U Knjizi o Esteri ne spominje se Boæje ime, a navoda oneznaboæaËkom kralju ima 190. U knjizi se osim posta ne spominjemolitva, ærtve, Hram ili bogosluæje. KonaËno, ne spominje se niopraπtanje ni milost. Pa ipak, Gospodin je smatrao prikladnim daje uvrsti u kanon. Zaπto? Koju snaænu duhovnu pouku moæemopronaÊi o tome kako Bog djeluje na dobro u naπem æivotu, Ëak i uteπkim okolnostima?

3. Razmiπljajte o trenutcima kada misionari i drugi koji sebave misionarskim radom ne govore otvoreno tko su i Ëime se bave.Koji su opravdani razlozi (ako ih ima) da tako postupaju, osobitou okviru misije? Misionari su katkad, primjerice, oprezni i ne govoreodmah tko su, posebno u zemljama koje su neprijateljski raspolo-æene prema evaneoskim radnicima. Ako smatramo da ne trebamoodmah otkriti tko smo, kako to moæemo uËiniti a da ne postupimonepoπteno ili govorimo laæi?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2951

Black

52



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Aneli zapisuju svaku ozbiljnu i iskrenu molitvu. ... Moramo izdvo-jiti vrijeme za molitvu. Ako svojim mislima dopustimo da ih zaokupesvjetovni interesi, Gospodin nam moæe dati vremena oduzimajuÊi naπeidole od zlata, kuÊa ili plodne zemlje.” (Ellen G. White, Velika borba, str.489,490)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2952

Black

53



Isus: UËitelj misionarskog rada“Zatim im ponovo reËe: ‘Mir vama! Kao πto je mene poslao

Otac, tako i ja πaljem vas.’” (Ivan 20,21)

Biblijski tekstovi: 2. Timoteju 1,8.9; Izaija 42,1-9; Daniel 9,24-27; Luka 2,8-14; Matej 10,5.6; Djela 1,1-14.

Prema Svetome pismu, glavna aktivnost Trojstva jest misija. Otac,Sin i Sveti Duh ukljuËeni su u spaπavanje ËovjeËanstva. Ono je poËeloprigodom pada u grijeh, nastavlja se sve do samog kraja. Otac, Sin iSveti Duh tada Êe obnoviti ovaj otkupljeni svijet i dovesti ga u potpunojedinstvo s boæanskom voljom.

Isus je prema evaneljima doæivio korjenitu promjenu uzevπi ljud-ski oblik, koji je bio nuæan da bi poslanje bilo uspjeπno. U Isusu Kristusmisao ovozemaljske povijesti dolazi u srediπte pozornosti, cjelokupnaBoæja misijska aktivnost postaje objedinjena i najdublje potrebe ljudi zasmislenim postojanjem bivaju ispunjene.

U Novom zavjetu upoznajemo se sa svrhom Isusovog utjelovljenja.U njemu nalazimo Isusovo tumaËenje misije i dobivamo uvid u Isusovesusrete s ljudima iz drugih naroda i pripadnicima drugih vjera. U BoæjojrijeËi zabiljeæeno je nevjerojatno Boæje spasonosno djelovanje u koristpalog ËovjeËanstva.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2953

Black

54


ISUS U STAROM ZAVJETU

“Prema tome, ne stidi se svjedoËanstva za naπega Gospodina nimene, njegova suænja! Naprotiv, dijeli sa mnom tegobe za Radosnu vijest,oslanjajuÊi se na snagu Boga koji nas je spasio i pozvao svetim zvanjemne po naπim djelima, veÊ po vlastitoj odluci i milosti koja nam je odvjeËnosti dana u Kristu Isusu.” (2. Timoteju 1,8.9)

Osim Ëinjenice da ovi znaËajni tekstovi govore o tome da se nemoæemo spasiti djelima, oni otkrivaju vjeËni karakter plana spasenja,odnosno pokazuju da je plan naπeg otkupljenja odavno odreen.

Zato nas ne treba Ëuditi πto se u cijelom Starom zavjetu Isus otkri-va na jedan ili drugi naËin. Posebno snaænu poruku imaju proroËanstvakoja jasno pokazuju da je Isus doista Mesija.

ProËitajte sljedeÊe starozavjetne tekstove koji se odnose naIsusa. ©to se u njima govori o Isusu i Njegovoj ulozi Mesije? Izaija61,1; Daniel 9,24-27; Izaija 7,14; 9,6; 42,1-9.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prorok Izaija opisuje Isusovo poslanje sljedeÊim rijeËima: “Evo Slu-ge mojega koga podupirem, mog izabranika, miljenika duπe moje. Ja,Jahve, u pravdi te pozvah, Ëvrsto te za ruku uzeh; oblikovah te i posta-vih te za Savez narodu i svjetlost pucima, da otvoriπ oËi slijepima, daizvedeπ suænje iz zatvora, iz tamnice one πto æive u tami.” (Izaija 42,1.6.7)

Razmiπljajte o nevjerojatnoj ideji da je Isus, Stvoritelj, uzeo nasebe ljudsku narav, i da je s tom naravi æivio i umro. Kakvu velikunadu ova istina nudi svijetu, koji sam po sebi ne nudi nikakvunadu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2954

Black

55


»EÆNJA VJEKOVA

Isus Krist je Gospodar Crkve i svijeta. Njegov dolazak je ispunjenjestarozavjetnih oËekivanja spaπene zajednice koja nadilazi okvire izrael-skog naroda. Isusov dolazak, osobito Njegovo stradanje i uskrsnuÊe,ukazao je na novo razdoblje u kojem razlike izmeu Æidova i neznabo-æaca, πto se Evanelja tiËe, nestaju. Jeruzalem je ostao srediπte vjerejoπ neko vrijeme. Meutim, Herodov hram u Jeruzalemu gubi znaËenje,jer su Æidovi koji su se obratili Kristu postali æivi hram. Ovi vjerni Æidoviu ranoj krπÊanskoj Crkvi bili su pravi “ostatak” izraelskog naroda, onikoji su bili pozvani da donesu Evanelje svijetu.

Ovo objavljivanje sveopÊe Kristove misije kao Spasitelja svih naro-da ponovljeno je prigodom Njegovog roenja, u vrijeme djetinjstva i nakrπtenju.

©to sljedeÊi tekstovi uËe o sveopÊoj Isusovoj misiji u svijetu?

Luka 2,8-14. ........................................................................................................

..................................................................................................................................

Luka 2,25-33. .......................................................................................................

..................................................................................................................................

Luka 3,3-6. ..........................................................................................................

..................................................................................................................................

Ivan 1,29. .............................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje da je Isus doπao na ovaj svijet kao Spasitelj cijelogljudskog roda. ©to ova istina u okviru misije znaËi za nas?

“Duh misionstva treba oæivjeti u naπim redovima. Svaki Ëlan Crkvetreba ozbiljno razmiπljati o tome kako moæe poduprijeti napredak Bo-æjeg djela u domaÊim i stranim misijama. UËinjen je jedva tisuÊiti dioonoga πto treba uËiniti na polju misionstva. Svoje radnike Bog poziva dau radu za Njega osvajaju nove teritorije. Ima bogatih polja koja Ëekajuna naporno zalaganje vjernih radnika.” (Ellen G. White, Testimonies forthe Church, sv. 6, str. 29)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2955

Black

56

UTORAK 11. kolovoza

MISIONARSKI RAD ME–U HEBREJIMA

“Ja sam poslan samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova.”(Matej 15,24)

U razdoblju izmeu poËetka javne sluæbe i raspeÊa, Isus je usmjeriosvoju sluæbu uglavnom na Æidove, osobito u Galileji. Gospodin se prvoobratio Izraelcima. Prije kriæa neznaboπcima je bilo upuÊeno samo ne-koliko poruka Radosne vijesti. Isus je oËito æelio da æidovski narodpostane svjestan svoje svrhe i uloge u Boæjoj sveopÊoj misiji za izgub-ljeno ËovjeËanstvo. Izrael je imao priliku da bude svjedok Boæje porukesvijetu.

ProËitajte Matej 10,5.6. Zaπto je Isus ovo izgovorio? Kakorazumijemo ove rijeËi u okviru sveopÊeg Kristovog polja rada imisije kao cjeline? Usporedite ovaj tekst s retkom u Mateju 28,19.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada razmatramo Isusov æivot i sluæbu, moramo zapaziti jasnu ra-zliku izmeu Njegovih razmiπljanja, ideala, naËela i planiranja s jednestrane i naËina na koji je ostvario ove ciljeve. U svojem svakidaπnjemæivotu i sluæbi postupao je u skladu sa æidovskom kulturom, kao πto jeu Starom zavjetu i bilo reËeno za Mesiju. Meutim, utjecaj Njegovogutjelovljenja bio je primjenjiv u sveopÊem smislu. Svojom smrÊu i us-krsnuÊem ponio je grijehe cijelog svijeta (Ivan 1,29).

Ovdje zapaæamo vaæno biblijsko naËelo u uspostavljanju misije. Uprvom koraku stvara se srediπte radi utvrivanja snaæne i stabilne osno-ve u geografskom i kulturoloπkom smislu: u ovom sluËaju to je bioIzrael i æidovski narod. Kada je to bilo ostvareno, misija se dalje trebalarazvijati iz tog srediπta obuhvaÊajuÊi sve πiri prostor.

Razmislite o svojoj mjesnoj crkvi. U kojoj mjeri predstavljaideju izraæenu u prethodnom tekstu, snaænu i Ëvrstu osnovu kojamoæe doseÊi druge? Kako moæete izbjeÊi opasnost koja prijeti mno-gim crkvama da budete usredotoËeni samo na sebe, da se brinetesamo o svojim potrebama, a zanemarujete svjedoËenje i misiju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2956

Black

57

SRIJEDA 12. kolovoza

MISIJA ME–U NEZNABO©CIMA

Iako je Isus najveÊi dio vremena proveo meu Æidovima sluæeÊi unjihovom kulturoloπkom okviru; u svojem nauku i sluæbi jasno je ista-knuo da je Njegova misija sveopÊeg karaktera. Evanelje je trebalo pro-povijedati drugim narodima, s tim πto je Izrael bio poËetna osnova.Spasenje neznaboæaca je takoer bilo dio Boæjeg plana.

Kako sljedeÊa Isusova uËenja ukazuju na misiju meu neæido-vima?

Matej 5,13.14. .....................................................................................................

..................................................................................................................................

Marko 14,9. .........................................................................................................

..................................................................................................................................

Luka 14,10-24. ...................................................................................................

..................................................................................................................................

Matej 13,36-43. ..................................................................................................

..................................................................................................................................

Usprkos Ëinjenici da je Isus sluæio uglavnom meu Æidovima, nemasumnje da je Njegova misija od samog poËetka bila upuÊena cijelomsvijetu. Upravo prigodom Njegovog krπtenja, Ivan Krstitelj je jasno izja-vio: “Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta!” (Ivan 1,29) RijeË“svijet” (grËki kozmos) javlja se u evaneljima stotinjak puta. Polovinaod tog broja odnosi se na Isusovo djelovanje kao Otkupitelja svijeta.

U usporedbi koju je Isus ispriËao u Luki 14,16-2, uzvanici sunavodili razliËite izgovore za svoj nedolazak. ProËitajte njihove iz-govore joπ jednom. U neku ruku, nijedan nije nerazuman, zar ne?Koju vaænu pouku iz ovoga trebamo izvuÊi za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2957

Black

58


VELIKI NALOG

Isus je u vremenu izmeu uskrsnuÊa i uznesenja proveo Ëetrdesetdana prvenstveno u pripremanju uËenika i Crkve za evaneoski radπirom svijeta. Najpoznatiji izvjeπtaj o uznesenju zabiljeæen je u Evane-lju po Mateju. Meutim, tijekom ovog razdoblja bilo je i drugih prigodakada je uskrsli Krist mogao iznijeti joπ neke pojedinosti o evaneoskomnalogu: dvaput se pojavio u Jeruzalemu, dvaput u Galileji (jednom po-kraj jezera, drugi put na vrhu gore) i na sastanku zabiljeæenom u Dje-lima (1,1-14).

U evaneljima se spominje pet puta i jednom u Djelima kako jeIsus govorio o Velikom nalogu u razliËitim prigodama: na gori uGalileji (Matej 28,18-20); za stolom (Marko 16,15-20); na putu uEmaus (Luka 24,13-31); u gornjoj sobi (Ivan 20,19-31); na obali(Ivan 21,4-25); prigodom uznesenja (Djela 1,1-11). ©to ovi dogaajiimaju zajedniËko?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pod utjecajem sile Duha Svetoga i posluπnoπÊu Isusovoj rijeËi, apo-stoli su brzo πirili vijest πirom Staroga svijeta. Pavao je propovijedao nasjevernoj obali Sredozemnog mora; Filip je radio u Samariji. Prema ra-noj krπÊanskoj tradiciji, Matej je putovao u Etiopiju, a Toma u Indiju.

Iako ih je bilo u malom broju i usprkos velikom protivljenju, Go-spodnjom miloπÊu ovi vjerni sljedbenici πirili su Radosnu vijest svijetu.Bez obzira na nedostatke, slabosti, strahove, sumnje i borbe, prihvatilisu poziv i radili na spaπavanju svijeta. Ono πto su znali o Isusu, ono πtosu nauËili od Njega, æeljeli su podijeliti s drugima. Nije li to ono πto bikrπÊanstvo zapravo trebalo Ëiniti?

©to vam je dano u Kristu? Kako vaπ odgovor na ovo pitanjetreba utjecati na vaπ stav prema misiji i svjedoËenju drugima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2958

Black

59

PETAK 14. kolovoza


U Mateju su zabiljeæene sljedeÊe Isusove rijeËi: “Ova Radosna vijesto Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima zasvjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,14) Sveto pismo jasnoukazuje na joπ jednu istinu: “©to se tiËe onog dana i Ëasa, o tome nitkoniπta ne zna; ni aneli nebeski, ni Sin, veÊ jedino Otac.” (Matej 24,36)Zapazite takoer sljedeÊi tekst: “Ne spada na vas — odgovori im — daznate vrijeme i priliku koje je Otac odredio svojom vlasti.” (Djela 1,7)

Dok se Radosna vijest propovijeda kao nikada prije u ljudskojpovijesti, i dok vjerujemo da se Kristov dolazak pribliæava, “ne trebamose baviti nagaanjima o vremenu Isusovog dolaska koje Bog nije otkrio.Isus je rekao uËenicima da ‘bdiju’, ali nije naznaËio odreeno vrijeme.Njegovi sljedbenici trebaju sluπati naloge svojeg Zapovjednika; trebajubdjeti, Ëekati, moliti se i raditi dok se pribliæava vrijeme Gospodnjegdolaska.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 189)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Usprkos jasnom uËenju da ne trebamo odreivati vrijemeKristovog dolaska, neki krπÊani ipak to Ëine. ©to mislite zaπto ljudito rade, osim πto to vide kao dobar naËin za prikupljanje novca?(Uostalom, ako Isus, primjerice, dolazi 19. lipnja sljedeÊe godine,Ëemu Êe vam onda novac?) Zaπto za Kristove svjedoke u svijetu nijedobro kada se ovi datumi iz godine u godinu pokaæu laænima?

2. Razmislite o preprekama s kojima su se u prvih nekolikogodina misije suoËili prvi vjernici, posebno zbog Ëinjenice πto ih jebilo vrlo malo. S kojim se preprekama mi danas suoËavamo u mi-sionskom radu? ©to nam iz uspjeha rane Crkve moæe pomoÊi uradu na koji smo pozvani?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2959

Black

60



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Prava molitva iznesena u vjeri, za molitelja je sila. Bilo da je moljenana javnom skupu, na obiteljskom oltaru ili u tajnosti, molitva dovodimolitelja u izravnu Boæju prisutnost. Stalnom molitvom mladeæ moæesteÊi tako Ëvrsta naËela da ih ni najsnaænije kuπnje neÊe odvuÊi odzajedniπtva s Bogom.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 15. veljaËe1900.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2960

Black

61

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Put Kristu,izdanje Znaci vremena, poglavlje 12 i 13.


Misija u razliËitim kulturama“Ovo je sluga moj kog izabrah, ljubimac moj kog mi srce

odabra. Duh svoj stavit Êu na njega. On Êe pravdu navjeπÊivatnarodima.” (Matej 12,18)

Biblijski tekstovi: Ivan 4,4-30; Matej 8,5-13; Marko 5,1-20;Matej 15,21-28; Luka 17,11-19; Ivan 12,20-32.

Zanimljivo je da je Isus proveo toliko godina æivota u Galileji, po-znatoj kao “poganskoj” (Matej 4,15) zbog neæidovskog utjecaja koji jevladao u ovoj pokrajini. U ovom podruËju, u Nazaretu, Isus je proveoveÊi dio svojeg æivota prije nego πto je poËeo svoju javnu sluæbu. Za-hvaljujuÊi svojem poloæaju, Nazaret se nalazio u blizini glavnih putovakojima su putovale rimske vojne jedinice, kao i trgovaËke karavane. Isusje stoga bio u dodiru s neæidovima u ranim godinama æivota (da nespominjemo vrijeme provedeno u Egiptu).

Nakon πto je bio odbaËen u Nazaretu (vidi Luka 4,16-31), Isus jeusmjerio svoju sluæbu na kozmopolitski galilejski grad Kafarnaum. Do-dir s neznaboπcima i njihovom kulturom znaËajno je utjecao na Njegovusluæbu i nauk. Iako je bio usredotoËen na Izrael, πire okruæenje takoerje bilo predmet Njegove brige. Tijekom viπe od tri godine sluæbe izmeukrπtenja i uznesenja, Isus je najmanje πest puta stupio u razgovor sosobama iz drugih naroda. Ovaj tjedan prouËavat Êemo izvjeπtaje izevanelja koji govore o tome.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2961

Black

62


SAMARIJANKA

Stari Izrael je u Isusovo vrijeme bio podijeljen na tri pokrajine:Galileju, Samariju i Judeju. Samarija se nalazila izmeu Galileje i Judeje.Samarijanci su proslavljali izraelskog Boga, ali ne na isti naËin kaoÆidovi. Samarija je pogodovala Isusovom radu kao poËetno misionarskopolje jer se po geografskom poloæaju nalazila u blizini.

ProËitajte Ivan 4,4-30. ©to moæemo nauËiti iz ovog izvjeπtajao tome kako je Isus svjedoËio neæidovima? Na koji je naËin IsusiskoraËio izvan okvira predaje da bi doπao do ove æene?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samarijanka je bila oprezna. Dobro je poznavala povijest svojegnaroda i postavljala je mudra pitanja. Razgovor s Isusom vodila je upra-vo na taj naËin. Meutim, Isus je iz njezinih pitanja i izjava izdvajao onoπto Êe joj duhovno koristiti. Jedini trenutak kada je Isus promijeniotemu razgovora bio je kada joj je rekao da dovede svojega muæa, iako jeznao da nije udana i da je dotad æivjela u nekoliko izvanbraËnih zajed-nica. Naravno, traæeÊi od nje da to uËini, bez obzira na to πto joj je biloneugodno, otvorio Mu se put da dopre do nje i da joj posvjedoËi nasnaæan naËin.

Takoer trebamo obratiti pozornost na dogaaj zabiljeæen u Ivanu4,27. UËenici su bili iznenaeni πto je Isus razgovarao sa strankinjom.On je time prekrπio nekoliko æidovskih obiËaja: prvo, zamolio je Sama-rijanku da Mu dâ vode; drugo, bio je sam s njom. U Izraelu muπkaracnikada nije bio nasamo sa æenom ako nije bila Ëlan obitelji. Isus jepoπtovao æidovske obiËaje kada je bio u Izraelu. Meutim, u Samariji senalazio izvan æidovskog podruËja i nije bio vezan æidovskim obiËajimaiako je, kao πto smo vidjeli na drugim mjestima, pravio razliku izmeuljudskih obiËaja i Boæjih zapovijedi i naloga.

Koliko ste spremni iziÊi iz svojeg “podruËja udobnosti” da bistesluæili drugima? Koliko biste daleko trebali iÊi?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2962

Black

63


RIMSKI STOTNIK

ProËitajte Matej 8,5-13 (vidi Luka 7,1-10). »emu nas ovaj iz-vjeπtaj uËi o tome kako Ëak i najveÊe kulturoloπke razlike mogu bitipremoπÊene zahvaljujuÊi Evanelju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Rimski stotnik, zapovjednik centuriona, koji je pod sobom imaostotinu vojnika, potraæio je Isusa u Kafarnaumu. Æidovi su preziraliokupatorsku rimsku vojsku. Takoer su i mnogi Rimljani mrzili Æidove.Usprkos velikim kulturoloπkim i politiËkim razlikama, ovdje moæemozapaziti blisku zajednicu izmeu ovog Rimljanina i Æidova.

U Evanelju po Luki zabiljeæeno je da je stotnik otiπao k “starje-πinama æidovskim” (Luka 7,3) i zamolio ih da dovedu Isusa. Nevjerojat-no je da su oni to i uËinili. Zamolili su Isusa da doe i izlijeËi stotniko-vog slugu. Tko su bili ti starjeπine? Tekst niπta ne kaæe o tome, aliizgleda da su imali drugaËiji odnos prema Isusu od ostalih starjeπina.

Stotnik je oËito bio Ëovjek vjere; njegove rijeËi upuÊene Isusu: “Samoreci rijeË, i ozdravit Êe sluga moj” (Matej 8,8), bile su nevjerojatno svje-doËanstvo njegove vjere u Isusa. On “nije Ëekao da vidi hoÊe li Hebrejiprimiti Onoga koji je tvrdio da je njihov Mesija. Kad je svjetlo koje‘rasvjetljuje svakoga Ëovjeka doπlo na ovaj svijet’ (Ivan 1,9) zasjalo nadnjim, on je — premda izdaleka — razabrao slavu Boæjeg Sina.” (Ellen G.White, Isusov æivot, str. 252)

Rimski stotnik je shvaÊao i poπtovao æidovske vjerske osjeÊaje.Znao je da Æidovi prema zakonu nisu smjeli ulaziti u kuÊu pogana; zatoje zamolio Isusa da pruæi svoju pomoÊ s udaljenosti. Sluga je bio izlije-Ëen. Vjera neznaboæaËkog zapovjednika bila je nagraena. Isus je istak-nuo da je stotnik primjer onih koji Êe se u veliki dan πirom svijetapridruæiti izraelskim patrijarsima na Mesijinoj gozbi.

U ovom izvjeπtaju zapaæamo da velike kulturoloπke razlike nisumogle razdvojiti Æidove i rimskog stotnika. Kako na osnovi poukaiz ovog izvjeπtaja moæemo prevladati kulturoloπke razlike da bismodoprli do drugih ljudi?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2963

Black

64

UTORAK 18. kolovoza

SUO»AVANJE S NE»ISTIM DUHOVIMA

ProËitajte Marko 5,1-20 i Matej 15,21-28. Na koji nam naËinovi redci pomaæu da shvatimo kako se Isus odnosio prema neæido-vima? Kako razumijemo Isusove rijeËi upuÊene Kanaanki? Koje supouke uËenici trebali nauËiti vidjevπi da Isus sluæi onima koji nisubili dio zavjetnog naroda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gergezenski kraj nalazio se na istoËnoj obali Galilejskog jezera.Tim podruËjem prije su vladali Grci, ali je poslije prikljuËeno rimskojpokrajini Judeji. »ovjek iz gergezenskoga kraja bio je opsjednut neËi-stim duhovima. Njegova opsjednutost pokazivala se na straπan naËin.Njemu je bila potrebna boæanska pomoÊ, koju je i primio.

Da se ovo djelo izljeËenja dogodilo na poganskom teritoriju, potvr-uje Ëinjenica da su se tamoπnji stanovnici bavili uzgojem svinja. Za-nimljivo je zapaziti njihovu reakciju kada su se svinje podavile, a onidoæivjeli materijalni gubitak. Stanovnici toga kraja zamolili su Isusa danapusti njihovo podruËje. Isus je izlijeËenom Ëovjeku naloæio da ostanejer je trebao svjedoËiti svojem narodu o Njemu. Nema sumnje da jenjegov promijenjen æivot, Ëak i viπe od rijeËi, bio snaæno svjedoËanstvodrugima.

U sljedeÊem dogaaju, kÊer Kanaanke “vrlo je muËio zli duh” (Matej15,22). Kanaanka je potjecala je iz podruËja s bogatom kulturoloπkomraznolikoπÊu. Njezini predci Kanaanci napustili su svoju zemlju kada juje izraelski narod osvojio pod vodstvom Joπue. Ovdje ponovno vidimokako Isus dolazi k ljudima koji nisu bili izraelskog podrijetla.

Isus se u razgovoru s ovom æenom koristio pomalo grubim rijeËima,usporeujuÊi njezin narod s psima. Meutim, one su bile izgovorenesamo da bi iskuπale njezinu vjeru i da bi pokazala svoju poniznost ispremnost da dobije potrebnu pomoÊ.

“Spasitelj je zadovoljan. On je okuπao njezinu vjeru u sebe. Svojimje postupanjem prema njoj pokazao da ona koju su smatrali odbaËenomod Izraela nije viπe tuinka, veÊ dijete Boæje obitelji. Kao dijete imapravo na OËeve darove. Krist sada ispunjava njezin zahtjev i zavrπavapouku uËenicima.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 326)

Oni su trebali usvojiti pouku koja je bila u suprotnosti s njihovimshvaÊanjima, da Evanelje nije namijenjeno samo Æidovima, veÊ i dru-gim narodima.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2964

Black

65


DESET GUBAVACA

ProËitajte Luka 17,11-19. Koje pouke nalazimo u ovom tekstubez obzira na naπu etniËku pripadnost ili podrijetlo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite prvo da su svi ovi nesretni ljudi poznavali Isusa. Oslovilisu Ga po imenu i nazvali UËiteljem, moleÊi da ih izlijeËi. Takoer jezanimljivo πto nisu bili odmah izlijeËeni na tom mjestu. ReËeno im jeda odu i pokaæu se sveÊenicima, kao πto je naloæeno u Levitskom za-koniku 14,2. To πto su se samo okrenuli i otiπli, pokazuje je da suvjerovali u Njega i Njegovu moÊ da ih izlijeËi.

Meutim, samo je Samarijanac izrazio zahvalnost Isusu za ono πtomu je uËinio. Devetorica nisu zaboravila otiÊi k sveÊenicima, ali se nisuzahvalili Onome koji ih je izlijeËio. Samarijanac se okrenuo prije negoπto je otiπao k sveÊenicima. Iako u tekstu nije reËeno da su ostaladevetorica bila Æidovi, s obzirom na mjesto dogaaja, najvjerojatnijejesu. »injenica koja takoer pokazuje da su ostala devetorica bila Æidovijest πto je apostol Luka posebno naglasio da je Ëovjek koji se zahvaliobio Samarijanac i da ga je Isus nazvao “tuinom”. Iako Æidovi obiËnonisu stupali u dodir sa Samarijancima, njegova bolest nadvladala je tuprepreku. ZajedniËka nesreÊa i nevolja sruπila je etniËke razlike. Njiho-va zajedniËka potreba za oËiπÊenjem, izljeËenjem i spasenjem dovela ihje zajedno k Isusu.

Ipak, Samarijanci i ostali stranci nisu bili neposredan cilj Isusovesluæbe — “Ja sam poslan samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova”(Matej 15,24). On je prvo namjeravao postaviti snaæan temelj misijskograda meu Æidovima. Meutim, tijekom svoje sluæbe ukazao je svojimsljedbenicima da Evanelje treba πiriti u cijelom svijetu. Ovu ideju sushvatili tek nakon Njegovog uskrsnuÊa, iako je Isus i prije pokuπavaootvoriti um svojih uËenika da uvide kako Êe svjetska misija postatinjihov glavni zadatak.

Iako su svi ljudi pokazali vjeru, samo se jedan vratio i zahvalioGospodinu za ono πto je primio. Zaπto su zahvalnost i hvala takovaæni za vjeru? Za πto vi trebate zahvaliti? Pomislite koliko bistebili sretniji kada ne biste zaboravljali sve ono zbog Ëega Bogudugujete zahvalnost. Postoji li bolji naËin za to od neprestanogzahvaljivanja Bogu?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2965

Black

66


GRCI I ISUS

“Meu hodoËasnicima πto su doπli da se klanjaju na blagdanbijaπe i nekih Grka. Oni pristupiπe k Filipu, koji bijaπe iz Betsaideu Galileji, te mu rekoπe: ‘Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.’Filip ode da to kaæe Andriji. Andrija i Filip odoπe da kaæu Isusu.Isus im reËe: ‘Doπao je Ëas kada Êe se proslaviti Sin »ovjeËji.’” (Ivan12,20-23) Kako nam ovaj dogaaj pomaæe da shvatimo iskren vapajljudi za spasenjem, nadom i odgovorima koje moæemo naÊi samo uIsusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi Grci su vjerojatno bili obraÊenici na judaizam, buduÊi da sudoπli u Jeruzalem na proslavu Pashe. Otiπli su k Filipu koji je, iakoÆidov, imao grËko ime, πto ih je moæda privuklo k njemu. Dakle, iakopionirski krπÊanski rad moæe biti izvrπen od strane inozemnih misio-nara koji razumiju tuu kulturu i imaju suosjeÊanje prema ljudima kojeæele zadobiti za Krista, najuspjeπniji rad vrπe ljudi koji imaju isto po-drijetlo kao i ciljna skupina ljudi.

Grci su doπli samo nekoliko dana prije Isusovog raspeÊa. Nesum-njivo su bili zadivljeni Njegovim rijeËima o svojoj patnji, smrti i kona-Ënoj pobjedi. (Glas s Neba ih je takoer potaknuo da razmiπljaju otome.) Isus je bio ohrabren njihovom æeljom da Ga “vide”. Njihov dola-zak oznaËio je poËetak evaneoskog rada u svijetu. Njega su prorekli ifarizeji, koji su uskliknuli: “Evo, sav svijet ode za njim!” (Ivan 12,19)

Ovdje vidimo ljude koji nisu pripadali judaizmu, ali koji su æeljelividjeti Isusa. Bio je to znak da je svijet spreman za Njegovu smrt po-mirenja! Ovi Grci, predstavljajuÊi razliËite narode svijeta, bili su privu-Ëeni Njemu. Uskoro Êe Spasiteljev kriæ privuÊi ljude iz svih zemalja i izsvih buduÊih vremena (32. redak). UËenici Êe zateÊi svijet spreman daprimi Evanelje.

ProËitajte Ivan 12,20-32. Zaπto Isus kaæe da trebamo izgubitisvoj æivot da bismo ga saËuvali? Zaπto to govori upravo u ovomkontekstu? Na koji ste naËin vi iskusili ono o Ëemu Isus ovdjegovori?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2966

Black

67

PETAK 21. kolovoza


“Zato vam velim da Êe mnogi doÊi s istoka i zapada te sjesti za stols Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom, dok Êe sinovikraljevstva biti baËeni u krajnju tamu, gdje Êe biti plaË i πkrgut zubâ.”(Matej 8,11.12) Iako su ove rijeËi bile izgovorene u odreenom okviru iodnosile su se na odreene ljude, ne trebamo zanemariti naËelo koje unjima nalazimo. Oni kojima su dane velike prednosti u obliku duhovnihi teoloπkih istina, moraju biti oprezni. Lako je postati zadovoljan isti-nama koje smo primili, istinama koje nitko drugi ne propovijeda ili uËi.Prvo moramo biti dobro utemeljeni u ovim istinama; zatim trebamo bitispremni pouËavati one koji ih ne poznaju.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kriæ je ukazao na povezanost cijelog ljudskog roda. PredBogom smo svi greπnici i samo se miloπÊu moæemo spasiti. Ipak,mnogi ljudi Ëesto sebe smatraju boljima od ostalih. To je uobiËajenapojava tijekom cijele ljudske povijesti. Kakav stav imate vi, vaπaetniËka, druπtvena, staleπka ili kulturoloπka skupina? U kojem smi-slu njegujete osjeÊaj nadmoÊnosti prema onima koji se razlikuju odvas? ©to je pogreπno u takvom stavu i kako ga u podnoæju kriæamoæete promijeniti?

2. Æena na zdencu svjedoËila je svojem narodu o Isusu. ©to togovori o misiji i potrebi da ljudi u okviru svoje kulture dosegnudruge?

3. Grci su æeljeli vidjeti Isusa. Sigurno su Ëuli o Njemu i svojimoËima vidjeli πto je Ëinio. Isus je sada na Nebu, a Crkva i Njegovnarod predstavljaju Ga ovdje na Zemlji. ©to to znaËi za nas, zaæivot kojim æivimo i svjedoËanstvo koje dajemo?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2967

Black

68



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuÊivanjemolitve Bogu. Ne postoji niπta πto bi nas moglo sprijeËiti da podignemosvoje srce u duhu iskrene molitve. U mnoπtvu na ulici, zaokupljeniposlovnim obvezama, moæemo uputiti molitvu Bogu i zatraæiti boæanskovodstvo.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 86.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2968

Black

69

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje 1.


Petar i pogani“Obratite se — reËe im Petar. — Neka se svaki od vas krsti

u ime Isusa Krista za oproπtenje grijeha; tako Êete primiti dar— Duha Svetoga. Vama je, naime, ovaj obeÊani dar namijenjen,vaπoj djeci i svima koji su daleko, koliko god ih pozove k sebiGospodin, naπ Bog.” (Djela 2,38.39)

Biblijski tekstovi: Djela 2,5-21; 10,1-8.23-48; Rimljanima 2,14-16; Djela 10,9-22; 11,1-10; 15,1-35.

Petar je bio prvi apostol koji je objavio spasenje poganima. On jebio na Ëelu Crkve mnogo godina nakon njezinog osnivanja, Ëak i kadaje Pavao postao istaknuti misionar meu poganima. Petar i Pavao pomo-gli su ranoj Crkvi i njezinim voama, uglavnom Æidovima, da shvatesveopÊu narav Velikog naloga.

Petar se zalagao za stvaranje jedinstvene Crkve ujedinjujuÊi obra-Êenike iz poganstva, koji nisu u potpunosti poznavali kulturu æidovskognaroda, i obraÊenike iz judaizma, koji su svojim obiËajima pripisivalikarakter boæanskih nepromjenjivih propisa. Poput svih misionara pionira,Petar je morao praviti razliku izmeu nepromjenjivih boæanskih propisai kulturoloπki uvjetovanih obiËaja koji nisu bili od presudnog znaËenjau æivotu vjernika, bilo da su Æidovi ili pogani. Upravo je Petar na saboruu Jeruzalemu objavio poganima da Bog “nije pravio nikakve razlikeizmeu nas i njih, jer je vjerom oËistio njihova srca” (Djela 15,9). Takoerje doprinio rjeπenju problema koji su ugroæavali jedinstvo rane Crkve.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2969

Black

70


PETAR NA BLAGDAN PEDESETNICE

Isusove posljednje rijeËi prije uznesenja imale su misionarski ka-rakter: “Pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samarijii sve do kraja zemlje.” (Djela 1,8) Ovdje je ponovno upuÊen nalog daEvanelje treba navijestiti cijelom svijetu. Samo deset dana poslije ovajpoziv poËeo se ostvarivati. Petar je imao kljuËnu ulogu u tome.

ProËitajte Djela 2,5-21. Na koji naËin ovaj dogaaj ukazuje naBoæju namjeru da se Evanelje objavi po cijelom svijetu i ulogu kojusu Æidovi trebali imati u tom objavljivanju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prvo ispunjenje Velikog naloga ostvarilo se na blagdan Pedesetnice,kada je doπlo do izlijevanja sile Svetoga Duha, Ëiji je cilj bio navijeπtanjeEvanelja cijelom svijetu. Tom prigodom postignuti su veliki rezultati.Meutim, to je bilo samo slika mnogo veÊih rezultata koji Êe uslijeditiu iduÊim godinama.

Petrova propovijed sadræavala je nekoliko kljuËnih pojedinosti kojevrijede i danas:

Prvo, starozavjetna proroËanstva i obeÊanja ispunjena su u IsusuKristu (Djela 2,17-21). Istina je otkrivena preko moÊnih djela i znakovakoji su pratili Njegovu sluæbu, kao i preko Njegove smrti i uskrsnuÊa(redci 22-24).

Drugo, Isus je proslavljen, postavljen Bogu s desne strane i sada jeKrist (Mesija) i Gospodin svih ljudi (redci 33-36). U Njemu Êe svi koji sepokaju i krste primiti oprost grijeha (redci 38.39).

Ovdje vidimo aktivnog i rjeËitog uËenika Petra koji objavljuje svojavjerovanja o Isusu. Isus ga je pozvao da postane snaæan voa u najra-nijim danima Crkve. Iako je bio manje uspjeπan i manje prilagodljiv odPavla (vidi GalaÊanima 2,11-14), Petar je omoguÊio da se Evanelje pro-πiri u petnaest razliËitih naroda, dok je u Jeruzalemu propovijedao Æi-dovima koji su doπli iz drugih zemalja. Na ovaj naËin iskoristio je mo-guÊnost da proπiri Radosnu vijest na Bliski istok.

©to izvjeπtaj o blagdanu Pedesetnice otkriva o naπoj krajnjojpotrebi za Svetim Duhom u naπem æivotu? Koje odluke trebamodonijeti da bismo bili u skladu s vodstvom Svetoga Duha?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2970

Black

71


KORNELIJEVO OBRA∆ENJE (1)

ProËitajte Djela 10,1-8.23-48. »emu nas ovaj izvjeπtaj o poga-ninu, koji je postao Isusov sljedbenik, uËi o spasenju i svjedoËenju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ObraÊenje Kornelija, rimskog stotnika i poganina, nazvano je pogan-skim blagdanom Pedesetnice. Ovo je kljuËni izvjeπtaj u Djelima apostol-skim koji se bavi vrlo vaænim pitanjem s kojim se suoËavala rana Crkva— moæe li poganin postati krπÊanin a da prije toga ne postane Æidov?

Sjediπte rimske vojske u cijeloj Judeji, ukljuËujuÊi i Jeruzalem,nalazilo se u Cezareji. Kornelije je bio jedan od πest stotnika koji suzapovijedali jedinicom od πest stotina vojnika, zvanom kohorta. Njegovoime pokazuje da je vodio podrijetlo iz Ëuvene rimske vojne obitelji, kojaje prije iznjedrila zapovjednika poznatog po tome πto je porazio Hani-bala, kartaπkog vojskovou, koji je godinama pustoπio Rim. ©to je joπvaænije, Kornelije je bio bogobojazan Ëovjek koji je njegovao duhovniæivot u svojoj obitelji, molio se redovno i bio velikoduπan prema ljudimau potrebi. Bog je Ëuo njegove molitve i poslao anela da mu odneseposebnu poruku.

“VjerujuÊi da je Bog Stvoritelj neba i Zemlje, Kornelije Ga je poπtovao,priznao Njegovu vlast i traæio Njegov savjet u svim æivotnim poslovima.U svojoj je kuÊi podignuo ærtvenik jer se bez Boæje pomoÊi nije usuivaoprovoditi svoje planove ni obavljati poslove.” (Ellen G. White, Djela apo-stolska, str. 84)

Takoer zapazite πto se dogodilo kada je Kornelije konaËno sreoPetra. Poklonio mu se i pokazao duboko poπtovanje, πto je apostolasigurno zaprepastilo. Vidimo da je ovaj poganin i poboæan Ëovjek, kojemje Bog pokazao naklonost, i dalje morao joπ mnogo uËiti, Ëak i nekeosnovne istine.

Koje Kornelijeve osobine koje je njegovao iako nije sve znao,trebamo i mi njegovati u svojem duhovnom æivotu?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2971

Black

72

UTORAK 25. kolovoza

KORNELIJEVO OBRA∆ENJE (2)

“Tada Petar otvori usta svoja i reËe: ‘Uistinu, sad istom shvaÊam:Bog nije pristran. Naprotiv, njemu je mio u svakom narodu onaj koji gapriznaje i Ëini πto je pravedno.’” (Djela 10,34.35) Iako ove rijeËi nama nedjeluju posebno, potekle s Petrovih usana u ono vrijeme bile su ne-vjerojatno priznanje. Trebamo se prisjetiti tko je bio Petar, odakle jedoπao i s kakvim se stavovima joπ uvijek borio (vidi GalaÊanima 2,11-16). Iskustvo s Kornelijem pomoglo mu je da mnogo jasnije uvidi svojezablude i dobije pravu sliku o Boæjoj namjeri s evaneoskom porukom.

ProËitajte Djela 10,33. ©to je Kornelije rekao Petru πto je po-kazalo da je usprkos velikom nepoznavanju istine shvatio da sli-jediti Gospodina znaËi biti Mu posluπan?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Djela 11,14. ©to u ovom tekstu ukazuje na potrebuda πirimo Evanelje i takvom poboænom Ëovjeku kao πto je Korne-lije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako nam tekst u Rimljanima 2,14-16. pomaæe da shvatimoKornelijevo iskustvo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto smo vidjeli, iako poganin, Kornelije je bio “poboæni pri-znavalac pravoga Boga” (Djela 10,2), koji je morao joπ mnogo uËiti (zarne moramo svi?). Ipak, njegov post i molitva otkrili su srce otvoreno zaGospodina. Kada je doπao pravi trenutak, Bog je Ëudesno djelovao unjegovom æivotu.

U ovom izvjeπtaju vaæno je zapaziti da mu aneo, iako se pojaviopred njim, nije propovijedao Evanelje. Umjesto toga, aneo je omogu-Êio Korneliju da se sretne s Petrom, koji mu je govorio o Isusu (vidiDjela 10,34-44). Ovdje je dan primjer kako Gospodin koristi ljude kaosvoje glasnike koje πalje u svijet.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2972

Black

73


PETROVO VI–ENJE

Kao πto smo vidjeli juËer, do trenutka kada je Petar stupio u dodirs Kornelijem, promijenio je stav prema poganima, koji drugi vjerniciÆidovi joπ nisu razumjeli (vidi Djela 10,44.45). Koji je dogaaj utjecao naPetrovu promjenu?

ProËitajte Djela 10,9-22; 11,1-10. Koliko se Petar Ëvrsto dræaopogreπnih stavova kada je bilo potrebno da doæivi ovakvo iskustvokako bi njegov um mogao prihvatiti tu istinu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kornelijevo obraÊenje i Petrova uloga u svjedoËenju bili su tolikovaæni za misiju Crkve da je Bog na nadnaravni naËin razgovarao s obo-jicom, misionarom i domaÊinom koji Êe primiti misionara: u vrijemekada je aneo posjetio Kornelija, Petar je imao vienje.

Takoer, Petar je boravio u Jopi u domu jednog koæara (Djela 9,43;10,6.32). Ovu pojedinost ne trebamo zanemariti. Koæari i njihov zanatnisu bili omiljeni meu Æidovima buduÊi da su dolazili u dodir s mrtvimtijelima i buduÊi da su koristili izluËevine tijekom procesa obrade. Ko-æarima nije bio dopuπten ulazak u grad; zapazite da se kuÊa ©imunakoæara nalazila “pokraj mora” (Djela 10,6).

Petrov boravak kod koæara ukazuje da je joπ prije vienja shvatio dasu neki njegovi prijaπnji stavovi bili u suprotnosti s Evaneljem. I Petari Kornelijeva obitelj morali su odbaciti odreene kulturoloπke predrasu-de. Svi ljudi, prikazani razliËitim æivotinjama u Petrovom vienju, Boæjasu djeca.

Poziv upuÊen Petru da svjedoËi Korneliju pokazuje da nisu svevjere podjednako prihvatljive Bogu iako On prihvaÊa sve ljude. Kornelijeje veÊ bio “poboæan” Ëovjek, skoro kao i svi ostali u tadaπnjem druπtvu.Kao vojniku oboæavanje boginje Mitre nije mu bilo strano, a kao zapo-vjednik sudjelovao je u proslavljanju cara. Meutim, ove oblike vjereBog nije smatrao prihvatljivim.

Ovdje nalazimo pouku za one koji nekrπÊanske religije izjednaËavajus krπÊanstvom. Ovakav stav vodi ublaæavanju biblijskih tvrdnji o jedin-stvenom i konaËnom karakteru krπÊanstva.

Na koji naËin pokazujemo poπtovanje prema ljudima Ëiju vjerusmatramo pogreπnom, a da pritom ne odajemo dojam da i samipoπtujemo ta vjerovanja? U Ëemu je razlika izmeu poπtovanja ljudii poπtovanja njihovih vjerovanja?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2973

Black

74


JERUZALEMSKI PROGLAS

Prvi misionarski uspjeh meu neznaboπcima iznjedrio je nekakljuËna pitanja u ranoj Crkvi o tome πto se oËekivalo od obraÊenihpogana koji su pristupili vjeri (Rimljanima 11,17). Napetost uvijek na-staje kada se ljudi iz drugih religija i kultura pridruæuju odreenojvjerskoj zajednici. U ovom sluËaju krπÊani Æidovi, koji su poπtovali zah-tjeve starozavjetnih zakona i obreda, smatrali su da i pogani trebajuprihvatiti i poπtovati ove zakone i obrede. Glavno pitanje bilo je obreza-nje, osnovni uvjet za ulazak u æidovsku zajednicu za muπkarce, koje jebilo simbol pokoravanja svim zahtjevima judaizma. Jesu li se obraÊeniciiz poganstva trebali podvrgnuti obrezanju? Neki krπÊani Æidovi u Judejiimali su takvo miπljenje. Svoja uvjerenja iznosili su jasnim teoloπkimjezikom: prema njihovom miπljenju obrezanje je bilo vaæno za spasenje.

Koji je dogaaj na saboru u Jeruzalemu pomogao da se rijeπiovo vaæno pitanje? Djela 15,1-35.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je pitanje obrezanja bilo glavni razlog odræavanja Jeruzalem-skog sabora, tom prigodom rjeπavala su se pitanja brojnih kulturoloπkihobiËaja koje Evanelje nije zahtijevalo od obraÊenika. Proglas donesenna Saboru (redci 23-29) pruæio je zajedniËku osnovu na kojoj su Æidovii obraÊenici iz poganstva mogli izgraditi zajednicu. Bitne æidovske vri-jednosti bile su saËuvane, a poganima nije bilo nametnuto obrezanje.Odluka donijeta na Saboru bila je i praktiËna i teoloπka. Ona je postavilamodel prema kojem se Crkva treba baviti pitanjima i problemima prijenego πto doe do velikih podjela. Iskusni misionari prepoznaju bitnakrπÊanska vjerovanja i usredotoËuju se na njih ne dopuπtajuÊi da ihoptereÊuju pitanja koja nisu presudna za vjeru.

Koje pouke moæemo izvuÊi iz Jeruzalemskog sabora koje mogupomoÊi danaπnjoj Crkvi u rjeπavanju teπkih pitanja? ©to nam unjihovom ponaπanju moæe posluæiti kao uzor?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2974

Black

75

PETAK 28. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Djela apostolska poglavlje “Æi-dovi i pogani”, str. 119—126.

“Petar im je ispriËao kako je bio iznenaen kad je, iznoseÊi rijeËiistine okupljenima u Kornelijevu domu, vidio kako Sveti Duh zaposjedasrca njegovih sluπatelja, pogana kao i Æidova. Isto svjetlo i slava koja seodrazila na licima obrezanih Æidova, obasjala je i lica neobrezanih po-gana. To je bilo Boæje upozorenje Petru da nijednog Ëovjeka ne smatramanje vrijednim, jer Kristova krv moæe oËistiti svaku neËistoÊu. ...

Petrov govor doveo je okupljene u stanje u kojem su sa strpljenjemmogli sasluπati Pavla i Barnabu, koji su iznijeli svoje iskustvo u radu zapogane.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 122)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Petrovo vienje Ëesto se koristi da se njime podupre tvrdnjakako starozavjetni zakoni o hrani viπe ne vrijede — posebno kaoopravdanje za konzumiranje neËistog mesa. ZnaËenje ovog vienjaPetar je osobno objasnio: “Ali je mene Bog pouËio da nikoga neproglaπavam poganim ili neËistim.” (Djela 10,28) Vienje se, znaËi,nije odnosilo na naËin prehrane, veÊ na prihvaÊanje drugih ljudi kaoBoæje djece, bez obzira na njihovu etniËku i nacionalnu pripadnost,zanimanje ili religiju. Zaπto, onda, ljudi povezuju ovaj tekst spitanjem prehrane? ©to to govori o tome koliko trebamo biti opre-zni u tumaËenju Svetoga pisma?

2. Razmiπljajte o tekstu u Rimljanima 2,14-16. Kako se mi kaoCrkva trebamo odnositi prema ovoj ideji kada je rijeË o misiji?Zaπto trebamo propovijedati onima koji imaju Zakon zapisan usrcu?

3. U odsjeku pouke od Ëetvrtka razgovarali smo o odlukamaJeruzalemskog sabora kao uzoru za danaπnju Crkvu. ProËitajte po-novno sljedeÊi tekst: Djela 15,1-35. Koje su pojedinosti u ovomtekstu uzor za danaπnju Crkvu? Na primjer, obratite pozornost na1) osobna svjedoËanstva; 2) ulogu Evanelja; 3) ulogu Pisma; 4)ulogu misije; 5) naËin na koji su se ljudi ophodili jedni premadrugima na Saboru.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2975

Black

76



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kad bi se glasnici koji svijetu objavljuju posljednje sveËano upo-zorenje molili za Boæji blagoslov — ne hladno, nehajno i lijeno, veÊgorljivo i s vjerom kao Jakov — imali bi na mnogim mjestima priliku dakaæu: “Vidjeh Boga licem u lice, i na æivotu ostadoh.” (Postanak 32,31)Nebo bi ih ubrojilo meu knezove buduÊi da imaju snage nadvladati uborbi s Bogom i s ljudima.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 490)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2976

Black

77

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje 2.

POUKA 10 29. kolovoza—5. rujna 2015.

Filip kao misionar“Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete

mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve dokraja zemlje.” (Djela 1,8)

Biblijski tekstovi: 2. KorinÊanima 4,18; Djela 2,44-47; 4,34-37; 6,1-7; Djela 8; Djela 21,7-10.

Misija u svijetu bila je glavna briga uskrslog Krista tijekom Ëetrde-set dana izmeu raspeÊa i uznesenja. U Novom zavjetu saËuvano jenajmanje pet Njegovih izjava koje su bile dio Velikog naloga: u Mateju28,18-20; Marku 16,15; Luki 24,47-49; Ivanu 20,21 i Djelima 1,5-8. Onezajedno Ëine najveÊi zadatak koji je ikada povjeren krπÊanima. Meunalozima nalazi se i geografska strategija za misionarski rad — iz Jeru-zalema kao srediπta trebalo je krenuti u Judeju i Samariju, a zatim dokraja Zemlje. Shvativπi ozbiljno ovu zapovijed, krenuli su na rad u æeljida je ispune.

Ova geografska strategija istiËe se u misionarskom radu Filipa evan-elista. Prema 8. poglavlju Djela apostolskih, njegov rad se postupnoπirio izvan Jeruzalema obuhvaÊajuÊi sve πire podruËje.

Tko je bio Filip evanelist? ©to Boæja rijeË govori o njemu i radukoji je obavljao u najranijim danima Crkve? Koje pouke moæemo izvuÊiza sebe iz nadahnutog izvjeπtaja o ovom misionaru?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2977

Black

78


FILIP EVAN–ELIST

“Nama koji ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo, jer jevidljivo prolazno, a nevidljivo je vjeËno.” (2. KorinÊanima 4,18)Razmislite o ovim Pavlovim rijeËima, posebno dok ovaj tjedan bu-dete prouËavali o Filipu evanelistu, o kojem inaËe znamo malo,samo na osnovi nekoliko navoda u Bibliji. Kao πto Êemo vidjeti,Filip je uËinio znaËajna djela za Boga, ali za to nije primio velikopriznanje. Poznajete li ljude koji su uËinili velike stvari za Boga, alinisu primili nikakva posebna priznanja? Zaπto je vaæno da uvijekimamo na umu Pavlove rijeËi, osobito ako obavljamo posao koji neprivlaËi veliku pozornost ili pohvale? Vidi 1. KorinÊanima 4,13.

Filip je poznato grËko ime koje znaËi “onaj koji voli konje”. UNovom zavjetu Ëetiri osobe nazvane su tim imenom. Dvojica su imala idodatno ime “Herod”, buduÊi da su bili dio Herodove vladajuÊe obiteljikoja je provodila strogu vladavinu nad Izraelom u novozavjetno vrijeme.Druga dva spomenuta Filipa imala su istaknutu ulogu u misiji.

Prvi od njih, Filip iz Betsaide, bio je uËenik preko kojeg je Natanaeldoπao k Isusu (Ivan 1,43-46) i koji je poslije i Grke doveo k Isusu (Ivan12,20.21).

Drugi Filip nazvan je “evanelist” u Djelima 21,8 da bismo ga razli-kovali od Filipa uËenika. On se prvi put spominje u crkvi u Jeruzalemukao onaj “koji sluæi za stolovima” (Djela 6,2-5), a zatim kada je postaoevanelist i misionar (Djela 8,12). Njegova misionarska sluæba, koja jetrajala viπe od dvadeset godina, spomenuta je u Djelima apostolskim. Onjegovom podrijetlu ne znamo viπe niπta.

“Filip je propovijedao Evanelje Samarijancima; upravo je on imaohrabrosti da krsti Etiopljanina. Neko vrijeme rad ove dvojice radnika(Filipa i Pavla) bio je usko povezan. Nasilno progonstvo pod vodstvomfarizeja Savla rasijala je crkvu u Jeruzalemu i uniπtila rad sedam ako-na. Bijeg iz Jeruzalema nagnao je Filipa da promijeni svoj naËin rada inaveo ga da se odazove istom pozivu kojem je Pavao posvetio svoj æivot.Dragocjeni su bili trenutci koje su Pavao i Filip provodili zajedno; uz-budljiva su bila sjeÊanja na dane kada je svjetlo, koje je sjalo na Stje-panovom licu okrenutom prema Nebu u Ëasovima muËeniËke smrti, oba-sjalo u svoj svojoj slavi progonitelja Savla dovodeÊi ga k Isusovim no-gama.” (Ellen G. White, Sketches From the Life of Paul, str. 204)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2978

Black

79


»EKANJE ZA STOLOM

ProËitajte Djela 2,44-47; 4,34-37. Kako je rana Crkva ovdjeprikazana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neko vrijeme vladali su priliËno dobri odnosi meu prvim vjernici-ma. Meutim, buduÊi da su svi pala ljudska biÊa, ubrzo je poËela rastinapetost.

ProËitajte Djela 6,1-7. Koji se problem pojavio i kako ga jeCrkva rijeπila?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Brzi rast Crkve u Jeruzalemu doveo je do druπtvenih nesuglasica.Filip je bio odreen da se pozabavi tim pitanjem. Meu obraÊenicima jebilo ljudi u nezavidnom materijalnom poloæaju Ëije je sudjelovanje usvakidaπnjim zajedniËkim obrocima stavljalo sve veÊe zahtjeve pred cr-kvene voe. Doπlo je do nezadovoljstva zbog nepravedne podjele hraneudovicama grËkog podrijetla. Ovo pitanje posebno je bilo osjetljivo zbognaloga da ne treba zanemarivati udovice i siroËad.

U namjeri da rijeπe ovo ozbiljno pitanje, svih dvanaest apostolaokupilo je vjernike i predloæilo da se imenuje sedmorica ljudi ispunje-nih Duhom Svetim i mudroπÊu, koji bi “sluæili oko stolova”, da bi seDvanaestorica mogla posvetiti “sluæbi propovijedanja” (Djela 6,3.4). Svasedmorica imala su grËka imena, πto je moæda ukazivalo na uspostavlja-nje ravnoteæe u sluæbi prema zanemarenim grËkim udovicama. Meunjima je bio i Filip. On se ovdje prvi put spominje u Bibliji.

Apostoli su uvidjeli da im je potrebna dodatna pomoÊ u voenjuCrkve kako oni ne bi bili optereÊeni upravljanjem sredstava nuænih zasvakidaπnji æivot. Naglasili su da je njihov poziv da se posvete BoæjojrijeËi i molitvi.

Koji problemi postoje u vaπoj mjesnoj crkvi i kako moæete do-pustiti Bogu da vas upotrijebi u njihovom rjeπavanju?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2979

Black

80

UTORAK 1. rujna

FILIP U SAMARIJI

Savao, buduÊi apostol i misionar, prvi put se spominje u Biblijiprigodom kamenovanja akona Stjepana, prvog krπÊanskog muËenika.Ovaj val progonstva, meutim, samo je pogodovao daljem πirenju Evan-elja.

ProËitajte Djela 8,1-6. Koja je bila posljedica progonstva crkveu Jeruzalemu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samarija je bila prva postaja na putu πirenja krπÊanstva. Samari-janci su sebe smatrali potomcima Izraelaca koji su u tom podruËjuostali u vrijeme kada je Asirija 722. g. pr. Kr. protjerala veÊinu Izraelaca.Meutim, Æidovi su smatrali da su Samarijanci potomci stranaca koje suAsirci na silu naselili u Izraelu. Odnos izmeu Æidova i Samarijanaca unovozavjetno vrijeme bio je obiljeæen napetoπÊu i nesnoπljivoπÊu. Ali,kao πto smo vidjeli, Isus je prigodom susreta sa æenom na zdencu, kojaje u svojem narodu poËela πiriti Evanelje, veÊ pripremio put za misi-onarski rad u tom podruËju.

Filip je sada rad za stolovima zamijenio radom misionara i evan-elista meu Samarijancima. Kao onaj koji je pobjegao pred vjerskimprogonstvom u Jeruzalemu, nije gubio vrijeme. Objavio je da je Mesija,kojeg su Ëekali i Æidovi i Samarijanci, doπao (Djela 8,5.12).

ProËitajte Djela 8,6-15. Koliko je uspjeπna bila Filipova sluæbau Samariji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin je silno upotrijebio Filipa u ovom prvom stranom misij-skom polju. Izjava koju je dala æena na zdencu da se “Æidovi, naime, nedruæe sa Samarijancima” (Ivan 4,9), postala je pitanje proπlosti.

Koja neprijateljstva, nesnoπljivost i predrasude, koje su zatro-vale vaπu duπu, trebaju postati “pitanje proπlosti”? Zar nije vrijemeda sve to ostavite iza sebe?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2980

Black

81

SRIJEDA 2. rujna

SUSRET S ETIOPLJANINOM

Prema Djelima apostolskim 8,26-39, Filip je stupio u dodir s etiop-skim rizniËarom usmjeravajuÊi misiju joπ jedan korak naprijed u smje-ru “sve do kraja zemlje” (Djela 1,8). Filip je bio karika koja je povezalamisionarski rad u Samariji i Gazi. Iz Samarije, koja se nalazila sjevernood Jeruzalema, Filip je pozvan u Gazu, na jug. Njegov rad na sjeveru bioje usmjeren na skupinu ljudi, a ovdje na pojedinca. Filip je u Samarijimogao objaviti Krista samo pomoÊu Petoknjiæja, jer su SamarijanciprihvaÊali jedino ove knjige; ovdje je, meutim, mogao upotrijebiti Knji-gu proroka Izaije, najvjerojatnije na grËkom jeziku.

ProËitajte Djela 8,26-39. Odgovorite na sljedeÊa pitanja:Koje je tekstove iz Knjige proroka Izaije Etiopljanin Ëitao (Iza-

ija 53) i zaπto su Filipu pruæili savrπenu prigodu da mu svjedoËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Za razliku od rada u Samariji, gdje je Ëinio Ëuda (Djela 8,6),Filip je s Etiopljaninom samo prouËavao Bibliju. Koju pouku moæe-mo izvuÊi iz ovih primjera dok sluæimo drugima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodnji Duh pozvao je Filipa Ëim je Etiopljaninu objasnio “rado-snu vijest o Isusu” i krstio ga. Filip nije imao priliku prenijeti svojavjerovanja i uËenja novom obraÊeniku. Etiopljanin je bio ostavljen daprigrli krπÊansku vjeru u okviru afriËke kulture, voen Starim zavjetomi Boæjim Duhom, koji je veÊ djelovao u njemu jer je veÊ pokazao vjeruu Boga i Njegovu RijeË.

Filip je objasnio Etiopljaninu kljuËne starozavjetne tekstove oIsusovoj smrti. Zaπto Isus, Njegova smrt i uskrsnuÊe moraju bitisrediπnja poruka koju upuÊujemo svijetu? ©to naπa poruka znaËibez Njega?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2981

Black

82

»ETVRTAK 3. rujna

FILIP KAO EVAN–ELIST, OTAC I DOMA∆IN

Filip je bio pomazan za Gospodnje djelo. Podijeljeno je miπljenje otome πto znaËe rijeËi “Duh Gospodnji odnese Filipa” (Djela 8,39). Je limu bilo reËeno da ode u Azot (40. redak) ili je na Ëudesan naËin tamobio prenesen? ©to god da se dogodilo, kljuËno je to da se Filip u pot-punosti predao utjecaju Svetoga Duha i da ga je Bog mogao upotrijebitida obavi znaËajan posao u Njegovom djelu.

ProËitajte Djela 8,40. ©to nam u ovom retku pomaæe da shva-timo zaπto je Filip nazvan “evanelist”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Djela 21,7-10. ©to moæemo nauËiti o Filipu iz ovihnekoliko redaka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom dijelu izvjeπtaja saznajemo da je Filip bio obiteljski Ëovjekkoji je imao Ëetiri neudane kÊeri. Poziv upuÊen Filipu da napusti akon-sku sluæbu i zapoËne se baviti evaneoskim radom bio je razlog njego-vih Ëestih putovanja. Znamo da je putovao iz Jeruzalema u Samariju,zatim u Gazu, a onda u sve gradove od Azota do Cezareje, koji su senalazili na obali dugaËkoj osamdeset kilometara. Sigurno ima i neza-biljeæenih putovanja. Poput svih misionara pionira, suoËavao se s briga-ma, nepovoljnim prilikama, “usponima i padovima” koje takav radobuhvaÊa. Ipak, on se tako brinuo o svojoj obitelji da su Ëetiri njegovekÊeri ispunjene Duhom Svetim primile dar proroπtva. To svjedoËi o do-brom roditeljstvu i pravoj poboænosti ove krπÊanske misionarske obi-telji.

Tekst otkriva da je apostol Pavao odsjeo kod Filipa “mnogo dana”(Djela 21,10). Dvadeset pet godina prije, Pavao, koji se tada zvao Savao,bio je nasilni i opaki progonitelj krπÊana (Djela 9,1.2). Progonstvo vjer-nika iz Jeruzalema pod Pavlovim vodstvom prisililo je Filipa da pobjegneu Samariju (Djela 8,1-5). Sada, godinama poslije, progonitelj i progonje-ni sreli su se u Filipovom domu. Bio je to zanimljiv susret braÊe isuradnika u velikoj zadaÊi πirenja Evanelja u neæidovski svijet!

Zaπto je kljuËno da u svojem radu za druge nikada ne zabora-vimo svoju prvu obvezu: svoju obitelj?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2982

Black

83

PETAK 4. rujna


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Djela apostolska poglavlje “Ra-dosna vijest u Samariji”, str. 65—70.

“Kad su se zbog progonstva rasprπili, poπli su ispunjeni misionar-skom gorljivoπÊu. Shvatili su odgovornost svoje zadaÊe. Znali su da urukama dræe kruh æivota za svijet koji umire od gladi, i bili su nagnaniKristovom ljubavlju da ga daju svima potrebitima. …

Kad su Kristovi uËenici bili istjerani iz Jeruzalema, neki su naπlisiguran zaklon u Samariji. Samarijanci su dobrodoπlicom doËekali ovevjesnike Evanelja i æidovski su obraÊenici poæeli dragocjenu æetvu me-u onima koji su nekoÊ bili njihovi najogorËeniji neprijatelji.” (Ellen G.White, Djela apostolska. str. 67)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao πto smo vidjeli, Evanelje ruπi prepreke meu ljudima.Tako bi bar trebalo biti. Stvarnost je katkada drugaËija. Zaπtoljudi, Ëak i krπÊani — koji shvaÊaju da smo svi isti pred Bogom, danas kriæ Ëini sve jednakima — dopuπtaju da nas kulturoloπke,druπtvene i druge prepreke u velikoj mjeri podijele? Kako Adven-tistiËka crkva, kao sveopÊa svjetska Crkva, moæe utjecati na ukla-njanje ovakvih predrasuda?

2. Kao πto smo vidjeli, progonstvo rane Crkve nagnalo je vjer-nike da se rasiju, a posljedica je bila da se Evanelje se poËeloπiriti. Iako je Bog to izveo na dobro, ne smijemo zaboraviti davjersko progonstvo nikada nije dobro, nikada ispravno, nikada op-ravdano. Kakav stav trebamo zauzeti prema onima koji se suoËa-vaju s vjerskim progonstvom, iako se ne slaæemo s njihovim vjer-skim uvjerenjima? (Vidi Luka 6,31.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2983

Black

84



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit Êe usliπana. ... Kadtraæite ono πto je nuæno za dobrobit vaπe duπe, vjerujte da Êete to dobitii dobit Êete. Prihvatite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isusumro da biste vi mogli imati dragocjenosti Neba i konaËno naÊi dom snebeskim anelima u Boæjem kraljevstvu.” (Ellen G. White, The Youth’sInstructor, 7. srpnja 1892.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2984

Black

85

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlja 3—5.

POUKA 11 5.—12. rujna 2015.

Pavlovo podrijetlo i poziv“Idi — odvrati mu Gospodin — jer je taj Ëovjek moje izabra-

no sredstvo da donese moje ime i pred pogane, i kraljeve, isinove Izraelove. Pokazat Êu mu koliko mu treba pretrpjeti zaime moje.” (Djela 9,15.16)

Biblijski tekstovi: Djela 9,1; Filipljanima 3,6; 1. KorinÊanima15,10; Djela 9,1-22; 26,18; GalaÊanima 2,1-17.

Jedna od najistaknutijih osoba u Novom zavjetu je Pavao, prvotnoSavao iz Tarza. Pavao je za ranu Crkvu bio ono πto je Mojsije bio Izrael-cima. Razlika je u tome πto je Mojsije poveo Boæji narod iz neznaboæaËkezemlje da bi mogao Ëiniti Boæju volju, dok je Pavao ponio Boæju rijeË izIzraela neznaboπcima, da bi neznaboπci mogli Ëiniti Boæju volju.

O Pavlu znamo viπe nego o drugim krπÊanima iz prvog stoljeÊa.Posebno se istiËe njegov znaËajan doprinos snaænom krπÊanskom utje-caju u posljednje dvije tisuÊe godina. Njegova misionarska putovanja iaktivnosti meu narodima u podruËju Sredozemlja snaæan su primjerkrπÊanske misije buduÊim naraπtajima.

Pavlu se pripisuje da je uzdigao biblijske vjeËne istine iz æidovskekulture u kojoj su graanski, obredni i moralni zakoni bili toliko ispre-pleteni sa æidovskim naËinom æivota da je bilo teπko napraviti razlikuizmeu æidovskih obiËaja i Boæjih vjeËnih istina upuÊenih narodima.

Ovaj tjedan prouËavat Êemo o nekome tko je, osim Isusa, premamiπljenju mnogih najvaænija osoba u Novom zavjetu.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2985

Black

86

NEDJELJA 6. rujan

SAVAO IZ TARZA

Savao je roen u Tarzu, vaænom gradu koji se nalazio na trgovaË-kom putu izmeu Sirije i zapadne Azije (Djela 22,3). Tarz je bio multi-kulturalno srediπte, industrijski i obrazovni centar i privremeni domnajpoznatijem rimskom govorniku i senatoru Ciceronu.

Savlovi roditelji bili su Æidovi iz Benjaminovog plemena, koji nisuæivjeli u Izraelu. Ime koje je dobio prigodom roenja bilo je Savao (heb-rejski sha’ul, “izmoljen od Boga”), ali kada je zapoËeo svoju misijumeu poganima (Djela 13,9), dobio je ime Pavao (latinsko Paulus, imeistaknute rimske obitelji). Takoer, buduÊi da je bio farizej, Pavao jenajvjerojatnije imao æenu, iako niπta ne znamo o njoj. OpÊenito ne zna-mo mnogo o njegovoj obitelji, mada su spomenuti sestra i bratiÊ (Djela23,16). Pavao je bio rimski graanin (Djela 22,25-28).

Savao je najvjerojatnije do dvanaeste godine stjecao obrazovanje uπkoli pri sinagogi u Tarzu, a zatim u rabinskoj πkoli u Jeruzalemu gdjemu je uËitelj bio poznati rabin Gamalael (Djela 22,3). Poput veÊine mu-πkaraca Æidova, uËio je zanat. Bavio se izraivanjem πatora (Djela 18,3).

Kao πto je veÊ reËeno, Pavao je bio farizej (Filipljanima 3,5). Farizeji(πto znaËi “odvojeni”) bili su poznati po tome πto su naglaπavali da sviÆidovi trebaju dræati sve Boæje zakone koji su zapisani u Petoknjiæju,kao i zakone koje su knjiæevnici usmeno prenosili iz naraπtaja u nara-πtaj. Zbog izrazitog rodoljublja i stroge posluπnosti æidovskim zako-nima, meu sunarodnjacima su odavali dojam da su ispunjeni duhomlicemjerja i osude. Meutim, Pavao nije krio Ëinjenicu da su on i njegovotac farizeji (Djela 23,6).

Pavlovo podrijetlo bilo je vaæan Ëimbenik u njegovom uspjeπnommisionarskom radu meu Æidovima i poganima. OmoguÊilo mu je dadobro upozna Stari zavjet, jedino Pismo dostupno prvim krπÊanima.Takoer mu je pomoglo da se upozna s mnoπtvom dodanih propisa ustarozavjetnim zakonima. Sve ovo osposobilo ga je da napravi razlikuizmeu bezvremenskih boæanskih vjeËnih istina utemeljenih na Pismus jedne strane i kasnijih æidovskih kulturoloπkih dopuna i predaja, kojenisu bile obvezatne. Njih su Isusovi sljedbenici, koji su se obratili izpoganstva, mogli zanemariti. Kao πto smo vidjeli, ovo pitanje postalo jevrlo vaæno u æivotu rane Crkve. Utjecaj kulture na Crkvu i danas izisku-je pozornost Crkve.

Koja su naπa krπÊanska vjerovanja u najoπtrijem sukobu s kul-turom u kojoj æivimo? Kako rjeπavate sukob a da pritom ne Ëiniteustupke koje nikada ne biste smjeli Ëiniti?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2986

Black

87

PONEDJELJAK 7. rujna

PAVLOV KARAKTER

NeËije osobine razvijaju se pod utjecajem obiteljskog okruæenja,obrazovanja i kulturoloπkog naslijea. Karakter je skup osobina, odlikai sposobnosti koji odreuje kakva Êe biti odreena osoba.

ProËitajte Djela 9,1; Filipljanima 3,6.8; 1. KorinÊanima 15,9.10;1. Timoteju 1,16; GalaÊanima 1,14; 2. KorinÊanima 11,23-33. ©toovi tekstovi govore o Pavlovom karakteru i osobnosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jasno je da je Pavao bio gorljiv Ëovjek Ëvrstih uvjerenja. Prije no-voroenja, gorljivost ga je nagnala da progoni ranu Crkvu. Odobravao jekamenovanje Stjepana (Djela 7,58), zalagao se za utamniËenje krπÊan-skih æena i muπkaraca (Djela 8,3), prijetio je smrÊu uËenicima (Djela9,1) i gonio krπÊane u stranoj zemlji (Djela 9,2; GalaÊanima 1,13).

Kada je æivot posvetio propovijedanju Evanelja, svoju gorljivost iæar koristio je na dobro usprkos izuzetnim nevoljama i izazovima. SamoËovjek potpuno posveÊen onome u πto vjeruje uËinio bi ono πto je onËinio. Iako je sve izgubio radi Krista, smatrao je sve “tricama”, πto ugrËkom jeziku znaËi neπto beskorisno, smeÊe. Pavao je shvatio πto jevaæno u æivotu, a πto nije.

Pavao je bio ponizan Ëovjek. DjelomiËno zbog krivnje zbog prijaπnjegprogona krπÊana, smatrao se nedostojnim svojeg visokog poziva. Tako-er, kao netko tko je propovijedao da je Kristova pravednost naπa jedinanada u spasenje, znao je koliko je greπan u usporedbi sa svetim Bogom.Takvo znanje bilo je viπe nego dovoljno da bi ostao ponizan, pokoran izahvalan.

“Kad u duπu prodre samo jedna zraka Boæje slave, samo jednaiskra Kristove ËistoÊe, ona bolnom jasnoÊom otkriva svaku prljavu mrljui ogoljuje ruænoÊu i poroËnost ljudskoga karaktera. NeposveÊene æelje,nevjernost srca i neËistoÊa usana postaju vidljivi.” (Ellen G. White, PutKristu, 36. izd., str. 28)

Nitko od nas nije imun na oholost. Kako nas usredotoËenost nakriæ i na ono πto on znaËi, moæe izlijeËiti od grijeha?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2987

Black

88

UTORAK 8. rujna

OD SAVLA DO PAVLA

ProËitajte Djela 9,1-22, gdje je zabiljeæen izvjeπtaj o PavlovomobraÊenju. Kako je ovo iskustvo bilo povezano s njegovim misio-narskim pozivom? Vidi Djela 26,16-18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Od samog poËetka bilo je jasno da je Gospodnja namjera bila daupotrijebi Pavla u radu za Æidove i pogane. Nijedan drugi dogaaj tije-kom Pavlovog pripremanja za preuzimanje uloge misionara i teologa nemoæe se usporediti po vaænosti s njegovim obraÊenjem. O tom iskustvuËesto je govorio dok je svjedoËio drugima.

“Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se za to javih da te uËinimslugom i svjedokom ovome πto si vidio i πto Êu ti pokazati.” (Djela26,16) Pavao nije mogao propovijedati ili pouËavati o onome πto ne zna.On je propovijedao i pouËavao na osnovi osobnog iskustva i poznavanjaGospodina. Sve vrijeme je bio u skladu s Boæjom rijeËju (vidi Rimlja-nima 1,1.2).

ProËitajte Djela 26,18. Koji je bio rezultat Pavlovog rada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom tekstu moæemo zapaziti pet ciljeva jedinstvenog misionar-skog rada:

1. Otvoriti oËi ljudima. UËiniti Boga i Isusa stvarnim, prisutnim,aktivnim i privlaËnim.

2. PomoÊi da se obrate iz tame u svjetlo, iz neznanja u znanje —πto je glavna tema Evanelja. (Vidi Luka 1,78.79.)

3. Odvratiti ih od Sotoninog utjecaja k Bogu.4. PomoÊi da prime oprost grijeha. Za problem grijeha postoji

rjeπenje. To je æiva, iscjeljujuÊa poruka krπÊanstva.5. PomoÊi im da prime baπtinu meu svetima, da postanu vjernici

Boæje crkve bez obzira na etniËku pripadnost, spol ili zvanje.Ako bi vas netko upitao kakvo je vaπe iskustvo s Isusom i πto

mu moæete reÊi o Njemu, πto biste odgovorili?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2988

Black

89

SRIJEDA 9. rujna

PAVAO U MISIJSKOM POLJU

“Tako sam od Jeruzalema pa uokolo sve do Ilirika pronio evan-elje Kristovo.” (Rimljanima 15,19) Koje kljuËne elemente za bilokoju vrstu misionarskog rada moæemo pronaÊi u ovom tekstu? Vidi1. KorinÊanima 1,23; 2,2; GalaÊanima 6,14; Filipljanima 1,15-18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada su u pitanju Pavlovi napori u misionarskom radu, jedno jesigurno: bez obzira na to gdje se nalazio, propovijedanje o raspetomKristu bilo je u srediπtu njegove poruke. Na taj je naËin pokazao svojuvjernost pozivu koji je dobio od Krista na samom poËetku. Poruka zadanaπnje radnike u misijskom polju je jasna: u srediπtu svega πto pro-povijedamo i pouËavamo (a nama su kao adventistiËkim krπÊanima po-vjerene mnoge istine koje trebamo podijeliti sa svijetom), moramo imatiKrista i to raspetoga.

Meutim, Pavao nije propovijedao o Isusu kao nekoj vrsti objektiv-ne istine, a zatim nastavljao svojim putem. Glavnina njegovog rada bilaje osnivanje crkava i krπÊanskih zajednica u svim podruËjima u kojimaje radio.

Postoji joπ jedan element Pavlovog misionarskog rada.ProËitajte Koloπanima 1,28. O Ëemu Pavao ovdje govori? Radi

li se o evangelizmu ili uËeniπtvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako Ëitamo Pavlove poslanice, jasno je da nisu sve evaneoskogkaraktera, bar u smislu u kojem se koristimo ovim izrazom, odnosno negovore sve o radu meu onima koji ne poznaju Krista. Naprotiv, mnogeposlanice bile su upuÊene veÊ osnovanim crkvenim zajednicama. Dru-gim rijeËima, u Pavlove misionarske napore bili su ukljuËeni pastoralnaskrb, pouËavanje i njegovanje crkava.

Tako moæemo zapaziti najmanje tri bitna elementa Pavlove misio-narske aktivnosti: objavljivanje Krista, osnivanje novih crkava i njegova-nje osnovanih crkava.

Razmislite o trenutku kada ste posljednji put nekome svjedo-Ëili. Je li Isus bio u srediπtu onoga πto ste govorili? ©to moæeteuËiniti da On bude uvijek u srediπtu vaπeg svjedoËenja?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2989

Black

90

»ETVRTAK 10. rujna

MISIJA I MULTIKULTURALNOST

“Multikulturalnost” je noviji izraz, koji se prvi put pojavio 1960-ihgodina. Mnogi stari narodi smatrali su da postoje samo dvije skupineljudi — mi i oni, naπe pleme i njihovo. Grci su sve ostale narode sma-trali barbarima. Æidovi su sve neæidove nazivali poganima.

Kao πto smo veÊ vidjeli, uspjeh misionarskog rada meu poganimanagnao je ranu Crkvu i njezine voe da rijeπe problem podjela izmeuÆidova i pogana. Glavno pitanje bilo je moæe li poganin postati krπÊanina da prije toga ne prijee na judaizam.

ProËitajte GalaÊanima 2,1-17. ©to se ovom prigodom dogodiloi kako ovaj izvjeπtaj na svoj naËin prikazuje izazov “multikultu-ralnosti” u svjedoËenju i misiji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kada je Petar poslije posjetio Antiohiju, stekao je povjerenje mno-gih vjernika svojim mudrim ponaπanjem prema obraÊenicima iz po-ganstva. Neko vrijeme postupao je sukladno svjetlu dobivenom s Neba.On je toliko uspio svladati svoje steËene predrasude da je mogao sjestiza stol s obraÊenicima iz poganstva. Ali kad su iz Jeruzalema doπli nekiÆidovi koji su revnovali za obredni zakon, Petar je nepromiπljeno pro-mijenio svoje ponaπanje prema obraÊenicima iz poganstva. ... Otkrivanjeove slabosti kod onih koji su bili poπtovani i voljeni kao voe, ostaviloje muËan dojam na vjernike iz poganstva. Crkvi je zaprijetila podjela.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 125)

Pavao je suoËio Petra s ovim pitanjem i Ëvrsto se zauzeo za ono πtobismo danas nazvali multikulturalnom crkvom. Njegovi obraÊenici izpoganstva nisu morali prvo postati Æidovi da bi postali krπÊani. Pavlovosloæeno podrijetlo kao poboænog farizeja, uËenika rabina Gamaliela,rimskog graanina, fundamentalista koji progoni zelote i, konaËno, ob-raÊenika i apostola Isusa Krista, osposobilo ga je da razlikuje neogra-niËene, nepromjenjive boæanske istine s jedne strane, i njihovu privre-menu, kulturoloπku i vjersku primjenu s druge.

Kako pravite razliku izmeu bitnih pitanja naπe vjere i onogaπto ima kulturoloπki, druπtveni ili Ëak osobni karakter?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2990

Black

91

PETAK 11. rujna


“Sa slabiÊima sam bio slabiÊ, da pridobijem slabiÊe. Svimanjima postao sam sve, da kako neke spasim. A sve to Ëinim radiRadosne vijesti, da bih s njima bio dionikom njezinih obeÊanja.” (1.KorinÊanima 9,22.23)

ProËitajte 1. KorinÊanima 9,19-23. Suvremena misiologija primje-njuje pojam kontekstualizacije na ovdje navedene Pavlove misionarskemetode. Kontekstualizacija se odreuje kao “pokuπaj da πirimo Evan-elje rijeËju i djelom, da osnivamo crkve na naËin koji je blizak ljudimau okviru njihovog lokalnog kulturoloπkog konteksta prikazujuÊi krπ-Êanstvo na takav naËin da moæe odgovoriti na najdublje ljudske potrebei prodrijeti u njihov svijet, omoguÊavajuÊi im tako da slijede Krista izadræe svoju kulturu.” (Darrell L. Whiteman, “Contextualization: TheTheory, the Gap, the Challenge”, International Bulletin of MissionaryResearch, 21. sijeËnja 1997., str. 2)

“Prirodno je da su krπÊani iz judaizma, koji su æivjeli s hramompred oËima, dopustili svojim mislima da se vrate na posebne prednostiÆidova kao naroda. Kad su vidjeli da krπÊanska Crkva napuπta obredei obiËaje judaizma, i shvatili da Êe u svjetlu nove vjere posebna svetostkojom su bili zaodjenuti æidovski obiËaji uskoro biti izgubljena, mnogisu se rasrdili na Pavla kao onoga koji je u velikoj mjeri bio uzroËnikomove promjene. »ak ni svi uËenici nisu spremno prihvatili odluku sabora.Neki su se zalagali za obredni zakon pa su s nezadovoljstvom gledali naPavla jer su mislili da je u svojim naËelima u odnosu na obveze æidov-skog zakona bio popustljiv.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 124)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte 1. KorinÊanima 9,20. Koje pouke moæemo izvuÊiiz ovih rijeËi koje nam mogu pomoÊi da shvatimo i kontekstualizi-ramo svoju misiju, osobnu sluæbu i svjedoËenje?

2. Usprkos Pavlovoj greπnoj, Ëak i sramnoj proπlosti, Bog muje oprostio i upotrijebio ga na silan naËin. Kako moæemo oprostitisebi za ono πto smo uËinili i traæeÊi Kristovu pravednost teæiti dai nas upotrijebi na sliËan naËin?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2991

Black

92



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2992

Black

93

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje 6. i 7.

POUKA 12 12.—19. rujna 2015.

Pavlova misija i poruka“BraÊo, ja joπ ne mislim da sam to dohvatio. Ali kaæem

samo jedno: zaboravljajuÊi πto je nazad, ispruæajuÊi se premaonome πto je naprijed, trËim prema cilju da postignem nagradu— nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu.”(Filipljanima 3,13.14)

Biblijski tekstovi: 1. KorinÊanima 1,22-24; 1. Timoteju 6,12;2. Timoteju 4,7; 1. KorinÊanima 15,12-22; Djela 15,38-41.

OslanjajuÊi se na starozavjetna proroËanstva, izraelsku povijest iæivot i nauk Isusa Krista, Pavao je razvio krπÊansku ideju povijestispasenja, utemeljenu na Kristovom æivotu, smrti i uskrsnuÊu. Zahvalju-juÊi svojim kulturoloπkim korijenima u judaizmu i grËko-rimskom dru-πtvu, Pavao je stekao znanje koje mu je omoguÊilo da uzdigne Evaneljeiz sloæenih æidovskih graanskih, obrednih i moralnih obiËaja i uËini gapristupaËnijim multikulturalnom svijetu.

Pavlovih trinaest poslanica upuÊenih vjernicima poticalo je vjeru unjihovom æivotu. Bavio se doktrinarnim, kao i praktiËnim temama. Onje savjetovao, ohrabrivao i ukoravao o razliËitim pitanjima iz podruËjaosobnog krπÊanskog æivota, meusobnih odnosa i crkvenog æivota. Ipak,kroz njegove poslanice provlaËi se jedna glavna tema: “Isus Krist, i torazapeti” (1. KorinÊanima 2,2). Pavao nije poznat samo po tome πto jepisao poslanice. Bio je i izuzetan misionar, koji je πirio Evanelje odSirije do Italije, moæda Ëak i do ©panjolske. Tijekom jednog desetljeÊaosnovao je crkve u Ëetiri pokrajine Rimskog Carstva.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2993

Black

94

NEDJELJA 13. rujna

GRCI I ÆIDOVI

ProËitajte 1. KorinÊanima 1,22-24. Kako nam ovi redci pomaæuda shvatimo na koje se sve razliËite naËine ljudi odnose premaistini? ©to nam u ovom primjeru moæe pomoÊi dok svjedoËimorazliËitim skupinama ljudi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prigodom izlaska iz egipatskog ropstva, Bog je nevjerojatnim zna-kovima pokazao brigu prema izraelskom narodu. Kasniji naraπtaji Izra-elaca oËekivali su da Êe svaki novi glasnik poslan od Boga Ëiniti znako-ve i Ëudesa.

Za razliku od njih, u skladu sa svojim filozofskim i znanstvenimnaslijeem, Grci su traæili racionalnu osnovu za vjerovanje koja Êe zado-voljiti zahtjeve ljudske mudrosti.

Pavao nije odbacivao kulturoloπko i duhovno naslijee naroda kojemje svjedoËio, veÊ ga je koristio kao polaznu toËku za objavljivanje raspe-tog Krista. Oni koji su æeljeli vidjeti znakove, pronaπli su ih u Isusovomæivotu i sluæbi, i u ranoj Crkvi. Oni koji su traæili logiËna i racionalnaobjaπnjenja, pronaπli su ih u Pavlovim tvrdnjama iznijetim u prilog evan-eoskoj poruci. Obje skupine ljudi imale su istu potrebu — da upoznajuuskrslog Krista i “silu uskrsnuÊa” (Filipljanima 3,10). NaËin na koji ihje Pavao upoznavao s istinom ovisio je o tome kojoj je skupini svjedo-Ëio.

Kada je propovijedao æidovskim sluπateljima, temeljio je svoje pro-povijedi na povijesti izraelskog naroda povezujuÊi Krista i Davida, na-glaπavajuÊi starozavjetna proroËanstva koja su ukazivala na Krista ipretkazivala Njegovo raspeÊe i uskrsnuÊe (Djela 13,16-41). ZapoËinjao jeonim πto im je bilo poznato, πto su poπtovali i u πto su vjerovali, i s tepolazne toËke nastojao ih je dovesti Kristu.

Pavlova poruka upuÊena poganima govorila je o Bogu kao Stvorite-lju i Sucu, pojavi grijeha u svijetu i spasenju po Isusu Kristu (Djela14,15-17; 17,22-31). U radu s ovim ljudima morao je poÊi s drugaËijepolazne toËke nego kada se obraÊao Æidovima (ili poganima koji suprihvatili æidovsku vjeru). I u ovom je sluËaju njegov cilj bio da ih do-vede k Isusu.

Razmislite o svojoj vjeri. Na Ëemu je utemeljena? Koje razlogemoæete navesti u prilog svojoj vjeri? Kako se vaπi razlozi mogurazlikovati od onih koje mogu navesti drugi ljudi, i zaπto je vaænoda prepoznamo te razlike?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2994

Black

95


VOJNICI I SPORTA©I

Kao vjeπt govornik, Pavao se u svojem misionarskom radu koristiopoznatim Ëinjenicama da bi objasnio nepoznato. Koristio se svakidaπ-njim slikama u grËko-rimskom svijetu da bi prikazao praktiËnu stvar-nost novog æivota u Kristu. U svojem pouËavanju posebno se oslanjaona dva podruËja iz æivota obraÊenika s kojima je dolazio u dodir — sporti vojsku. Ljubav prema sportskim uspjesima vladala je u Pavlovo vrijemeu istoj mjeri kao i u naπe. Stari Grci pokazivali su svoju ljubav premanatjecanjima odræavajuÊi Ëetiri razliËite vrste Olimpijskih igara u razli-Ëitim dijelovima GrËke. Rimljani su naslijedili i poticali ljubav premasportskim nadmetanjima. Utrke su bile najomiljeniji sportski dogaajna kojem su trkaËi trËali u punoj ratnoj opremi. Hrvanje je takoer biloopÊeprihvaÊeno. Sportaπi su marljivo vjeæbali, a pobjednici su bivalibogato nagraivani. EtniËka i nacionalna pripadnost i druπtveni poloæajnisu bili vaæni, buduÊi da su izdræljivost i pobjeda bili glavni ciljevi.

Koje su kljuËne pouke o krπÊanskom æivotu Pavlovi Ëitateljimogli pronaÊi u sljedeÊim tekstovima? 1. KorinÊanima 9,24-27;GalaÊanima 5,7; 1. Timoteju 6,12; 2. Timoteju 2,5.

..................................................................................................................................

PoËevπi od vremena Marka Aurelija Marija, rimski carevi zamijenilisu redovnu vojsku plaÊenom vojskom, rasporeujuÊi je πirom RimskogCarstva. U Pavlovo vrijeme vojnici su bili novaËeni iz razliËitih etniËkihi nacionalnih skupina, bez obzira na to jesu li bili graani RimskogCarstva ili nisu. Na kraju svoje sluæbe vojnici su obeÊavali potpunuvjernost vladajuÊem caru, koji ih je u vrijeme sukoba osobno vodio ubitku.

Koje usporedbe je Pavao u sljedeÊim tekstovima naËinio izmeukrπÊanskog i vojniËkog æivota? 2. KorinÊanima 10,4.5; Efeæanima6,10-18; 1. Timoteju 6,12; 2. Timoteju 2,3.4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao se u svojoj posljednjoj poslanici posluæio slikama iz æivotavojnika i trkaËa da bi prikazao svoj krπÊanski æivot: “Plemenitu samborbu izvojevao, trku dovrπio, vjeru saËuvao.” (2. Timoteju 4,7)

Na koji je naËin vjera borba, a na koji utrka? Kako ste vidoæivjeli stvarnost ovih dviju metafora u svojem krπÊanskom æivo-tu? Koja metafora na najbolji naËin opisuje vaπe iskustvo, i zaπto?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2995

Black

96

UTORAK 15. rujna

PAVAO I ZAKON

“Ukidamo li tako vjerom Zakon? Daleko od toga! Naprotiv, timZakon utvrujemo.” (Rimljanima 3,31) O kojem zakonu Pavao ovdjegovori?

..................................................................................................................................

U Pavlovim poslanicama rijeË “zakon” javlja se oko 130 puta, a uDjelima apostolskim oko 20 puta. Pavao je nastojao svojim sluπateljimai Ëitateljima, bez obzira na njihovo kulturoloπko podrijetlo, objasniti da“zakon” ima nekoliko znaËenja, osobito za Æidove. Zakon, kao πto jeDeset zapovijedi, na snazi je za sve ljude u sva vremena. Meutim, kadaje rijeË o drugim zakonima u Starom zavjetu i æidovskoj kulturi, Pavaoje smatrao da ih se krπÊani ne trebaju pridræavati.

Apostol je u svojim spisima rijeËju “zakon” oznaËavao vjerske ob-rede, graanski zakon, zdravstvena naËela i obredne zakone. Pisao je otome πto znaËi biti “pod Zakonom” (Rimljanima 3,19) i πto znaËi “slobo-dni od Zakona” (Rimljanima 7,6). Opisao je “zakon grijeha” (Rimljanima7,25), ali je izjavio i da je “Zakon svet” (Rimljanima 7,12). Spomenuo je“Mojsijev zakon” (1. KorinÊanima 9,9), ali i “zakon Boæji” (Rimljanima7,25). Iako ovi izrazi mogu zbuniti neæidove, æidovski vjernici odrasli uhebrejskoj kulturi dobro su znali o kojim je zakonima rijeË.

ProËitajte Rimljanima 13,8-10; 2,21-24; 1. KorinÊanima 7,19;Efeæanima 4,25.28; 5,3; 6,2. Kako nam ovi redci pomaæu da shva-timo da Boæji moralni Zakon, Deset zapovijedi, nije bio ukinut nakriæu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao je shvatio da su obredni zakoni, hebrejsko Svetiπte i ærtveizgubili svoje znaËenje nakon raspeÊa. Oni su svojevremeno imali odre-enu ulogu, ali viπe nisu bili potrebni. (Ovo je postalo posebno oËitonakon razorenja Hrama.) Meutim, poloæaj moralnog Zakona izraæenogu Deset zapovijedi je drugaËiji. Pavao u svojim poslanicama navodi nekezapovijedi i ukazuje na njih kao na sveopÊe moralne zahtjeve koji seodnose na sve ljude, i Æidove i pogane. BuduÊi da je pisao protiv Ëinjenjagrijeha, Pavao ne bi ni na koji naËin umanjio vrijednost Zakona kojiodreuje πto je grijeh. To bi bilo isto kao kada biste nekom rekli nekane krπi ograniËenje brzine, a pritom mu kaæete da znakovi za ograniËenjebrzine viπe ne vrijede.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2996

Black

97

SRIJEDA 16. rujna

KRIÆ I USKRSNU∆E

“Jer ne dræah zgodnim meu vama iπta drugo znati osim IsusaKrista, i to razapetoga.” (1. KorinÊanima 2,2)

Nema sumnje da je Kristov kriæ bio u srediπtu Pavlovog æivota ipouËavanja. Meutim, Pavao nije pouËavao o kriæu kao nekom izdvojenomnauku, veÊ u okviru drugih doktrina; a jedna od njih, moæda i najtjeπnjepovezana s kriæem, jest doktrina o uskrsnuÊu bez koje bi kriæ bio uza-ludan.

ProËitajte 1. KorinÊanima 15,12-22. Na koji naËin ovi redcipokazuju koliko su Isusova smrt i uskrsnuÊe kljuËni za Evanelje?Zaπto je pravilno razumijevanje smrti kao sna vaæno da bismo ra-zumjeli ove tekstove? Ako su mrtvi u Kristu veÊ na Nebu, o Ëemuonda Pavao ovdje govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naæalost, velik dio krπÊanske tradicije, kao i nekrπÊanskih religija,snaæno vjeruje u besmrtnost ljudske duπe. Ali ono πto Pavao neprestanonaglaπava nije u skladu s tim vjerovanjem, jer:

1. Samo je Bog besmrtan (1. Timoteju 6,16).2. Besmrtnost je Boæji dar koji Êe primiti spaπeni (1. Solunjanima

4,16).3. Smrt je san koji Êe trajati do Kristovog dolaska (1. Solunjanima

4,13-15; 1. KorinÊanima 15,6.18.20).Skoro sve religije sadræe brojna laæna uËenja utemeljena na laænoj

ideji o besmrtnosti duπe. Ova zabluda obuhvaÊa reinkarnaciju, molitvuupuÊenu svecima, oboæavanje duhova predaka, pakao u kojem Êe nepo-kajani vjeËno gorjeti i mnoga uËenja new agea, kao πto su astralnaprojekcija i spiritizam. Pravo razumijevanje biblijskog nauka o smrtijedina je prava zaπtita od ovih velikih obmana. Æalosno je to πto se baπkrπÊani drugih denominacija snaæno protive prihvaÊanju ove istine.

Kada u trenutku smrti vjernik sklopi oËi, Ëinit Êe mu se da jenakon samo jednog trenutka tame i tiπine probuen u vjeËni æivoto Kristovom drugom dolasku. ©to istina o stanju mrtvih otkriva oBoæjem karakteru?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2997

Black

98

»ETVRTAK 17. rujna

SLAGANJE

Pavao je bio marljiv radnik i snaæna osobnost koja je pred sobomimala jedinstveni cilj. Takve osobe Ëesto su usamljene. Imaju mali brojprijatelja i velik broj pristaπa. Meutim, na misionarskim putovanjimauvijek su ga pratila dva ili tri suradnika. Najmanje osam bliskih surad-nika spomenuto je po imenu (Djela 13,2; 15,22.37; 16,1-3; 19,22; Koloπa-nima 4,7.10.11; Filemonu 24). Tome moramo dodati i pozdrave koje jeu Rimljanima 16 uputio odreenim osobama, bilo ih je 24, kao i opÊepozdrave upuÊene kuÊanstvima. Apostol je vjerovao u zajedniËki rad,osobito u vrijeme kada je Boæje djelo bilo u zaËetku. Meutim, katkadje ulazio u sukob sa svojim suradnicima.

ProËitajte Djela 15,38-41. ©to se ovom prigodom dogodilo i πtonam to govori o ljudskoj naravi, Ëak i ovih velikih Gospodnjihradnika?

..................................................................................................................................

“Upravo se ovdje Marko, svladan strahom i obeshrabrenjem, za nekovrijeme pokolebao u namjeri da se cijelim srcem posveti Gospodnjemdjelu. Nenaviknut na teπkoÊe, obeshrabrio se zbog opasnosti i oskudicekojima je bilo popraÊeno putovanje. ...

Zbog ovog odustajanja Pavao je Marka ocijenio nepovoljno, u jed-nom trenutku Ëak vrlo oπtro. S druge strane, Barnaba ga je opravdavaozbog njegova neiskustva. OsjeÊao je da Marko ne bi trebao napustitipropovjedniËku sluæbu jer je u njemu vidio osobine koje ga mogu ospo-sobiti za korisnog Kristovog radnika.” (Ellen G. White, Djela apostol-ska, str. 107)

Ovaj izvjeπtaj otkriva da je Pavao od svojih pratitelja na putovanjimaoËekivao da ustraju u nevoljama i opasnostima u radu. Bliski krugsuradnika za Pavla je bio crkva u malom. Naglaπavao je vaænost davanjadobrog primjera u misionarskom radu na koji Êe se drugi moÊi ugledati.Odnosi meu suradnicima, zasnovani na duænosti i ljubavi, postali suuzor crkvama koje su se Ëesto zasnivale na kuÊanstvima. ZajedniËki radtakoer je pruæao savrπeno okruæenje za poduËavanje novih evaneos-kih radnika i misionara. Naravno, nije uvijek sve iπlo glatko, kao usluËaju Ivana Marka.

ProËitajte 2. Timoteju 4,11. ©to ovaj tekst otkriva o rastu iopraπtanju?

Svi Ëinimo pogreπke. Kako moæete oprostiti onima Ëije su vaspogreπke povrijedile? Razmislite i o onima koje ste vi povrijedilisvojim pogreπnim postupcima. Kako ste pronaπli rjeπenje u takvimprilikama? Ako niste, πto ne biste uËinili sada?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2998

Black

99

PETAK 18. rujna


Rad apostola Pavla usporeen je s utjecajem leptira u teoriji kaosa:“Leprπanje leptirovih krila u Kaliforniji uzrok je uragana u Aziji.” Njegovrad kao pisca i propovjednika doprinio je da æidovska sljedba uzabaËenom dijelu Rimskog Carstva postane svjetska religija. Ideje kojeje iznio u svojim poslanicama izvrπile su veÊi utjecaj od bilo koje grËkeliterature sliËnog opsega.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Pavao je izbjegao muËeniËku smrt pobjegavπi u Atenu,intelektualno srediπte grËko-rimskog svijeta. Tamoπnji gradovi pru-æali su utoËiπte izbjeglicama, meu kojima su bili i krπÊani. Apostolnije gubio vrijeme. Kada je obiπao vjerske spomenike u gradu, upu-stio se u razgovor sa Æidovima i propovijedao na trgu. ProËitajtetekst u Djelima 17,16-31. Kako je Pavao pristupio ovim ljudima?©to to govori o potrebi da krojimo poruku za razliËite skupineljudi? Zapazite takoer da Pavao ni na koji naËin nije razvodnjavaoistinu niti je Ëinio odreene ustupke da bi se pribliæio ovim ljudi-ma. Kako moæemo biti sigurni da u pokuπaju da dopremo do drugihne Ëinimo ustupke kada su u pitanju naπa kljuËna vjerovanja?

2. Zaπto je nauk o stanju mrtvih toliko vaæan? Od kojih naszabluda i obmana Ëuva pravilno razumijevanje ove istine? Kakvovjerovanje postoji u vaπoj kulturi? Od kojih vas vjerovanja πtiti ovaistina?

3. Razmiπljajte o ulozi znakova, logike i razuma u prihvaÊanjui odræavanju vjere.

4. ©to je s veÊinom ljudi u vaπem druπtvu? Kakvo je njihovopodrijetlo? Koja su vjerovanja najzastupljenija? Pozorno razmisliteo tome kako im moæete pristupiti na najbolji naËin. ©to Êe vamomoguÊiti da uspostavite kontakt s njima na naËin koji za njih neÊebiti uvredljiv?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:2999

Black

100



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Iskoristite svaku priliku da idete na mjesta odreena za molitvu.Oni koji se doista trude odræavati vezu s Bogom, vidjet Êe se na moli-tvenim skupovima, vjerni u izvrπavanju svoje duænosti, iskreni i æeljnida poæanju sve blagoslove koji se mogu steÊi. Oni Êe iskoristiti svakupriliku da se izloæe zrakama svjetlosti s Neba.” (Ellen G. White, PutKristu, str. 85.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29100

Black

101

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlja 8.—10.

POUKA 13 19.—26. rujna 2015.

Mora li cijeli svijet Ëuti?“Onomu koji vas moæe ojaËati po mojoj Radosnoj vijesti i

propovijedanjem Isusa Krista, po objavi Tajne sakrivene odvjeËnosti, ali sada oËitovane i po zapovijedi vjeËnoga Boga, apomoÊu proroËkih spisa saopÊene svim narodima da dou kposluπnosti vjere — Bogu, koji je jedini mudar, njemu po IsusuKristu slava u vijeke vjekova! Amen.” (Rimljanima 16,25-27)

Biblijski tekstovi: Djela 4,12; Psalam 87,4-6; Ivan 10,16; Rim-ljanima 2,12-16; Ivan 14,6; Rimljanima 1,18.

Kao πto smo vidjeli, Gospodin koristi ljude da Evanelje odnesedrugima. Meutim, tijekom vjekova milijuni ljudi su umrli bez ikakvogznanja o biblijskom planu spasenja. »injenica je da veÊina ljudi koja jeæivjela na Zemlji nije Ëula izvjeπtaj o otkupljenju niti radosnu vijest oBoæjoj milosti otkrivenoj u Isusu Kristu. Ovo nas navodi da postavimodva pitanja. Prvo, kako Êe Bog u dan suda suditi milijunima onih kojiGa nisu poznavali? Drugo, mogu li biti spaπeni oni koji ne znaju za planspasenja kakav je dan u Isusu?

Neki smatraju da spasenje moæemo pronaÊi samo u jednoj vjerskojzajednici, dok drugi vjeruju da sve vjere podjednako vode ljude k Bogui vjeËnom æivotu. Vaæno je zapamtiti da Isus otkriva Boæji karakter iukazuje na Njegovu ljubav prema cijelom ljudskom rodu i æelju da πtoviπe ljudi bude spaπeno. Bog je pravedan i bez obzira na to kako Êe jepokazati, odjeknut Êe rijeËi posred neba: “Pravedni su i ispravni tvojiputovi, Kralju naroda!” (Otkrivenje 15,3)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29101

Black

102

NEDJELJA 20. rujna

NEMA DRUGOGA IMENA POD NEBOM

Neki su krπÊani uvjereni da samo oni koji Ëuju i odgovore na Rado-snu vijest mogu biti spaπeni. Skupina ljudi pod nazivom “ekskluzivisti”smatraju da su sve nekrπÊanske religije stvorene od strane palih ljudskihbiÊa i da izraæavaju namjernu pobunu protiv Boga. Zato vjeruju da su svinekrπÊani izuzeti od spasonosne milosti Isusa Krista.

Neki krπÊani idu korak dalje i tvrde da izvan njihove vjerske zajednicei doktrinarne strukture nema spasenja, Ëak ni za druge krπÊane. Premanjihovom miπljenju, druge vjerske zajednice zbog svojih iskrivljenih vje-rovanja nalaze se izvan djelokruga Boæje brige i ne mogu uÊi u nebeskokraljevstvo. Na primjer, 1302. godine u svojoj papinskoj buli UnamSanctam, papa Bonifacije VIII. izjavio je: “Svako ljudsko biÊe mora bitipodreeno rimskom papi da bi primilo spasenje.” Neki protestanti imajusliËan nauk i stav prema drugim protestantskim zajednicama.

ProËitajte Djela 4,12. O Ëemu govori ovaj tekst i kako moæemoshvatiti ove rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeËi Pisma ovdje su potpuno jasne: spasenje moæemo naÊi samou Isusu Kristu i ni u jednom drugom imenu pod nebom. Meutim, vaænoje da ne tumaËimo ove rijeËi drugaËije nego πto su napisane.

Zamislite osobu u zgradi koja gori; prije nego πto uspije pobjeÊi,omamljena dimom gubi svijest. Vatrogasac je nalazi na podu, podiæe jei izvodi van, gdje je preuzimaju zdravstveni radnici. Brzo je voze ubolnicu i nakon nekoliko sati dolazi k svijesti.

Bit je u tome da ova osoba, koja je spaπena, ne zna tko ju je spasio.Na isti naËin, svatko tko je spaπen — prije nego πto je Isus doπao utijelu ili poslije — bit Êe spaπen samo po Isusu, bez obzira na to je lita osoba Ëula za Njega ili Njegov plan spasenja ili nije.

“Meu neznaboπcima ima onih koji ne znajuÊi oboæavaju Boga,onih koje svjetlost nikada nije dosegla preko ljudskih orua. Oni neÊepropasti. Premda ne poznaju Boæji pisani Zakon, Ëuli su Njegov glaskako im govori u prirodi i Ëinili ono πto Zakon zahtijeva. Njihova djelapotvruju da je Sveti Duh dirnuo njihova srca i Bog ih je prepoznao kaosvoju djecu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 529)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29102

Black

103


KOLIKO »OVJEK MORA ZNATI?

Iako je Kristovo djelo jedino sredstvo spasenja, neki vjeruju dajasno poznavanje Krista nije nuæno da bi Ëovjek bio spaπen.

Pod tim se ne podrazumijeva da je spasenje dostupno neovisno oKristu, veÊ da Bog moæe i spreman je pripisati Kristove zasluge komeæeli. Neki vjeruju da Êe spasenje primiti i oni koji ne poznaju Krista inikada nisu Ëuli Radosnu vijest, veÊ pod utjecajem Duha Svetoga osje-Êaju potrebu za izbavljenjem i djeluju u skladu s tim. Navod Ellen G.White na kraju juËeraπnjeg odsjeka ukazuje na to (sjetite se Joba iMelkisedeka).

Kako sljedeÊi tekstovi rasvjetljuju ovu ideju?

Psalam 87,4-6.

..................................................................................................................................Ivan 10,16.

..................................................................................................................................Djela 14,17.

..................................................................................................................................Djela 17,26-28.

..................................................................................................................................Rimljanima 2,12-16.

..................................................................................................................................

“Koji Êe svakomu dati prema njegovim djelima: onima koji ustraj-noπÊu u dobru traæe slavu, Ëast i besmrtnost — njima æivot vjeËni.”(Rimljanima 2,6.7)

»ini se kako Pavao ovdje ukazuje na to da postoje ljudi izvan krπ-Êanstva koji primaju vjeËni æivot kao rezultat naËela posluπnosti (uspo-redi Levitski zakonik 18,5). Jer onim “poganima” koji “Ëinom dokazujuda ono πto propisuje Zakon stoji upisano u njihovim srcima”, jer im“daje svjedoËanstvo njihova savjest” (Rimljanima 2,15), uzet Êe se uobzir na sudnji dan jer su ovi ljudi odgovorili na djelovanje Duha Svetogau svojem srcu.

BuduÊi da ne poznajemo ljudska srca, zaπto uvijek moramopaziti da ne prosuujemo o tuem spasenju bilo da su u pitanjukrπÊani ili nekrπÊani?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29103

Black

104

UTORAK 22. rujna

UNIVERZALIZAM I PLURALIZAM

Neki ljudi nauËavaju da Êe Bog na kraju spasiti sve ljude, bez obzirana to u πto su vjerovali i kako su æivjeli. “Univerzalizam” tvrdi da su sviljudi toliko povezani s Bogom da Êe svi biti spaπeni iako nikada nisuËuli za Evanelje niti vjerovali u njega. Uostalom, u Evanelju po Ivanu3,16 je zapisano: “Da, Bog je tako ljubio svijet.” Ako ljubi sve, kakonetko moæe biti izgubljen, osobito ako to znaËi vjeËno muËenje u paklu?Kako Bog moæe izloæiti vjeËnoj vatri nekoga koga voli? Odatle vidimokako jedan laæni nauk (vjeËno muËenje) vodi u drugi (univerzalizam).

S univerzalizmom je povezan “pluralizam”, uvjerenje da su sve re-ligije podjednako vaæne i da sve ravnopravno vode k Bogu i spasenju.Prema ovom nauku nijedna religija nije bolja ili nadmoÊnija u odnosuna drugu. Jedan propovjednik u crkvi u Kaliforniji napisao je na crkve-noj mreænoj stranici da njegova zajednica “ne vjeruje da je krπÊanstvona bilo koji naËin bolje u odnosu na druga vjerska uvjerenja”.

Pluralisti smatraju da u πirokom spektru vjerskih obreda i vjerova-nja, simbola i metafora, postoje samo povrπne razlike jer je sræ svihreligija sliËna. Pluralisti istiËu, na primjer, da veÊina religija kao zlatnopravilo i nadu za blaæeni buduÊi æivot naglaπava ljubav prema Bogu iljubav prema bliænjima. Prema njihovom uvjerenju, sve vjere u biti pou-Ëavaju isto; stoga sve one vode k Bogu i vrlo je oholo davati prednostkrπÊanskim vjerovanjima u odnosu na nekrπÊanska.

©to Biblija kaæe o univerzalizmu i pluralizmu? Ivan 14,6; Ot-krivenje 20,14.15; 21,8; Daniel 12,2, Ivan 3,18; Matej 7,13.14; 2.Solunjanima 2,9.10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje da su i univerzalizam i pluralizam u suprotnosti saSvetim pismom. NeÊe svi biti spaπeni i ne vode sve vjere u spasenje.

©to biste odgovorili nekome tko smatra kako je tvrdnja da jekrπÊanstvo jedini pravi put k spasenju (vidi Ivan 14,6) ohola iiskljuËiva?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29104

Black

105

SRIJEDA 23. rujna

GRE©NICIMA JE POTREBNA MILOST

“Jer Bog nije poslao svoga Sina na svijet da sudi svijet, negoda se svijet spasi po njemu.” (Ivan 3,17) Koju veliku nadu za cijeloËovjeËanstvo nalazimo u ovom retku? Kako ovu kljuËnu istinu mo-æemo primijeniti u svojem æivotu? Kako nas moæe nadahnuti daradimo za druge?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema Bibliji, svi smo greπnici (Rimljanima 3,23) i Bog æeli da svidoemo u pokajanje (Djela 17,30; 26,20; 2. Petrova 3,9) i budemo spaπeni(1. Timoteju 2,4). Joπ od Edenskog vrta Boæja je namjera da spasi Ëo-vjeËanstvo od uniπtenja i konaËne vjeËne smrti koju su grijeh i pobunadonijeli ljudskom rodu. Je li nam potrebno neπto viπe od kriæa da bismose uvjerili u Boæju ljubav prema nama i Njegovu æelju da nas spasi?

Meutim, Pismo jasno kaæe da Bog neÊe spasiti one koji se otvore-no pobune protiv Njega.

ProËitajte Postanak 6,11-13; Rimljanima 1,18; 2. Solunjanima2,12; Otkrivenje 21,8; 22,15. Koja je snaæna opomena upuÊena uovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog voli sve ljude. Ljudi su greπnici kojima je potrebna milost kojaje otkrivena u Isusu. On je pozvao svoju Crkvu da Radosnu vijest oNjegovoj milosti objavi svijetu.

“Crkva je orue koje je Bog odredio za spaπavanje ljudi. Ona jeustrojena za sluæbu i njezina je zadaÊa da svijetu navijesti Evanelje. Odsamog poËetka Bog je namjeravao da Crkva prikaæe svijetu Njegovu pu-ninu i dostatnost. Vjernici Crkve, oni koje je pozvao iz tame u svojedivno svjetlo, trebaju odsjajivati Njegovu slavu. Crkva je riznica bogatstvaKristove milosti i po njoj Êe se u konaËnici Ëak i ‘poglavarstvima ivlastima na nebesima’ objaviti vrhunski i cjeloviti prikaz Boæje ljubavi(Efeæanima 3,10).” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 7)

Na koji naËin vi osobno (ne pastor, starjeπina, akon) moæetebolje pokazati “Njegovu slavu” svijetu koji umire? ©to morate pro-mijeniti u svojem æivotu da biste to uËinili?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29105

Black

106

»ETVRTAK 24. rujna

MISIONSKI POZIV

“Svima njima postao sam sve, da kako neke spasim. A sve toËinim radi Radosne vijesti, da bih s njima bio dionikom njezinihobeÊanja.” (1. KorinÊanima 9,22.23) Koje je vaæno naËelo Pavaoovdje iznio i kako moæemo odraæavati ovaj stav u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin je u svojoj mudrosti izabrao ljude preko kojih Êe objavitivijest o oprostu i spasenju. Bog je izabrao muπkarce i æene, usprkosnjihovoj slabosti, da surauju s Duhom Svetim i anelima. Izrael je ustarozavjetno doba trebao biti Boæje stalno “svjetlo”, ali je vrlo Ëestosvoje svjetlo stavljao “pod variÊak” (Matej 5,15). Izraelci su Ëesto prim-ljene blagoslove Ëuvali samo u okviru svojeg naroda. Umjesto da semijeπaju s drugima i podijele s njima svjetlo koje im je dano, odvojili suse od ostalih naroda da ne bi postali “neËisti”.

Boæji plan vezan za misiju u svijetu — “idite i uËinite sve narodemojim uËenicima” (Matej 28,19; Marko 16,15.20; Djela 1,8) — usporeenje s djelovanjem soli. Povijest krπÊanske misije bogata je izvjeπtajima osamopoærtvovnim misionarima koji su poput soli poπli u svijet noseÊiEvanelje æivota pojedincima, zajednicama, pa i cijelim narodima.

Meutim, kao i u sluËaju starog Izraela, Ëesto su ovi misionarskiuspjesi bili pomraËeni nedostatcima samih misionara i njihovog sveop-Êeg misionarskog pothvata. Ovi nedostatci odnose se na: 1) nedovoljnoplaniranje misionarskog rada, neodgovarajuÊu svijest o vaænosti zadat-ka; 2) usku usredotoËenost na misiju samo u okviru obrazovanja, zdrav-stvene skrbi i pomoÊi unesreÊenima, koja baca sjenu na propovijedanjeEvanelja; 3) nedovoljna novËana sredstva i nedovoljan broj osoblja uodreenim organizacijama; 4) misionare nedorasle zadatku i 5) narodekoji zabranjuju propovijedanje Evanelja.

Naravno, nitko nije rekao da Êe rad biti lak. Nalazimo se usredvelike borbe i neprijatelj svim silama nastoji osujetiti naπe misionarskenapore, bilo u naπem susjedstvu ili u najudaljenijim dijelovima svijeta.Meutim, ne smijemo se obeshrabriti jer su nam dana mnoga divnaobeÊanja o sili. Moæemo biti sigurni da Êe Bog ispuniti svoju namjeruna Zemlji. ReËeno nam je: “Tako se rijeË koja iz mojih usta izlazi nevraÊa k meni bez ploda, nego Ëini ono πto sam htio i obistinjuje onozbog Ëega je poslah.” (Izaija 55,11)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29106

Black

107

PETAK 25. rujna


ProËitajte u poglavlju “Na Maslinskoj gori” u knjizi Ellen G. WhiteIsusov æivot, str. 524,525.

U Novom zavjetu javljaju se dvije grËke imenice uz koje stoji pridjev“sav”, koje izraæavaju sveopÊi karakter krπÊanske misije: kozmos u Ma-teju 26,13; Marku 14,9; 16,15, i ekumena u Mateju 24,14. Dok rijeËkozmos u opÊenitijem smislu oznaËava planet (javlja se oko 150 puta uNovom zavjetu), izraz ekumena odnosi se na ljude koji nastanjuju ovajsvijet.

Koliko je bio velik “cijeli svijet” za prve krπÊane? Nekoliko godinanakon raspeÊa doπli su do Cipra, Libanona, danaπnje Sirije, Turske,Makedonije, GrËke i Italije. Neke Ëinjenice ukazuju na to da su πiriliEvanelje od juænih dijelova Rusije (stara Skitija) na sjeveru, do Etiopijena jugu, Indije na istoku i ©panjolske na zapadu.

Jesu li prvi krπÊanski misionari vjerovali da moraju proπiriti Evan-elje po cijelom svijetu? Prema Djelima apostolskim, Duh Sveti je nablagdan Pedesetnice, kada je nastala krπÊanska Crkva, objavio silnaBoæja djela pripadnicima raznih naroda (Djela 2,5-11). KrπÊanska Crkvaje od prvog dana bila svjesna sveopÊe naravi svoje misije. Ako su vjer-nici tada shvatili tu istinu, koliko je viπe mi danas moramo biti svjesni!

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Osvrnite se na posljednje pitanje u odsjeku od utorka kojegovori o krπÊanskoj iskljuËivosti i oholosti. Prelazi li iskljuËivostneizbjeæno u oholost? Zaπto?

2. Crkveno razumijevanje veliËine “cijeloga svijeta” promijenilose od vremena Pedesetnice. Isusov evaneoski nalog: “Zato idite iuËinite sve narode mojim uËenicima” (Matej 28,19) temelj je sadaπ-nje istine za Crkvu sve do Kristovog dolaska. Kako se objavljivanjeporuke trojice anela u Otkrivenju 14,6-12 uklapa u Veliki nalog?

3. Kako biste odgovorili na sljedeÊe pitanje: Ako mogu bitispaπeni ljudi koji nikada nisu Ëuli Radosnu vijest, zaπto bismoizlagali svoj æivot opasnosti da bismo je πirili?

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29107

Black

108



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zaπto Boæji sinovi i kÊeri oklijevaju moliti, kad je molitva kljuË urukama vjere koji otvara nebeske riznice u kojima se Ëuvaju neograni-Ëena bogatstva SvemoÊnoga?” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 82)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29108

Black

109

»asopis Æivot i zdravlje utemeljen je davne 1924. godine. Prvi urednik bio mu jeAlbin MoËnik, a slijedili su Sigfried Ludewig i Mirko GolubiÊ. Naæalost, ugasio senakon petnaestak godina, uz vihor Drugog svjetskog rata. Godine 1972. ËasopisÆivot i zdravlje poËinje izlaziti ponovno kao “Obiteljski Ëasopis za prouËavanje ipromicanje prirodnih zdravstvenih naËela”. Urednik mu je Slavko »op. Naklada muje od dvadeset do Ëak Ëetrdeset tisuÊa primjeraka, izlazi tromjeseËno, redovito punihdvadeset godina, do Domovinskog rata, kad mu je urednica bila –urica Garvano-viÊ-Porobija. Nakon zatiπja od dvadesetak godina, ponovno je pokrenut kao “Obitelj-ski Ëasopis za promicanje cjelovitog zdravlja”, a urednica mu je Nevenka BlaæiÊ-»op.Potpuno je u boji, formata 17x24 cm, na 32 stranice. U njemu ima za svakoga po-neπto: Aktualnosti, LijeËnik vam savjetuje, Svijet kuhanja, KritiËna toËka, Obiteljskikutak — rubrike su prvoga broja. Drugi broj je u cijelosti posveÊen prestanku puπe-nja. Cijena mu je skromnih 10 kn, a naklada optimistiËnih 20.000 primjeraka. Moæeli se ljepπe obiljeæiti 90. obljetnicu? Devedeseti roendan — a joπ uvijek mlad i zdrav!

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Æivot i zdravljeponovno izlazi!

Æivot i zdravlje

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29109

Black

110

01 S Izaija 55,11 Boæja rijeË nije bez ploda02 » Izaija 42,1 Bog ima izabranike03 P Izaija 30,21 Vodstvo Boæje rijeËi04 S Otkrivenje 3,7 Govori Sveti i Istiniti

05 N Ivan 10,16 Boæje ostale ovce06 P Psalam 89,16 U sjaju Gospodnjeg lica07 U GalaÊanima 6,9 »inimo dobro08 S Ezekiel 33,7 Sluπajmo Boæji glas09 » Izreke 21,11 Mudri prima znanje10 P Ivan 14,6 Put, Istina i Æivot11 S Izreke 3,5.6 Uzdajmo se u Boga

12 N Ivan 8,32 Istina oslobaa13 P Izaija 55,9 Boæje visoke misli14 U 2. Samuelova 14,14 Bog nije pristran15 S Sefanija 3,17 Bog je u naπoj sredini16 » Sefanija 3,20 Bog Êe sabrati svoj narod17 P Otkrivenje 3,8 Bog je otvorio vrata18 S Luka 10,1 Bog nas πalje u svaki grad

19 N Matej 10,16 Mudri i bezazleni20 P Ivan 14,26 Glas smjernica i uputa21 U Psalam 30,6 Boæja dobrota22 S Ivan 16,13 Duh nas uvodi u istinu23 » Psalam 145,17 Bog je pravedan i svet24 P Hebrejima 4,12 Djelotvorna Boæja rijeË25 S Psalam 126,6 Isplati se nositi sjeme

26 N Jakov 5,16 Æarke molitve pravednika27 P 2. Timoteju 4,2 Propovijedaj rijeË28 U 2. Timoteju 3,16 Pismo od Boga29 S Efeæanima 3,20.21 Viπe nego πto moæemo moliti30 » Djela 2,28 Boæja prisutnost31 P Psalam 33,4 Boæja rijeË je prava

JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2015.

Uzdajmo se u Boga

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29110

Black

111

01 S Psalam 119,103 RijeËi slae od meda

02 N Matej 7,7 Molite, i dat Êe vam se03 P Postanak 3,9 Bog traga za Ëovjekom04 U Psalam 32,8 Pokazivat Êu ti put05 S Psalam 46,2 Bog je PomoÊnik06 » Matej 8,2 Bog ozdravlja bolesne07 P Djela 10,20 Slijedimo Boæji nalog08 S Tuæaljke 3,26 »ekamo spasenje

09 N 1. Timoteju 4,8 Nagrada za poboænost10 P Psalam 31,25 Hrabrost iz pouzdanja11 U Luka 12,11.12 Bog je s nama kad radimo12 S Matej 25,35.36 Vaænost dobrih djela13 » Matej 8,19.20 Boæje vodstvo kroz nepoznato14 P Matej 14,14 Isus se smilovao mnoπtvu15 S Psalam 25,4 Bog pokazuje put

16 N Ponovljeni zakon 13,5 Uz Boga se priljubite17 P Luka 4,36 Bog odstranjuje neËiste duhove18 U Djela 4,31 Molitva za Svetog Duha19 S Malahija 4,2 Granut Êe sunce pravde20 » Psalam 40,17 Velik je Jahve!21 P Izaija 40,31 Bog obnavlja snagu22 S Izaija 30,15 Mir i obraÊenje

23 N Ivan 8,31 Ustrajnost u Isusovom nauku24 P Djela 18,9 Nastavi svjedoËiti25 U Djela 18,10 Narod u ovom gradu26 S Izaija 55,10.11 Kiπa Boæje rijeËi27 » Matej 3,9 Abrahamovi nasljednici28 P Izreke 11,30 Pravednikov plod29 S Izaija 41,10 Bog nas podupire

30 N Filipljanima 2,13 Bog proizvodi htijenje31 P Psalam 86,5 Ljubav prema moliteljima

JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2015.

Slijedimo Boæji nalog

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29111

Black

112

01 U Ivan 12,32 Isus privlaËi02 S Psalam 119,72 Zakon draæi od novca03 » Izaija 55,8 Boæji putovi04 P Psalam 119,161.162 Srce nam drπÊe pred RijeËi05 S Jakov 5,16 Molitva za druge

06 N Luka 6,38 Dareæljivost07 P Psalam 45,6 Boæja vjeËna vlast08 U Psalam 34,7 Bog izbavlja09 S Psalam 34,8 Bog spaπava πtovaoce10 » Djela 18,3 Posao i Boæje djelo11 P Matej 28,19 Veliki nalog12 S Izreke 8,17 Oni koji ljube Boga

13 N Otkrivenje 12,9 Grijehu dolazi kraj14 P Rimljanima 8,28 Sve pridonosi dobru15 U Hebrejima 11,4 Abelovo svjedoËanstvo16 S Ivan 10,16 Druge ovce17 » Matej 4,19.20 Ribari ljudi18 P Joπua 1,8.9 Budi hrabar19 S Joel 2,28 Predivni snovi

20 N Izreke 11,27 Traæiti dobro21 P Otkrivenje 10,10 Boæja rijeË je slatka22 U Otkrivenje 10,11 Propovijedanje narodima23 S Psalam 56,5 Boæje slavno obeÊanje24 » Jeremija 33,3 Velike tajne spasenja25 P Ivan 9,4 Radimo dok je dan26 S Izaija 25,1 Slavimo Gospodina

27 N Ponovljeni zakon 31,6 Bog nas neÊe ostaviti28 P Psalam 23,4 Bog je uvijek s nama29 U Otkrivenje 1,3 »itaËi i sluπaËi30 S 2. Timoteju 4,2 Pristupi k vjernicima

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2015.

Bog je uvijek s nama

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29112

Black

113

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!


BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29113

Black

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.

05. Psalam 7.06. Psalam 7.07. Psalam 9.08. Psalam 10.09. Psalam 11.10. Psalam 12.11. Psalam 13.

12. Psalam 14.13. Psalam 15.14. Psalam 16.15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.

19. Psalam 20.20. Psalam 21.21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.24. Psalam 24.25. Psalam 25.

26. Psalam 26.27. Psalam 27.28. Psalam 28.29. Psalam 29.30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.

02. Psalam 33.03. Psalam 34.04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.

09. Psalam 38.10. Psalam 39.11. Psalam 40.12. Psalam 41.13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.

16. Psalam 44,13-27.17. Psalam 45.18. Psalam 46.19. Psalam 47.20. Psalam 48.21. Psalam 49.22. Psalam 50.

23. Psalam 51.24. Psalam 52.25. Psalam 53.26. Psalam 54.27. Psalam 55.28. Psalam 56.29. Psalam 57.

30. Psalam 58.31. Psalam 59.

RUJAN

01. Psalam 60.02. Psalam 61.03. Psalam 62.04. Psalam 63.05. Psalam 64.

06. Psalam 65.07. Psalam 66.08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.

13. Psalam 70.14. Psalam 71,1-13.15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.

20. Psalam 75.21. Psalam 76.22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.

27. Psalam 80.28. Psalam 81.29. Psalam 82.30. Psalam 83.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29114

Black

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-114

05. Psalam 115-11806. Psalam 119-12007. Psalam 121-12308. Psalam 124-12609. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-141

12. Psalam 142-14613. Psalam 147-15014. Izreke 1-315. Izreke 4-616. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-16

19. Izreke 17-2020. Izreke 21-2421. Izreke 25-2722. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-12

26. Pjesma 1-427. Pjesma 5-828. Izaija 1-429. Izaija 5-730. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-6

06. Ezekiel 7-1007. Ezekiel 11-1308. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-28

13. Ezekiel 29-3214. Ezekiel 33-3515. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-4

20. Daniel 5-921. Daniel 10-1222. Hoπea 1-323. Hoπea 4-624. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-3

27. Amos 1-328. Amos 4-629. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-16

02. Izaija 17-2103. Izaija 22-2504. Izaija 26-2805. Izaija 29-3106. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-40

09. Izaija 41-4410. Izaija 45-4711. Izaija 48-5012. Izaija 51-5413. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-63

16. Izaija 64-6617. Jeremija 1-418. Jeremija 5-719. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-20

23. Jeremija 21-2424. Jeremija 25-2725. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-43

30. Jeremija 44-4631. Jeremija 47-49

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29115

Black

116

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 3.7. 10.7. 17.7. 24.7. 31.7. 7.8. 14.8. 21.8. 28.8. 4.9. 11.9. 18.9. 25.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2015.

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29116

Black

117

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 3.7. 10.7. 17.7. 24.7. 31.7. 7.8. 14.8. 21.8. 28.8. 4.9. 11.9. 18.9. 25.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2015.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29117

Black

118

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29118

Black

119


BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29119

Black

120

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 3/2015.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.comadventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 3/2015Børge Schantz, Biblical Missionaries

BPouka3.2015 C19 04.06.2015, 18:29120

Black

børge schantz - adventisti.hr

Documents