br. od dvostruke recesije do slabog oporavka...pri čemu će se rast ove godine ubrzati na . 5,4...
TRANSCRIPT
BOSNA I HERCEGOVINA
SRBIJA
KOSOVOCRNA GORA
BJR MAKEDONIJA
ALBANIJA
JUGOISTOČNA EVROPA Redovni ekonomski izveštaj
18. juni 2013.
Br. 4
Od dvostruke recesije do slabog oporavka
SVETSKA BANKAREGION EVROPE I CENTRALNE AZIJE
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Pub
lic D
iscl
osur
e A
utho
rized
Ovaj izveštaj dva puta godišnje sastavlja tim ekonomista Odeljenja za smanjenje siromaštva i ekonomski menadžment Svetske banke za region Evropa i centralna Azija (ECA PRE M). Ovaj izveštaj i prethodne izveštaje možete naći na internet adresi www.worldbank.org/eca/seerer. Na čelu tima su Abebe Adugna i Željko Bogetić, a u timu su sledeći članovi sa svojim tematskim oblastima Dilek Aykut (globalna kretanja i perspektiva), Simon Davies (�skalna pitanja i dug), Agim Demukaj (eksterni sektor, Kosovo), Sandra Hlivnjak (Bosni i Hercegovina), Caterina Ruggeri Laderchi (posebna tema o radnim mestima), Erjon Luci (menadžer baze podataka za zemlje JIE 6, Albanija), Anil Onal (pomoć pri istraživanju), Sanja Madžarević-Šujster (in�atorna kretanja, Crna Gora), Lazar Šestović (privreda kretanja, Srbija), Birgit Hansl i Bojan Šimbov (trendovi u radnim odnosima i �nansijski sektor, BJR Makedonija). Maria Andreina Clower i Mismake Galatis su obezbedile podršku timu.
Distribucijom izveštaja, kao i eksternim odnosima i odnosima sa medijima upravlja EXT tim, čiji su članovi Lundrim Aliu, Denis Boškovski, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Andrew Kircher, Vesna Kostić, Mirjana Popović, John Mackedon, Krystin Schrader i Dragana Varezić.
Timu su pružali smernice i savete Satu Kähkönen (menadžer sektora, ECA PREM2) i Yvonne Tsikata (direktor sektora, ECA PREM).
U ovom izveštaju, pojmom “jugoistočna Evropa”obuhvaćeno je šest zemalja zapadnog Balkana (JIE 6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija.
Standardna izjava o odricanju od odgovornosti:
Ovaj dokument je proizvod zaposlenih u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj / Svetskoj banci. Nalazi, tumačenja i zaključci izneti
u ovom radu ne odražavaju nužno stavove izvršnih direktora Svetske banke ili vlada koje oni predstavljaju. Svetska banka ne
garantuje tačnost podataka korišćenih u ovom radu. Granice, boje, jedinice za meru i druge informacije koje su prikazane na bilo
kojoj mapi u ovom radu ne podrazumevaju bilo kakvo mišljenje Svetske banke u vezi sa pravnim položajem bilo koje teritorije, niti
potvrdu ili prihvatanje takvih granica.
.
Izjava o autorskom pravu:
Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravom. Kopiranje, odnosno prenošenje bez dozvole delova ovog rada ili rada u
celini moglo bi da predstavlja kršenje važećih zakona. Međunarodna banka za obnovu i razvoj / Svetska banka podstiče distribuiranje
ovog rada i obično će bez odlaganja dati dozvolu za reprodukovanje delova rada.
Radi dozvole za fotokopiranje ili preštampavanje bilo kog dela ovog dokumenta potrebno je da uputite zahtev koji sadrži potpune
informacije na sledeću adresu: Copyright Clearance Center, Inc., 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923, USA, broj telefona 978-
750-8400, broj faksa 978-750-4470, http://www.copyright.com/.
Sve ostale upite u vezi sa pravima i dozvolama, uključujući i supsidijarna prava, treba uputiti Kancelariji izdavača, na sledeću adresu:
Office of the Publisher, The World Bank, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, broj faksa 202-522-2422, adresa
elektronske pošte [email protected].
Sadržaj
POGLAVLJE 1: NEDAVNA MAKROEKONOMSKA KRETANJA ................................................................ 1
GLOBALNI KONTEKST: RAST NAPREDUJE, ALI EVROZONA I DALJE U RECESIJI ............................................................ 1
RAST U ZEMLJAMA JIE6: IZLAZAK IZ DRUGOG TALASA RECESIJE? ............................................................................. 3
INFLATORNA KRETANJA – PRITISAK OD CENA HRANE ................................................................................................ 4
SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOST – BEZ POBOLJŠANJA .................................................................................................... 6
TRGOVINA I SPOLJNI DUG – ZNACI POBOLJŠANJA ....................................................................................................... 8
FISKALNA POLITIKA – DIVERGENTNI PRITISCI ......................................................................................................... 13
FINANSIJSKI SEKTOR – SPOR RAST KREDITA............................................................................................................. 16
TRENDOVI KOJI SE ODNOSE NA RADNU SNAGU –– VELIKA NEZAPOSLENOST ŠIROM REGIONA ................................. 21
PERSPEKTIVA JIE6 –– KRHKI OPORAVAK ................................................................................................................ 24
GLAVA 2. POSEBNA TEMA: OŽIVLJAVANJE NAPORA USMERENIH KA OTVARANJU RADNIH
MESTA U JIE6 .................................................................................................................................................. 26
2000-TE: RAZOČARAVAJUĆA DEKADA KADA JE U PITANJU OTVARANJE RADNIH MESTA........................................... 26
PLAN OŽIVLJAVANJA NAPORA USMERENIH KA OTVARANJU RADNIH MESTA............................................................. 29
PRUŽANJE PODRŠKE PREDUZETNIŠTVU I UKLANJANJE PREPREKA OTVARANJU RADNIH MESTA ................................ 30
INKLUZIVNIJA TRŽIŠTA RADA, NISKO UČEŠĆE I MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA ......................................................... 32
Uklanjanje nastalog jaza po pitanju stručnih sposobnosti ................................................................................. 32
Upravljanje internom i međunarodnom mobilnošću .......................................................................................... 35
Uklanjanje faktora koji destimulišu zapošljavanje ............................................................................................. 38
LITERATURA ................................................................................................................................................... 41
PRILOG: KLJUČNI POKAZATELJI .............................................................................................................. 43
Slike
Slika 1: Globalna industrijska proizvodnja i trgovina: Snažna trgovina, proizvodnja dostigla najniži nivo 1
Slika 2: Globalna finansijska tržišta – nastavak smirivanja .......................................................................... 2
Slika 3: JIE6 – Industrijska proizvodnja, tromesečni rast u 2012, međukvartalno (procenat) ...................... 3
Slika 4: Inflacija u EU15, EU11 i JIE6, IPC (kraj 2011=100) ...................................................................... 4
Slika 5: Inflacija u zemljama JIE6, IPC, međugodišnja ................................................................................ 4
Slika 6: Inflacija usled cena hrane u zemljama JIE6, međugodišnja (Procenat) ........................................... 5
Slika 7: Inflacija usled cena energenata u zemljama JIE6, međugodišnja (Procenat) ................................. 5
Slika 8: Realni kurs u JIE6, umanjen za IPC, (avg. 2008=100).................................................................... 6
Slika 9: Glavne referentne kamatne stope centralnih banaka u JIE6 (procenat) ........................................... 6
Slika 10: Procene siromaštva za zemlje JIE6 (procenat) .............................................................................. 7
Slika 11: Rast i preraspodela – Razlaganje promena u siromaštvu po Šaplej-ju (US$ 5 dnevno) između
2009. i 2010. ................................................................................................................................................. 7
Slika 12: JIE6 DBTT i trgovinski bilans ....................................................................................................... 9
Slika 13: DBTT po zemljama ....................................................................................................................... 9
Slika 14: Izvoz u 2012. (Procenat BDP) ....................................................................................................... 9
Slika 15: Rast izvoza (Procenat) ................................................................................................................. 10
Slika 16: Rast uvoza (Procenat) .................................................................................................................. 10
Slika 17: Rast izvoza i uvoza, međugodišnji (Procenat) ............................................................................. 10
Slika 18: Doznake radnika 2008–2011. (Procenat BDP) ............................................................................ 11
Slika 19: Neto SDI 2009-2012. (Procenat BDP) ........................................................................................ 11
Slika 20: Neto SDI po zemljama (Procenat BDP) ...................................................................................... 11
Slika 21: Prosečan spoljni dug JIE6 (Procenat BDP) ................................................................................. 12
Slika 22: Ukupan dug po međunarodnim obveznicama, izabrane zemlje JIE6 (u milionima US$) ........... 12
Slika 23: Ukupni javni i privatni spoljni dug, 2012. (% BDP) ................................................................... 12
Slika 24: Fiskalni deficit ............................................................................................................................. 13
Slika 25: Promene u prihodima i potrošnji, 2011-2012. (Procenat BDP) .................................................. 13
Slika 26: Prihodi i rashodi, 2012. i 2013. (Projekcija) (Procenat BDP) ..................................................... 14
Slika 27: Fiskalni deficit, 2012. u odnosu na 2013. (Projekcija) (Procenat BDP) ...................................... 14
Slika 28: Opšti državni duga ....................................................................................................................... 14
Slika 29: Državne garancije (Procenat BDP) .............................................................................................. 14
Slika 30: Dug u domaćoj i stranoj valuti sa dospećem u 2013. (Procenat) ................................................ 15
Slika 31: Dug u domaćoj valuti sa dospećem u 2013. (Procenat BDP)a ..................................................... 15
Slika 32: Realne stope rasta kredita (procentualna promena) ..................................................................... 16
Slika 33: Realni rast BDP, realni rast kredita i strano finansiranje, 2011 - 2012. (procentualno) .............. 17
Slika 34: Kamatne stope na kredite i depozite, 2011 - 2012. ...................................................................... 17
Slika 35: Troškovi finansiranja za zemlje JIE6........................................................................................... 17
Slika 36: Odnos kredita i depozita .............................................................................................................. 18
Slika 37: Problematični krediti (Procenat ukupnih kredita) ........................................................................ 19
Slika 38: Prinos na kapital .......................................................................................................................... 20
Slika 39: Koeficijent adekvatnosti kapitala ................................................................................................ 20
Slika 40: Stopa nezaposlenosti, 2012. ......................................................................................................... 21
Slika 41: Učešće u radnoj snazi i nezaposlenost ......................................................................................... 21
Slika 42: Učešće u radnoj snazi u JIE6 i EU11 .......................................................................................... 22
Slika 43: Promene u radnoj snazi prema polu, četvrti kvartal 2008. i četvrti kvartal 2012 (u procentnim
poenima) ..................................................................................................................................................... 22
Slika 44: Nezaposlenost po starosnim grupama ......................................................................................... 23
Slika 45: Promena u nezaposlenosti po starosnim grupama, 2008-2012 (u procentnim poenima) ............ 23
Slika 46: Udeo zapošljavanja u javnom sektoru u JIE6 .............................................................................. 23
Slika 47: JIE6––Realni rast BDP-a ............................................................................................................. 24
Slika 48: Promene u zapošljavanju povezane s promenom od 1 odsto u realnom BDP-u, 1995-2010 (u
procentnim poenima) .................................................................................................................................. 26
Slika 49: Indeks tranzicije EBRD-a, 2000. i 2012. ..................................................................................... 27
Slika 50: Promene u komponentama indeksa tranzicije, 2000-2012. ......................................................... 27
Slika 51: Otvaranje neto novih radnih mesta, odabrane zemlje JIE6 i EU11, 2002–2009. ........................ 29
Slika 52: Koraci ka pokretanju posla (1990 –2010) i zaista pokrenut posao (u procentima) ..................... 31
Slika 53: Latentno u poređenju sa pravim preduzetništvom u JIE6, 2010 (u procentima) ......................... 31
Slika 54: Stručne sposobnosti i obrazovanje NE predstavljaju prepreku, 2005. i 2008. ............................ 33
Slika 55: Stručne sposobnosti po grupama zaposlenih, BJR Makedonija i Litvanija ................................. 34
Slika 56: Funkcionalno nepismeni petnaestogodišnjaci, JIE6 (u procentima) ............................................ 35
Slika 57: Interna mobilnost i namera da se migrira (u procentima) ............................................................ 38
Tabele
Tabela 1: Pretpostavke globalnog rasta – Rast globalnog BDP-a (u procentima) ....................................... 2
Tabela 2: JIE6 – Realni rast BDP ................................................................................................................. 3
Tabela 3: JIE6: Državni kreditni rejtinga .................................................................................................... 15
Tabela 4: JIE6––Realni rast BDP-a ............................................................................................................ 25
Okviri
Okvir 1: Zajednički prosperitet u JIE6 .......................................................................................................... 8
Okvir 2: Smanjenje zaduženosti u zemljama JIE6 ...................................................................................... 18
Okvir 3: Reforme i otvaranje radnih mesta ................................................................................................. 28
Okvir 4: Demografski trendovi i plan otvaranja radnih mesta u JIE6 ........................................................ 30
Okvir 5: Latentno preduzetništvo u Srbiji ................................................................................................... 32
Okvir 6: Mobilnost studenata na tercijarnom nivou obrazovanja ............................................................... 37
i
REZIME
Nakon dvostruke recesije, šest zemalja jugoistočne Evrope (JIE6) - Albanija, Bosna i Hercegovina,
Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija - kao grupa, sada ostvaruju slabašan oporavak.
Prošlogodišnja recesija u evrozoni negativno je uticala na spoljnu tražnju i strane direktne investicije
(SDI) u zemljama JIE6, a oštra zima i sušno leto ozbiljno su pogodili poljoprivredu i ugrozili sektore
trgovine, energetike i ukupnu privrednu aktivnost. Sada proizvodnja počinje da se oporavlja. Izvoz se
oporavlja u Srbiji, koja je najveća privreda među JIE6; vremenski uslovi su se umnogome poboljšali; a u
nekim zemljama dinamika se uveliko ubrzava u elektro-privredi, turizmu i srodnim sektorima.
Međutim, oporavak zemalja JIE6 i dalje je nesiguran. U nekim zemljama problematični krediti, usporen
rast kredita, nastavak smanjenja zaduženosti i fiskalna konsolidacija stvaraju prepreke – te u zemljama
JIE6 najverovatnije neće doći do ubrzavanja oporavka sve dok evrozona bude u recesiji.
Iako globalni ekonomski i finansijski uslovi nastavljaju da se poboljšavaju, za evrozonu se očekuje da će
biti u recesiji tokom 2013. godine (sa rastom od -0,4 odsto). Projekcije za globalni BDP pokazuju da će
se porasti za 2,4 odsto u 2013. godini, 3,1 odsto u 2014. godini i 3,3 odsto u 2015. godini. Dok će rast u
visokorazvijenim zemljama rast 2013. godine biti slabih 1,3 procenata (uz spori porast na 2,0 u 2014. i
2,3 odsto u 2015. godini), očekuje se da će poboljšani finansijski i generalno slobodni monetarni uslovi
podstaći aktivnost u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, pri čemu će se rast ove godine ubrzati na
5,4 odsto, u 2014. godini na 5,6 odsto i u 2015. godini na 5,8 odsto. Bruto tokovi kapitala u zemlje sa
niskim i srednjim dohotkom sada su duplo veći u odnosu na period od pre godinu dana – što ukazuje na
okončanje veoma ozbiljnih efekata koje je smanjenje zaduženosti prema evrozoni imalo na ove zemlje,
uključujući i privrede zemalja JIE6.
U tom kontekstu, projekcije pokazuju da će region JIE6 imati rast od 1,7 odsto 2013, što signalizira kraj
dvostruke recesije iz 2012. godine. Iako će rast generalno biti slabašan, biće u porastu u svih šest
zemalja. Opet se očekuje da Kosovo ostvari najveći rast (3,1 odsto), zahvaljujući velikim javnim
investicijama i značajnom prilivu doznaka. Sledeća na liniji rasta je Srbija, sa projektovanih 2 odsto, što
delimično odražava osnovni efekat prošlogodišnje recesije. Pošto Srbija predstavlja 45 odsto privrede u
ovom regionu, rast u Srbiji je od najvećeg značaja za učinak celog regiona. Očekuje se da će Srbija imati
koristi od povećanja SDI, solidnih rezultata od FIAT-a i povratka na uobičajenu poljoprivrednu
proizvodnju, koja je u 2012. godini pala za skoro 20 odsto; kako poverenje investitora bude raslo usled
mogućeg otvaranja pregovora o pristupanju EU tokom ove godine, može se očekivati više SDI. Rast u
Albaniji je projektovan na oko 1,6 odsto, kao i prošle godine, uz stalni rast izvoza. U Crnoj Gori i BJR
Makedoniji očekuje se skroman rast, delimično zbog oporavka elektro-privrede i poljoprivrede, ali
uglavnom zbog snažnog napretka turizma. Očekuje se da privredni rast u Makedoniji bude u početku
skroman, uz postepeno ubrzavanje u drugoj polovini ove godine. U Bosni i Hercegovini rast će ove
godine najverovatnije biti blag; projekcija je samo 0,5 odsto. Nažalost, brojna pitanja u vezi sa
poslovnom klimom u BIH nastaviće da ograničavaju tokove SDI, kao i izglede za širenje domaćih
kompanija.
S obzirom na ovaj nesiguran i slabašan oporavak, zemlje JIE6 trebalo bi, kao što je izneto u prethodnom
izveštaju, da intenziviraju svoje napore da reformišu strukturne oblasti. Bolji izgledi u pogledu
proizvodnje i prihoda trebalo bi da olakšaju napore za postizanje fiskalne konsolidacije. Investiciona
klima treba značajno da se poboljša, naročito u glavnim oblastima gde postoje slabosti: građevinske
dozvole, barijere za preduzetništvo i veštine i infrastruktura. Susedi bi mogli da uče od BJR Makedonije,
ii
koja i dalje ima najpovoljniju klimu za investiranje u regionu, mereno pokazateljima iz izveštaja “O
uslovima poslovanja” (Doing Business).
Jedna od glavnih briga u ovom početnom periodu oporavka je ta što su privrede zemalja JIE6 zahvaćene
velikom nezaposlenošću, naročito među mladima, i što se nova radna mesta ne otvaraju dovoljno brzo da
bi se apsorbovali mladi koji ulaze na tržište rada. Zapravo, stanje sa zapošljavanjem je lošije nego što to
pokazuju turobne brojke o nezaposlenosti, jer mnogi napuštaju region da bi potražili posao na drugim
mestima. Ovo delimično predstavlja nasleđe iz perioda kada su neke zemlje JIE6 imale značajnu
regionalnu dislokaciju koja je odlagala reforme. Iseljavanje se nastavlja pošto trenutno poslovno
okruženje pogoršava ionako teške uslove na tržištu rada.
Ono što zemlje JIE6 treba sada da preduzmu je da podrže ovaj slabašan oporavak i da ulože napor u
otvaranje novih radnih mesta. Za to će biti neophodna agresivna politika okrenuta ka zapošljavanju.
Nedavno istraživanje Svetske banke o zapošljavanju u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom u Evropi i
centralnoj Aziji pokazalo je da bi bilo najbolje da politika zapošljavanja bude usmerena na četiri oblasti:
podsticanje preduzetništva, unapređenje veština, rešavanje mobilnosti na unutrašnjem i međunarodnom
planu i smanjenje institucionalnih faktora koji destimulišu otvaranje novih radnih mesta. Ubrzavanje
reformi u ovim oblastima predstavlja imperativ kako bi opstala nada da će u zemljama JIE6 biti više,
boljih i raznovrsnijih radnih mesta.
1
POGLAVLJE 1: NEDAVNA MAKROEKONOMSKA KRETANJA
GLOBALNI KONTEKST: RAST NAPREDUJE, ALI EVROZONA I DALJE U RECESIJI
Globalni rast ide napred početkom 2013. godine
Uprkos slabom rastu u zemljama sa visokim dohotkom u četvrtom tromesečju 2012. (naročito u
evrozoni), proizvodnja u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom stabilizovala se i nastavlja da
jača u prvom tromesečju 2013. godine (Slika 1). Dok je ubrzavanje proizvodnje prevashodno
zabeleženo u azijskim zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, tempo širenja usporen je u zemljama sa
niskim i srednjim dohotkom u Evropi i centralnoj Aziji, dok je industrijska proizvodnja nastavila da
opada u drugim regionima u svetu. Došlo je i do ponovnog rasta trgovine, pri čemu se uvoz u zemlje sa
niskim i srednjim dohotkom u januaru 2013. godine povećavao po stopi od 21 odsto na godišnjem nivou,
čime je u istom periodu podržano ubrzavanje izvoza iz zemalja sa visokim dohotkom po stopi od 7,3
odsto na godišnjem nivou. Najnovije ankete među privrednicima ukazuju na to da će doći do usporavanja
rasta u drugom tromesečju, delimično zbog zaostalih efekata fiskalnog zaoštravanja u Sjedinjenim
Državama i povratka na održivije stope rasta u zemljama istočne Azije i Pacifika.
Slika 1: Globalna industrijska proizvodnja i trgovina: Snažna trgovina, proizvodnja dostigla
najniži nivo
Izvor: Grupa Svetske banke za globalne izglede.
Projekcije ukazuju da će globalni BDP da poraste za 2,4 procenata u 2013. godini, posle čega će
nastaviti sa postepenim rastom na 3,1 odsto u 2014. i 3,3 odsto u 2015. godini. (Tabela 1). Rast u
visokorazvijenim zemljama ostaće na slabih 1,3 odsto u 2013, ali je projektovan da dostigne 2,0 odsto u
2014. godini i 2,3 odsto u 2015. godini. Očekuje se da bolji finansijski i generalno slobodni monetarni
uslovi stimulišu aktivnost u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom koje ne ostvaruju dobre rezultate.
Ovo bi trebalo da podstakne postepeno ubrzavanje njihovog rasta na 5,4 odsto ove godine, 5,6 odsto
2014. godine i 5,8 odsto 2015. – otprilike u skladu sa njihovim potencijalom. Za evrozonu, međutim,
projektovano je da će ostati u recesiji tokom 2013. godine (sa rastom od -0,6 odsto).
-30
-20
-10
0
10
20
30
40
2011M01 2011M07 2012M01 2012M07 2013M01
(procentualna promena fizickog obima 3m/3m saar)
Uvoz zemalja sa visokim dohotkom
Uvoz zemalja u razvoju
Industrijska proizvodnja zemalja u razvoju
Industrijska proizvodnja zemalja sa visokim dohotkom Euro zone
%
2
Tabela 1: Pretpostavke globalnog rasta – Rast globalnog BDP-a (u procentima) 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.proc. 2013.proj. 2014.proj. 2015.proj.
Svet 1,4 -2,2 3,9 2,8 2,3 2,2 3,1 3,3
Visokorazvijene
zemlje
0,1 -3,5 2,8 1,7 1,3 1,2 2,0 2,3
Zemlje u razvoju 5,8 1,9 7,3 5,9 4,9 5,1 5,6 5,8
Memo stavke
Evro zona 0,3 -4,3 1,9 1,5 -0,5 -0,6 0,9 1,5
Izvor: Procene članova Grupe Svetske banke za globalne ekonomske izglede (Svetska banka 2013c).
Bolji finansijski uslovi na globalnom planu i snažni tokovi ka privredama sa niskim i srednjim
dohotkom
Značajno poboljšanje globalnih finansijskih uslova traje od leta 2012, pri čemu su prinosi na
državni dug evrozone i zemalja sa niskim i srednjim dohotkom generalno konstantni od januara
(Slika 2). Bruto tokovi kapitala u zemlje sa niskim i srednjim dohotkom stabilizovali su se na visokom
nivou u četvrtom tromesečju 2012, dok su tokovi sopstvenog kapitala i bankarski tokovi trenutno duplo
veći u odnosu na pre godinu dana – čime se potvrđuje kraj veoma ozbiljnijih efekata koje smanjenje
zaduženosti prema evrozoni ima na finansije zemalja sa niskim i srednjim dohotkom. Razlika u kamatnim
stopama (tzv. “spred”) na obveznice zemalja sa niskim i srednjim dohotkom pao je od juna 2012. godine
za 86 baznih poena (bps), a tržišta akcija u ovim zemljama su u porastu 9,8 odsto. Iako je neizvesnost
koja je nastala u pokušaju da se spase Kipar predstavljala grubo podsećanje na to koliko krhko poverenje
može da bude, čini se da je to malo uticalo na uslove u ostalom delu evrozone: prinosi na državni dug
evrozone sa tzv. visokim spredom porasli su za manje od 50 bps, a stope premije osiguranja od kreditnog
rizika (CDS) bankarskog sektora porasle su samo 20 bps od februara meseca. Međutim, uprkos ovim
poboljšanjima evrozona ostaje u recesiji, a njena domaća tražnja slaba. Ali postoji nada da bi ova
poboljšanja na finansijskom tržištu mogla da se prenesu na postepen oporavak pri kraju godine.
Slika 2: Globalna finansijska tržišta – nastavak smirivanja
0
200
400
600
800
1,000
1,200
1,400
1,600
1,800
Jan-10 Nov-10 Sep-11 Jul-12 May-13
Premija osiguranja od kreditnog rizika (bazni poeni)
ŠPANIJA
IRSKA
ITALIJA
PORTUGAL
3
RAST U ZEMLJAMA JIE6: IZLAZAK IZ DRUGOG TALASA RECESIJE?
Kao što smo predvideli u prethodnom izveštaju, zemlje JIE6 su zapale u recesiju 2012. godine.
Ukupno posmatrano, ispostavilo se da je rast u zemljama JIE6 bio baš kako je projektovano u prethodnom
izveštaju (-0,6 odsto). Rast je ostao pozitivan samo u Albaniji, na Kosovu i u BJR Makedoniji; ostale
privrede osetile su recesiju (Tabela 2). Albanija i Kosovo su opet imali najbolje rezultate i doprineli su
pozitivnih 0,4 procentnih poena rastu u regionu u 2012. godini, što je bilo više nego neutralizovano
negativnim rezultatima u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Tabela 2: JIE6 – Realni rast BDP
Stvarno Procena Procena
2012.
1. polovina
2012.
2. polovina
2012.
ALB 1,6 0,9 2,2
BIH -0,7 -0,2 -1,1
KOS 2,3 3,6 1,1
MKD -0,3 -1,1 0,4
MNE -0,6 -0,9 -0,2
SRB -1,7 -1,5 -1,9
ponderisani prosek -0,6 -0,5 -0,7 Izvor: Stručnjaci Svetske banke.
Tokom cele 2012. godine činilo se da je situacija u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji
najzabrinjavajuća. Ne samo da su ove zemlje bile u recesiji, već se u nekim od njih privredni pad ubrzao
u drugoj polovini godine. U Bosni i Hercegovini, privreda je imala pad od 1,1 odsto u drugoj polovini, u
poređenju sa samo 0,2 odsto u prvoj polovini godine1. U Srbiji, pad u drugoj polovini bio je podstaknut
uticajem koji je velika suša imala na poljoprivredu i prehrambenu industriju i u manjem stepenu
političkom neizvesnošću zbog izbora. U Crnoj Gori, glavni uzroci pada u prvoj polovini bili su loši
vremenski uslovi i mala proizvodnja električne energije; oporavak u drugoj polovini nije mogao da
nadoknadi gubitke sa početka godine kao ni probleme u metalskoj industriji (u drugoj polovini godine).
Slika 3: JIE6 – Industrijska proizvodnja, tromesečni rast u 2012, međukvartalno
(procenat)
1 Pokazatelji realnog rasta BDP-a BIH su još uvek procena.
-25.0
-20.0
-15.0
-10.0
-5.0
0.0
5.0
10.0
15.0
ALB BIH MKD MNE SRB
Q1 Q2 Q3 Q4
4
Izvor: Stručnjaci Svetske banke. *Podaci za Kosovo nisu raspoloživi.
Industrijska proizvodnja za region u celini pala je za 3,6 odsto u 2012. (Slika 3).2 Albanija je jedina
zemlja gde je došlo do porasta industrijske proizvodnje. U ostale četiri zemlje za koje postoje podaci3
industrijska proizvodnja pala je u proseku za 5,3 odsto u poređenju sa 2011. godinom. Industrijska
proizvodnja pala je najviše (blizu 7 odsto) u BJR Makedoniji i Crnoj Gori; Srbija je imala najmanje
smanjenje, prevashodno zbog dobrog poslednjeg tromesečja.
Međutim, prvi podaci za 2013. ukazuju na slab oporavak u regionu. To odražava preokret u
jednokratnim faktorima kao što su loša zima i suša, koji su loše uticali na poljoprivredu i proizvodnju
električne energije u mnogim od zemalja. Oporavak takođe pokreće povećanje industrijskog izvoza,
naročito iz velike FIAT-ove fabrike u Srbiji, koja ima najveću privredu u regionu. Očekuje se da će i Crna
Gora i Bosna i Hercegovina u 2013. godini takođe ostvariti umereni oporavak, dok se za Albaniju i BJR
Makedoniju predviđa da će rasti po sličnoj ili neznatno višoj stopi nego u 2012. godini. Oporavak u
Albaniji podržava stabilan izvoz. U BJR Makedoniji, iako turizam može da doprinese poboljšanju
rezultata, izgleda da će sve zavisiti od javnih i stranih direktnih investicija. Međutim, recesija koja se
nastavlja u evrozoni, sputavaće ovaj slabi oporavak.
INFLATORNA KRETANJA – PRITISAK OD CENA HRANE
Inflatorna dinamika u zemljama JIE6 bila je raznolika tokom 2012, što odražava razlike u tražnji,
regulisanim cenama i uslovima u pogledu cena hrane (Slika 5). Stope inflacije kretale su se od 2 odsto
u Albaniji do preko 7 odsto u Srbiji. U nekim zemljama (Bosna i Hercegovina, BJR Makedonija, Crna
Gora), inflaciji su doprinele korekcije cena energenata, dok su u drugim (Srbija), pokretač bile cene
hrane. Međutim, generalno posmatrano, negativan jaz u proizvodnji i visoka nezaposlenost držali su
pritiske koji dolaze od cena na niskom nivou, krajem 2012. i početkom 2013. godine.
2 Ponderisani prosek, gde je ponder udeo BDP-a jedne zemlje u ukupnom regionalnom BDP-u .
3 Podaci za Kosovo nisu raspoloživi.
Slika 4: Inflacija u EU15, EU11 i JIE6, IPC (kraj
2011=100)
Slika 5: Inflacija u zemljama JIE6, IPC,
međugodišnja
Izvor: Eurostat, nacionalni zavodi za statistiku i
proračuni stručnjaka Svetske banke.
Izvor: Eurostat, nacionalni zavodi za statistiku i
proračuni stručnjaka Svetske banke .
5
Ipak, inflacija u zemljama JIE6 i dalje je mnogo viša nego u EU154 i EU11
5 (Slika 4). Sa
međugodišnjom inflacijom od 6,7 odsto u Q1 2013, inflacija u zemljama JIE6 bila je veća u poređenju sa
2,1 odsto u EU15 odnosno 2,3 odsto u EU11. Ovo odražava korekciju regulisanih cena i poreza u nekim
zemljama JIE6 koje se bore da konsoliduju svoje javne finansije i stalne pritiske koji dolaze od cena
hrane.
Cene hrane i dalje su glavni pokretač ukupne inflacije u JIE6 dok su cene energenata u padu
(Slike 6 i 7). U Q1 2013. godine, inflacija usled cena hrane ubrzala se na 9,3 odsto u odnosu na isti
period prethodne godine, što je više od maksimalnih 9,2 odsto u Q4 2012. Dok se potrošnja u
zemljama OECD-a još uvek povlači, globalna tražnja za naftom i dalje miruje, a pritisci od cena
energenata slabe u praktično svim zemljama JIE6.
Slika 6: Inflacija usled cena hrane u
zemljama JIE6, međugodišnja (Procenat)
Slika 7: Inflacija usled cena energenata u
zemljama JIE6, međugodišnja (Procenat)
Izvor: Eurostat, nacionalni zavodi za statistiku i
proračuni stručnjaka Svetske banke.
Izvor: Eurostat, nacionalni zavodi za statistiku i
proračuni stručnjaka Svetske banke.
Većina valuta u zemljama JIE6 bile su generalno stabilne tokom protekle godine, uprkos
dugotrajne zabrinutosti zbog krize državnog duga u evrozoni. Ipak, većina zemalja JIE6 osetila je
apresijaciju realnog kursa u 2012, što je dovelo do pada konkurentnosti cena u odnosu na trgovinske
partnere. Od januara 2012. godine, realni kurs za Albaniju, BJR Makedoniju i Srbiju realno je porastao
(Slika 8). Samo je konvertibilna marka (KM) u Bosni i Hercegovini bila u neznatnom realnom padu do
decembra 2012, što ukazuje na veću konkurentnost cena sa najvećim trgovinskim partnerima. Referentne
kamatne stope centralnih banaka su uglavnom bile stabilne (Slika 9).
4 EU15 čine Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija,
Portugalija, Španija, Švedska i Velika Britanija. 5 EU11 čine Bugarska, Hrvatska, Republika Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija,
Republika Slovačka i Slovenija.
6
Slika 8: Realni kurs u JIE6, umanjen za IPC,
(avg. 2008=100)
Slika 9: Glavne referentne kamatne stope
centralnih banaka u JIE6 (procenat)
Izvor: Narodne banke i proračuni stručnjaka Svetske
banke. Niži realni kurs ukazuje na apresijaciju.
Izvor: Narodne banke i proračuni stručnjaka
Svetske banke.
Napomena: Za Crnu Goru, stopa kredita za
likvidnost.
SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOST – BEZ POBOLJŠANJA
Procenjuje se da 33 odsto stanovništva u JIE6 živi u siromaštvu, dok 8 odsto žive u ekstremnom
siromaštvu. Recesija je dovela do porasta umerenog siromaštva u dužem periodu - 6koje se definiše kao
udeo pojedinaca sa nivoom potrošnje između US$2,5 i US$5 dnevno – sa 22 odsto na 26 odsto. Nasuprot
tome, do 2012. godine umereno siromaštvo je bilo u padu u EU11. Pojednostavljene projekcije za period
2011-2015. ukazuju na to da iako će generalno doći do laganog smanjenja siromaštva i u EU11 i u
zemljama JIE6, ekstremno siromaštvo će pasti na 5 odsto u zemljama JIE6 odnosno na 1 odsto u EU11.
Stope siromaštva u JIE6 na nacionalnom nivou mnogo su veće nego u EU11. Na Slici 10 prikazane su
stope siromaštva za zemlje JIE6 prema metodologiji koja omogućava poređenja na međunarodnom
nivou.7 U svim zemljama izuzev Crne Gore rasprostranjenost siromaštva je veća u seoskim područjima i
siromaštvo u seoskim područjima je dublje nego u gradskim područjima. Izuzev Crne Gore i BJR
Makedonije, gde postoji veća ravnoteža u raspodeli dohotka, većina siromašnih žive na seoskim
područjima. Razlike u stopama siromaštva između muškaraca i žena su neznatne.
6Nažalost, istraživanja ne dozvoljavaju da se uradi dubinska analiza trenutne situacije kako je drugi talas recesije
uticao na siromaštvo u JIE6. Uprkos stalnim investicijama u poboljšanje statističkih podataka, podaci iz anketa o
potrošnji domaćinstava obrađuju se i objavljuju sa zakašnjenjem. U Bosni i Hercegovini i Albaniji, ankete o
potrošnji domaćinstava koje su nekada korišćene za izračunavanje stope siromaštva (Anketa o potrošnji
domaćinstava u BIH i LSMS u Albaniji) više se ne prikupljaju svake godine; poslednji podaci za Bosnu i
Hercegovinu su iz 2007, a za Albaniju iz 2008. Za druge zemlje, podaci o siromaštvu postoje za 2010. godinu (za
Crnu Goru su nedavno objavljeni i za 2011. godinu). Na osnovu ovih podataka i metodologije ECAPOV, koja je
napravljena tako da se dobiju procene koje se mogu porediti na međunarodnom nivou, procenjuje se da 33,2 odsto
stanovništva u zemljama JIE6 (više od 6 miliona) živi u siromaštvu, a 7,7 odsto (više od 1,4 miliona) u ekstremnom
siromaštvu. Stepen siromaštva u JIE6 je značajno viši od proseka za evropske i centralno-azijske zemlje sa srednjim
dohotkom, u kojima je siromaštvo bilo 19 odsto, i od EU10, gde je siromaštvo bilo 12 odsto, dok je ekstremno
siromaštvo u obe ove regije bilo ispod 2 odsto. 7
Ove procene date su na osnovu standardizovanih setova podataka iz nacionalnih anketa o potrošnji u
domaćinstvima koje vodi Svetska banka (baza podataka ECAPOV) a ukupna potrošnja sastavljena je jedinstveno za
sve zemlje. Linije siromaštva koje su korišćene su: 2,5 USD po glavi stanovnika dnevno u 2005. paritet kupovne
moći (PPP) za ekstremno siromaštvo i 5 USD po glavi stanovnika dnevno PPP za ukupno siromaštvo. Ove procene
razlikuju se od nacionalnih procena linije siromaštva i ne služe tome da zamene nacionalne procene. Njihova
namena je samo da se koriste za potrebe poređenja na međunarodnom nivou.
7
Recesiju je pratilo povećanje nejednakosti u zemljama JIE68. Iako je nejednakost u region bila u padu
između 2005. i 2008. (sa procenjenih 38,9 odsto na 36,6 odsto), čini se da je od 2008. godine nejednakost
u porastu (i procenjuje se da je dostigla 37,7 odsto). Čini se da su ovi trendovi drugačiji od onih koji se
primećuju u EU11, i u njihovoj osnovu se nalazi različita dinamika u različitim zemljama. Na primer, na
Kosovu je nejednakost bila u padu i pre i posle krize. U Srbiji, nejednakost je pala pre krize, a posle krize
se nešto povećala.
Slika 10: Procene siromaštva za zemlje JIE6 (procenat)
Izvor: Procene stručnjaka Svetske banke na osnovu seta podataka ECAPOV. Podaci se odnose na
poslednju godinu za koju postoje raspoloživi podaci: Albanija 2008, Bosna i Hercegovina 2007, Kosovo
2010, BJR Makedonija 2010, Crna Gora 2011. i Srbija 2010.
Napomene: Ekstremno siromaštvo se definiše kao život sa manje od US$2,5 dnevno, siromaštvo kao život
sa manje od US$5 dnevno. Siromaštvo u BIH je verovatno značajno potcenjeno zbog problema sa
procenama pariteta kupovne moći za tu zemlju.
Sve veća nejednakost povećala je
siromaštvo u regionu zbog toga što su
siromašnije grupe više pogođene recesijom
od bogatijih grupa. Dinamika je bila
različita u različitim zemljama (Slika 11). Na
primer, između 2009. i 2010. godine,
siromaštvo je poraslo u Srbiji, i mada se ovo
povećanje može objasniti najvećim delom
izostankom rasta, porast nejednakosti je
takođe značajno doprineo. Suprotno tome, u
Crnoj Gori, koja ima najviše prihode po glavi
stanovnika od svih zemalja JIE6, nejednakost
nije imala statistički značajan uticaj na
trendove siromaštva. Na Kosovu, rast je
uticao na značajno smanjenje siromaštva,
iako je dinamika nejednakosti delimično
erodirala uticaj rasta na smanjenje siromaštva.
8 Nejednakost je definisana Gini koeficijentom za čitav region (sve zemlje su predstavljene kao jedan region).
7.7
32.2
0
20
40
60
80
100
KOS ALB MKD SRB MNE BIH
Ekstremno siromaštvo Umereno siromaštvo
Prosek ekstremnog siromaštva za SEE6 Prosek siromaštva za SEE6
Slika 11: Rast i preraspodela – Razlaganje
promena u siromaštvu po Šaplej-ju (US$ 5
dnevno) između 2009. i 2010.
Izvor: Procene Svetske banke na osnovu seta podataka
ECAPOV.
2.3 3.18
-2.61
1.92 0.04
0.47
-4
-2
0
2
4
6
Srbija Crna Gora Kosovo
Rast Redistribucija
8
Okvir 1: Zajednički prosperitet u JIE6
Svetska banka je usvojila dva nova plana kroz koja je formalno izrazila svoj cilj “Svet bez siromaštva”. Ta
dva plana su: eliminisanje ekstremnog siromaštva do 2030. godine i unapređenje zajedničkog prosperiteta.
Prevashodni prioritet u ostvarivanju ovih ciljeva je održivost – njihovo ostvarivanje zahteva unapređenje
ekološke, socijalne i fiskalne održivosti. Naglasak na smanjenju siromaštva je u skladu sa opredeljenjem da
se prepolovi ekstremno siromaštvo koje je ugrađeno u prvi cilj Milenijumskih razvojnih ciljeva (MRC), a
koji su usvojeni na svetskom nivou 2000. godine. Zajednički prosperitet izričito je koncentrisan na prihode
siromašnijih članova društva, a unapređenje zajedničkog prosperiteta definisano je kao najveći mogući rast
prihoda za donjih 40 odsto stanovništva. U zemljama JIE6, donjih 40 odsto stanovništva obično se
povezuje sa životom u seoskim sredinama i životom u domaćinstvima u kojima je glava domaćinstva
mlada osoba, muškog pola, sa niskim nivoom obrazovanja (najviše osnovna škola) i nezaposlen je,
penzionisan ili je student. Samozapošljavanje umesto primanja redovne plate povećava verovatnoću da
takva osoba spada u donjih 40 odsto stanovništva u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, ali smanjuje tu
verovatnoću u Albaniji, BJR Makedoniji, Kosovu i Srbiji. Cilj zajedničkog prosperiteta je da se formalno
prizna činjenica da iako je rast neophodan za razvoj, ukoliko se korist od takvog rasta ne podeli na
najširem planu, a naročito ako ne dođe do siromašnijih članova društva, rast neće pomoći da im se
poboljšaju uslovi života.
TRGOVINA I SPOLJNI DUG – ZNACI POBOLJŠANJA
Zbog bliske ekonomske veze, spoljni sektor u JIE6 je veoma mnogo povezan sa razvojem događaja
u EU. Tokom 2012. godine, u zemljama JIE6 došlo je do pogoršanja u trgovini, deficitu bilansa tekućih
transakcija (DBTT), SDI i transferima. Albanija je ostvarila bolje rezultate od ostatka regiona, delom
zbog većeg izvoza nafte i ruda i preusmeravanjem na nova tržišta, naročito na Kinu i Tursku. U Srbiji je
izvoz počeo da se oporavlja u drugoj polovini 2012. godine uglavnom zbog značajne SDI iz prethodne
godine. U prvom tromesečju 2013, izvoz podstaknut SDI i poboljšanom ekonomskom situacijom u EU,
primetno se oporavio, što daje nadu u bolju spoljnu poziciju u 2013. godini.
Deficit bilansa tekućih transakcija i trgovinski bilans
Iako su se u 2012. pogoršali i deficit bilansa tekućih transakcija i trgovinski deficit (TD), u prvom
tromesečju 2013. krenuli su u obrnutom pravcu. Pad tražnje u EU za robama iz JIE6 doveo je do pada
u celom region koji je počeo 2011, a nastavio se i u 2012. godini (Slike 12 i 13). U Srbiji (naročito u prvoj
polovini), Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori izvoz je naglo pao dok je uvoz porastao samo umereno. Na
Kosovu, pogoršanje DBTT-a i TD-a odražava veliki uvoz radi izgradnje auto-puta Kosovo-Albanija,
procvat privatne gradnje i nagli pad izvoza. Albanija je bila izuzetak – i DBTT i TD su se poboljšali u
2012, kao rezultat rasta izvoza i usporavanja uvoza.
9
Slika 12: JIE6 DBTT i trgovinski bilans
(Procenat BDP)
Slika 13: DBTT po zemljama
(Procenat BDP)
Izvor: Centralne banke, MMF “Svetski ekonomski
izgledi” (IMF WEO) i proračuni stručnjaka Svetske
banke.
Izvor: Centralne banke JIE6.
Izvoz i uvoz
Trgovina sa EU je od ključne
važnosti za izvozne rezultate JIE6
(Slika 14). Čak i sa ekonomskim
problemima koje donosi kriza u
evrozoni i manjom tražnjom, EU i
dalje čini 55 odsto celokupnog
izvoza zemalja JIE6 u 2012, što
predstavlja pad u odnosu na 58,8
odsto u 2011. Italija i Nemačka i
dalje su glavni trgovinski partneri
JIE6 sa 26,6 odsto (pad sa 28,7
odsto u 2011. godini). Iako je izvoz
u EU pao za region u celini,
trgovina Srbije sa EU je porasla.
Slično je i u Albaniji, gde je izvoz u
EU, uglavnom nafte i ruda, takođe
porastao. Drugu krajnost čini izvoz
sa Kosova u EU koji je doživeo
strmoglavi pad, uglavnom zbog
pada cena osnovnih metala, što je
glavna izvozna roba za Kosovo.
Trgovina unutar regiona dobila je na važnosti. Ovo naročito važi za Kosovo, Crnu Goru, Srbiju i BJR
Makedoniju. Udeo trgovine unutar regiona u BDP-u povećao se sa 24,9 odsto u 2011. godini na 27,0
odsto u 2012, dok je opao izvoz u druge zemlje koje nisu članice EU. Trend rastuće trgovine unutar
regiona bio je najprimetniji u Albaniji, mada se krenulo od male baze. Širenje izvoza u zemlje JIE6
omogućilo je Kosovu da ublaži nagli pad svog izvoza u EU do kojeg je došlo sa padom cena metala.
-9.3 -8.5 -10.0 -10.8
-29.1
-24.0 -24.4 -23.3
-35
-30
-25
-20
-15
-10
-5
02009 2010 2011 2012
DBTT Trgovinski balans
-35
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0KOS MNE ALB SRB SEE6 BiH MKD
2009 2010 2011 2012
Slika 14: Izvoz u 2012. (Procenat BDP)
Izvor: Centralne banke JIE6.
3 1
5
17
15
2
12
9
13 17 10
11
16
9 9
5
8
9
13 5
5 8
5
0
10
20
30
40
50
MKD MNE SEE6 SRB ALB BiH KOS
Italija Nemačka Ostatak EU JIE 6 Ostalo
10
Slika 15: Rast izvoza (Procenat)
Slika 16: Rast uvoza (Procenat)
Izvor: Centralne banke JIE6 i Eurostat.
Napomena: Za 2013. prikazan je samo izvoz roba,
dok je za prethodne godine prikazan izvoz i roba i
usluga.
Izvor: Centralne banke JIE6 i Eurostat.
Napomena: Za Q1 2013 prikazan je samo uvoz roba, dok
su za celu godinu prikazani i robe i usluge.
Iako su se slaba tražnja u evrozoni i loši vremenski uslovi odrazili na izvoz iz zemalja JIE6 u 2012,
izgledi za 2013. su bolji (Slika 15). U 2012. godini, izvoz iz JIE6 pao je za 0,7 odsto – nakon što je
porastao za 14,0 odsto u 2011. – u odnosu na izvoz EU11 koji je porastao 4,9 odsto. Glavni uzrok pada
izvoza u zemljama JIE6 bio je pogoršanje ekonomske klime u EU, što je smanjilo tražnju (Slika 15).
Izvoz je počeo polako da se poboljšava u drugoj polovini 2012. (u odnosu na isti period prethodne
godine) kada je trgovina u Srbiji, koja je povezana sa SDI, izgladila pad iz prve polovine godine. Od
prvog tromesečja 2013. godine javlja se tračak nade da se izvoz u regionu možda oporavlja u 2013.
Uvoz zemalja JIE6 bio je na istom nivou u 2012, a zatim opet pao u Q1 2013. (Slika 16). Kretanje u
cenama trgovinskih partnera verovatno da objašnjava delimično kretanje uvoza. Uvozne cene energenata i
sirovina su pale značajno u 2009, pa su porasle značajno u 2010 i 2011. godini, zatim su ostale
nepromenjene u 2012 i opale su u 2013. godini. Srbija je više uvozila u 2012. godini, dok je uvoz u
drugim zemljama pao. U većini zemalja uvoz je brže padao u drugoj nego u prvoj polovini godine, pošto
su i domaća tražnja i industrijska proizvodnja nastavili da klize nadole (Albanija, BJR Makedonija, Bosna
i Hercegovina i Kosovo), što se ponovo dogodilo u prvom tromesečju 2013. godine (Slike 16 i 17)
uglavnom zbog slabe domaće tražnje i privredne aktivnosti.
Slika 17: Rast izvoza i uvoza, međugodišnji (Procenat)
Izvor: Centralne banke JIE6.
Napomena: Za Q1 2013 prikazani su samo izvoz i uvoz roba, dok su za prethodne godine prikazani i robe i usluge.
Kosovski izvoz za period od septembra 2012. do januara 2013. godine ne uključuje izvoz električne energije, tako da je
stvarni pad u 2012. manje izražen.
-20.00
-10.00
0.00
10.00
20.00
30.00
2009 2010 2011 2012 Q1:2013
SEE6 EU11 EU15
-30.0
-20.0
-10.0
0.0
10.0
20.0
30.0
2009 2010 2011 2012 Q1:2013
SEE6 EU11 EU15
-20
-10
0
10
20
30
40
Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz
ALB BIH KOS MKD MNE SRB
2010 2011 2012 Kv1: 2013
11
Doznake radnika i SDI
Doznake su relativno odolevale
krizi u evrozoni, mada su bile u
neznatnom padu u poslednje dve
godine. Iako su doznake u Srbiji
potonule sa 9,5 odsto u 2009. na
6,8 odsto u 2011. godini, a zatim
ostale na tom nivou u 2012,
doznake u drugim zemljama JIE6
nisu pokazivale dramatične razlike
od 2009. godine (Slika18).
SDI - što je važno za
finansiranje, investiranje, izvoz i
rast u JIE6 – primetno su opale
u 2012, za 45,6 odsto (2,6
procentnih poena) – ali i dalje
postoji nada za oporavak u 2013.
(Slika 19). Pad je bio veći u prvoj polovini 2012. godine u svim zemljama izuzev Albanije. SDI su se
održale u Albaniji, i opale su u BJR Makedoniji, Kosovu i Srbiji, prevashodno zbog negativnog uticaja
krize u evrozoni, visokoj bazi za 2011. godinu u Srbiji i BJR Makedoniji i značajnim odlivima iz Srbije.
Međutim, početkom 2013 javili su se ohrabrujući znaci. Strane direktne investicije u Crnoj Gori oporavile
su se u drugoj polovini 2012. godine sa izgledima za dalji rast u 2013. Slično tome, privatizacija
Telekomunikacione kompanije (PTK) na Kosovu u aprilu 2013. godine i ulazak “Türkiye Iş Bankasi” na
tržište pogurali su izglede za SDI na Kosovu u 2013. U Srbiji, bolje političko okruženje i nedavni
napredak ka pristupanju EU posle političkog dogovora sa Kosovom unapredili su izglede za SDI u 2013.
Međutim, u Albaniji i Bosni i Hercegovini očekuje se da SDI ostane na istom nivou.
Slika 19: Neto SDI 2009-2012. (Procenat BDP) Slika 20: Neto SDI po zemljama (Procenat BDP)
Izvor: Centralne banke JIE6. Izvor: Centralne banke JIE6.
Spoljni dug
Ukupni spoljni dug JIE6 skočio je za 7 procentnih poena BDP-a u 2012. godini, pošto su se vlade
zaduživale da bi nadoknadile pad u prihodima i slabe javne finansije (Slika 21). Posle pada na 62,6
odsto BDP-a u 2011. sa najviših 65,5 odsto u 2010. godini, prosečan spoljni dug JIE6 dostigao je novi
5.4
4.4
5.7
3.1
1.8 1.5 2.0 2.0
-
2.0
4.0
6.0
2009 2010 2011 2012
SEE6 EU11
0.0
5.0
10.0
15.0
MNE ALB KOS BIH SEE6 MKD SRB
2010 2011 2012
Slika 18: Doznake radnika 2008–2011. (Procenat BDP)
Izvor: Centralne banke JIE6.
Albanija i Bosna i Hercegovina definišu doznake tako da uključuju
naknade zaposlenima; Kosovo, Srbija, Makedonija i Crna Gora koriste
uže definicije.
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
KOS BIH ALB SEE6 SRB MNE MKD EU11
2010 2011 2012
12
rekord od 69,6 odsto u 2012. Od juna 2009. do septembra 2012. godine, četiri zemlje pristupile su
međunarodnim komercijalnim tržištima kroz emitovanje evro-obveznica (BJR Makedonija 2009, Albanija
2010, Crna Gora 2010. i 2011. i Srbija 2011. i 2012. godine; Slika 22) ili korišćenje tržišta kredita uz
garanciju IBRD-a (Srbija, BJR Makedonija, Crna Gora).
Trend rasta imale su sve zemlje JIE6. Srbija je najviše uvećala svoj spoljni dug emitovanjem obveznica
2012. godine u vrednosti od US$1 milijardu, čime je ukupan dug na ime međunarodnih obveznica dovela
na US$2,7 milijarde (Slika 23). Međutim, najveći porast spoljnog duga u 2012. godini bio je na Kosovu
zbog isplate po stend-baj aranžmanu sa MMF-om, mada je ukupan spoljni dug9 Kosova i dalje veoma
skroman i čini 8,5 odsto BDP-a. Crna Gora i Srbija imaju najveće ukupne iznose javnog i privatnog
spoljnog duga, dosta iznad proseka u regionu (Slika 23).
Slika 21: Prosečan spoljni dug JIE6 (Procenat
BDP) Slika 22: Ukupan dug po međunarodnim
obveznicama, izabrane zemlje JIE6 (u milionima
US$)
Izvor: Centralne banke i ministarstva finansija JIE6. Izvor: Ministarstva finansija JIE6.
Slika 23: Ukupni javni i privatni spoljni dug, 2012. (% BDP)
Izvor: Centralne banke i ministarstva finansija JIE6; MMF; Svetska banka.
Napomena: Spoljna dugovanja CG i KOS su procene.
9 Za razliku od drugih zemalja JIE6, Kosovo ima vrlo ograničen pristup međunarodnim finansijskim tržištima, te shodno tome i
mali spoljni dug.
62.9 65.5 62.8 69.6
19.6 23.3 25.0 28.6
0
10
20
30
40
50
60
70
80
2009 2010 2011 2012
External debt
0.0
500.0
1000.0
1500.0
2000.0
2500.0
3000.0
ALB MK MNE SRB
0.0
20.0
40.0
60.0
80.0
100.0
120.0
MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS
2009 2010 2011 2012
13
FISKALNA POLITIKA – DIVERGENTNI PRITISCI
Fiskalni deficit u zemljama JIE6 išao je naviše u 2012, u proseku sa 3,2 odsto BDP-a u 2011. na 3,9
odsto u 2012. (Slika 24). Najveći porast bio je u Srbiji (2,6 procentnih poena BDP-a) i BJR Makedoniji
(1,4 procentnih poena), i to u BJR Makedoniji uglavnom zbog izmirenja naraslih zaostalih plaćanja od
strane države. Albanija i Crna Gora, sa padom u fiskalnom deficitu, snažno su odolele ovom trendu.
U celom regionu, prihodi i potrošnja kao procenat BDP-a kretali su se u istom smeru u 2012.
Pojavile su se dve jasne grupe: zemlje koje su dale impuls i prihodima i potrošnji (rastući fiskalni
“otisak”) i one u kojima je došlo do pada i prihoda i potrošnje.
Rastući fiskalni “otisak”: Iako se fiskalni deficit povećao, prihodi kao procenat BDP-a
zapravo su porasli u Srbiji i BJR Makedoniji (Slika 25). Srbija je uložila značajne napore da
poboljša prihode, time što je podigla i stopu PDV-a i stopu poreza na dobit preduzeća.
Nažalost, iako su ove dve zemlje imale koristi od povećanja prihoda, njihova potrošnja je
takođe porasla, i to za 1,5 procentnih poena BDP-a u BJR Makedoniji (što je povezano sa
isplatom zaostalih dugovanja) i za 6,3 procentna poena u Srbiji.
Slika 24: Fiskalni deficit
(Procenat BDP) Slika 25: Promene u prihodima i potrošnji, 2011-
2012. (Procenat BDP)
Izvor: “ Svetski ekonomski izgledi”, april 2013. Izvor: “Svetski ekonomski izgledi”, april 2013. i procene
stručnjaka Svetske banke.
Smanjenje fiskalnog “otiska”: U Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori došlo je
do pada prihoda kao udela u BDP-u, za 0,2 do 1 procentnog poena. Naročito su bili pogođeni
prihodi od PDV-a (npr. za preko 2 procentna poena u Albaniji) zbog sporog – ili negativnog
ekonomskog rasta. Sve ove zemlje nastojale su da smanje potrošnju kako bi obezbedile održivi
fiskalni deficit. Na Kosovu je smanjenje potrošnje bilo ograničeno što je imalo veze sa
završetkom auto-puta R7 do Albanije. U nekim zemljama, smanjenje potrošnje eventualno se
svelo na akumuliranje dugovanja umesto na realna smanjenja.
Projekcije za fiskalni deficit u regionu ukazuju na neznatan pad u 2013. (Slike 26 i 27). Očekuje se
da će (neponderisani) prosečni fiskalni deficit pasti sa 3,9 odsto BDP-a u 2012. na 3,7 odsto. Srbija
predvodi, s obzirom da njihova vlada planira da smanji deficit sa 6,8 na 4 procenata BDP-a. Takođe se
očekuje da Bosna i Hercegovina ostvari malo smanjenje deficita (od 0,5 procenata BDP-a), dok će deficit
BJR Makedonije ostati nepromenjen kao procenat BDP-a. S druge strane, očekuje se rast deficita u
Albaniji i na Kosovu, i to u prvoj zemlji zbog pada prihoda i na Kosovu zbog potrošnje na novi auto-put
R6 od Prištine do Skoplja.
0
5
10
2008 2009 2010 2011 2012
ALB BiH KOS
MKD MNE SRB -2
0
2
4
6
8
ALB BiH KOS MKD MNE SRB
Promene prihoda
Promene rashoda
Promene deficit
14
Očekuje se da će porast prihoda dovesti do fiskalnog oporavka. Projekcije pokazuju da će prihodi
ostati stabilni u celom regionu sa prosečnih 35,2 odsto BDP-a. Ovaj prosek prikriva padove u Albaniji i
Crnoj Gori. Očekuje se da će prihodi na drugim mestima rasti zahvaljujući sporom poboljšanju privredne
klime i daljim merama za povećanje prihoda.
Slika 26: Prihodi i rashodi, 2012. i 2013.
(Projekcija) (Procenat BDP)
Izvor: “Svetski ekonomski izgledi”, april 2013. i
procene stručnjaka Svetske banke.
Slika 27: Fiskalni deficit, 2012. u odnosu na
2013. (Projekcija) (Procenat BDP)
Izvor: “Svetski ekonomski izgledi”, april 2013. i
procene stručnjaka Svetske banke.
Javni dug i kratkoročni rizici
Javni dug se već nekoliko godina unazad postepeno povećava u svim zemljama JIE6 (Slika 28). U
proseku opšti državni dug (ne računajući garancije i blagajničke zapise centralnih banaka) porastao je sa
37 odsto BDP-a na kraju 2011. na 42 odsto na kraju 2012. U Srbiji je taj porast iznosio oko 12,5
procentnih poena, sa 39,7 na 52,2 odsto BDP-a ne računajući garancije (uključujući garancije javni dug je
premašio 60 procenata BDP-a u 2012.). Osim toga, Albanija je izmenila zakon kako bi mogla da
prekorači limit za zaduživanje od 60 odsto BDP-a. Uprkos tome državni kreditni rejtinzi stabilni su u
celom region od sredine 2012. godine sa izuzetkom BJR Makedonije čiji je rejting nedavno snižen na BB-
(Tabela 3).
Dug za koji garantuje država, što je pitanje koje se postavlja u nekoliko zemalja, i dalje raste (Slika
29). Garantovani dug iznosi preko 11 odsto BDP-a u Crnoj Gori i preko 8 odsto u Srbiji. Iako su garancije
i dalje ispod 5 odsto BDP-a u Albaniji, BJR Makedoniji i Crnoj Gori, čini se da polako rastu u svim ovim
zemljama. Kosovo je nedavno dalo garanciju za Preduzeće za prenos električne energije, KOSTT, ali
njegove garancije iznose ispod 0,2 odsto BDP-a. Garancije u Bosni i Hercegovini iznose oko 0,8 odsto
BDP-a.
Slika 28: Opšti državni duga
(Procenat BDP) Slika 29: Državne garancije (Procenat BDP)
Izvor: “Svetski ekonomski izgledi”, april 2013. aPrimenjen je bruto koncept. Garancije nisu
uključene.
Izvor: Državni organi i procene stručnjaka Svetske
banke.
0
20
40
60
80
ALB BiH KOS MKD MNE SRB
prihodi 2012 prihodi 2013
rashodi 2012 rashodi 2013
0
2
4
6
8
ALB BiH KOS MKD MNE SRB
Deficit 2012 Deficit 2013
0
20
40
60
80
ALB BiH KOS MKD MNE SRB
2010 2011 2012
0
5
10
15
MNE SRB MKD ALB BiH KOS
15
Tabela 3: JIE6: Državni kreditni rejtinga
Dec
2010.
Dec
2011.
Dec
2012.
Maj
2013.
ALB B+ B+ B+ B+
BIH B+ B B B
MKD BB BB BB BB
MNE BB BB BB- BB-
SRB BB- BB BB- BB- Izvor: Standard and Poor’s. a Dugoročna devizna dugovanja na dan 08.05.2013. Kosovo
nema državni rejting.
Kratkoročni dug, naročito u domaćim valutama, počeo je u nekim zemljama da dominira u
dužničkom portfoliju. Dve trećine duga BJR Makedonije koji je izražen u domaćoj valuti dospeva do
kraja 2013, kao i oko polovine albanskog domaćeg duga (Slike 30 i 31). Iako u Srbiji otprilike samo jedna
trećina duga u domaćoj valuti dospeva do kraja godine, kratkoročni dug se povećava: 58 odsto obveznica
i trezorskih zapisa emitovanih na lokalnom tržištu u 2013. godini dospevaju za 53 nedelje ili manje, u
odnosu na manje od polovine u 2012. Sve obveznice i blagajnički zapisi koje je Bosna i Hercegovina
emitovala u 2013. godini su kratkoročni, u poređenju sa 57 odsto u 2012. Slično tome, BJR Makedonija
emitovala je kratkoročni dug, ali su nadležni organi uložili značajne napore da produže rokove otplate –
dugoročne dužničke hartije od vrednosti danas čine 25 ukupnog javnog duga, dok je to bilo samo 5
procenata 2011, i tako formiraju novčani tampon od oko 6,6 odsto BDP-a do kraja 2012, koji će pomoći
da se amortizuju sve teškoće u pristupu finansiranju.
Slika 30: Dug u domaćoj i stranoj valuti
sa dospećem u 2013. (Procenat)
Slika 31: Dug u domaćoj valuti sa dospećem u 2013.
(Procenat BDP)a
Izvor: Bloomberg; proračuni stručnjaka Svetske
banke. Izvor: Bloomberg; proračuni zaposlenih u Svetskoj banci. a Ne uključuje blagajničke zapise centralnih banaka, tamo
gde su izdati, i dugovanja za koja su date garancije.
Većina instrumenata spoljnog javnog duga JIE6 imaju dugi rok dospeća. Ni u jednoj zemlji u 2013.
godini ne dospeva više od 8 odsto njenog ukupnog deviznog duga, a Bosna i Hercegovina i Kosovo ga
nemaju uopšte. BJR Makedonija ima dug od EUR 175 miliona koji dospeva u 2013 iako je preuzet
početkom januara 2013. Međutim, neke zemlje koriste kratkoročne instrumente u stranoj valuti. U Srbiji
su, na primer, kratkoročni oko jedna trećina obveznica i trezorskih zapisa u stranoj valuti koji su
emitovani na domaćem tržištu u 2012. i do sada u 2013.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
MKD ALB SRB KOS BiH MNE
domaca valuta
strana valuta
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
16%
18%
ALB MKD SRB BiH MNE KOS
16
Borba protiv dugoročnog spoljnog duga pomoću kratkoročnog domaćeg duga pomogla je da se
ograniči direktna izloženost vlade riziku od promene kursa i da se domaćim bankama pruži šansa
da investiraju u kratkoročne dugovne instrumente. Najveći deo kratkoročnog javnog duga kupuju
domaće banke, što omogućava onima koje imaju likvidna sredstva da zarade više kamate od kamata koje
centralne banke plaćaju na depozite. U trenutku kada privatni bankarski depoziti rastu brže od kredita,
mnoge komercijalne banke pozdravljaju ovu mogućnost da ostvare višu zaradu na drugom mestu.
Međutim, kratkoročni domaći javni dug izlaže vlade riziku od produžavanja duga. Iako su
komercijalne banke trenutno likvidne i imaju tendenciju da produžavaju kratkoročni javni dug, promena u
unutrašnjem ili spoljašnjem finansijskom odnosno privrednom okruženju mogla bi da smanji njihovu
spremnost da to čine. Stoga bi bilo mudro prilikom izrade fiskalne politike i politike dugovanja uzeti u
obzir sve ove rizike.
FINANSIJSKI SEKTOR – SPOR RAST KREDITA
Rast kredita u regionu tokom prethodne godine stagnirao je ili se smanjivao (Slika 32). U Albaniji,
na Kosovu, BJR Makedoniji i Srbiji rast kredita bio je sporiji nego prethodnih godina. Rast kredita u
Bosni i Hercegovini bio je skroman (2,8 procenata), a u Crnoj Gori, uprkos nekim poboljšanjima, i dalje
je bio negativan.
Faktorima tražnje objašnjava se dobar
deo pada odnosno stagniranja rasta
kredita u zemljama JIE6. Mala tražnja za
kreditima odražava prigušenu privrednu
aktivnost kompanija i privatnog sektora
posle krize. Takođe, domaćinstva i
kompanije koje su se više zaduživale u
periodu napretka sada pokušavaju da smanje
zaduženost na održivi nivo. Osim toga,
kretanja kamatnih stopa jasno pokazuju da
je došlo do smirivanja kreditne tražnje.
Kamatne stope u zemljama JIE6 pale su
tokom prošle godine (Slika 33); to pokazuje
da su na rast kredita uticali izraženiji faktori
na strani tražnje.
Na strani ponude, sa pogoršanjem uslova na finansijskom tržištu poskupelo je finansiranje, naročito
u prvoj polovini 2012. Evropske banke dospele su pod jak pritisak kada su sredinom 2011. godine i opet u
drugom kvartalu 2012. počeli da rastu tzv. “spredovi” za svopove kreditnog neizvršenja (CDS).11
Spredovi za CDS svopove u zemljama JIE6 takođe su počeli da rastu, što je još više poskupelo
finansiranje.12
10
Prosečan rast kredita u Crnoj Gori za period 2006-2008. iznosio je 97,2 odsto (nije prikazano). 11
CDS spredovi matičnih banaka su: Raiffeisen Bank Austrija, Erste Bank Asutrija, BancaIntesa Italija, UniCredit
Italija, Societe Generale Francuska, Nacionalna Banka Grčke i Alpha Bank Grčka. 12
Uobičajena je praksa da se troškovi finansiranja unutar grupacije određuju kao troškovi finansiranja matične
banke plus spred za CDS svop države u kojoj je locirana zavisna banka.
Slika 32: Realne stope rasta kredita
(procentualna promena)10
Izvor: Državni organi i proračuni stručnjaka Svetske
banke.
-20
-10
0
10
20
30
40
50
ALB BIH KOS MKD MNE SRB
2009 2010 2011 2012 Prosek (2006-2008)
17
Slika 33: Realni rast BDP, realni rast kredita i
strano finansiranje, 2011 - 2012. (procentualno)
Slika 34: Kamatne stope na kredite i
depozite, 2011 - 2012.
Izvor: Državni organi, Banka za međunarodna poravnanja i
proračuni stručnjaka Svetske banke.
Izvor: Državni organi i proračuni stručnjaka Svetske
banke.
Uprkos nedavnim poboljšanjima,
bankarski sektor još uvek ima
teškoća. U drugoj polovini 2012.
godine poboljšali su se spredovi za
CDS svopove matičnih banaka i
zemalja JIE6 u odnosu na prethodni
period, zahvaljujući merama koje su
preduzeli ECB i Federalne rezerve
SAD. To je smanjilo troškove
finansiranja (Slika 35).13
Shodno
tome, posle značajnog procesa
smanjenja zaduženosti koji se
nastavio u drugom tromesečju 2011.
godine (vidi Okvir 2) i doveo do
smanjenja pozicije banaka koje
podnose izveštaje Banci za
međunarodna poravnanja u vezi sa
regionom (2,9 odsto proseka u 2011.
plus BDP za 2012.), u trećem
tromesečju 2012. godine došlo je do
smanjenja spoljne pozicije od 0,4
odsto zajedničkog BDP-a zemalja
JIE6 za 2012. Međutim, kako se pokazalo u četvrtom tromesečju 2012. godine, finansijski sektor i dalje
mora da rešava pitanja problematičnih kredita (NPL), smanjenja zaduženosti i ponovnog pokretanje rasta
kredita. U četvrtom tromesečju došlo je do male ali negativne promene spoljne pozicije banaka koje
podnose izveštaje Banci za međunarodna poravnanja (0,05 odsto zajedničkog BDP-a za 2012.).
13
Anketa o uslovima kreditiranja od strane banaka na novim tržištima pokazuje poboljšanje uslova na
međunarodnim tržištima u drugoj polovini 2012.
-7.9
0.4
-5.3
-1.5
7.2
-8.4
-1.4 -2.0
-2.7 -3.1 -3.7 -3.6 -4.0
-1.5
1.4 0.7
-1.6
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
ALB BIH KOS MKD MNE SRB
Promena u stopama rasta kreditiranja (2011-2012.godine)
Promena u stopama realnog rasta BDP-a (2011-2012.godine)
Promena eksterne pozicije banaka koje izveštavaju BIS uodnosu na region JIE6, kao % BDP-a (2011-2012. godine)
-0.7
0.1
-0.8
-0.02
-0.4
0.3
-0.3
-0.4
-0.2
-0.4
-1
-1
-1
0
0
0
0
0
ALB BIH MKD MNE SRB
Promena u procentualnim poenima kod depozita(2011-2012. godine)
Promena u procentualnim poenima kod zajmova(2011-2012. godine)
Slika 35: Troškovi finansiranja za zemlje JIE6
Izvor: Bloomberg, Banka za međunarodna poravnanja i proračuni
stručnjaka Svetske banke.
0
200
400
600
800
1000
-3000
-2000
-1000
0
1000
2000
3000
2011:Kv1 2011:Kv4 2012:Kv2 2012:Kv4
Promena eksterne pozicije banaka koje izveštavaju BIS u odnosu na regionSEE6 (leva osa)CDS raspon matičnih banaka, prosek za SEE6 (desna osa)
CDS raspon za suvereni dug zemalja regiona JIE6, bps (desna osa)
18
Okvir 2: Smanjenje zaduženosti u zemljama JIE6
Zemlje JIE6 izložene su od 2008. godine riziku od poremećaja usled povlačenja sredstava od strane
evropskih banaka. Do kraja 2008, prema navodima Banke za međunarodna poravnanja (BIS),
potraživanja ove banke od regiona dostigla su US$20,7 milijardi – 22,2 odsto zajedničkog BDP-a ovog
regiona. Međutim, među zemljama postoji veliki disparitet. Potraživanja od Srbije, Bosne i Hercegovine i
Crne Gore kretala su se od 27 do 32 odsto, dok su u BJR Makedoniji i Albaniji bila samo oko 5 odsto, što
se pokazalo kao dobar amortizer. Pošto je najveći deo finansiranja stizao u region preko lokalnih banaka u
stranom vlasništvu koje su pri tom bile od sistemske važnosti, bankarski sistem je smatrao da postoji
značajan rizik od brzog povlačenja sredstava. Ono što još više komplikuje stvari je to da je većina banaka
u stranom vlasništvu u zemljama JIE6 imala svoje centrale u zemljama Evropske unije koje se i same
suočavaju sa problemima, kao što su Italija, Slovenija i, naročito, Grčka. Scenariji za najgori mogući
slučaju još uvek se nisu ostvarili (uglavnom zahvaljujući merama međunarodnih finansijskih institucija,
koje su formirale Bečku inicijativu radi podrške regionu tokom krize). Međutim, ovaj rizik i dalje je
prisutan.
Slika B2.1 Potraživanja stranih banaka od banaka u JIE6 (u milionima US$)
Izvor: Banka za međunarodna poravnanja.
Bolji pristup lokalnom
finansiranju, bilo putem depozita
ili tržišta kapitala, biće ključni za
nastavak rasta kredita. Spoljna
pozicija banaka koje podnose
izveštaj Banci za međunarodna
poravnanja u vezi sa zemljama JIE6
i dalje je u proseku 11,5 odsto
zajedničkog BDP-a (iz 2012.).
Prema tome, ako se pojača proces
prelaska na banke sa lokalnim
finansiranjem, bar u zemljama koje
imaju visok odnos kredita i depozita,
moguće je suprotstaviti se snažnom
vetru u lice na strani ponude (Slika
36). Novo pravilo igre je da se
pokuša da se rast kreditiranja veže
za rast depozita (ili generalno za
domaće finansiranje), naročito u
privredama gde postoji veća
neravnoteža. U boljoj su poziciji zemlje koje počinju sa povoljne pozicije i mogu da finansiraju
0
5000
10000
15000
20000
25000
2006
-Q1
2006
-Q2
2006
-Q3
2006
-Q4
2007
-Q1
2007
-Q2
2007
-Q3
2007
-Q4
2008
-Q1
2008
-Q2
2008
-Q3
2008
-Q4
2009
-Q1
2009
-Q2
2009
-Q3
2009
-Q4
2010
-Q1
2010
-Q2
2010
-Q3
2010
-Q4
2011
-Q1
2011
-Q2
2011
-Q3
2011
-Q4
2012
-Q1
2012
-Q2
2012
-Q3
2012
-Q4
Claims on all sectors Liabilities to all sectors
Slika 36: Odnos kredita i depozita
Izvor: Državni organi i proračuni stručnjaka Svetske banke.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
ALB BIH KOS MKD MNE SRB
Decembar 2012. godine
Ekstremni nivo (2006-2012. godine)
19
kreditiranje iz lokalnih izvora. Albanija, Kosovo i Makedonija već dugo beleže odnos kredita i depozita
ispod 100; Bosni i Hercegovini i Srbiji će biti mnogo teže. Crna Gora je uspela da značajno snizi ovaj
odnos sa najviše vrednosti.14
Zapravo, četiri zemlje koje su imale odnos kredita i depozita ispod 100 do
sredine 2009. godine imale su veći rast kredita tokom krize nego dve zemlje koje je prethodno imale
visok odnos kredita i depozita.
Međutim, razvoj uslova ponude takođe se odražava i na druge faktore osim troška. Neka od
pooštravanja uslova nastaju usled faktora domaće ponude, kao što su monetarna politika, ponovna
procena ekonomskih izgleda po bankama i visok nivo problematičnih kredita.15
Najnovija Anketa o
uslovima kreditiranja od strane banaka na novim tržištima ukazuje da su izvesni kreditni uslovi nastavili
da se pooštravaju sa porastom problematičnih kredita.
Problematični krediti su opet u
porastu (Slika 37). Visok nivo
problematičnih kredita odražava
pogoršavanje u kvalitetu kredita i
hronične teškoće koje banke imaju
sa otpisom problematičnih kredita
zbog slabih režima solventnosti.
Iako se nivoi problematičnih kredita
značajno razlikuju u regionu, drugi
talas porasta predstavlja razlog za
zabrinutost. Posle kratkog
stabilizovanja (odnosno pada u
nekim zemljama, kao što je Crna
Gora), problematični krediti su
počeli ponovo da rastu, naročito u
drugoj polovini 2012. Albanija i
Bosna i Hercegovina su najteže
pogođene. Problematični krediti u
ovim zemljama trenutno su na
najvišem nivou od početka krize.
BJR Makedonija i Kosovo su takođe
doživeli drugi talas porasta problematičnih kredita, mada manje jak, tako da je trenutni nivo
problematičnih kredita u ovim zemljama tik ispod najviših vrednosti. U Crnoj Gori, uprkos značajnom
smanjenju u odnosu na najviši nivo, usled prodaje problematičnih kredita firmama koje se bave
faktoringom, problematični krediti su i dalje na drugom mestu u regionu po visini i dalje su u porastu jer
je bilo malo pomaka sa restrukturiranjem ili rešavanjem problematičnih kredita. Ukupna slika u regionu je
takva da ionako visok nivo problematičnih kredita nastavlja da raste u prvim mesecima 2013, što
predstavlja smetnju za privrednu aktivnost i spremnost banaka da odobravaju kredite. Istovremeno, u
Srbiji, na Kosovu i u Makedoniji postoje dobra rezervisanja za problematične kredite, i u izvesnoj meri u
Bosni i Hercegovini. U Albaniji i Crnoj Gori rezervisanja su ispod proseka.
14
Interesantno je da su sve zemlje izuzev Kosova dostigle najviši nivo odnosa kredita i depozita u veoma kratkom
vremenskom periodu od marta do jula 2009. (baš na početku finansijske krize). Srbija je dostigla još jednu vršnu
vrednost u aprilu 2011, a Kosovo je najviši nivo dostiglo u junu 2010. 15
Izveštaj MMF-a o rešavanju pitanja problematičnih kredita u zemljama srednje i jugoistočne Evrope potvrđuje
negativne efekte problematičnih kredita na ponudu kredita (www.imf.org/external/region/eur/.../030112.pdf). 16
Podaci za Srbiju pre krize odnose se samo na kraj 2008. godine.
Slika 37: Problematični krediti (Procenat ukupnih kredita)16
Izvor: Državni organi i proračuni stručnjaka Svetske banke.
0
5
10
15
20
25
30
ALB BIH KOS MKD MNE SRB
Dec-12
Ekstremni nivo u toku perioda 2008-2013. godine
Nivo NPL pre krize (kraj 2008. godine)
20
Slika 38: Prinos na kapital Slika 39: Koeficijent adekvatnosti kapitala
Izvor: Državni organi i proračuni stručnjaka Svetske
banke.
Napomena: Podaci za Srbiju se odnose samo na kraj 2008.
Podaci za Crnu Goru se odnose na septembar 2012.
Izvor: Državni organi i proračuni stručnjaka Svetske banke.
Napomena: Podaci za Srbiju se odnose samo na kraj 2008.
U proseku banke u regionu izašle su iz krize kao mnogo manje profitabilne nego ranije – u svim
zemljama profitabilnost banaka je pala za više od polovine. Prinos na kapital (Slika 38) pao je sa
prosečnih 10,6 odsto u periodu 2006 – 2008. na 0,7 odsto u periodu 2009 – 2012, opet uz neke razlike
među zemljama. Crna Gora je bila naročito teško pogođena.
Dobra vest je da su banke uspele da održe svoje kapitalne pozicije u solidnom stanju (Slika 39).
Koeficijent adekvatnosti kapitala banaka nije se mnogo promenio u poređenju sa nivoom pre krize; to je
pomoglo regionalnim bankama da izdrže nevolje u evrozoni. Takođe, koeficijenti adekvatnosti kapitala u
regionu značajno su veći od onih koje zahtevaju lokalna regulatorna tela (između 8 i 11 odsto, zavisno od
zemlje). Međutim, visok nivo problematičnih kredita u nekim zemljama, iako je još uvek rešiv, mogao bi
da bude izvor rizika, a regulatorna tela moraće pomno da prate situaciju.
Sve zemlje JIE6 načinile su značajan napredak u reformama finansijskog sektora u protekle dve do
tri godine, mada ne sve u istoj meri. Sve zemlje su poboljšale svoje zakone kojima se regulišu centralne
banke i finansijske i nefinansijske institucije i njihov nadzor. Međutim, izvesne mere i dalje moraju da
imaju prioritet u regionu u celini:
Sveobuhvatne mere za snižavanje nivoa problematičnih kredita. Iako se nivoi
problematičnih kredita razlikuju u regionu, oni u svim zemljama JIE6 utiču na kvalitet aktive u
bankarskom sektoru, finansijske rezultate, troškove kreditiranja, fokus menadžmenta i, konačno,
na spremnost za kreditiranje. Bolje organizovanje okvira za rešavanje i procedura u slučaju
nesolventnosti, kao i usvajanje postupaka za brža vansudska poravnanja moglo bi da bude od
pomoći.
Jača koordinacija između regulatornih tela matične zemlje i zemlje domaćina. Iako
smanjenje zaduženosti nije još uvek prouzrokovalo veće poremećaje, on i dalje može da bude
izazov. Tako da je jača koordinacija sa regulatornim telima zemalja EU i dalje od vitalnog
značaja za sprečavanje poremećaja. Bečka inicijativa 2.0 poboljšala bi koordinaciju.
Jačanje lokalnog finansiranja i lokalnih tržišta kapitala. Ovo bi moglo da bude posebno
važno za zemlje koje još uvek imaju visok odnos kredita i depozita pošto banke pokušavaju da
pronađu bolje izbalansiran i održiv način finansiranja.
Jačanje zaštite osiguranja depozita putem dokapitalizacije agencija za osiguranje depozita
(tamo gde je to potrebno) ili putem posebnog sporazuma sa međunarodnim finansijskim
institucijama.
18.4
5.1
14.0
5.1 10.5
4.2 1.6 2.9
-18.4
6.2
-25-20-15-10
-505
10152025
ALB BIH MKD MNE SRB
Prosek za period 2006-2008. godine, na kvartalnom nivou
Prosek za period 2009-2012. godine, na kvartalnom nivou
17.7
13.0
17.5
10.1
21.9
15.8 13.0
16.7
10.2
19.8
0
10
20
30
ALB BIH MKD MNE SRB
Prosek za period 2006-2008. godine, na kvartalnom nivouProsek za period 2009-2012. godine, na kvartalnom nivouNivo na kraju 2012. godine
21
Poboljšanje sveobuhvatnih okvira za rešavanje krize. Kako se pokazalo u finansijskoj krizi,
državni organi treba da budu pripremljeni za razne negativne scenarije, a regulatorna tela treba
da budu spremna da koordiniraju krizne mere.
TRENDOVI KOJI SE ODNOSE NA RADNU SNAGU –– VELIKA NEZAPOSLENOST ŠIROM REGIONA 17
U toku 2012. nezaposlenost se stabilizovala na više od 20 odsto (Slika 40). Stopa nezaposlenosti u
zemljama JIE6 u 2012. i dalje je bila slična onoj koja je zabeležena na vrhuncu krize (ljubičasti rombovi
na slici).18
Prosek za region iznosio je nekih 22,8 odsto u četvrtom kvartalu 2012, što je više nego
dvostruko više od 11,2 odsto u zemljama EU11. Nezaposlenost se neznatno smanjila u Albaniji i Srbiji
(zeleni stupci), u Crnoj Gori se povećala (narandžasti stubac), dok se u ostalim zemljama nije mnogo
promenila. U skladu s očekivanjima, tamo gde je stopa nezaposlenosti najviše porasla, stopa aktivnosti je
najviše opala (Slika 41).
Izvor: Ankete o radnoj snazi (ARS) i Međunarodna
organizacija rada (MOR). Za period posle 2009. nisu
dostupni nikakvi podaci za Kosovo.
Napomena: Podaci za četvrti kvartal 2012., osim u
slučaju Bosne i Hercegovine (treći kvartal 2011.).
Izvor: ARS i MOR.
Stopa aktivnosti niža je u zemljama JIE6 nego u zemljama EU11, a izgleda da neformalni sektor
apsorbuje manji broj nezaposlenih nego što je to bio slučaj ranije (Slika 42). Od 2008. godine
naovamo, u svim zemljama JIE6 izuzev Srbije više žena nego muškaraca pridružilo se radnoj snazi. Kad
su u pitanju muškarci, aktivnost je stagnirala ili pak opala (Slika 43). Niža stopa učešća u radnoj snazi
može se delimično objasniti visokim stepenom neformalnosti19
u JIE6, gde veliki broj samozaposlenih i
poljoprivrednika radi u mikropreduzećima u kojima nema plaćenih radnika. Dok u zemljama JIE6 nema
17
Ovaj deo se u velikoj meri oslanja na izveštaj Svetska banke 2013d. 18
Vidi i izveštaj Svetska banke 2013a. 19
Neformalnost može da se manifestuje kao rad lica za poslodavce koji nisu registrovani, bez zvaničnog ugovora o
zapošljavanju ili socijalne zaštite. Na ove zaposlene propisi o radnim odnosima obično se ne odnose.
12.8 27.6 30.6 20.6 22.5
Prosek JIE
Prosek EU11
13.9
27.6
33.1
20.5
25.5
0
5
10
15
20
25
30
35
Albanija BiH BJRMakedonija
Crna Gora Srbija
-5.0
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
-4 -2 0 2
Promena u stopi aktivnosti izmedju 2007 i 2012 Pro
men
a u
sto
pi n
ezap
osl
eno
sti i
zmed
ju 2
00
7 i
20
12
(p
roce
ntn
i po
eni)
MKD
KOS
MNE
BiH
SER
ALB
Slika 40: Stopa nezaposlenosti, 2012.
Slika 41: Učešće u radnoj snazi i nezaposlenost
22
dovoljno podataka o neformalnom sektoru, podaci iz nekih novih država članica EU20
ukazuju da je
neformalnost najviše zastupljena u oblasti poljoprivrede (80,6 odsto) i građevinarstva (38,2 odsto), kao i
među samozaposlenima (83,9 odsto).21
Mada se često smatra da je neformalnost poslednje rešenje za
nezaposlene za vreme kriza, ovog puta postoje dokazi koji ukazuju da se neformalno zapošljavanje nije
proširilo kako bi se popunila praznina prisutna u najvećem delu Evrope (Hazans 2011. i Walewski
2011).22
Nezaposlenost među mladima u nekim zemljama, kao što su Srbija (51,2 odsto) i BJR Makedonija
(53,0), dvostruko je veća od nacionalne stope nezaposlenosti (Slika 44). Dok se u najvećem delu JIE6
nezaposlenost među mladima za vreme krize povećala, izgleda da su BJR Makedonija i Albanija uspele
da otvore radna mesta za radnike starosti 15–25 (kao i za sve druge starosne grupe). Iako je prilično
visoka, odnos nezaposlenosti među mladima i one među odraslima u JIE6 je zapravo u nivou sa prosekom
za zemlje Evrope i Centralne Azije, iako se više mladih starosti 15–24 duže obrazuju i kasnije pojavljuju
na tržištu rada. Ima veoma mnogo i mladih koji su besposleni, ne obrazuju se, ne rade i ne traže posao. U
nekim zemljama u kojima je nezaposlenost među mladima velika, poput Kosova, nagli rast broja mladih
vrši pritisak naniže na zapošljavanje i zarade. U drugim zemljama, obrazovni sistemi i sistemi obuke ne
obezbeđuju neophodne kvalifikacije. Međutim, pravi problem često predstavljaju pitanja tražnje a ne
pitanja ponude. Postojanje uslova za lakši ulazak u posao i veću dostupnost radnih mesta može da
doprinese prevazilaženju problema ograničene konkurencije koja smanjuje šanse za zapošljavanje. Na
drugoj strani starosnog spektra, starenje stanovništva u JIE će ići sporije nego među zemljama EU11, tako
da će se čak u nekim zemljama JIE6 radno sposobno stanovništvo u toku naredne dekade povećavati
(Albanija) (Svetska Banka 2013).
20
Ovo se odnosi se na: Bugarsku, Češku Republiku, Estoniju, Letoniju, Poljsku i Slovačku. 21
Svetska banka 2012a: „Izlazak iz senke Integrisanje neformalnog tržišta rada u Evropi (In from the Shadow
Integrating Europe’s Informal Labor Market)“; Packard, Koettl i Montenegro. 22
Hazans, M. 2011. i Walewski, M. 2011.
Slika 42: Učešće u radnoj snazi u JIE6 i
EU11
Izvor: ARS
Slika 43: Promene u radnoj snazi prema polu,
četvrti kvartal 2008. i četvrti kvartal 2012 (u
procentnim poenima)
Izvor: ARS
Napomena: podaci za četvrti kvartal ili kraj 2012, osim u
slučaju Bosne i Hercegovine (četvrti kvartal 2011).
30
35
40
45
50
55
60
65
Alb
anija
BJR
Mak
edo
nija
Crn
a G
ora
Srb
ijaK
oso
vo BiH
Esto
nija
Latv
ijaSl
ove
nija
Češ
kaSl
ova
čka
Leto
nija
Ru
mu
nija
Bu
gars
kaP
oljs
kaH
rvat
ska
Ma
đa
rska
2007 2012
7.5
1.2 2.0
0.6
-4.2
4
-1.2
0.3
-4.5 -4.3 -6
-4
-2
0
2
4
6
8
10
ALB BiH MKD MNE SER
žene muškarci
23
Izvor: ARS
Napomena: Najnoviji podaci dostupni za 2012, osim u
slučaju Albanije i Bosne i Hercegovine (2011).
Starosne grupe se za Albaniju i Srbiju razlikuju; one
su: 15–24, 25–54 i 54–64.
Izvor: ARS
Napomena: Najnoviji podaci dostupni za 2012, osim u
slučaju Albanije i Bosne i Hercegovine (2011).
Zemlje JIE6 se suočavaju sa
brojnim izazovima u oblasti
zapošljavanja, ali otvaranje
radnih mesta za one koji žele da
rade predstavlja najurgentnije
pitanje (vidi Glavu 2 o radnim
mestima). Sledeće pitanje na
dnevnom redu je preraspoređivanje
ljudi na bolja, produktivnija radna
mesta i unapređenje aspekata
poslova koje obavljaju. U nekim
zemljama JIE6 znatan deo radnih
mesta (20-30 odsto) i dalje se nalazi
u državnim preduzećima i drugim
segmentima javnog sektora, uprkos
dramatičnom smanjenju u protekle
dve dekade (Slika 46). Međutim,
pošto se udeo državnih preduzeća
smanjuje, a fiskalni prostor za ekspanziju sužava, radnici „čekaju u redu“ za poslove u javnom sektoru, tj.
čekaju da se otvore određena radna mesta. Ovo možda predstavlja i delimično objašnjenje za veliki udeo
mladih i visokoobrazovanih među nezaposlenima. Iskustvo iz raznih krajeva sveta pokazuje da se od
deset radnih mesta, devet otvori u privatnom sektoru, čineći ga istinskim pokretačem rasta - i ukazujući
na činjenicu da zemlje JIE6 treba da promovišu privatne investicije, kao i zapošljavanje u privatnom
sektoru.
Zemlje JIE6 su sprovodile različitu politiku kako bi ublažile uticaj trenutne krize na radna mesta,
mada je svima njima cilj bio da izađu iz začaranog kruga koji čine ograničene šanse za
zapošljavanje, spor rast zarada zaposlenih i životnog standarda, spor rast produktivnosti i sve
slabija socijalna kohezija. Sve zemlje JIE6 koristile su fiskalne podsticaje, međutim, BJR Makedonija i
Slika 44: Nezaposlenost po starosnim
grupama
Slika 45: Promena u nezaposlenosti po
starosnim grupama, 2008-2012 (u procentnim
poenima)
Slika 46: Udeo zapošljavanja u javnom sektoru u JIE6
Izvor: Istraživanje „Život u tranziciji“ 2006 (1989-2006) i 2010
(2010).
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
ALB BiH MKD KOS MNE SER
1989 (uklj. javnu adm.) 1989 (isklj. javnu adm.)
2010 (uklj. javnu adm.) 2010 (isklj. javnu adm.)
24
Crna Gora su pored toga sprovele i politiku stimulisanja tražnje za radnom snagom kroz ograničene
subvencije zarada, kreditnu podršku i programe javnih radova. Subvencije zarada često su podrazumevale
smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i bile su usmerene na određene firme ili ugrožene grupe.
Širom sveta, zemlje sa visokim zaradama utrošile su više od pola svojih sredstava na kreditnu politiku
kako bi otvorile i zaštitile radna mesta. Zemlje sa srednjim i niskim zaradama utrošile su najveći deo
svojih sredstava na direktne mere otvaranja radnih mesta i privremene programe javnih radova. BJR
Makedonija i Crna Gora sredstva su uložile i u sticanje kvalifikacija i službe za zapošljavanje.
PERSPEKTIVA JIE6 –– KRHKI OPORAVAK
Predviđeni rast u regionu JIE6 u 2013. iznosi 1,7 odsto, čime će se okončati dvostruka recesija iz
2012. godine (vidi Sliku 47 i Tabelu 4). Rast je predviđen u svim zemljama u regionu, s tim što se na
njihovom čelu ponovo nalazi Kosovo (3,1 odsto), ovog puta zbog velikih javnih investicija i značajnog
priliva doznaka. Predviđa se da će Srbija zabeležiti drugu po veličini stopu rasta (2 odsto), što je od
ključnog značaja za uspešnost regiona zato što Srbija učestvuje u njegovoj privredi sa 45 odsto. Očekuje
se da će Srbija imati koristi od većih stranih direktnih investicija (SDI), uspešnosti kompanije „FIAT”, te
vraćanja poljoprivrednih useva na normalan nivo, s obzirom da je u 2012. zabeležen pad od gotovo 20
odsto. Očekuje se da će SDI rasti kako bude raslo poverenje investitora usled mogućnosti da kasnije ove
godine otpočnu pregovori o pristupanju EU. Predviđa se da će Albanija ostvariti isti rast kao i 2012.
godine (oko 1,6 odsto). Verovatno bi mogla da zabeleži i brži rast da građevinski sektor ne usporava
njenu privredu. Pokretači njenog rasta i dalje će biti ekstraktivna industrija (nafta, rude) i proizvodnja
električne energije.
Očekuje se da će u 2013. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i BJR Makedonija i dalje beležiti
usporen rast od oko 0,5–1,4 odsto. Prema predviđanjima, Bosna i Hercegovina će biti pogođena
manjom spoljnom tražnjom, ali zato
domaća tražnja može da postane
zdravija. Brojna pitanja koja se tiču
poslovnog okruženja i dalje će
predstavljati barijeru značajnijem
prilivu SDI i ekspanziji domaćih
preduzeća. Skroman privredni rast
koji se u BJR Makedoniji očekuje u
prvoj polovini godine trebalo bi da se
poboljša u drugoj polovini godine, ali
s obzirom da su ostvarena značajna
poboljšanja u poslovnom okruženju,
izgledi po pitanju rasta mogu biti još
optimističniji. U Crnoj Gori,
preliminarni podaci ukazuju da se rast
oporavio u prvom kvartalu 2013, uglavnom zahvaljujući lepom vremenu i većoj proizvodnji električne
energije, ali uvoz je i dalje usporen, dok bi proizvodnja aluminijuma i uska grla u domenu ponude i dalje
mogli da usporavaju privredu; predviđeni rast BDP-a za 2013. iznosi nešto malo više od 1 odsto.
Slika 47: JIE6––Realni rast BDP-a
Izvor: stručnjaci Svetske banke
25
Tabela 4: JIE6––Realni rast BDP-a
Predviđeni
2012.
Stvarni
2012.
Procenjeni
Prva pol. 2012.
Procenjeni
Druga pol.
2012.
Predviđeni
2013.
Predviđeni
2014.
ALB 0,8 1,6 0,9 2,2 1,6 2,0
BIH 0,0 -0,7 -0,2 -1,1 0,5 2,0
KOS 3,6 2,3 3,6 1,1 3,1 4,3
MKD 0,0 -0,3 -1,1 0,4 1,4 2,5
CG 0,2 -0,6 -0,9 -0,2 1,2 1,5
SRB -2,0 -1,7 -1,5 -1,9 2,0 2,7
Ponderisani
prosek -0,5 -0,6 -0,5 -0,7 1,7 2,5
Izvor: stručnjaci Svetske banke
Čak i ovaj krhki oporavak se suočava sa nekoliko rizika koji ga vuku nadole. Prvo, ukoliko se rast u
Evro zoni pokaže da je niži od projektovanog, region JIE6 će biti pogođen, što će se ogledati u još
sporijem oporavku od projektovanog. Drugo, u finansijskom sektoru, iako je bilo značajnog napretka,
JIE6 region još uvek se suočava sa rizikom poverenja koji dolazi od činjenice da su institucije odakle
dolaze strane banke još uvek slabe (Euro zona) – to je rizik koji imale male šanse da se desi, ali ipak
uticaj može biti veliki na mnoge zemlje regiona – sa značajnim posledicama na privredni rast. Konačno,
svaki dalji porast docnji u plaćanjima (naročito prema privatnom sektoru) i ekspanzija potrošnje preko
vanbudžetskih fondova može da ugrozi proces fiskalne konsolidacije i da zakomplikuje stanje likvidnosti
privatnog sektora. sa teškim efektima na makroekonomsku stabilnost i rast. Ovim rizicima treba da se
upravlja unapred i proaktivno kako bi se obezbedio održivi oporavak.
26
GLAVA 2. POSEBNA TEMA: OŽIVLJAVANJE NAPORA USMERENIH KA
OTVARANJU RADNIH MESTA U JIE6
Ovaj deo izveštaja sumira glavne nalaze izveštaja o radnim mestima u regionu JIE koji tek treba da bude
objavljen (2013). Prema nalazima ovog izveštaja, sve do izbijanja krize 2008, u JIE6 proporcionalno
manji broj radnih mesta je otvoren a veći ugašen po jedinici rasta BDP-a nego što je to bio slučaj u
drugim zemljama Evrope i Centralne Azije (ECA) koje su u privrednoj reformi odmakle dalje. Kašnjenje
u sprovođenju reformi usled previranja do kojih je došlo 90-ih godina prošlog veka značilo je da su, u
trenutku kada je kriza izbila, te zemlje tek počele da ubiru plodove svojih napora na realizaciji reformi.
Da bi se oživeli napori usmereni ka otvaranju radnih mesta u regionu biće potrebno, sa jedne strane, da
se firme podstaknu da otvaraju radna mesta i, sa druge strane, da se radi na uklanjanju činilaca koji
smanjuju učešće na tržištu rada i mogućnost zapošljavanja radnika. Bitni elementi ovog plana su (1)
produbljivanje reformi kojima bi se podstakao rast mladih firmi; (2) jačanje kvaliteta obrazovanja radi
boljeg obezbeđivanja osnovnih kvalifikacija, uz istovremeno udaranje temelja za sticanje kvalifikacija
neophodnih za „novu ekonomiju“; (3) iskorištavanje spoljne migracije za stimulisanje investicija i
inovacija, uz istovremeno uklanjanje prepreka internoj mobilnosti i korišćenje prednosti migracije; (4)
stvaranje inkluzivnijih tržišta rada smanjivanjem institucionalnih prepreka, kao što su visoki porezi na
rad i prepreke s kojima se suočavaju određene grupe, kao što su žene, stariji radnici i etničke manjine.
2000-TE: RAZOČARAVAJUĆA DEKADA KADA JE U PITANJU OTVARANJE RADNIH MESTA
Pre izbijanja krize 2008, JIE6 je beležio godišnji
rast od 4,8 odsto, pa ipak, otvaranje neto novih
radnih mesta je stagniralo. Ovo je u suprotnosti sa
situacijom u zemljama EU11, u kojima je godišnji
rast od 6,4 odsto doveo do pozitivnog trenda u
otvaranju radnih mesta.23
Po izbijanju krize, ojačao je
odnos između rasta i zapošljavanja, pri čemu je
privredno opadanje dovelo do značajnog gubitka
radnih mesta. Došlo je do značajnog dispariteta (vidi
Sliku 48) u načinu na koji je rast doveo do otvaranja
radnih mesta. Svetska banka je u nedavnom izveštaju
(2013) utvrdila da nekoliko zemalja (gotovo sve
zemlje EU11) koje su među prvima sprovele reforme
predstavljaju „napredne modernizatore“. Pre izbijanja
krize, ovi napredni modernizatori uspeli su da
pretvore rast u nova radna mesta brže nego što je to
bio prosek za region ECA i zemlje JIE6. Treba
primetiti da je u ovim zemljama recesija dovela do
gubitka proporcionalno manjeg broja radnih mesta
nego što je to bio slučaj u zemljama JIE6.
23
Ovi pozitivni rezultati zemalja EU11 bili su daleko manje impresivni od rezultata koje su u istom periodu ostvarili
drugi regioni u svetu.
Slika 48: Promene u zapošljavanju povezane
s promenom od 1 odsto u realnom BDP-u,
1995-2010 (u procentnim poenima)
Izvor: Proračuni Svetske banke bazirani na podacima
MOR-a za 2011. i 2013; Svetska banka 2013.
Napomena: Podaci za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i
BJR Makedoniju 1995-2010, podaci za Srbiju 2006-2010.
Napredni modernizatori (Bugarska, Češka, Estonija,
Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija,
Slovačka, Slovenija, Turska).
0.127 0
0.434***
-0.432
0.324***
1.055**
-1
-0.5
0
0.5
1
1.5
Napredni modernizatori SEE6
Procene znacajne na 1% (***), 5% (**), 10% (*)
1995-1999
27
Zašto su zemlje JIE6 kasnile u pretvaranju rasta u nova radna mesta (i bile podložnije gubitku
istih) u odnosu na napredne modernizatore? Izbor trenutka za sprovođenje reformi predstavlja bitan
činilac24
. Zbog previranja do kojih je došlo 90-ih godina prošlog veka, zemlje JIE6 otpočele su s
uvođenjem reformi znatno kasnije nego napredni modernizatori. Do kraja 1990-ih, Bosna i Hercegovina,
Srbija i Crna Gora znatno su zaostale za njima u smislu indeksa tranzicije EBRD-a (Slika 49).25
Iako su
napredni modernizatori i dalje išli napred, te tri zemlje JIE6 su do 2012. uspele da primetno smanje taj
jaz. (BJR Makedonija i Albanija i dalje su bile ispred njih, kao što je to bio slučaj unazad čitavu jednu
deceniju). Mogle su da uhvate korak zahvaljujući činjenici da su već čitavu deceniju sprovodile
intenzivne reforme (Slika 50). U toku 2000-ih, zemlje JIE6 ostvarile su veća poboljšanja od bilo koje
druge grupe zemalja u regionu po pitanju svih profila obuhvaćenih indeksom tranzicije. Samo kad je u
pitanju jedan pokazatelj, jedna zemlja, naime, Rusija, ostvarila je veći napredak od zemalja JIE6.
Izvor: Proračuni objavljeni u Izveštaju o zaposlenosti na osnovu podataka EBRD-a (2013).
Dok su zemlje JIE6 pristupale sprovođenju reformi, postoje dokazi da zemlje koje su odmakle dalje
na putu tranzicije ubirale su zakasnele plodove reformi koje su realizovale ranije, prelazeći na
reforme druge generacije. Ekonometrijska analiza pokazuje da pozitivni rezultati koje su napredni
modernizatori ostvarili u toku 2000-ih predstavlja povraćaj uloženog u ranije reforme (Okvir 3). To se
posebno odnosi na reforme kojima su smanjeni troškovi restrukturiranja (npr. privatizacije i
restrukturiranja preduzeća), kao i one kojima je izjednačen prostor za nadmetanje na tržištima proizvoda
(npr. konkurencija) i unapređena struktura upravljanja, a koje su ujedno i najviše uticale na otvaranje
radnih mesta. Reforme koje su se direktno pozabavile rigidnostima i nesavršenostima na tržištima rada i
kapitala takođe su imale pozitivan uticaj, ali uglavnom u zemljama u kojima su već realizovane reforme
prve generacije.
24
Dok je tajming igrao važnu ulogu ima i drugih bitnih faktora. Tako na primer, veliki odliv kvalifikovane radne
snage kao što prikazuje Beine i drugi (2006) je verovatno u mnogome usporio proces strukturnih reformi,
sprečavajući prelazak i ljudi i kapitala ka sektorima sa bržim rastom produktivnosti. Kao što ćemo pokazati ovo
ukazuje na potrebu smanjenja problema u nedovoljnoj obrazovanosti i održavanju veza sa dijasporom. 25
Indeks tranzicije EBRD-a je ukupan zbir bodova kojima se utvrđuje prosečan učinak na planu velikih i malih
privatizacija, konkurentske politike, liberalizacije trgovine i deviznog sistema, liberalizacije cena, kao i
restrukturiranja sistema upravljanja i preduzeća.
0.000.501.001.502.002.503.003.504.004.50
2012 2000
-0.5-0.3-0.10.10.30.50.70.91.11.31.5
Politikakonkurentnosti
Upravljanjepreduzećima irestruktuiranje
preduzeća
Privatizacijavelikog obima
Liberalizacija cena
Privatizacijamanjih preduzeca
Sistem trgovinskerazmene i stranih
valuta
JIE6 Napredni modernizatori
Slika 49: Indeks tranzicije EBRD-a, 2000. i
2012. Slika 50: Promene u komponentama
indeksa tranzicije, 2000-2012.
28
Okvir 3: Reforme i otvaranje radnih mesta
Da bi analizirao neposredan uticaj reformi na otvaranje radnih mesta, Rihter (2013) je regresirao rast
zapošljavanja kako na osnovu rasta BDP-a, tako i na osnovu visine različitih reformskih pokazatelja, kao
što su pokazatelji poslovanja i tranzicije, te njihove komponente. Procene parametara ukazuju da nekoliko
reformi može da podstakne zapošljavanje.
Velike privatizacije, reforme koje olakšavaju zatvaranje firme, kao i restrukturiranje sistema upravljanja i
preduzeća stoje u pozitivnoj i bitnoj korelaciji sa rastom zapošljavanja. Drugim rečima, ukoliko se ne desi
ništa nepredviđeno, što su temeljnije reforme u nekoj od ove tri oblasti, otvara se više radnih mesta.
Rast zapošljavanja stoji u pozitivnoj korelaciji i sa nekoliko pokazatelja upravljanja, kao što su veća
kontrola korupcije, bolje regulisanje kvaliteta, delotvornija državna uprava, te veće pravo glasa i veća
odgovornost. Određene reforme imaju pozitivan uticaj i na rast zapošljavanja u pojedinim grupama
zemalja, ali ne i u drugim; njihova delotvornost bi mogla da zavisi od kumulativnog efekta koji imaju
zajedno s reformama koje su već sprovedene. Na primer, fleksibilniji propisi o zapošljavanju i reforma
bankarstva dovode se u vezu sa većim brojem otvorenih radnih mesta kod naprednih modernizatora, dok
su bolja konkurentska politika i unapređen sistem upravljanja doveli do stvaranja većih šansi za
zapošljavanje kod modernizatora na srednjem nivou i, naročito, kod kasnih modernizatora. Pri ispitivanju
posrednog uticaja reformi na stvaranje šansi za zapošljavanje, u svim slučajevima se pokazalo da, što je
reforma temeljnija i naprednija, to je tešnja veza između rasta i zapošljavanja. Kao i u slučaju rezultata
neposrednog uticaja reformi, ovaj efekat je bitan za reforme koje se odnose na male i velike
privatizacije, restrukturiranje sistema upravljanja i preduzeća, kao i konkurentsku politiku. Međutim,
vrednosti parametara i stepen značaja dosta zavise od specifikacije modela.
Izvor: Rihter 2013 urađeno za potrebe Svetske banke (2013).
U trenutku kada je došlo do izbijanja globalne krize, zemlje JIE6 su možda tek počinjale da osećaju
izvesnu korist od napora usmerenih ka reformama i restrukturiranju, ali nisu imale priliku i da
uživaju u plodovima tih reformi. To izgleda potvrđuju i čvrsti dokazi o dostignutom nivou (Slika 51;
kada je reč o dvema zemljama JIE6, čvrsti dokazi dostupni su samo za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, a
ovde su navedeni isključivo u svrhu upoređivanja sa Češkom Republikom i Poljskom, koje su obe
napredni modernizatori). U periodu 2002-2006, i u Bosni i Hercegovini, a i u Srbiji, više radnih mesta je
uništavano nego što je otvarano. Do 2007. i 2008. godine, u obe zemlje nastupio je obrnuti trend, ali
globalna kriza koja ih je zahvatila krajem 2008. ponovo ga je preokrenula. Nasuprot tome, Češka
Republika i Poljska bile su u prilici da više godina uživaju u pozitivnom trendu otvaranja radnih mesta,
čak iako nisu bile pošteđene problema vezanih za zapošljavanje koje je kriza donela sa sobom.26
26
Bitno je naglasiti da su ove procene podložne uticaju kvaliteta podataka pošto podaci mogu da prikažu uvećani
broj kreiranih poslova.
29
Izvor: Svetska banka (2013)
Napomena: Analizom je obuhvaćen kompletan uzorak zapažanja za svaku zemlju (za ove zemlje važe slični obrasci
kada se težište stavlja na ograničeniji uzorak za koji su dostupne informacije s panel rasprava). videti Svetska banka
2013.
PLAN OŽIVLJAVANJA NAPORA USMERENIH KA OTVARANJU RADNIH MESTA
Šta zemlje mogu da urade kako bi obezbedile da rast bude pretvoren u nova radna mesta?
Treba preduzeti korake da bi se firme podstakle da otvaraju nova radna mesta, kao i da bi se
uklonili činioci koji smanjuju učešće na tržištu rada i mogućnost zapošljavanja radnika. Ovi činioci
variraju u zavisnosti od demografske grupe. U krajnjoj liniji, oni zavise od stručnih sposobnosti i
mobilnosti potencijalnih radnika, kao i od stimulacija za zapošljavanje i prepreka koje ga onemogućavaju.
Određena ograničenja mogu naročito da pogode etničke manjine, žene, te mlade ili starije radnike.
Različiti demografski profili zemalja JIE6 pomoći će da se oblikuje tačan sadržaj promena koje je u
svakoj od njih potrebno sprovesti (Okvir 4).
13.6
9.2 8.9 7.3 8.4
12.8 15.4
7.2
-9.7 -9.6 -10.1 -9.0 -11.0
-6.2 -6.2
-12.8
3.8
-0.3 -1.2 -1.7 -2.5
6.7 9.2
-5.6
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Bosna i Hercegovina
Stvoreno Uništeno Neto stvoreni poslovi
6.4 6.9 9.8
7.6 8.4 9.5 9.7
6.3
-9.4 -11.1 -10.0 -10.3 -9.6
-8.3 -7.6 -7.5
-3.0 -4.3
-0.2 -2.7
-1.2
1.2 2.1
-1.2
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Srbija
Stvoreno Uništeno Neto stvoreni poslovi
4.8
18.2
6.7 9.5
6.4 4.5 5.5
-0.9
-5.8
-11.7
-6.6 -3.5 -3.0
-6.1
3.8
12.4
-5.0
2.9 2.9 1.4
-0.6
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Češka R.
Stvoreno Uništeno Neto stvoreni poslovi
3.3
6.0 4.5
0.4
4.1 4.9
5.7 4.7
4.0
-5.6
-8.5
-2.7 -0.2 -2.0 -2.2 -2.3 -3.2
-3.9 -2.3 -2.5
1.8 0.2
2.1 2.8 3.4
1.5 0.1
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Poljska
Stvoreno Uništeno Neto stvoreni poslovi
Slika 51: Otvaranje neto novih radnih mesta, odabrane zemlje JIE6 i EU11, 2002–2009.
30
Okvir 4: Demografski trendovi i plan otvaranja radnih mesta u JIE6
Dok su za neke zemlje JIE6 demografske prognoze u narednih nekoliko decenija povoljne, u drugima će
demografski faktori otežati otvaranje radnih mesta (Slika B4.1). U Bosni i Hercegovini i Srbiji očekuje se
smanjenje radno sposobnog stanovništva; u drugim zemljama, pre svega u Albaniji i na Kosovu, doći će
do njegovog povećanja. I dok će u svim zemljama udeo radnika starosti 55-65 godina u radnoj snazi
porasti, u BJR Makedoniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini ta grupa biće znatno brojnija od mladih (15–25).
To ukazuje na činjenicu da, iako sve zemlje treba da počnu da procenjuju implikacije koje sve starije
stanovništvo ima na prognoze vezane za tržište rada, u nekima od njih više nego u drugim zemljama
glavni prioritet treba da budu mere kojima se obezbeđuje da starija lica ostanu radno aktivna i da stalno
usavršavaju svoje stručne sposobnosti. Isto tako, iako sve zemlje treba da obezbede da mladi ljudi koji se
pojave na tržištu rada mogu da pronađu put ka razvijanju odgovarajućih sposobnosti i ostvarivanju
produktivnosti, ovo će biti naročito važan prioritet u zemljama s pretežno mlađim stanovništvom, u
kojima će ostvarivanje rasta u značajnoj meri zavisiti od produktivnosti ovih radnika.
Slika B4.1: Sastav radno sposobnog stanovništva, JIE6, 2030–11 (u procentima)
Izvor: Proračuni Svetske banke bazirani na demografskim projekcijama UN, 2013.
PRUŽANJE PODRŠKE PREDUZETNIŠTVU I UKLANJANJE PREPREKA OTVARANJU RADNIH MESTA
Otvaranje neto novih radnih mesta u zemljama EU11 standardno predvodi mala grupa firmi (oko
20 odsto njih) koje se razvijaju brže od ostalih. Dok koncentracija po sektorima ovih kreatora radnih
mesta varira od zemlje do zemlje, tamo gde regulatorno okruženje nije previše komplikovano i gde je u
manjoj meri prisutna korupcija, firme se brže razvijaju, ostvarujući značajna poboljšanja na planu
zapošljavanja i profitabilnosti. Veća konkurencija, dostupnost visokokvalitetne infrastrukture i efikasnost
sudova takođe su povezani sa boljim rezultatima. Izgleda da se taj obrazac održava u zemljama JIE6 za
koje postoje dokazi. U Bosni i Hercegovini, na primer, u periodu 2006-2009, mala grupa od nekih 17
procenata firmi sa godišnjim rastom od preko 20 odsto otvorila je 70 odsto neto novih radnih mesta.
Najveći deo njih bile su građevinske firme. U Srbiji, sličan broj firmi sa rastom od preko 20 odsto otvorile
su 67 odsto neto novih radnih mesta u toku te dve godine.
Međutim, dok su u zemljama EU11 najbrže rastući kreatori radnih mesta mlade firme, to nije uvek
slučaj u zemljama JIE6. jedno od objašnjenja je da će nove firme na tržištu manje biti u stanju da
mobilišu resurse kao što je finansijski kapital radi finansiranja rasta ili da će možda morati da se nose sa
faktorima koji destimulišu rast, bar kada je reč o formalnoj radnoj snazi. Jaz između stopa rasta
-4.2
-0.9
2.8 3.9
10.0
-0.9 -0.9
-4.2 -2.6
-12.7
6.3
1.8 3.3
-0.2 -0.5
-14-12-10
-8-6-4-202468
101214
BIH SRB MKD MNE ALB
Razlika između broja stanovnika radnog uzrasta 2030. i 2011. godine (15+)
Razlika između stanovništva radnog uzrasta (55-64) i (15-24), 2011. godine
razlika između stanovništva radnog uzrasta (55-64) i (15-24), 2030. godine
31
zapošljavanja u novim i starijim firmama manji je nego u zemljama EU11.27
Oni isti činioci koji utiču da
mlađe firme – koje su potencijalno nosioci inovacija i novih tehnologija – teže ostvaruju rast kako bi
izašle na tržište možda je, kao i drugde, doprineo da te firme budu više ugrožene posle krize.28
Osnovni propisi možda obeshrabruju pojavu novih firmi. Zaista, samo mali procenat onih koji kažu
da žele da započnu novi posao („prikriveni preduzetnici“) i uradi nešto u tom pravcu. Iako više od dve
trećine onih koji pokušaju da započnu posao uspeju, osim na Kosovu gde ovo važi za manje od 40
procenata onih koji probaju (Slika 52). Interesantno je da je razlika između broja onih koji bi želeli i koji
zaista započnu posao ista u ovom regionu kao u EU11, iako postoje određene razlike po pojedinačnim
zemljama (Slika 53).
Izvor: Baza podataka LITS 2010; procene stručnjaka
Svetske banke Izvor: Baza podataka LITS 2010; procene stručnjaka
Svetske banke
Zemlje JIE6 imaju najniži stepen latentnog preduzetništva u regionu ECA.29
Samo 19 odsto lica
starosti 18–64 izjašnjava se da su spremni da pokrenu sopstveni posao, u odnosu na 21 odsto u zemljama
EU11 i 22 odsto u četiri zapadnoevropske zemlje za koje su dostupni uporedivi podaci. Na individualnom
nivou, nekoliko karakteristika, kao što su iskustvo stečeno u privatnom sektoru i aktivno članstvo u
organizacijama (kad je reč o ispitanicima), povezano je s izraženom željom da se postane preduzetnik. Još
uvek relativno visoka pretežnost zapošljavanja u javnom sektoru u nekim zemljama (Okvir 5) može da
bude objašnjenje za nisku stopu latentnog preduzetništva.
27
Prema istraživanjima BEEPS, u periodu 2004–2007, u zemljama JIE6 godišnji rast zapošljavanja u firmama koje
su osnovane posle 2003. iznosio je 9,7, u odnosu na 7,3 koliko je iznosio u firmama koje su formirane pre 2003; u
zemljama EU10 te stope iznosile su 11,1 u odnosu na 3,9. 28
Detaljni dokazi o negativnom uticaju krize na mlađe firme dostupni su za druge delove regiona ECA, ali ne i za
zemlje JIE6. 29
U regionu u celini već su prisutne znatno niže stope latentnog preduzetništva nego što je to slučaj u ostalim
delovima sveta.
11.6
20.2
40.5
22.4 27.8
39.2 38.4
67.4 66.5 69.1 72.8 73.3
0
10
20
30
40
50
60
70
80
KOS BIH SRB MNE MKD ALB
% radne snage (18-64)
% onih koji su pokušali da pokrenu preduzeće
14.4 14.0 14.8
20.8 23.0
32.5
2.9
6.2
12.8 10.1
12.6 15.3
0
5
10
15
20
25
30
35
KOS BIH SRB MNE MKD ALB
% radne snage (18-64) % zaposlenih sa platom
Slika 52: Koraci ka pokretanju posla (1990 –
2010) i zaista pokrenut posao (u procentima)
Slika 53: Latentno u poređenju sa pravim
preduzetništvom u JIE6, 2010 (u procentima)
32
Saznanja do kojih se došlo ukazuju da (a) postoji relativno visok udeo domaćih preduzetnika
kojima polazi za rukom da stvore uspešna nova preduzeća, ali (b) ta preduzeća ne obezbeđuju
dovoljno novih radnih mesta da bi uticali na smanjenje nezaposlenosti. Iako su neke od reformi koje
su već sprovedene možda dovele do stvaranja ambijenta koji je u relativnoj meri povoljan za osnivanje
novih preduzeća, možda će biti potrebno da se učini više kako bi se uklonila ograničenja koja sprečavaju
njihov rast. Možda bi trebalo ispitati i obrazovni sistem da bi se utvrdilo da li doprinosi razvoju novih
sposobnosti koje mogu da podrže preduzetništvo, odnosno koje inovativna preduzeća mogu da zahtevaju
(kao što je navedeno niže u tekstu). Konačno, treba se pozabaviti i očekivanjima u vezi sa relativnom
ulogom javnog i privatnog sektora u obezbeđenju poslova.
INKLUZIVNIJA TRŽIŠTA RADA, NISKO UČEŠĆE I MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA
Uklanjanje nastalog jaza po pitanju stručnih sposobnosti
Prema podacima iz preduzeća, iako u zemljama JIE6 stručne sposobnosti ne predstavljaju
najozbiljnije ograničenje za poslovanje, njihov značaj je bio veliki pre izbijanja krize (Slika 54). Na
Kosovu i u Albaniji, problem je uočljiviji; više od 70 odsto tamošnjih preduzeća smatra da nedostatak
stručnih sposobnosti predstavlja ograničenje. U svim zemljama izuzev Crne Gore i Kosova, udeo
preduzeća koja ne smatraju da stručne sposobnosti predstavljaju problem smanjio se u periodu između
2005. i 2008 (Slika 54). To je možda znak da zemlje JIE6 počinju da uočavaju promene u tražnji za
stručnim sposobnostima, a naročito sve veću tražnju za sposobnostima aktuelnim u „novoj ekonomiji”
(kao što su sposobnost da se analiziraju podaci i informacije, da se kreativno razmišlja i komunicira sa
drugima, te druge sposobnosti održavanja međuljudskih odnosa), čiji su zemlje EU11 već svedoci. Pošto
Okvir 5: Latentno preduzetništvo u Srbiji
Slika B5.1: Sektor u kome bi ispitanici želeli da
rade
Izvor: ARS s posebnim modulom
Napomena: Odgovori su dati na pitanje, „Ako biste
morali da napustite ovaj posao radi nekog drugog, u kom
biste sektoru želeli da radite?”
U aprilu 2012, Anketi o radnoj snazi u Srbiji
(ARS) dodat je poseban modul kako bi se
istražili stavovi i zapažanja zaposlenih radnika
(slika B5.1). Većina ispitanika je izjavila da bi
izrazito želeli da rade u javnom sektoru. Među
anketiranim radnicima, 61 odsto njih bili su za
ovu opciju, dok je samo 10 odsto njih odabralo
samozapošljavanje a 8 odsto njih privatna
preduzeća. Više od 30 odsto ispitanika bili su
radnici formalno zaposleni u privatnom sektoru
koji bi, kada bi mogli da biraju drugi posao,
želeli da rade u državnom preduzeću.
Zanimljivo je da su oni koji već rade u
državnom preduzeću (36 odsto ispitanika)
smatrali da je to relativno manje atraktivna
varijanta od državne službe (naročito žene i
zaposleni u državnim preduzećima kojima
upravlja Agencija za privatizaciju i koja će,
dakle, verovatno biti ili restrukturirana, ili
likvidirana).
Ne zna 19%
Samozaposlenost 11%
Privatno preduzeće
2%
Preduzeće u javnom sektoru
65%
Bez odgovora / odbija da odgovori
3%
33
obrazovni sistemi i sistemi obuke još uvek ne mogu da se prilagode ovim promenama, jaz po pitanju
stručnih sposobnosti počinje da ograničava mogućnost zapošljavanja kako mlađih, tako i starijih radnika.
Izvor: Svetska banka 2011, „Challenges to enterprise performance in the face of the financial crisis: Eastern
Europe and Central Asia“
Analiza stručnih sposobnosti potrebnih za poslove koje drže različite grupe radnika pokazuje da se
i u zemljama JIE6 možda javlja tražnja za novim stručnim sposobnostima (Slika 55). Obrazac je u
BJR Makedoniji (jedinoj zemlji JIE6 za koju je analiza dostupna) manje izražen nego što je to slučaj u
zemljama u kojima je taj proces više odmakao, kao što je Litvanija. Izgleda da preduzeća sve više traže
zaposlenim sa veštinama koje nisu rutinske („veštine za novu ekonomiju“). Mlađe generacije lakše mogu
da dođu do ovih poslova. Kako se ovi trendovi nastavljaju, stariji će sve više biti svesni da su njihova
znanja zastarela, što postavlja pitanje kako obezbediti da i ovi ljudi mogu da nađu posao.
Slika 54: Stručne sposobnosti i obrazovanje NE predstavljaju prepreku, 2005. i 2008.
34
a. Grupa rođena posle 1974.
b. Grupa rođena pre 1955.
Litvanija
c. Grupa rođena posle 1974.
d. Grupa rođena pre 1955.
Izvor: Svetska banka 2013.
Napomena: Stručne sposobnosti aktuelne u novoj ekonomiji definišu se kao nerutinske kognitivne sposobnosti
(analitičke, potrebne za analiziranje informacija, kreativno razmišljanje i tumačenje informacija drugima; i
međuljudske, potrebne za uspostavljanje i održavanje ličnih odnosa, kao i upućivanje, usmeravanje i motivisanje
podređenih i obuku drugih). Rutinske kognitivne sposobnosti su one koje su potrebne za ponavljanje istih zadataka,
za tačnost i preciznost, kao i prelaz sa strukturisanog na nestrukturisani posao. Manuelne sposobnosti su one koje su
potrebne za obavljanje rutinskih zadataka, kao što je kontrola mašina i procesa, kao i nerutinskih zadataka, kao što je
upravljanje vozilima.
Fundamentalnije pitanje je stanje obrazovnih sistema u JIE regionu. PISA test čitanja pruža
otrežnjavajuće dokaze da sadašnji sistemi kod potencijalnih novih učesnika na tržištu rada možda ne
razvijaju čak ni osnovne sposobnosti (Slika 56). Izgleda da je u Srbiji 33 odsto petnaestogodišnjaka
funkcionalno nepismeno (nisu u stanju da pronađu informacije u običnom tekstu ili da jednostavno
povežu informacije iz teksta sa svakodnevnim iskustvom), dok u Crnoj Gori taj procenat iznosi 50 odsto,
a u Albaniji 57 odsto. Ovo se može uporediti sa 24 odsto u zemljama EU11, odnosno 19 odsto u
30
40
50
60
70
2007 2008 2009 2010 2011
Sre
dn
ja v
red
no
st p
erc
en
tila
iz r
asp
ore
dad
p
erc
en
tila
20
07
. go
d
BJR Makedonija, kohorta lica rodjena posle 1974
Nove ekonomske veštine Rutinske veštine
Manuelne veštine
30
35
40
45
50
55
60
2007 2008 2009 2010 2011
Sre
dn
ja v
red
no
st p
erc
en
tila
iz
rasp
ore
dad
pe
rce
nti
la 2
00
2. g
od
BJR Makedonija, kohorta lica rodjena pre 1955
Nove ekonomske veštine Rutinske veštineManuelne veštine
30
50
70
90
Sre
dn
ja v
red
no
st p
erc
en
tila
iz
rasp
ore
dad
pe
rce
nti
la 2
00
7. g
od
Litvanija, kohorta lica rodjena posle 1974
Nove ekonomske veštineRutinske veštineManuelne veštine
30
40
50
60
70
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Sre
dn
ja v
red
no
st p
erc
en
tila
iz
rasp
ore
dad
pe
rce
nti
la 2
00
2. g
od
Litvanija, kohorta lica rodjena pre 1955
Nove ekonomske veštine Rutinske veštine
Manuelne veštine
Slika 55: Stručne sposobnosti po grupama zaposlenih, BJR Makedonija i Litvanija
35
zemljama EU15. Funkcionalna nepismenost zabeležena u Albaniji je među najvišim u svetu, dok 11 odsto
petnaestogodišnjaka Albanaca postiže tako loše rezultate da ih PISA uopšte ne evidentira (kad su u
pitanju tako loši rezultati, prosek u zemljama EU11 manji je od 2 odsto).
Izvor: PISA 2009; procene stručnjaka Svetske banke
Unapređenje mogućnosti zapošljavanja iziskivaće kvalitetnije obrazovanje i bavljenje ograničenjima
s kojima se grupe u nepovoljnom položaju suočavaju. Biće potrebno i da se obezbedi da mlade generacije
stiču sposobnosti koje se na novim radnim mestima traže (npr. analitičke sposobnosti za rešavanje
problema, a ne samo da uče činjenice). S obzirom da radna snaga postaje sve starija, zemlje JIE6 treba da
uspostave sistem trajnog obrazovanja odraslih, kao i mehanizme za njegovu koordinaciju i propise
neophodne za njegovu realizaciju.
Upravljanje internom i međunarodnom mobilnošću
Interna, a i međunarodna mobilnost, može da stimuliše rast i otvaranje novih radnih mesta
stvaranjem mogućnosti za objedinjavanje privrednih aktivnosti i bolje usklađivanje radnih mesta i
radnika (Svetska banka 2012b). Interna mobilnost može da bude i pokretač strukturnih transformacija,
kako kad je reč o prelasku s poljoprivrede na proizvodnju i usluge, tako i kad je reč o podsticanju veza
između vodećih i zaostalih područja, putem doznaka ili ulaganja na lokalnom nivou.30
Međunarodna
mobilnost povezana je s onom na nacionalnom nivou; na primer, dokazi novijeg datuma iz Albanije
ukazuju da iseljenici možda obezbeđuju sredstva i podršku onima koji su ostali u zemlji kako bi se
preselili na prosperitetnija područja (Çaro et al. 2013).
Albanija, Bosna i Hercegovina i BJR Makedonija nalaze se u samom vrhu zemalja u svetu po broju
emigranata, pri čemu se Albanija nalazi među prvih 10 zemalja (Svetska banka 2011). Migratorni
tokovi razlikuju se u zavisnosti od zemlje JIE6 o kojoj je reč. Više od polovine iseljenika iz Albanije i
Srbije su niskokvalifikovana lica (u odnosu na jednu trećinu u regionu kao celini, OECD 2012),31
dok 29
30
Jedan od aspekata interne mobilnosti koji je izgleda u ovom trenutku naročito bitan je da ona može da utiče na
način na koji se privreda prilagođava negativnim regionalnim potresima. U velikom delu Evrope, izgleda da do njih
često dolazi kroz smanjenje učešća u radnoj snazi ili dugotrajnu nezaposlenost (Izveštaj Svetske banke o svetskom
razvoju za 2012). Nasuprot tome, u jednoj izuzetno mobilnoj zemlji kao što su SAD, mobilnost radne snage
omogućava prilagođavanje kako kad je reč o stopi nezaposlenosti, tako i kad je reč o realnim zaradama. 31
Ovo je možda bio obrazac koji se sam od sebe učvrstio pošto postoje izvesni dokazi da su u slučaju Albanije
iseljenici možda obezbeđivali stimulacije za studente kako bi prekinuli školovanje i iselili se u inostranstvo radi
poslova za niskokvalifikovana lica koji su bolje plaćeni (Svetska banka 2010).
Slika 56: Funkcionalno nepismeni petnaestogodišnjaci, JIE6 (u
procentima)
36
odsto iseljenika iz BJR Makedonije poseduje tercijarno obrazovanje, kao i 24 odsto iseljenika iz Bosne i
Hercegovine (Svetska banka 2011).
Visok stepen imigracije objašnjava zašto doznake u proseku učestvuju sa 10 odsto u BDP-u u
zemljama JIE6, u odnosu na 2 odsto u zemljama EU11. Udeo doznaka se kreće od 4 odsto u BJR
Makedoniji do 17 odsto na Kosovu (2010; Izveštaj Svetske banke o svetskom razvoju za 2013).32
Pošto se
doznakama uglavnom podstiče potrošnja a ne ulaganja, izazov koji se sada nameće kreatorima politike je
da razrade podsticaje za produktivnije ulaganje doznaka i čvršće veze sa dijasporom.
Čvršće veze između dijaspore i lokalne privrede mogle bi da dovedu i do stvaranja više cirkularnih
obrazaca migracije kojima bi se prednost dala lokalnoj privredi i mogućnosti zapošljavanja.
Ispitivanje koje je nedavno sprovedeno među iseljenicima koji se vraćaju u Albaniju, na primer, utvrdilo
je da iskustvo vezano za migraciju doprinosi unapređenju uzlazne mobilnosti radne snage (Carletto i Kilic
2011). Sem toga, u onoj meri u kojoj visok stepen mobilnosti studenata na tercijarnom nivou obrazovanja
(Okvir 6) vodi njihovom sticanju stručnih sposobnosti i informacija u inostranstvu, kao i njihovom
povratku u zemlju, migracija studenata pruža potencijal za značajno povećanje šansi za ostvarivanje rasta.
Javnom politikom može da se olakša povratak u domovinu, na primer, tako što će se olakšati zadržavanje
prava na socijalnu pomoć, kupovina imovine i pokretanje posla.
32
Značaj tih tokova naglašen je činjenicom da je najmanje jedna trećina domaćinstava u Srbiji, na Kosovu, kao i u
Bosni i Hercegovini, izjavila da ih je, u toku prve dve godine u kojima su se posledice globalne krize osetile, najviše
pogodio slabiji priliv doznaka.
37
Interna mobilnost u zemljama JIE6 manja je i od one u zemljama EU11, a i od one u zemljama
EU15. Izuzetak je Albanija, gde je sve do 1990. interna mobilnost suzbijana, tako da sad izgleda da se
gotovo četvrtina odrasle populacije preselila na neko drugo mesto u poslednjih 20 godina. Mada je ranije
mobilnost u JIE6 bila mala, veliki procenat ispitanika je 2010. godine izjavio da je spreman da migrira,
kako u samoj zemlji, tako i u inostranstvo (potonji pokazatelj naročito je visok u BJR Makedoniji, Slika
57). Da li se ove namere i realizuju verovatno zavisi od stepena u kome se uklanjaju prepreke koje
onemogućavaju internu mobilnost, kao što su krutost faktorskih tržišta (naročito u stambenoj oblasti33
),
prenosivost socijalne pomoći i druge regionalne politike, te postojanje informacija i mreža koje bi mogle
33
U svim zemljama JIE6 izuzev Crne Gore, više od 90 odsto kuća i stanova je u vlasništvu, što je veoma visok udeo
(LITS). Posedovanje kuće ili stana, u kombinaciji s plitkim tržištem kuća i stanova za iznajmljivanje (naročito kad je
reč o iznajmljivanju „zvaničnim putem“, u kontekstu u kome je zbog potrebe prijavljivanja iznajmljivanje
nezvaničnim putem privlačnija varijanta) i ograničenom dostupnošću stambenih hipoteka, verovatno će značajno
ograničiti mobilnost.
Okvir 6: Mobilnost studenata na tercijarnom nivou obrazovanja
JIE6 beleži najveću mobilnost studenata na tercijarnom nivou obrazovanja u Evropi. EU je kao cilj
postavila da do 2020. godine „najmanje 20 odsto diplomiranih studenata treba da provedu određeno
vreme u inostranstvu na studijama ili obuci (radnoj praksi) vezanim za njihovo visokoškolsko
obrazovanje, u vrednosti od najmanje 15 ECTS kredita, odnosno u trajanju od najmanje tri meseca.” Za
sada mobilnost u svrhu tercijarnog obrazovanja u Zapadnoj Evropi iznosi samo 2,3 odsto upisanih
studenata (UNESCO 2010, za
diplomirane studente nisu dostupni
nikakvi podaci).
Slika B6.1: Broj mladih koji studiraju u inostranstvu, 2010
(procenat ukupno upisanih na tercijarni nivo obrazovanja)
Izvor: Zavod za statistiku UNESCO (2013); procene stručnjaka
Svetske banke
Sa druge strane, mobilnost studenata u
JIE6 znatno je veća i u proseku iznosi
12,2 odsto, s tim što su prisutne
konstantne varijacije među zemljama.
Na dnu te lestvice, svega 5 odsto
studenata iz Srbije upisani su na
tercijarni nivo obrazovanja u
inostranstvu (isto kao i kad je reč o
zemljama EU11). Albanija je već
dostigla evropski standard za 2020.
pošto njen udeo u mobilnosti studenata
iznosi 19,5 odsto, dok je Crna Gora
vrlo blizu s udelom od 16,5 odsto.
Udeo Makedonije iznosi 8,5 odsto, a
Bosne i Hercegovine 11,8 odsto.
Može se smatrati da je tako velika mobilnost pozitivan znak. Na nivou Evrope, mobilnost studenata
podstiče se kako bi se stimulisao razvoj inkluzivnijih društava, a i zbog prednosti koje nudi kako onima
koji su u pokretu, tako i onima koji ostaju u zemlji kao što su veće samopouzdanje, prilagodljivost i
sposobnost za timski rad. Štaviše, ustanovljeno je da studenti migranti imaju razvijeniji osećaj za
inicijativu i preduzetničke veštine.a
a(Evropska komisija, 2011, „Mid term review of the Lifelong Learning Programme“, COM(2011) 413).
38
da olakšaju zapošljavanje odgovarajućih radnika na odgovarajućim radnim mestima. Politika urbanizacije
bi takođe mogla značajno da utiče na troškove i prednosti interne migracije.
Izvor: LITS (2010); procene stručnjaka Svetske banke
Uklanjanje faktora koji destimulišu zapošljavanje34
Kreatori politike u JIE6 veoma su zabrinuti da bi nisko učešće na tržištu rada moglo biti posledica
destimulišućih faktora vezanih za socijalne programe. Izuzev Albanije i Bosne i Hercegovine, koje se
usredsređuju na reforme prve generacije (bolja usmerenost zaštitnih mreža i bolje upravljanje njima),
zemlje u regionu počinju da se bave pitanjem mogućnosti zapošljavanja i zavisnosti od socijalne zaštite u
okviru reformi socijalne pomoći. Niz studija trenutno razmatra način na koji bi model socijalnih naknada
mogao da bude u interakciji s preprekama za mogućnost zapošljavanja i učešće, dovodeći do zavisnosti
(Svetska banka 2013e).
S obzirom na ograničen obuhvat i smanjenu velikodušnost sigurnosnih mreža u JIE6, one
verovatno ne predstavljaju glavni faktor u sadašnjem visokom stepenu neaktivnosti na tržištu rada,
ali neka svojstva modela mogu da dovedu do dugoročne zavisnosti kod određenih grupa, naročito ako se
obuhvat i velikodušnost tog sistema prošire a da se pri tome ne promeni sam model programa. Danas,
iako bi polovina korisnika programa zaštitnih mreža mogla da radi (radno su sposobni, ne obrazuju se i ne
pohađaju obuku, nisu invalidi), samo mali procenat njih (2 odsto u Crnoj Gori, 11 odsto u Srbiji) zaista i
prima te naknade i stoga je izložen destimulišućim faktorima.35
Drugačiju vrstu destimulišućeg efekta
mogla bi da proizvedu svojstva modela kojima se predviđa da radnici dobijaju razliku između visine
njihovih primanja i datog praga, pošto će se svaki dodatni prihod koji bi mogli da ostvare oduzimati od
visine tog transfera. Pošto se naknade dobijaju za primanja koja su niža od minimalne zarade, mnogi
verovatno neće biti pogođeni ovim destimulišućim efektom. Možda je značajnije to što ispunjavanje
uslova za dobijanje socijalne pomoći automatski vodi ka sticanju prava i na ostale naknade, čime bi se
faktori koji destimulišu zapošljavanje uvećali.
34
Analiza socijalne pomoći i oporezivanja rada u ovom delu u velikoj meri se oslanja na Svetska banka 2013e,
mestimično i doslovno prenoseći taj izveštaj. 35
Izgleda da na nisku stopa učešća korisnika u velikoj meri utiče njihov profil, pri čemu izrazito preovlađuje nizak
stepen kvalifikacija, naročito među mladima koji ne pohađaju školu.
Slika 57: Interna mobilnost i namera da se migrira (u procentima)
39
Iako destimulišući faktori ne moraju da predstavljaju veliki problem, pozitivni podsticaji za rad bi
možda morali da se ojačaju. U većini zemalja JIE6, u model socijalne pomoći ugrađeni su nekakvi
uslovi kad je u pitanju rad. Na Kosovu, na primer, korisnici pomoći moraju da učestvuju u programima
javnih radova; u BJR Makedoniji, korisnici koji bi mogli da rade moraju da dokažu da ulažu napore da
pronađu posao, a postoje i određene odredbe kojima se licima olakšava prelazak sa socijalne pomoći na
posao. Ispunjavanje uslova da posao mora da se „aktivno traži“, međutim, može da se svede samo na neke
postupke, kao što je prijavljivanje u službi za zapošljavanje, što nije ništa drugo do puka formalnost.
Sa stanovišta politike, socijalna pomoć bi mogla da bude bolje kreirana kad bi se izostavili neki
izvori prihoda od rada pri utvrđivanju da li neko ispunjava date uslove.36
Sem toga, s obzirom da
sankcionisanjem nekih oblika vlasništva nad imovinom, kriterijumi za ispunjavanje uslova za primanje
socijalne pomoći mogu da dovedu do nastanka faktora koji destimulišu zaradu, štednju i sticanje imovine,
možda bi bilo korisno da se ovi kriterijumi revidiraju. Institucionalne reforme usmerene ka boljem
povezivanju posla koji obavljaju službe za zapošljavanje i centri za socijalni rad, kao i povećanje
kapaciteta i finansiranja programa službi za zapošljavanje da bi se u velikom obimu obezbedile mere za
aktiviranje ljudi takođe bi bili od ključnog značaja u omogućavanju razvoja inkluzivnih tržišta rada.
Iako model socijalne pomoći verovatno neće predstavljati značajnu prepreku u aktiviranju
korisnika, visoki porezi na rad, naročito u slučaju radnika sa niskim primanjima, mogu da dovedu
do nastanka značajnih faktora koji destimulišu zapošljavanje. S izuzetkom BJR Makedonije, sve
zemlje JIE6 imaju „poreske klinove“ rada (koji se definišu kao zbir troškova doprinosa za socijalno
osiguranje koji idu na teret poslodavca i zaposlenih i poreza na lični dohodak zaposlenih, izražen kao
udeo u ukupnim troškovima rada) koji su viši od proseka OECD-a. U Srbiji, na primer, najniža osnovica
za obračun doprinosa za socijalno osiguranje iznosi 35 odsto od prosečne plate, tako da su poslovi sa
nepunim radnim vremenom i loše plaćeni poslovi, za koje zaposleni prima bruto mesečnu platu koja je
ispod datog praga, izloženi nesrazmernom poreskom opterećenju. Slično donje ograničenje poreske
osnovice postoji i u BJR Makedoniji. Ovo će verovatno dovesti do pojave snažnih destimulišućih faktora
kad je u pitanju prihvatanje ovih poslova od strane radnika, bar kad je reč o formalnom sektoru.
Revidiranjem oporezivanja rada formalna radna mesta bi mogla da postanu još konkurentnija,
čime bi se stvorili podsticaji za proširenje poreske osnovice i to poreske osnovice koja će se
verovatno smanjivati kako stanovništvo bude sve starije. Nekoliko zemalja članica OECD-a i EU
preduzele su korake u pravcu poreskih kredita „na radnom mestu“, naime, olakšica kojima se smanjuje
poresko opterećenje na neke grupe, kao i broj podnosilaca zahteva za dobijanje naknade za nezaposlene.
Trebalo bi razmotriti i mogućnost finansiranja socijalne pomoći putem opšteg oporezivanja, a ne
oporezivanjem rada, u duhu reformi koje je u protekloj dekadi sprovela Poljska (Svetska banka 2013c).
Dok destimulišući faktori o kojima je bilo reči pogađaju sve zaposlene, nekoliko grupa suočava se s
posebnim preprekama na tržištu rada. Takve prepreke obuhvataju niz faktora, počev od dostupnosti
informacija, mreža i produktivnih podataka, do fleksibilnih oblika zapošljavanja i odgovarajućeg radnog
okruženja, obezbeđivanja brige o deci i starima i socijalnih normi. Zemlje JIE6 u celini, na primer,
rangiraju se mnogo bolje od referentnih zemalja u EU15 kad je reč o pokazateljima kojima se meri značaj
mreže i veza u dolaženju do dobrih poslova u državnoj upravi ili privatnom sektoru.
36
Slične mere mogle bi da se primene u slučaju naknade za nezaposlene, čija se isplata standardno obustavlja kada
se nezaposleno lice zaposli; korisnici ne bi prihvatali poslove koji su manje plaćeni nego što iznosi naknada za
nezaposlene, čime se pojačala pristrasnost koju poreski sistem stvara na štetu loše plaćenih formalnih poslova ili
poslova sa nepunim radnim vremenom.
40
Zbog ovih prepreka, dostupnost radnih mesta u velikoj meri zavisi od pola, obrazovanja roditelja i
pripadnosti većini (Svetska banka 2013b), što su sve pokazatelji neravnopravnih šansi pošto ona ne
zavisi od napora koje pojedini radnici ulažu, ni njihovih sposobnosti. Kod muškaraca i žena koji pripadaju
manjinama stopa zapošljavanja je znatno niža nego kod stanovništva uopšte. Na primer, dok je 40 odsto
Romkinja u sastavu radne snage u Srbiji, samo 9 odsto njih radi37
— što je mnogo veći jaz, nego u slučaju
žena koje pripadaju većinskom stanovništvu. To ukazuje na činjenicu da u dolaženju do radnih mesta
postoje značajne prepreke. Sem toga, nepostojanje sistema javnog obezbeđivanja ovih usluga još više
pojačava uporna kulturološka očekivanja da žene obavljaju kućne poslove i brinu o deci, invalidima ili
starima. U Srbiji i BJR Makedoniji, na primer, žene dnevno provedu bar tri sata više obavljajući kućne
poslove, dok muškarci provedu gotovo dva sata više na plaćenim poslovima. Nadalje, čak i kada se ove
grupe pojave na tržištu rada, postoje razlike u zaradama (razlike bazirane na polu se procenjuju na 19
odsto u Albaniji, 18 odsto u BJR Makedoniji, 16 odsto u Crnoj Gori i 11 odsto u Srbiji). Na kraju, stariji
radnici verovatno neće naći novu priliku da se zaposle.
Neke od pomenutih mera, kao što su podsticaji za fleksibilnije oblike zapošljavanja (sa nepunim
radnim vremenom) ili stvaranje mogućnosti za usavršavanje sposobnosti i doživotno učenje,
verovatno će doprineti uklanjanju prepreka s kojima se ove grupe suočavaju. Ostale posebne mere
mogle bi da obuhvate proširivanje sistema obezbeđivanja kvalitetne brige o deci i starima (naročito u
svetlu činjenice da je stanovništvo sve starije) po pristupačnim cenama. Konačno, dugoročnije mere treba
da se pozabave socijalnim normama i ponašanjem koji dovode do isključivanja pojedinih grupa, naročito
u skladu s onim što je propisano obrazovnim i pravnim sistemom, kao i saradnjom sa medijima kako bi se
promenili stereotipi.
Zaključci
Dok je rad na obezbeđenju uslova za ekonomski oporavak i stvaranju atmosfere za reforme kao
pre krize ostaje ključno, širok spektar intervencija i na strani ponude i tražnje za radnom snagom
biće potreban da bi se oživeo proces otvaranja radnih mesta u ovom regionu. To će zahtevati mere
na strani tražnje koje se odnose na reformu poslovnog okruženja koje neće ometati otvaranje novih
preduzeća i razvoj preduzetništva, naročito zato što mogućnosti za rad u javnom sektoru opadaju. Na
strani ponude, omogućavanje radne snage da lakše dođe do posla će zahtevati garantovanje njihovih
veština, uklanjanje destimulišućih faktora za rad, i bolje upravljanje internom i međunarodnom
mobilnošću.
Nastavak ulaganja u sakupljanje i publikovanje podataka o tržištu rada je takođe važan prioritet. Kao što
je pokazano u ovom delu izveštaja, pokrivenost različitih aspekata tržišta rada se dosta razlikuje po
zemljama i pristup mikro podacima nije dozvoljen istraživačima. Rešavanje ovih nedostataka oko
raspoloživih podataka biće ključno za poboljšavanje oblikovanja programa i politika.
37
Svetska banka, ECA (2010): „Uključivanje Roma: Dokument ekonomske politike o mogućnostima za ekonomije
Bugarske, Češke, Rumunije i Srbije (Roma Inclusion: An Economic Opportunity for Bulgaria, Czech Republic,
Romania and Serbia Policy Note)“
41
LITERATURA
Beine, Michel, Frédéric Docquier, and Hillel Rapoport (2006) Measuring International Skilled
Migration: New Estimates Controlling for Age of Entry, World Bank Research Report
Carletto, G. and T. Kilic (2011), Moving Up the Ladder? The Impact of Migration Experience on
Occupational Mobility in Albania, Journal of Development Studies, 47, pp. 846-869.
ErkaÇaro, Ajay Bailey and Leo J. G. Van Wissen (2013), Exploring Links between Internal and
International Migration in Albania: a View from Internal Migrants, Population, Space and Place,
forthcoming.
Hazans, M. (2011), Informal Workers across Europe: Evidence from 30 European Countries.
Background paper for: In from the Shadow: Integrating Europe’s Informal Labor.Policy Research
Working Paper 5912, World Bank, Washington, DC.
IMF, (2013), World Economic Outlook, International Monetary Fund, Washington, DC.
OECD (2012), Connecting with Emigrants: A Global Profile of Diasporas, OECD Publishing.
Richter, K. and B. Witkowski (2013), Does Growth Generate Jobs in ECA?, Mimeo, World Bank,
Washington, DC.
Walewski, M. (2011),An Attempt to Measure the Trends in Shadow Employment in Poland and the
Transition Probabilities out and into Shadow Employment Using the LFS Data Augmented by the Results
of Dedicated Survey Performed by CASE in 2007. Background paper for: In from the Shadow:
Integrating Europe’s Informal Labor. Policy Research Working Paper 5910, World Bank, Washington,
DC.
WDR (2012): World Development Report 2012: Gender Equality and Development, World Bank,
Washington, DC.
WDR (2013): World Development Report 2013: Jobs, World Bank, Washington, DC.
World Bank (2011): Migration and Remittances Factbook 2011, Second Edition, World Bank,
Washington, DC.
World Bank (2012a): In from the Shadow: Integrating Europe’s Informal Labor Market,by Packard,
Koettl and Montenegro, World Bank, Washington, DC.
World Bank (2012b): Golden Growth, Restoring the lustre of the European economic model, World
Bank, Washington, DC.
42
World Bank (2013a), ECA Employment Monitor, World Bank, Washington, DC.
World Bank (2013b): From Jobless Growth to Growing Jobs: Fostering Employment Creation in Eastern
Europe and Central Asia, Human Development Unit and Poverty Reduction and Economic Management
Unit, Europe and Central Asia Region, World Bank , Washington, DC.
World Bank (2013c), Global Economic Prospects June 2013: Looking for stable ground, World Bank,
Washington, DC.
World Bank (2013d), World Development Report: Jobs, World Bank, Washington, DC.
World Bank ( 2010) : Albania—The New Growth Agenda: A Country Economic Memorandum”).
World Bank (2013e): Western Balkans Activation and Smart Safety Nets AAA Synthesis Note, Mimeo,
World Bank, Washington, DC.
43
PRILOG: KLJUČNI POKAZATELJI
Izvor: Baza podataka Svetske banke za region ECA
Izvor: Baza podataka Svetske banke za region ECA i „Perspektive svetske ekonomije“
Napomena: Albanija, od 2010; Bosna i Hercegovina, od 2011. Preliminarne procene za Bosnu i Hercegovinu za
2012. pokazuju da je stopa nezaposlenosti kod aktivnog stanovništva starijeg od 15 godina iznosila 28 odsto, što je
više od 27,6 odsto zabeleženih u 2011. Procene za Kosovo za 2010. i 2011. nisu dostupne.
Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Eurostat
-5 0 5 10 15
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
SEE6
EU11
EU15
Procentualne promene od 2008
100
110
120
130
140
150
160
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
Albanija
Kosovo
Crna Gora
BJR Makedonija
Bosna iHercegovina
Realni indeks rasta (2002=100)
-0.5 0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
SEE6
EU11
EU15
Prognoza BDP rasta za 2013, procenat
-7.5
-5.0
-2.5
0.0
2.5
5.0
7.5
10.0
12.5
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
20
13
f2
01
4f
Kosovo
Srbija
BJR Makedonija
Albanija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Procenat
0 5 10 15 20 25 30 35 40
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
EU15
2012, procenat radne snage (starosti od 15-64)
10
15
20
25
30
35
40
45
50
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
Kosovo
BJR Makedonija
Bosna iHercegovina
Srbija
Crna Gora
Albanija
Procenat radne snage (starosti od 15-64)
Slika A. 1: Realni BDP: Promene u procentima posle najvećeg nivoa zabeleženog pre krize
Slika A. 2: Predviđen realni rast BDP-a za 2013.
Slika A. 3: Stopa nezaposlenosti
44
Slika A. 4: Kvartalna stopa nezaposlenosti među mladima
Napomena: Procene za Kosovo za 2010. i 2011. nisu dostupne.
Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Eurostat
Izvor: Baza podataka Svetske banke za region ECA
Izvor: „Perspektive svetske ekonomije“ i Ministarstvo finansija Kosova
0 10 20 30 40 50 60 70
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
EU15
2012, procenat radne snage (starosti od 15-24)
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Srbija
Crna Gora
Procenat radne snage (starosti 15-24)
-7 -6 -5 -4 -3 -2 -1 0
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
SEE6
2012, procenat BDP-a
-7.5
-5.0
-2.5
0.0
2.5
5.0
7.5
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
20
13
f
20
14
f
Bosna i Hercegovina
Albanija
BJR Makedonija
Crna Gora
Kosovo
Srbija
Procenat BDP-a
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
SEE6
EU11
EU15
2012, procenat BDP-a
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
20
13
f
20
14
f
20
15
f
Albanija
Crna Gora
Srbija
BJR Makedonija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
Procenat BDP-a
Slika A. 5: Fiskalni bilans
Slika A. 6: Javni dug
45
Izvor: Međunarodna finansijska statistika i nacionalni zavodi za statistiku
Izvor: „Perspektive svetske ekonomije“
Izvor: Baza podataka Svetske banke za region ECA
0 10 20 30 40 50 60
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
SEE6
2012, procenat BDP-a
95
100
105
110
115
120
125
130
135
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
Srbija
BJR Makedonija
Bosna iHercegovina
Realni efektivni kurs (2005=100)
-25 -20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 25
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
2012, procenti
0
25
50
75
100
125
150
175
200
225
2502
00
02
00
12
00
22
00
32
00
42
00
52
00
62
00
72
00
82
00
92
01
02
01
12
01
2
Kosovo
Albanija
Crna Gora
Srbija
Bosna i Hercegovina
BJR Makedonija
Realni rast izvoza (2006 = 100)
-25 -20 -15 -10 -5 0
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
2012, procenat BDP-a
-55-50-45-40-35-30-25-20-15-10
-50
20
00
20
02
20
04
20
06
20
08
20
10
20
12
BJR Makedonija
Bosna iHercegovinaAlbanija
Srbija
Crna Gora
Kosovo
Procenat BDP-a
Slika A. 7: Udeo izvoza u BDP-u
Slika A. 8: Realni rast izvoza
Slika A. 9: Stanje računa tekućih transakcija
46
Izvor: Pokazatelji svetskog razvoja i nacionalni zavodi za statistiku
Izvor: Pokazatelji svetskog razvoja i baza podataka Svetske banke za region ECA
Izvor: „Poslovanje“
0 5 10 15 20 25
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
2012, procenat ukupnih kredita
0
5
10
15
20
25
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
Albanija
Crna Gora
Srbija
Bosna iHercegovinaBJR Makedonija
Kosovo
Procenat ukupnih kredita
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
Crna Gora
Bosna iHercegovina
Srbija
BJR Makedonija
Albanija
Kosovo
Krediti privatnom sektoru, procenti BDP-a
0
10
20
30
40
50
60
70
80
902
00
0
20
02
20
04
20
06
20
08
20
10
20
12
Albanija
Bosna iHercegovinaBJR Makedonija
Srbija
Kosovo
Crna Gora
M2, procenti BDP-a
50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100
Albanija
Bosna i Hercegovina
Kosovo
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
SEE6
EU15
EU11
2012, Blizina graničnoj vrednosti (najbolja praksa = 100)
50
55
60
65
70
75
80
85
90
95
100
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
BJR Makedonija
Crna Gora
Srbija
Kosovo
Albanija
Bosna iHercegovina
Blizina graničnoj vrijednosti(najbolja praksa = 100)
Slika A. 10: Problematični krediti
Slika A. 11: Osnovni statistički podaci iz finansijskog sektora
Slika A. 12: Lakoća poslovanja
Bosna i Hercegovina
srBija
Kosovocrna gora
Bjr MaKedonija
alBanija
Jugoistočna Evropa Redovni ekonomski izveštaj
18. juni 2013.
Br. 4
od dvostruke recesije do slabog oporavka
svetsKa BanKaregion evrope i centralne azije
jugoistočna evropa redovni ekonom
ski izveštaj Br. 4 18. juni 2013. evropa i centralna a
zija odeljenje za sm
anjenje siromaštva i ekonom
ski menadžm
ent
region evrope i centralne azije
odeljenje za smanjenje siromaštva i ekonomski menadžment
pogledajte ovaj izveštaj onlajn:www.worldbank.org/eca/seerer