br. 18. hrvatska rieČ212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905... · 2011. 4. 7. ·...

2
Ood. I. Šibenik, u sriedu 21. lipnja 1905. MAC Br. 18. Predplata u Šibenika: Pojedini broj stoji 4 pare. Na kuću 6 para. Predplatu van Šibenika: na godinu 8 Kr., na po godine 4 Kr- Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik: VLADIMIR KULIĆ. HRVATSKA RIEČ IZLAZI SRIEDOM I SUBOTOM. Pisma i predplate fialju se ured- ništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vra- ćaju. Oglasi se tiskaju po 20 para, priobćena, zahvale, itd. po 40 para redak ili po pogodbi. TUkamloa Ivan Bfagllnatz Trg Sv. Ivana. Dogovaranje stranaka. *) U Zagrebu će se na 4. buduć. mj. dogovarati oporbene stranke o sta- novištu hrvatskoga naroda prema propadajuoem dualizmu. U oči tog dogadjaja slobodan sam iznieti njeka razmatranja, koja držim da su obćeg narodnog značaja. Pogibelj, koja nam prieti od njemačke bujice, najbolje se vidi iz i>rojeva, koji nam daju pojam o strašnom prodiranju njemStino. U našim zemljam, Hrvatskoj, Dalmaciji, Bosni, Hercegovini, Istri, Primorju i Slovenskoj, Niemci su kao kod ivoje kuće. U ovim zemljam ima taman 298.057 Niemaca. Oni posje- duju 5816 četv. kim. zemlje naj- plodnije. Imaju 208 kolonija, 140 orkava, 153 škole, 59 novina, 8 ka- zališta, 10 družtava, 12 banka, 5 konsulata. Oni prodiru i preko nas dalje na Balkan, u Ugarsku, u Ru- munjsku. Ako dodate ovomu poniem- čenje Zadra, Šibenika, Dubrovnika, Spljeta i Kotora, .sto bi u nedaleku) budućnosti moralo uzsliediti; ako dodate, da se njemački jezik lako hvaća u školam, u družtvu, u lite- raturi, u trgovini, onda vam je lako proreci, da se hrvatski narod mora Štititi od Niemaca, ili da će brzo propasti u njemačkoj bujici. Kako da se očuvamo od Niem- etva? Eto to je upit, na koji mo- ramo odgovoriti. A odgovor nije težak. Treba da se svi narodi, koji su izloženi Niemstvu, podupiru, učine obrambeni savez. Taj savez sastojao bi u složnoj akciji Slo- venaca i Hrvata. Ovaj savez u svo- jom interesu morali bi podupirati i Srbi. Nego ne smijemo se varati. Mi, koji snio u današnjoj dualistič- koj monarhiji, moramo izabrati ono oružje, koje nam je u monarhiji moguće. Sto se nama dogadja, po- *) Ovaj članak primili smo iz po- krajino o<l uvažene ličnosti. Čini nam se, da ga već radi toga valja objelodaniti. Uredništvo. gibelj, koja nam prieti, nije daleka ni od Ceha, ni od Madjara. I oni su izloženi Niemstvu kao i mi, ako ne i više. U Ugarskoj ima Niemaca 2,135.180; oni imaju zemlje 35.586 četvor. kim., 1261 koloniju, 930 crkava, 1097 Škola, 55 novina, 7 kazališta, 5 družtava, 10 banka, 2 konsulata. Dakle pogibelj, koja nam za- jednički prieti od Niemstva, mora da približi Hrvate i Madjare, mora da ih dovede do obranbenog saveza. Da je to moguće i bez štete, lako je razumjeti. Madjari nisu ve- liki narod, kao ni mi. Niti oni mogu nas razna roditi, niti mi njih. U ovom času Madjari se bore, da dobiju od Austrije slobodu i nezavisnost. Istu stvar treba d a i Hrvati pitaju za se. Dakle u tomu Hrvati valja da im budu saveznici i da se medjusobno podpomažu. Ako su Hrvati pametni, ne će dopustiti da se ponovi god. 4 8 . A k o Madjari razume, ne će dopustiti da im Hr- vati budu neprijatelji. Točke, na kojima bi se mogao savez sklopiti, mogle bi za Hrvate glasiti: sjedinjenje, financijalna ne- zavisnost, parlamentarna vlada, ban odgovoran saboru, hrvatska zapovied u vojsci. Na ovom temelju, uz zajed- ničku radnju Hrvata i Magjara, do- stiglo bi se ono, za Čini ide i jedan i drugi narod. Nastupilo bi prijatelj- stvo i zajedništvo i prema vani. Stvorio bi se savez podunavskih naroda, kako je bilo u namisli svih velikih Magjara, Hrvata i Srba. U krugu ovih misli i težnja imali bi razpravljati naši zastupnici u Zagrebu. U politici zajednički interesi približavaju najveće nepri- jatelje. Hrvati i Madjari su dosad bili neprijateljski jedan prema dru- gome razpoloženi. Ali narav, prilike, položaj, zajednička pogibelj jači su nego umjetno razpoloženje. Sve upućuje ova dva naroda na zajed- ničko djelovanje. Naši zastupnici ne bi smjeli ovo zaboraviti. Osim toga oni valja da znadu, da je njihov sastanak stvar cieloga naroda. Mislim da bi bilo uputno da sastanku prisustvuje i narodna stranka (t. j. maci jaro uska). Ona, hoćeš ne ćeš, sačinjava vladajuću stranku u Banovini. U zajedničkom sastanku vidilo bi se, je li ta stranka u istinu prijateljski razpoložena prema madjarima i da li želi služiti interesima svoga naroda, ili je samo orudje različitih vlada. Nju bi valjalo pozvati i s dru- gog razloga Prije ili poslie odno- šaji normirani od austro-ugarske nagodbe i od nagodbe hrvatsko - ugarske valja da se promiene. U tom času nastupa borba Hrvata proti trećemu, a tada valja d a s m o složni. Ovaj čas mislim da nastupa već danas. Dakle za što so ne bi nastojalo, da svi budemo u dodirnim toćkam na okupu? Tu bi se vidilo je li narodna stranka pod svaku cienu za današnju nagodbu, ili je i ona za to, da se promieni na bolje. Ako je za ovo zadnje, za što ona ne bi mogla po- dupirati opoziciju, a ova nju? Razne ličnosti propadaju, sam narod ostaje. Sve stranke su zvane, da poboljšaju položaj svog naroda. Narodna btranka ima mnogo grieha, prigoda joj se pruža, da sve popravi. O n a j e u većini, ona je vlada juća, ona to može, ona to i mora, ako nije skup samih kruho- boraca i narodnih izdajica. Na opo- ziciji je, da narodnoj stranci ( dade prigode, te se otvoreno izjavi u krugu svih ostalih hrvatskih za- stupnika. Nestašica marva Svagdano se opaža skupoća živeži, a osobito mesa, te se tužimo na sve če- tiri strane,, a d a i ne promislimo i n e uzmemo ozbiljno u pretres nevoljne pri- like, li kojima se nalazi naša pokrajina naprama ostalim svojim posetrimania u zaledju. Izpitamo li ove prilike, naći ćemo, da su one žalostne, da žalostnije biti ne mogu. Gojenje i timarenje marve na istom je stepenu, na kojemu je bilo u doba Adama, te je pravo čudo, kako nam smaže i onu malu korist, koju danas crpatno. Da niarva bude dobro gojena, hoće joj se dobre piće i dobre vode, a to sve- našoj raarvi nedostaje. Uz riedke iznimke marvogojstvo kod nas prepušteno je svo- joj sudbini. Jutrom ju čoban izagne u krš, gdje se potuca po cieli dan, da Sto zagrize, a pod ve'er ju u mokru i gnju- snu štalu ugne, i ovo ti je sve, što on oko marve radi. Na ovaj način umoreno blago na- ravno je, da kržljavi i propada, a što- više ovo propada, ta se ćuti veća potreba mesa. Našoj mnrvi fali dobra paša, voda pitka i racionalno timarenje. Jesu li se naša vlada ili autonomne vlasti pobri- nule, da Ovomu doskoče ? Zaisto ne. Naši su krši još goli, a naša sela bez pitke vode i za čeljad, a kamo li za blago. Gdje se je počelo pošumljivati, tamo se je na- viestilo izkorenuće koze, a ovci zabranio pristup i u ono doba godine, kad bi i kozi bio slobodan izpust itd. Pogledajmo naše ovce. Kržljave, gnjusne prava hrdja. Naši volovi izgledaju ne ko voli, već ko telad, a naše krave sliče više na junice. Pa koje je čudo, da se uslied ovako ža- lostnib prilika, u kojima se naše marvo- gojstvo nalazi, ćuti svagdano sve to veća nestašica mesa? Svinja, ta vječita druga- rica svake težačke obitelji, koja bi joj zimi mnogo zaštedila, pružajuć joj tečan smok, danas je proriedila, te ju je težko naći, a još teže kupiti. Naša pokrajina g. 1895 imala je preko 50,000 glava svi- nja, a danas? Za stalno ne će ih biti niti peti dio. Je li se naša vlada ili tko drugi pobrinuo, da svemu ovome doskoči?. Je li se nabavilo dobrih ovaca, krava, bikova za križanje? Je li se na vrieme i sistematično pošumilo krševe, uredilo ja- ruge, sagradilo bunare, da naše blago od žedje ne pocrkue? Je li se uredilo pašnja- ke na granici Bosne, da nam marva slo- bodno u planini preko ljeta planduje, tu se utovi i oporavi? Jest, sve je ona, vla- da, ko brižljiva mati izvela, sve je ona to uredila. Puste li ironije! Zalostnog li ŠIBENSKA ŽUPANIJA POKRSCENJE HRVATA Kiid se Hrvati utvrdiše u svojoj novoj postojbini, počeše odmah, koliko kršćansko svećentvo, toliko državna vlast, obraćati na njih pažnju i nastojanje, da ih odbiju od neznabožtva i da ih pokrste. Po Porfirogenitu nastojao već o tomu sam car Heraklije. On se obrati na Kim, da odatle pošalje Hrvatima „nadbiskupu, biskupa, misnika i djakona, i to u vrieme, kad Porga bijaše „arehon" nad Hrvatima". carskom nastavli¡ Porlirogenit — n e v o an svoje zemlje, a oni bv ;itiM kao neku Božju rieč i ustanovu ml rimskoga pape, a od istoga pape do- biše i ukletvu kojegođ naroda, što bi njihovu zemlju napao. Neka naime Bog bude Hrvatima suborioc i pomoćnik, dok će njima pobjedu polučiti i svaka naspo- riti Krstt Na Porfirogei ga iz bliz pogled o izvješč o u jezgr Apostol Petar", ino se čini ovo ipak, proučivši alazi potvrdu u vim prilikama one dobe. Bizantinski car Portirogenit piše »oslić Kočija i razkola dviju crkava, iz- očne i zapadne, a unatoč tome pripisuje (jelo odpočetoga obraćenja Hrvata, te i Srba, papi rimskom i rimskim svećeni- imn. Ovo samo po sobi dokazuje, da je zvješće izcrpljeno iz autentičnoga izvora. zaštitu Hrvata kod sv. Naroči .\|.ost,,.la Pi Ivan VIII. upravljenu ni On ga moli Petra i Pavl puno odgov; nitovim. Nego ne može se uzeti kao izvjestno i izpravno ono, što nam isti Portirogenit, a kasnije pop Dukljanin i Toma arcidja- | kon spominju o zamaraju tog pokršćenja. Iz njihovih rieči dalo bi se izvesti, d a s u onda svi Hrvati tek naseljeni na jugu, pa i Srbi, listom bili pokršćeni, a to se kritično ne može dozvoliti. Mi znamo, da su Hrvati bili pogani i da su sva njihova plemena štovala obi- čajnom odanošću svoje bogove. Da su Hrvati za dugo i u novoj domovini čuvali svoje stare sjajne bogove, zakrilnike svoje i pradjedova svojih, medju koiih osobito Vida i Peruna, te Triglava, Velesa, Trebića (Tiebun) Prvina (Prvić) ,BUjC papa itd., očito je po imenima, kojima i jodnom pismu god. 8' Sedeslava, hrvatskog kne „radi ljubavi s«. Apošti ra 8a kazivanjem Porfiroj jos I danas zovu gdjekoje planine, brda i vrela, kod kojih su običavali Hrvati prikazati tim božanstvima svoje žrtve zahvalnice (Bogočin). Kad k tomu nadodajemo, da su se I Hrvati, primajući novu vjeru, morali u isti mah odreći svojih misli i osjećaja, izmieniti sav svoj život, spoljašnji i' unu- trnji, graditi na novini osnovama sve svoje uredbe i javne i privatne, tada po- staje nam jasno, da ako i pojedine po- glavice prestadoše na vjeru Krstovu, mno- žija prostoga naroda ostade svejednako u omiljelom svom poganstvu. Ono što veli Portirogenit o zauzi- manju cara Heraklija, treba razumjeti, da se Heraklije odlučio na to, nu da ga uz to zateče smrt, pa tu misao izvedoše njegovi nasljednici. Imamo viest, da je papa Ivan IV. (640-2) Dalmatinac, poslao u Dalmaciju i Istru opata Martina, noka onamo izbavi više hiljada sužnja, i da iz ruševina ra- zorenoga Solina iznese tjelesa svetaca. U toj viesti nema govora o obraćenju na- došlih Hrvata, a nije moguće ni pomisliti, da bi životopisac Ivanov bio to premučao, kad bi se Hrvati bili zbilja pokrstili za cara Herahlija i pape Ivana IV. (Sliedi).

Upload: others

Post on 07-Mar-2021

9 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Br. 18. HRVATSKA RIEČ212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905... · 2011. 4. 7. · i>rojeva, koji nam daju pojam o strašnom prodiranju njemStino. U našim zemljam,

Ood. I. Šibenik, u sriedu 21. lipnja 1905. M A C Br. 18.

Predplata u Šibenika: Pojedini broj stoji 4 pare.

Na kuću 6 para. Predplatu van Šibenika:

na godinu 8 Kr., na po godine 4 Kr-

Vlastnik,

izdavatelj i odgovorni urednik:

V L A D I M I R K U L I Ć .

HRVATSKA RIEČ IZLAZI SRIEDOM I SUBOTOM.

Pisma i predplate fialju se ured­ništvu. — Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vra­ćaju. — Oglasi se tiskaju po 20 para, priobćena, zahvale, itd. po 40 para redak ili po pogodbi.

TUkamloa Ivan Bfagllnatz

Trg Sv. Ivana.

Dogovaranje stranaka. *) U Z a g r e b u će se n a 4 . b u d u ć . mj . d o g o v a r a t i o p o r b e n e s t r a n k e o sta­n o v i š t u h r v a t s k o g a n a r o d a p r e m a p r o p a d a j u o e m d u a l i z m u . U oči t o g dogad ja j a s l o b o d a n s a m iznie t i n j e k a r a z m a t r a n j a , k o j a d r ž i m d a su o b ć e g n a r o d n o g značaja .

Pogibelj, k o j a n a m p r i e t i o d n j e m a č k e bu j ice , na jbo l je se v id i iz i>rojeva, ko j i n a m daju p o j a m o s t r a š n o m p r o d i r a n j u njemStino. U n a š i m zeml jam, H r v a t s k o j , Da lmac i j i , B o s n i , H e r c e g o v i n i , I s t r i , P r i m o r j u i S l o v e n s k o j , N i e m c i su k a o k o d i v o j e k u ć e . U o v i m z e m l j a m i m a t a m a n 2 9 8 . 0 5 7 N i e m a c a . O n i pos je ­d u j u 5 8 1 6 če tv . k i m . zeml je na j ­p lodn i j e . I m a j u 2 0 8 ko lon i j a , 1 4 0

o r k a v a , 1 5 3 ško le , 59 n o v i n a , 8 ka ­zal iš ta , 10 d r u ž t a v a , 12 b a n k a , 5 k o n s u l a t a . On i p r o d i r u i p r e k o nas da l j e n a B a l k a n , u U g a r s k u , u R u ­m u n j s k u .

A k o d o d a t e o v o m u p o n i e m -čen je Z a d r a , Š i b e n i k a , D u b r o v n i k a , S p l j e t a i K o t o r a , .sto bi u nedaleku) b u d u ć n o s t i moralo uzsliediti; a k o d o d a t e , d a se n j e m a č k i j e z i k l a k o h v a ć a u š k o l a m , u d r u ž t v u , u l i te­r a t u r i , u t r g o v i n i , o n d a v a m j e l a k o p r o r e c i , d a se h r v a t s k i n a r o d m o r a Šti t i t i o d N i e m a c a , ili d a će b r z o p r o p a s t i u n j e m a č k o j buj ic i .

K a k o d a se o č u v a m o o d Niem-e t v a ? E t o t o j e u p i t , n a k o j i m o ­r a m o o d g o v o r i t i . A o d g o v o r ni je t e ž a k . T r e b a da se svi n a r o d i , ko j i s u iz loženi N i e m s t v u , p o d u p i r u , u č i n e obrambeni savez. Ta j savez sa s to j ao b i u s ložno j akci j i Slo­v e n a c a i H r v a t a . Ovaj savez u svo­jom in t e r e su m o r a l i b i p o d u p i r a t i i S rb i .

N e g o n e s m i j e m o se va ra t i . M i , ko j i sn io u današn jo j dual i s t ič ­k o j m o n a r h i j i , m o r a m o i z a b r a t i o n o o ruž j e , k o j e n a m j e u m o n a r h i j i m o g u ć e . S t o se n a m a dogad ja , p o -

*) Ovaj članak primili smo iz p o ­krajino o<l uvažene ličnosti. Čini nam se , da g a već radi toga valja ob je lodan i t i .

Uredništvo.

gibel j , k o j a n a m pr ie t i , nije d a l e k a ni od Ceha, n i o d Madja ra . I on i su iz loženi N i e m s t v u k a o i mi , a k o ne i više.

U U g a r s k o j i m a N i e m a c a 2 , 1 3 5 . 1 8 0 ; on i imaju zeml je 3 5 . 5 8 6 če tvo r . k im. , 1 2 6 1 ko lon i ju , 9 3 0 c rkava , 1 0 9 7 Škola, 5 5 nov ina , 7 kazal iš ta , 5 d r u ž t a v a , 10 b a n k a , 2 k o n s u l a t a .

D a k l e pog ibe l j , k o j a n a m za­jedn ičk i p r i e t i o d N i e m s t v a , m o r a da p r ib l i ž i H r v a t e i Mad ja re , m o r a d a ih d o v e d e d o obranbenog saveza.

D a je t o m o g u ć e i bez š te te , l a k o je r azumje t i . M a d j a r i n isu ve­liki n a r o d , kao ni mi. N i t i on i m o g u nas razna rodi t i , n i t i m i njih.

U o v o m času M a d j a r i se b o r e , da dob i ju od A u s t r i j e s l o b o d u i nezavisnos t . I s t u s t v a r t r e b a d a i H r v a t i p i ta ju za se. D a k l e u t o m u H r v a t i valja d a im b u d u saveznic i i d a se m e d j u s o b n o p o d p o m a ž u . A k o su H r v a t i p a m e t n i , ne će d o p u s t i t i da se p o n o v i g o d . 4 8 . A k o M a d j a r i r a z u m e , ne će d o p u s t i t i d a im H r ­va t i b u d u nepr i ja te l j i .

T o č k e , n a k o j i m a b i se m o g a o savez sk lop i t i , m o g l e b i za H r v a t e g l a s i t i : s jedinjenje, financijalna ne­zavisnost , p a r l a m e n t a r n a vlada, b a n o d g o v o r a n s a b o r u , h r v a t s k a z a p o v i e d u vojsci.

N a o v o m t eme l ju , u z zajed­n i č k u r a d n j u H r v a t a i Mag ja r a , do ­s t ig lo b i se ono , za Čini ide i j e d a n i d r u g i n a r o d . N a s t u p i l o b i p r i j a t e l j ­s tvo i za jedniš tvo i p r e m a vani . S t v o r i o b i se savez p o d u n a v s k i h n a r o d a , k a k o j e b i lo u namis l i svih vel ik ih Magja ra , H r v a t a i S rba .

U k r u g u ov ih mis l i i t ežn ja imal i bi r a z p r a v l j a t i naši z a s tupn ic i u Z a g r e b u . U po l i t i c i za jedn ičk i in te res i p r ib l i žava ju na jveće n e p r i ­ja te l je . H r v a t i i M a d j a r i su dosad b i l i nepr i j a te l j sk i j e d a n p r e m a d r u ­g o m e r azpo ložen i . A l i na rav , p r i l i ke , po loža j , za jedn ička pog ibe l j j ač i su n e g o u m j e t n o r a z p o l o ž e n j e . S v e u p u ć u j e ova d v a n a r o d a n a zajed­n i č k o djelovanje.

N a š i z a s t u p n i c i ne b i smjeli o v o zaborav i t i . Os im t o g a oni valja d a znadu , d a je n j ihov s a s t anak s t v a r c i e loga n a r o d a . Mis l im d a bi bi lo u p u t n o d a s a s t a n k u p r i sus tvu je i n a r o d n a s t r a n k a (t . j . maci j a r o uska) . Ona , hoćeš ne ćeš, sačinjava v lada juću s t r a n k u u B a n o v i n i . U z a j e d n i č k o m s a s t a n k u vidi lo b i se, j e li t a s t r a n k a u i s t inu p r i j a t e l j s k i r a z p o l o ž e n a p r e m a m a d j a r i m a i da li želi s luž i t i i n t e r e s i m a svoga n a r o d a , ili j e s a m o o r u d j e raz l ič i t ih vlada.

N j u b i val ja lo p o z v a t i i s d r u ­g o g r a z l o g a P r i j e ili pos l ie o d n o -šaji n o r m i r a n i o d a u s t r o - u g a r s k e n a g o d b e i o d n a g o d b e h r v a t s k o -u g a r s k e val ja d a se p r o m i e n e . U t o m času n a s t u p a b o r b a H r v a t a p r o t i t r e ć e m u , a t a d a valja d a s m o složni . Ovaj čas mis l im d a n a s t u p a v e ć danas . D a k l e za š to so n e b i nas to j a lo , d a svi b u d e m o u d o d i r n i m t o ć k a m n a o k u p u ?

T u b i se v id i lo je li n a r o d n a s t r a n k a p o d s v a k u c ienu za današn ju n a g o d b u , ili je i o n a za to , da se p r o m i e n i n a bol je . A k o je za ovo zadnje , za š to o n a n e b i m o g l a p o ­d u p i r a t i opozic i ju , a o v a n j u ?

R a z n e l i čnos t i p r o p a d a j u , s a m n a r o d ostaje . Sve s t r a n k e su zvane , da pobol j ša ju po loža j s v o g n a r o d a .

N a r o d n a b t r a n k a i m a m n o g o g r i eha , p r i g o d a jo j se p r u ž a , d a sve p o p r a v i . O n a j e u većini , o n a je v l a d a juća, o n a t o može , ona to i m o r a , a k o nije s k u p samih k r u h o ­b o r a c a i n a r o d n i h izdajica. N a o p o ­ziciji je, d a n a r o d n o j s t r a n c i ( d a d e p r i g o d e , t e se o t v o r e n o izjavi u k r u g u svih os ta l ih h r v a t s k i h za­s t u p n i k a .

Nestašica marva S v a g d a n o se o p a ž a s k u p o ć a živeži ,

a o sob i to m e s a , t e se t u ž i m o n a sve č e ­

tiri strane, , a d a i n e p r o m i s l i m o i n e

u z m e m o ozb i l jno u pretres n e v o l j n e pri­

l ike , l i k o j i m a se na laz i n a š a pokraj ina

n a p r a m a o s t a l i m svoj im p o s e t r i m a n i a u

za ledju .

I z p i t a m o li ove pri l ike, nać i ć e m o ,

da su one ža los tne , da ža los tn i je bit i n e

m o g u . G o j e n j e i t imarenje marve n a i s t o m

je s t epenu , n a k o j e m u j e b i lo u d o b a

A d a m a , te je pravo č u d o , k a k o n a m

s m a ž e i onu m a l u korist , koju d a n a s

crpatno.

D a niarva b u d e dobro go jena , h o ć e

joj se dobre p iće i dobre v o d e , a t o sve-

našo j raarvi nedos ta je . U z r iedke i z n i m k e

marvogoj s tvo k o d n a s p r e p u š t e n o je svo ­

joj sudbin i . J u t r o m ju č o b a n i z a g n e u

krš, gdje se p o t u c a po ciel i dan, da Sto

zagr ize , a p o d v e ' e r ju u m o k r u i g n ju -

s n u š ta lu u g n e , i ovo ti je sve, š t o o n

o k o marve radi .

N a ovaj n a č i n u m o r e n o b l a g o na ­

ravno je , da kržljavi i propada , a što­

v i še ovo propada , t a se ćuti v e ć a p o t r e b a

m e s a . N a š o j mnrvi fali dobra paša , v o d a

p i t k a i rac iona lno t imarenje . J e s u l i se

n a š a v l a d a il i a u t o n o m n e vlast i p o b r i ­

nu le , d a Ovomu d o s k o č e ? Z a i s t o ne . N a š i

su krši j o š gol i , a n a š a se la bez p i tke

v o d e i za če l jad, a k a m o li za b l a g o . G d j e

se j e p o č e l o pošumlj ivat i , t a m o se je n a -

v ies t i lo i z k o r e n u ć e k o z e , a ovci zabran io

pr i s tup i u o n o doba g o d i n e , kad bi i

koz i b io s l o b o d a n i z p u s t i td . P o g l e d a j m o

n a š e ovce . K r ž l j a v e , g n j u s n e prava hrdja .

N a š i vo lov i i zg ledaju ne k o vol i , v e ć k o

te lad , a n a š e krave s l i če v i še n a jun ice .

P a ko je je čudo , da se us l i ed ovako ža -

los tn ib pri l ika, u k o j i m a se naše m a r v o ­

gojs tvo nalaz i , ćut i s v a g d a n o sve to v e ć a

n e s t a š i c a m e s a ? Sv inja , ta vječ i ta druga­

r ica svake t e ž a č k e obitelj i , k o j a bi joj

z imi m n o g o zaštedi la , pružajuć joj t e č a n

smok, d a n a s je proriedi la , t e ju je t e ž k o

nać i , a j o š t e ž e kupit i . N a š a pokraj ina

g . 1 8 9 5 i m a l a je preko 5 0 , 0 0 0 g lava svi­

nja , a d a n a s ? Z a s ta lno n e će ih bit i

ni t i pe t i d io . J e li se n a š a v lada ili t k o

drugi pobr inuo , da s v e m u o v o m e d o s k o č i ? .

J e l i se nabav i lo dobrih ovaca, krava,

b ikova za kr i žanje? J e li se n a vr i eme i

s i s t e m a t i č n o p o š u m i l o krševe , ured i lo ja ­

r u g e , sagrad i lo bunare , da n a š e b l a g o o d

ž e d j e n e p o c r k u e ? J e li se ured i lo pašnja­

ke n a granic i B o s n e , da n a m marva s l o ­

b o d n o u planini p r e k o ljeta p landuje , tu

se utov i i oporav i? J e s t , sve je ona , v la ­

da , k o brižl j iva mat i izve la , sve je o n a

t o uredi la . P u s t e li i r o n i j e ! Z a l o s t n o g l i

ŠIBENSKA ŽUPANIJA

P O K R S C E N J E H R V A T A

Kiid se Hrvat i u t v r d i š e u svojoj n o v o j pos to jb in i , p o č e š e o d m a h , k o l i k o k r š ć a n s k o s v e ć e n t v o , t o l i k o d r ž a v n a v last , obraća t i na njih pažnju i nas to janje , d a ih odbi ju od n e z n a b o ž t v a i d a ih pokrs t e .

P o Porfirogenitu n a s t o j a o već o t o m u s a m car H e r a k l i j e . O n se obrati n a K i m , d a o d a t l e p o š a l j e H r v a t i m a „ n a d b i s k u p u , b i skupa , m i s n i k a i d jakona , i t o u vr ieme, kad P o r g a bi jaše „ a r e h o n " n a d H r v a t i m a " .

carskom nastavli¡ P o r l i r o g e n i t — n e v o

an svoje z e m l j e , a oni b v ; i t i M kao neku B o ž j u r ieč i u s tanovu

m l rimskoga p a p e , a o d i s t o g a p a p e do ­

b i š e i uk le tvu k o j e g o đ n a r o d a , š t o bi

n j ihovu zemlju n a p a o . N e k a n a i m e B o g

bude H r v a t i m a subor ioc i p o m o ć n i k , dok

će nj ima pobjedu poluči t i i svaka n a s p o -riti Krs t t

N a

Porfirogei

g a iz bliz

pogled o izvješč o u jezgr

A p o s t o l P e t a r " ,

ino se čini ovo

ipak, prouč ivš i

alazi potvrdu u vim pr i l ikama one dobe .

Bizantinski car Port i rogen i t p iše

» o s l i ć Kočija i razkola dviju crkava, i z -

o č n e i zapadne , a u n a t o č t o m e pr ip i suje

(jelo o d p o č e t o g a obraćenja H r v a t a , t e i

Srba, papi r imskom i r imskim svećeni -

imn. Ovo s a m o p o sobi dokazuje , da je

zvješće i zcrp l jeno iz a u t e n t i č n o g a izvora .

zaš t i tu H r v a t a k o d sv. N a r o č i

. \ | .ost , , . la P i

Ivan V I I I .

upravl jenu ni

O n g a mol i

P e t r a i Pavl

p u n o odgov;

n i tov im.

N e g o n e m o ž e se uzet i kao izvjestno

i i z p r a v n o o n o , š to n a m ist i Port i rogen i t ,

a kasn i je p o p D u k l j a n i n i T o m a arc idja-

| k o n s p o m i n j u o zamaraju t o g pokršćenja .

I z nj ihovih rieči da lo bi se izvest i , d a su

o n d a svi H r v a t i t ek nase l jen i n a jugu ,

p a i Srbi , l i s t o m bi l i pokršćen i , a to

se kr i t i čno n e m o ž e dozvol i t i .

M i z n a m o , d a su H r v a t i bi l i p o g a n i

i d a su sva nj ihova p l e m e n a š tova la obi­

ča jnom o d a n o š ć u svoje b o g o v e .

D a su H r v a t i za d u g o i u novoj

d o m o v i n i čuval i svoje s tare s jajne b o g o v e ,

zakr i ln ike svoje i p r a d j e d o v a svoj ih , m e d j u

koi ih o s o b i t o V i d a i P e r u n a , t e T r i g l a v a ,

V e l e s a , T r e b i ć a ( T i e b u n ) P r v i n a ( P r v i ć )

,BUjC p a p a i td . , oč i to j e p o i m e n i m a , ko j ima i j o d n o m p i s m u g o d . 8'

S e d e s l a v a , h r v a t s k o g kne

„radi l jubavi s«. A p o š t i

ra 8a kaz ivanjem Porfiroj

j o s I d a n a s zovu gdjekoje p l a n i n e , b r d a i vrela ,

k o d koj ih su običava l i H r v a t i pr ikazat i t i m b o ž a n s t v i m a svoje žrtve z a h v a l n i c e ( B o g o č i n ) .

K a d k t o m u n a d o d a j e m o , da su se I H r v a t i , pr imajući n o v u vjeru, m o r a l i u

ist i mah odreći svojih mis l i i os jećaja ,

i zmien i t i sav svoj ž ivot , spol jašnj i i' u n u -

trnj i , gradit i n a novini o s n o v a m a sve

svoje uredbe i javne i pr ivatne , t a d a p o ­

staje n a m j a s n o , da a k o i po jed ine p o ­

g lav ice prestadoše n a vjeru K r s t o v u , m n o -

žija p r o s t o g a n a r o d a o s t a d e s v e j e d n a k o

u o m i l j e l o m svom p o g a n s t v u .

O n o š t o vel i P o r t i r o g e n i t o zauz i ­

m a n j u cara Herak l i ja , treba razumjet i ,

d a s e H e r a k l i j e od luč io n a to , n u da g a

uz t o za teče smrt , p a tu m i s a o i z v e d o š e

n jegov i nas l jednic i .

I m a m o viest , d a je p a p a I v a n I V .

( 6 4 0 - 2 ) D a l m a t i n a c , p o s l a o u D a l m a c i j u

i I s t ru o p a t a Mart ina , n o k a o n a m o izbavi

v i še h i l jada sužnja , i da iz rušev ina ra­

z o r e n o g a S o l i n a i z n e s e t je lesa svetaca. U

toj v ies t i n e m a g o v o r a o obraćenju na -

d o š l i h H r v a t a , a nije m o g u ć e n i pomis l i t i ,

d a bi ž ivo top i sac I v a n o v b io t o p r e m u č a o ,

k a d bi se H r v a t i bi l i zbi l ja pokrst i l i z a

cara H e r a h l i j a i p a p e I v a n a I V . (Sliedi).

Page 2: Br. 18. HRVATSKA RIEČ212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905... · 2011. 4. 7. · i>rojeva, koji nam daju pojam o strašnom prodiranju njemStino. U našim zemljam,

r/l.¡1 i i ' U z m e m o li Z o t t i a , ovu najveću \. c.u, fce ju p r e l i s t a m o < naći ć e m o d o d u š e sv urad i l i , d a s e n a š e ma K u nu ž a l o s t liartijoi h r a n i , pak t a k o ni osi ae n i š ta k r e n u l o na t r a ž i o od n a š e m i h » j o d n o m i 4 8 , 0 0 0 K sv; v l a d a , s t iski je pest i hi ni u l je kroz prste.

O s a m je godina K- Z o t t i a za preporod K(5 j e i / s v e g a i zve lo , r a c i o n a l n o uč in i lo ? F sa m a r v o g o j s t v o najm t e , š t o j e u s t u p i l a m l i e k o i koju krmači razp lnd , t o je vas vi g o j n u m po l ju . B i l o li ljudi )>ez srca j e d n o ć o z b i l j n o misl i t i za o u lov l jenu z e m l j u , ali «ku P a t u g o m ju .

u ruke osnovu nad . l jusku n a n a š e m li->d str. 151 d o 1 7 3

o v o m g. Z o t t i a n i je bolje . G . Z o t t i j e tive 8 0 , 0 0 0 K od-Jce g o d i n e , ali naša tako tvrdo, da n e

a k a m o li krune« š to obs to j i o snova D a l m a c i j e , pak š to š to t ra jna i dobra osve m a l o i ništa ,

auje . Izim koje kra­k o m g o s p o d i n u za

nepotrebnjaku za idin rad na marvo-i v i še vr ieme , da se m a k n u i d a p o č n u

m od B o g a b l a g o -nesre tnu austr i jan-

TAH Istru. M i H r v a t i p r o ž i v l j u j e m o t e ž k o

d o b a . N i g d j e g o s p o d a r i n a svo jem zeml j i š tu ; valja d a se b r a n i m o , a k o ć e m o sebe i d o m o v i n u svo ju saču­v a t i svo j im p o t o m c i m a . O d a s v u d o k r u ž e n i n e p r i j a t e l j i m a , val ja d a u l a ž e m o sve svoje sile, d a im se o d h r v a m o . P r e m a d r u g i m n a r o d i m a manj i , val ja d a se p o d v o s t r u č i m o u r a d n j i . Va l j a d a b u d n o p a z i m o i d a s v u k u d d o s k o č i m o i r a d o m i nas to ­j a o j e l u i n o v c e m . S v a k i peda l j h r ­v a t s k e zemlje , s v a k u h r v a t s k u d u š u t r e b a da s a č u v a m o d o m o v i n i , našo j b u d u ć n o s t i N e smi j emo d o p u s t i t i d a n a m nepr i j a t e l j o t i m a naše .

Naj iz loženi je u d o nače d o m o ­v i n e j e s t naša I s t r a , na jpo t laćen i j i H r v a t b r a t n a m je I s t r a n i n . T u je o n p r e d a n n a m i l o s t i n e m i l o s t ne -u a r o d n e vlade. T u j e d o p u š t e n o Ta l i j anu , d a H r v a t a na svak i nač in t l a č i . T u H r v a t n e m a svo jeg jez ika , n i u v lad in im, n i u p o k r a j i n s k i m i k o l a m i u r e d i m a . H r v a t je u I s t r i k a o r o b . N e s a m o , n e g o v lada sa t a l i j a n o m nas toj i , d a se d jeca izna-r o d o . Zemal j sk i O d b o r i s t a r sk i daje „ L e g i " n a h i l j ade k r u n a , da se raz-n a r o d e h r v a t s k a djeca. Tal i jan o p o ­r u č n o os tavl ja d o 6 0 . 0 0 0 k r u n a , d a a e p o d i g n e š k o l a u č i s t o m h r v a t ­s k o m p red je lu . N a ta j n a č i n p o d u ­p r t o o d v lade , od Z e m a l j s k o g Od­b o r a , od b o g a t i h ta l i jana, t ud j i n s tvo ae šir i n a ve l iku š t e t u i p o g i b e l j cie-l o g h r v a t s k o g n a r o d a .

H r a n i m o , s a č u v a j m o n a š u I s t r u ! P o r u č u j u n a m to naša b r a ć a I s t r an i . A n na l ju t im oni se s ami b o r e ju ­n a č k i i u lažu n a d č o v j e č n e sile, d a spase sebe , d jecu svo ju i zemlju svo ju n a š o j h r v a t s k o j d o m o v i n i . O n i ti s a b o r u , p r e d v l a d o m , u n o v i n s t v u p o d i ž u m u ž k i svoju r ieč . O n i p o d i ž u n o v č a n e z a v o d e , s o k o l e , d r u ž t v a , b r a t o v š t i n e . J u r i š a j u o b ć i n e i ot i -m l j u ih iz t a l i j ansk ih r u k u . O n i g r a d e Š k o l e , okup l j a ju h r v a t s k u d j ecu i odga ja ju ih h r v a t s t v u , c ie loj d o m o v i n i . A t o r a d e sve sami , za­p u š t e n i i p r o g o n j e n i o d v lade i o d t u d j i n a r a .

N e g o n j ihov r a d ni je d o s t a t a n I p r o t i vel ičini nepr i j a te l j a . I s t r i t r e b a j da p o m o g n e sva H r v a t s k a , a k o ć e m o d a t u k r a s n u zemlju s a č u v a m o našo j d o m o v i n i . N e p i t a o d nas I s t r a n i t r u d a , n i b o r b e : ima o n a t o g a . O n a p i t a od n a s o n o , š to j o j , i a k o si­r o m a š n i , m o ž e m o b e z ž r t v e da t i .

O n a p i t a s a m o d a p o d p o m a ž e m o d r u ž b u . S S . Oirila i M e t o d a .

S v a k zna k o j a je s v r h a o v e d r u ž b e . S v a k zna, da j e ova d r u ž b a ona, k o j a pod i že i u z d r ž a v a naše š k o l e u I s t r i , d a o n a štiti i š i r i naš jezik, t e okup l ju j e i spašava h r v a t s k u djecu o d n e z a s i t n o g raznarod j ivan ja . A k a d r e č e m o , d a j e d r u ž b a S S . Oiri la i M e t o d a k r o z g o d i n u 1 9 0 4 . p o t r o š i l a K 2 5 , 9 5 2 . 9 4 više n e g o je sakupi la , onda smo rekli, da mi Hr­vati nismo kroz god. 1904. izpunili svoju dužnost, kako je trebalo, prema Istri.

I s t r u t r e b a spas i t i ! D r u ž b u S S . Oirila i M e t o d a t r e b a iz svih sila p o d p o m a g a t i . U tu svrhu preporu-camo ne samo muškarcima, nego u prvom redu našim gospodjam i gospodj icaui, da se ustrajaju H druftva, u podružnice SS. Cirila i Metoda. L i e p o je i p l e m e n i t o i p c t r e b n o , da današnje i b u d u ć e m a j k e spašavaju o d razna rod j ivan ja i s t a r s k u djecu.

P r e p o r u Č a m o r o d o l j u b n i m Si-b e n k a m ovaj p r e d l o g , ko j i , ož ivo t -v o r e n , d o n i o b i k o r i s t i našo j I s t r i .

N a n i z ke tužbe . T u ž e n o je , da se t roš i p r e k o

p r e d r a č u n a , t j . više n e g o j e o d r e -d jeno n a t i suće k r u n a za č i n o v n i č k e p l aće i da se p r e n a t r p a o o b ć i n s k i u r e d b e z p o t r e b n i m osob l j em.

D a v id imo , k a k o stoj i i s o v o m t u ž b o m , k o j u su p o d p i s a l a d v a o b -ć inska p r i s j e d n i k a : Š k a r i c a i B o r č i l o .

U p r e d r a č u n i m pred jašn je u p r a v e o d r e d j e n e p l ace za č i n o v n i k e i z n o s e :

t a jn ik . . . . K 3 0 0 0 : — blaga jn ik . . . K 2 0 0 0 : — l iečn ik . . . K 5 4 0 0 : — š u m a r . . . . K 2 8 0 0 : — g e o m e t a r . . . K 1 6 0 0 : — I, I I , I I I kance l i s t K 4 2 4 0 — 3 p i sa r a . . . K 2 5 2 0 : —

u k u p n o - K 2 1 . 5 6 0 - ^ D a n a š n j a u p r a v a t r o š i za

t a jn ika . . . K 1 4 4 0 : — b l aga jn ika . . K 2 1 6 0 : — l i ečn ika . . . K 2 4 0 0 : — š u m a r a . . . K 2 8 0 0 : — g e o m e t r u . . K 2 4 0 0 : — I, I I , I I I kance l i s t u K 5 0 0 0 : — 4 p i sa r a . . . K 2 6 4 0 : — 2 v a n r e d n a p i s a r a K 1 4 4 0 : —

u k u p n o K 2 0 . 2 8 0 : — K a k o se vidi , n e t r o š i se n i

na s to t ine , n i na hi l jade k r u n a više, n e g o se t roš i , u za sve to , š t o se uze lo više p i sara , manje K 1 2 8 0 : —

A da se ni je uze lo p i s a r e bez p o t r e b e i bez znanja, t o z n a d u i g lasov i t i tuži tel j i , j e r j e sve o d l u č e n o u s jednic i U p r a v i t e l j s t v a 1 8 / 1 2 1 9 0 4 , u k o j o j je b io i za t o g l a s o v a o p r i -s j edn ik Ška r i ca . Oni znadu , d a su se 2 i z v a n r e d n a p i sa ra uze la za i z v a n r e d n e pos le o k o i z b o r n i h li­s t ina, i z b o r n i h imen ika itd., us l ied o d l u k e Z e m a l j s k o g O d b o r a i N a -mjes tn iš tva .

N e g o t e i s l ične o d l u k e ne smeta ju naše g l a sov i t e tuž i te l je , on i d a p a č e na t o še n i n e obaz i ru . On i t u ž e i o n o , Što sami odlučivaju . T a k o t u ž e oni , da se o b ć i n s k i m n o v c e m ured ju ju i bo jad i šu župničke kuće.

D a v i d i m o š to je t o . Us l ied odp i sa C. K . P o g l a v a r ­

s tva 3 /8 1 9 0 4 m o r a l o se izp la t i t i za p o p r a v a k ž u p n i č k e k u ć e u D o c u K. 180,— Ovaj t r o š a k b i o d o b r e n i o d l u č e n n a s jednic i U p r a v i t e l j s t v a d n e 1 7 / 8 1 9 0 4 a na, ovoj s jednic i

p r i s u s t v o v a o j e i za t o g lasovao p r i s j e d n i k Š i m e B o r č i l o .

U s l i e d d o p i s a C. K. P o g l a v a r ­s tva o d 8 /2 1 9 0 4 i zp la t i l o se za p o p r a v a k ž u p n i č k e k u ć e u M a n d a -lini K . 2 7 1 : 2 1 . I ovaj t r o š a k b i o d o b r e n n a is to j s jednic i U p r a v i ­te l js tva.

K a k o se vidi , t u ž e g o s p o d a i ovdje , k a o o b i č n o , za o n o š to sami o d l u č u j u i š to O b ć i n a č ini p o na­l o g u p o l i t i č k e vlast i . P o n a l o g u p o ­l i t i čke v las t i d o t i č n i o d l o m c i m o r a l i izp la t i t i , g o s p o d a g lasovala , da se izpla t i , j e r i n a č e p o l i t i č k a v las t p r i e -t i l a r u b a n j e m , a i p a k t uže . Z a š t o ? T o on i z n a d u , al z n a m o i m i i svak i g r ad j an in , k o j i v idi za č im g o s p o d a teže . D a im j e p o š t e n j e p r e d oči­ma , s luži la b i se p o š t e n i m s reds tv ima .

DOMAĆE VIESTI. Glagolica. S a p o u z d a n a izvora oba-

vješćeni s m o , d a sve viest i nov ina o g la -g o l i c i n i su temel j i te . N a š i b i skupi bili s u svi s ložni , d a je g l a g o l i c a za jedničko pravo c i e l o g a n a š e g a n a r o d a b e z uš trba j e d i n s t v u crkve i vjere . N i j e i s t ina , d a je svet i o tac p a p a prot ivan ovoj našoj svet inj i .

M o ž e m o se d a k l e nadat i , da će sa­stanak b i skupa d o n i e t i mir i zadovol j s tvo h r v a t s k o m n a r o d u u p i tanju g l a g o l i c e .

Narodne radnje. V id je l i s m o k o d g. Z e l i m i r a D r a č a r a k r a s n e n a r o d n e s a g o ­ve, koj ima će sutra n a T j e l o v o okitit i prozore s v o g a s tana na obali . U p o z o r u -jemo naše gradjane na l jepotu i u k u s tih naš ih narodnih rukotvor ina , da do p r i g o d e s l i ede pr imjer g. Dračara i da tako p o m o ž u naš domać i obrt .

„Šibenska Glazba" udarat i će večeras pred kaf. D r a č a r u 8 sati u p o č a s t od je lu bo jne mornar ice , š to se na laz i u luci , a u pe tak večer na isti sa t udarat i će p r e d „ H r v a t s k i m S o k o l o m " u p o č a s t g. D . r u K r s t e l j u , ko jemu je u subotu i m e n d a n .

Sutrašnjom obhodu Tjelova učes tvo -vat će , kako Čujemo, i j e d a n d io m o m ­čadi b o j n e m o r n a r i c e s a s v o j o m g l a z b o m .

Naš presvietli biskup ide u nared­n u s u b o t u u p a s t i r s k e p o h o d e .

Naše porezne stvari. P r e m d a s m o već o p e t o v a n o i znos i l i pr i tužaba prot i n e p r a v e d n o m i n e u r e d n o m odmjer ivanju p o r e z a u »Šibeniku, č u j e m o sveudi l j o t o m nov ih tuža l jka . M i s i g u r n o n e s p a d a m o medju o n e , koj i puš ta ju s v ida onu na­rodnu : „ B o g u bož je , caru carevo" , al i s tanovi t i k r u g o v i kao da su sebi p r e d u -zel i , da naviju p o r e z n e ž ice , k a k o bi na­r o d n a s n a g a p o p u c a l a . D o k l e će s l u ž b e n a p r e r e v n o s t i zv jes tne g o s p o d e trajati mi ne z n a m o , al i s e n a d a m o od pravdol jubi -vost i od lučujuć ih viših k r u g o v a financijal-n i b , d a će š i b e n s k i m t u ž b a m a , ko je već n e k o l i k o g o d i n a traju, pr ik lon i t i već jed­n o m svoju p a ž n j u . T a k o n a m se ovih da­na pr i tuž i š e razni pos jedn ic i kuća , da im se n a j m o v n a kućar ina odmjeruje p r e k o on ih i znosa , ko je n a l icu mjes ta us tanov­ljuju izas lata povjerens tva . JKakovu svrhu i m a d u o n d a ta povjerenstva , čiji se č la ­novi p o ob las t i i m e n u j u , dak le koja sas to je od o s o b a n j ihova pov jerenja? I g n o r i r a n j e m n i e n j a pov jerens tva g o t o v o je uvrjeda za n j e g o v e č lanove , a nj ihovo dje lovanje dobi je t ime n j i h o v o m nekr ivnjom s a m o obi l jež je p u k o g obs jenj ivanja p r o s t o t e .

P . Tuže nam se mjes tn i t rgovc i , o s o b i t o

oni u r u k o t v o r i n a m i m o d a m a , da su s i lno o š t ećen i u t a k m i c o m , koju im prave razni t rgovačk i putn ic i i agent i . Ovi s e n e ustru­čavaju u laz i t i u svači ju k u ć u i tu nudjat i i prodavat i svoju r o b u d o n a p o k o n i s luž -b e n i c a m a . Z a l o s t n o je , š to im pr i t o m e razn im n a p u t c i m a p o m a ž e j e d a n mjes tn i crevl jar . N a š i su s e trgovc i bi l i prot i t o m e potuž i l i k o d kot . p o g l a v a r a TonČiča o trng g o d i n u dana , ali u t a m a n . U p o z o r u -j e m o n a ovu n e p r a v d u po l i t i čku v l a s t . — Od t r g o v a c a se traži , d a p laća ju obrtar inu u ob i lno j mjer i , oni su p o d l o ž n i sv im drug im danjc ima , p a imaju p o d p u n o pravo , d a b u d u zaš t i ćen i b a r e m u nj ihovu i n t e ­re su . N e m i s l i m o , d a će s e v las t o g l u š i t i ov im p r a v e d n i m t u ž b a m a , j er bi t o b i l o jako z a z o r n o . Uvjeren i s m o d a p a č e , d a

će preduze t i sve , š to mora, e d a p r e d u -sre tne unapr ied ovakove t ežke o p a z k e .

Fra Luigji Marun, zas lužn i pred­sjednik hrvat skog s tar inarskog družtva u K n i n u , d a n a s s lav i svoj i m e n d a n .

N a š a srdačna č e s t i t a n j a !

Upozorujemo naše č i taoce n a o g l a s v r i e d n o g zubara J . M . V e ž e .

Da se odstrane prep irke i t u ž b e n a medj i D u b r a v e i D a n i l a B i r n j a , obć ina je sas luša la s e o s k e zborove ov ih se la i p o t o m u je odluč i la , da se jedni i drugi se l jani ravnaju p o gran icam pos tav l j en im po c. k. kot. pog lavars tvu . O v o stanje trajat će dok c. k. minis tars tvo rieš i utok, š to su ga ulož i l i se l jani D u b r a v e prot i odluc i c. k. p o g l a v a r s t v a i c. k. N a m j e -stništva. — D a seljani B irn ja ne pre laze b l a g o m na pašnjake D u b r a v e i oni D u ­brave na pašnjake Birnja , paz i t će ron-dari i poljari iz o b a se la , i k a d b l a g o zateku u šteti , morat i će zapl ieni t i to l iko g lava , ko l iko je p o po l j skom zakonu n u ž d n o za n a k n a d u š te te i g l o b e . Ovim p o s t u p k o m odk lon i t će se ne i s t in i te tuž ­be i n a granici će se uzdržat i mir i r ed .

K a d c. k. min i s tars tvo rieši u t o k se l jana D u b r a v e , o n d a će se k o n a č n o pos tav i t i granice onako , kako b u d e i s to od luč i lo .

Iz Kaštel Novoga pišu n a m : „ J e ­dinstvu" u broju od 16 . o v o g a proht je lo se , d a s e i z r u g a našoj Obćin i . M i o v i m najodlučni je prosv jedujemo i p o z i v l j e m o g. F r a n u Š imotu , nače ln ika , da i on p r o ­svjeduje radi omalovažavanja obć inske uprave . P o d j e h fetražičić ovako dalje , uvjereni smo , da ć e m o u „ J e d i n s t v u " d o ­živjeti napadaja još gor ih .

II os ta lom, a na umirenje Straž i -Čića, izjaviti ć e m o , da s e n i tko od ime­n o v a n e g o s p o d e R a d u n i ć a , K a t a l i n i ć a , D a n i l a i I v a n c a ne će primit i nače ln ič tva sve do t l e , dok se n e i zvede n a č i s t a c : tko j e ukrao obć . novac , radi če sa s e je bio ub io pok. Čega i dok se ne razčist i p i tanje A n z u l o v a kukuruza, F u l e ž i n e . S t a -h l i č k e n a b o ž n e zak lade , dvanaes t t i suća for. fra G j o l e B o t i ć a i td .

O o v o m u znade i g. F r a n o Si meta . Z a danas ovo l iko , a uzht j edne li S tra-žič ić , poć i ć e m o i' dal je . OUinari.

Politička vlast, ne z n a m o p o k o j e m kriteriju, još uviek podržava ta l i janšt inu i ondje , gdje joj ne bi ima lo biti mjes ta . T a k o n. pr. i ove g o d i n e mjes tne v last i d o b i š e od nje poz iv na o b h o d T j e l o v a n a ta l i janskom jez iku . T e m e l j će s e i z -prici nać i d a k a k o u t o m e , da je to b i o običaj i proš l ih god ina , pa da s tare obi ­čaje ne valja s m e t n u t i ! B i l o bi vr ieme, d a s e takovi običaj i b a c e u ropotarn icu , i d a se p o č u e poštovat i jezik n a r o d a hrva t skoga .

Za družbu sv. ĆirUa i metoda u Istri sakup i lo se u družtvu n e k o l i c i n e H r v a t a K 6 .60 . — V l a d i m i r K u l i ć k a o s o k o l a š dopr in io K 10. — Pr i j e i zkazan ih K 2 8 . 5 7 . — U k u p n o K 4 5 . 1 7 .

N a p r i e d za našu d r u ž b u !

BKO, 2 1 . D a n a s započ in je u p a r l a m e n t u r a z p r a v a o b u d g e t u . P r e d l o g k o n g r u e b io je u p u ć e n na ­r o č i t o m o d b o r u .

B U D I M P E Š T A , 2 1 . K o š u t o v a s t r a n k a zauze la je s t anov i š t e p r o t i m i n i s t a r s t v u F e y e r v a r y a .

B U D I M P E Š T A , 2 1 . I l ibe ra l ­n a s t r a n k a s tup i la u opoz ic i ju p r o t i k a b i n e t u F e y e r v a r y a . D o ć i će d o n o v i h k o m p l i k a c i j a .

W A S H I N G T O N , 2 1 . Rusi ja i J a p a n spo razumješe se u p i t an ju p u n o m o ć n i k a za p r e g o v o r e o m i r u . P u n o m o ć n i c i će se sas ta t i ovdje n a prvoga a u g u s t a .

J. M. Veža, a m e r i k a n s k i d ip lo -

m i r a n i zubar , o r d i n i r a u ; , H o t e l

d e la V i l l e " od 9 — 1 2 p r . p o d n e ,

a o d 3 — 6 pos l ie p o d n e . Osta je

u Š i b e n i k u mjesec dana . Z Z Z Z S