1

Bosna I HercegovinaFederaclja Bosne I HercegovineFEDERALNO MINISTARSTVOOKOLISA I TURIZMA

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina

FEDERAL MINISTRY OFENVIRONMENT AND TOURISM

Broj: UPI-05/2-23-11-164/15Sarajevo, 30.3.2016. godine

Federalno ministarstvo okolisa i turizma, rjesavajuci zahtjev operatora Selmanovic export-import d.o.o Sarajevo postojeceq pogona i postrojenja za istrazivanje i eksploatacijupovrsinskoq kopa kamena-dolomita, na osnovu cl. 71. i 72. Zakona 0 zastiti okolisa("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 33/03) i cl. 17 i 18 Zakona 0 izmjenama idopunama Zakona 0 zastiti okolisa ("Sluzbene novine Federacije BiH" broj 38/09), cl. 19. i20. Zakona 0 upravljanju otpadom (Sluzbene novine Federacije BiH" br. 33/03 i 72/09), iclana 200. Zakona 0 upravnom postupku ("Sluzbene novine Federacije BiH", br. 02/98 i48/99), don 0 s i:

RJESENJE

1. Izdaje se obnovljena okolinska dozvola operateru Selmanovic export-import d.o.oSarajevo za povrsinski kop Ormanj kod Tarcina za eksploataciju dolomita koji jelociran na opcini Hadzicl. Ukupna povrsina eksploatacionog polja iznosi 30 ha, kojese I' t k t I" d "h I ih t V kna aZIunu ar on ura s IJe eCI pre omru aca a:

y XTacka

A 6.511.000 4.853000B 6.512.000 4.853000C 6.511 000 4.852500D 6.512.000 4.852500

1.1. Pogon i postrojenje za koje se izdaje dozvola su objekti infrastruktureu industrijskom krugu na povsinskom kopu.

Objekti koji cine industrijski krug su:1. Dvostepeno drobilicno postrojenje sa klasirnicom,2. Jedinica za napajanje elektricnom energijom,3. Kontejneri za uposlenike,4. Magacin prirucnoq alata i potrosnoq materijala,5. Cuvarnica,6. Plato za drZanje i odrzavanje Rudarsko-gradevinske mehanizacije i vozila,7. Vodovod i kanalizacija sa pratecirn objektima,8. Rampa za ulaz i izlaz sa prostora povrslnskoq kopa,

2. Osnovne i pornocne sirovineTehnicki kamen dolomit - osnovna sirovina.Osnovni energenti i repromaterijal koji su neophodni za odvijanje tehnoloskih procesa pridobivanju dolomita na kamenolomu su:

• Dizel gorivo za odvijanje tehnoloskih procesa i rad opreme,• UIje i mazivo,• Antifriz,• Eksplozivna sredstva,• Elektrlcne energije,• Potrosnia guma,• Mazivo (razna ulja, maziva i rashladna tecnost).

Marka Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba

2

2.1. Nafta i naftni derivati- Dizel motorno gorivo) koje se koristi za odvijanje tehnoloskth procesa i rad opreme,nabavlja se od ovlastenih prometnika. Doprema na kamenolom je autocisternom iz koje cese vrsiti utakanje u rezervoare mehanizacije i drugih rnasina.- Sredstva za podmazivanje (ulja i masti), minimalne kollcine se sktadiste u namjenskomprirucnorn skladistu do korlscen]a.Uskladistavaiu se ostale navedene materije i one, prema odredbama JUS.Z.CO.01 0, kojeimaju uticaj na nastajanje, sirenje i sanaciju pozara.

U krugu ce se povremeno koristiti eksplozivna sredstva za razaranje kompaktnih stijenskihmasiva. Za miniranje minskih busotina anqaztrat' ce se registrovani izvodaci, koji ce zaizvodenje miniranja dopremiti i koristiti eksplozivna sredstva.

Eksplozivne materije koje se upotrebljavaju na kamenolomu predstavljaju mjesavineamonij - nitrata i dizel ulja (odnosno AN-FO eksplozivne materije), kao i detonirajucistaplni, rudarske kapisle i usporivaci.

2.2. Elektricna energija i voda• Snadbijevanje elektricnom energijom na povrsinskom kopu Ormanj - vrsi se

iz agregata za proizvodnju elektricne energije - dizel agregat snage 220 KVA• Kamenolom Ormanj snadbijeva se vodom sa spremnicima (voda za pice) i

autocisternama, (voda se koristi i za pranje i prskanje agregata radismanjenja emisije prasine i toaleta kao i za pranje povrsina i vozlla)

3. Opis aktivnosti za koje se izdaje dozvola

Povrsinska eksploatacija tehnickoq kamena dolomita na lokalitetu Ormanj kod TarcinaOpcina Hadzici bazira se na veoma pogodnim prirodnim i stvorenim tehnicko-tehnolosklrni drugim uslovima. Na radilistu povrsinskoq kopa Ormanj koristi se sistem eksploatacijekoji se sastoji iz slijedecih radnih procesa (faza) ito:

3.1. Glavne faze• Busenje minskih busotina• Miniranje• Guranje odminiranog materijala (zaostalog na etazarna) na osnovni• Utovarno transportni plato• Utovar odminiranog materijala• Transport odminiranog materijala do drobilicnoq postrojenja i ka potrosacima

3.2. Pornocne faze• Odrzavanje povrsinskoq kopa, [alovista, puteva i radnog kruga,• Odvodnjavanje povrsinskoq kopa i [alovista,• Odrzavanie rudarske opreme,• Zastita okolisa,• Rekultivacija zemljlsta ostecenoq rudarskim radovima.

Na osnovu svih utjecajnih faktora na sam om eksploatacionom polju kamenoloma Ormanjodabran je diskontinuirani sistem povrsinske eksploatacije sa kamionskim transportom doutovarnog platoa.

Marl<a Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba

3

3.3. Tehnoloski procesi eksploatacije na Kamenolomu OrmanjProces proizvodnje na kamenolomu dolomita Ormanj cine tri osnovna tehnoloska procesa:

• Ciscenje, odabiranje iii oplemenjivanje mineralne sirovine,• Drobljenje kamena,• Prosijavanje i klasiranje,• Transport i deponovanje osnovnog materijala sa granulacijama agregata.

Za izvodenje istraznih i eksploatacionih radova koristit ce se strukturna mehanizacija- bager, buldozer za guranje stijenskog materijala i izradu radnih staza,- kamionini za prevoz materijala,- terensko vozilo za prevoz Ijudi i dostavu materijala,

- dizel agregat snage 220 KVA,- kornpresor-busacka garnitura.

4. Emisije/uticaji koje ce pogon i postrojenje imati na okolls su slijedece:

Prema elementima zastite okolisa koje mogu ugroziti, dijele se na:• Izvore zagadivanja zraka,• Izvore zagadivanja voda,• Izvore uqrozavanja tla,• Izvore nastanka buke i• Miniranje, odnosno rusen]e stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva,

sa posljedicama seizmlckih i zvucnih efekata miniranja.Eksploatacija i prerada tehnickoq kamena dolomita ima sliiedece utjecaje na okolis:- promjene mikroklimatskih uslova,- pejzazne promjene (promjene vizuelnih kvaliteta okolisa),- promjene u odnosu na biljni i zivotinjski svijet,- promjene u kvalitetu tla,- promjene u kvalitetu voda,- promjene u kvalitetu zraka usled:- busenia minskih busotina,- rusenia stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva (miniranje),- utovar gotovih proizvoda, odnosno pojedinih frakcija sa skladista klasirnice,- transport dolomita,- padanje agregata sa transportera i formiranje kupa,- ciscenje povrsina radnih etaza i internih komunikacija,- prasina iz postrojenja za drobljenje, mljevenje i prosijvanje,- uzvitlavanje mineralne prasine sa radnih povrsina, saobracejnica deponija i

slicno djelovanjem zracnih struja (vjetra),- uticaj miniranja-vibracije tla (mikroseizmika),- oneciscenje bukom,- pri eksploataciji (detonacija od miniranja, rad teske mehanizacije),- pri transportu,- te radu drobiticnoq postrojenja i klasiranja.Ekoloske nesrece (kao sto je nekontrolisano razlijevanja nafte prilikom pretakanja uprlrucno sktadiste iii radne strojeve) rnoze dovesti do promjena u kvalitetu podzemnih ipovrsinskih voda, kao i promjene u kvalitetu tla.

Marka Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33726700, fax + 387 33726700www.fmoit.gov.ba

4

4.1. Emisije u zrak- Plinoviti produkti koji nastaju u procesima eksplozivnog razlaganja privrednih eksplozivasu CO2, vodena para, N2, O2 kao i razliciti spojevi oksida dusika (NOx),-Plinoviti produkti koji nastaju izgaranjem teku6ih goriva u motorima sa unutrasnjirnsagorijevanjem sadrze uglavnom okside dusika (NOx), cvrste cestice, ugljik-monoksid(CO), i ugljikovodike (CxHy),- Mineralna prasina koja nastaje pri procesima busenia minskih busotina, miniranja,utovara odminiranih masa mramoriziranih vapnenaca, transporta mramoriziranihvapnenaca i otkrivke na etazarna povrsinskoq kopa, cis6enja radnih povrsina etaza isaobra6ajnica, uzvitlavanjem mineralne prasine sa radnih povrsina, saobra6ajnicadeponija djelovanjem vjetra.- Temperaturne promjene koje su evidentne u pojedinim fazama tehnoloskoq procesa.

4.2. Emisije u vodu- Oborinske vode sa eksploatacionog polja, odlaqalista pristupnih puteva mogu bitioptere6ene suspendiranim cesticarna:- Sanitarne otpadne vode;- Nema otpadnih tehnoloskih voda.

4.3. Nastajanje otpada- Jalovinski materijal;- Cvrsti otpad nastao od absorbenta pri eventualnom uklanjanju iscurenog diesel goriva;ulja, maziva i sl, kao i uklonjeno zagadeno zemlilste:- Komunalni otpad.

4.4. Emisija buke- Buka ce se emitovati pri postupcima minirania kao i pri radu mobilne i stacionarnemehanizirane opreme: busacke garniture, kompresora zraka, diesel - elektricnoq agregata,pri radu utovarivaca, transportnih kamiona i dr.- Zvucni efekti masovnih miniranja- Mehanizovana oprema koja se koristi na kopu

4.5. Busenje i miniranje- Ojelovanje zracnoq udarnog talasa na Ijude i objekte (u slucaju otvorenog prostora);- Seizrnicki efekti koji mogu imati uticaja na stabilnost gradevinskih objekata i rezirn izvorau okruzenju.- Zvucni efekti masovnih miniranja

4.6. Uticaj na tlo- Izmjena pedoloskih uvjeta skidanjem horizonta tla sa rnaticnoq supstrata,- Uzrokovanje pojava erozije,- Oevastacija terena- Mogu6nost oneciscenja tla naftinim derivatima, mastima i uljima ukoliko dode do njihovognekontroliranog prosipanja.

4.7. Uticaj na mikroklimatske uslove- Mijenjanje topografskih karakteristika na planiranoj eksploatacionoj povrsini uticace sarnona lokalne mikroklimatske prilike, na prostoru kamenoloma.

Marka Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba

5

4.8. Uticaj na biljni i zivotinjski svijet- lzvrsena je sjeca i uklanjanje stabala i drugog vegetacijskog pokrova na mjestimapovrsinske eksploatacije sarno u obimu neophodnom za odvijanje tehnoloskoq procesa.

5. Uslovi za zastitu zraka, tla, voda, biljnog i zivotinjskoq svijetaOblici zagadenja na kamenolomu Orman] I u industrijskom krugu

4.9. Uticaj na pejzaz- Vizuelne promjene su oqranicene na mikrolokaciju.

4.10. Uticaj na stanovnlstvo- Koristenie lokalnog puta,- Gore navedeni utjecaji buke, prasine, miniranja.

OSLIel ZAGADENJE PORIJEKLO MJERE ZA SMANJENJEEMISIJA

Zagadenje tla

Nepropisno odbacivanjeprodukovanog organskog ineorganskog otpadnogmaterijala, prolijevanjenaftnih derivata, erozijazemhlsta, prosipanjeeksplozivnih materija,nepropisna dispozicijajalovine

Odlaganje otpada unamjenskekontejnere, propisnorukovanje naftnim derivatima,uljima, mazivima ieksplozivnih materija,pravilna dispozicija jalovine

Zagadenje zraka(praslna i buka)

Tehnicka neispravnostmehanizacije, prekomjernoisusivan]e materijala koji sekoristi u procesu proizvodnjeiii erozija tla pri kretanjumehanizacije, buka i stetniizduvni plinovi iz motoratransportnih vozila,separacije i fabrike betona

(Jedan put mjesecno)pregledi i servisiranjemehanizacijeSvakodnevno obaranjeprasine prskanjemvodom materijala imanipulativnih povrsina itransportnih puteva, kao iprekrivanje istih betonskimslojem te formiranje zelenihpojaseva unutareksploatacionog polja trebaodmah zapoceti sabioloskorn rekultivacijom, udijelu u kojem je vegetacijapredvidena konacnimrieseniem

Zagadenje povrsinsklh ipodzemnih voda

Otpadne vode samanipulativnih povrsina,otpadne vode iz radionica,nekontrolisano odbacivanjeraznih otpadaka

Izgradnja taloznika i.separatora rnasnoca" tepropisno odlaganje cvrstog itecnoq otpadnih materijala,izrada nepropusnog septikaza prihvat fekalnih voda

Nepropisno odbacivanjeorganskog i neorganskogotpadnog materijala (ostacizauljene arnbalaze, papir,krpe,staklo, gume, plastika

Sakupljanje u namjenskekontejnere zatvorenog tipa iodvoz na deponiju

Otpad

Marka Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33 726 700www-fmolt.gov.ba

6

Nekontrolosano odlaganje Propisno odlaganje najalovinskog materijala iz mjesta predvidena za

Otpad kamenoloma odlaganje jalovine u ciljukrainie rekultivacije

Nekontrolisano odlaganje Izgradnja namjenskogOtpad amonijum-nitratnog otpada objekta sa nadstresnicorn za

odlaganje ove vrste otpada

5.1. Mjere za sprjecavanje iminimiziranje emisija u zrak- Primijeniti postupke za sprecavanje podizanja i siren]a prasine kvasenjern materijala napresipnim mjestima orosavanjern, kvasenjern radnih povrsina i deponija orosavaniern,posipanjem saobracajnica vodom,- Manipulativne povrsine i transportne puteve za vrijeme susnih dana polijevati (prskati)vodom, kao i materijal koji se utovara,- Maksimalnu brzinu kretanja svih vozila oqranicif na 10 km/sat.- Za smanjenje emisija prasine prilikom miniranja odabrati takvo vrijeme retardiranja(milisekundni usporivaci) da se oslobada samo minima Ina kolicina prasine.- Miniranje izvoditi za vrijeme slabog vjetra (tisine) da se oblak prasine podignutminiranjem ne raznosi u okolis, vee da se spusti blize mjestu miniranja.- Emisija prasine koja nastaje od kretanja kamiona i druge teske mehanizacijeeksploatacionim poljem znacajno se moze reducirati asfaltiranjem i redovnim odrzavanjempristupnih puteva, kao i prskanjem vodom internih puteva u kamenolomu i pogonuseparacije.- Emisije prasine koje se javljaju prilikom manipulacije i pretovara smanjuje sepolijevanjem, pravilnim odabirom lokacije za te aktivnosti i vodenjem racuna 0rneteorolosklrn uslovima u vrijeme obavljanja aktivnosti.- Sprijeciti prekomjerno punjenje kamiona,- Prilikom transporta, emisija praslne rnoze se reducirati pokrivanjem korpe kamionaceradom iii prevozom sitnih frakcija u potpuno zatvorenim sistemima, a u susnirnperiodima prskati vodom.- Potrebno je jedan put godisnje vrsiti mjerenja emisija-imisija prasine pri normalnimuslovima na radllistu, kontaktnom i sirem podrucju, te rezultate mjerenja uporediti saMDK.Trajanje mjerenja traje i znosi 28 ± 2 dana.- Koristiti diesel gorivo odgovarajueeg kvaliteta, prema AS standardima i EU smjernicama98170.

5.2. Mjere za sprjecavanje iminimiziranje negativnog uticaja na vode- Mjere koje treba poduzeti za koristen]e i zastltu voda proizlaze iz propisa 0 vodama,odnosno Zakona 0 vodama i propisa donesenih na osnovu tog Zakona.- Otpadne vode koje sporadicno nastaju u pogonu kamenoloma nisu hemijski zagadenevode. Njihova kolicina je minorna. Sakupiti ih u vodosabirnike. _- Sanitarne i fekalne vode kanalizacionim sistemom odvoditi u septicku jamu.- Rasutu naftu treba cistiti suhim postupkom upotrebom piljevine, koja se potom rnozekoristiti kao dodatak glini u odredenom procentu. Na taj nacin se rnoze sprijecitizagadivanje vodotoka i podzemnih voda. Prostor na kojem je doslo do istakanja temeljitooprati vodom.- Mjere zastite od hemijskih oneciscenia (naftnih derivata, tehnickoq ulja i masti) voda i tlatreba osigurati punjenjem transportnih sredstava gorivom i mazivom, te izvodenjem manjihtehnickih popravki na vodonepropusnoj povrsini, koja se moze cistiti sarno suhimpostupkom.

Marka Marulica 2. 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba

7

- Ta povrsina mora biti nadkrivena kako oborinske vode ne bi ispirale eventualne ostatkezagadenja tla od oneciscavajucih materija koje nastaju na povrslnl za pretakanje goriva imanje servisne popravke kao sto je zamjena ulja, podmazivanje i dr.

5.3. Mjere za sprjecavanje i minimiziranje negativnog uticaja buke- Miniranje na lokaciji zahvata obavljati iskliucivo tokom dnevnog perioda kada jedopusteni ekvivalentni nivo buke 65 d8(A).- Najefikasniji nacin zastite od stetnoq ilili ometaiuceq djelovanja buke na bilo koju zivotnusredinu je formiranje zelenih zastitnih pojaseva. Zeleni zastitni pojasevi vrse apsorpciju irefrakciju elasticnih zvucnih talasa, vrse potpunu aplifikaciju zvucnih talasa mjenjajucinjihove naqlasene komponente cirne se energija tih talasa transformise i zvucni talasipoprimaju svojstva talasa koji nemaju nikakvih stetnlh iii ornetajucih osobina iii se njihoveosnovne karakteristike smanjuju do te mjere da se njihov intenzitet djelovanja dovodi ispodgranice percepcije. Zeleni pojasevi se obicno formiraju od brzorastu6ih rastinja visineispod 10m sa cvjetnim grmovima vise godisnjeg trajanja kao i kombinacijama "zivih"ograda (makljura i slicno) sa cvjetnim grmovima, jednoqodisnjim cvjetovima i navedenimbrzorastucirn drvecern Npr. jedan efikasan i estetski vrlo prihvatljiv zeleni pojas slnne 20do 25 m vrsi adsorpciju buke za 15 do 20 d8(A). Najbolji rezultati se postizu kada se uzsaobracajnlcu zasaduju guste zive ograde, a iza njih grmovito i vece rastinje, sto jedekorativno u odredenom krajoliku i vrlo efikasno u smislu smanjenja intenziteta elasticnihzvucnih valova. Zelene povrsine formirati gdje je zavrsena eksploatacija dolomita izapoceta djelirnicna rekultivacija prostora jos u postupka rada kamenoloma a totalnutekultivaciju i ozelenjavanje nakon zatvaranja kamenoloma.- Oqranicavanje brzine kretanja na max 10 kilometara na sat pokretne mehanizovaneopreme saobracajnicarna unutrasnjeq saobracaja i radnim povrsinama kamenoloma.- Najmanje jednom rnjesecno vrsiti sistematsko odrzavanje oruda za rad i opremupreduzeca, posebno izduvnih sistema kod mobilne mehanizovane opreme.- Vrsiti sistemtsko odrzavanje habajuceq sloja unutasnjih saobracajnica i radnih povrsina,razrnatraiuci i opravdanost nanosenja asfaltnog postroja na tim saobracajnlcarna.- Upotrebu zvucnih signala svih vrsta u krugu preduzeca treba svesti na nuznu mjeru.Zvucne signale sa opremom treba davati samo u izuzetnim slucajevima jer je intenzitetzvucnih signala na ovim vozilima preko 105 dB(A).- Vrsiti redovnu - rnjesecno kontrolu nivoa komunalne buke i poduzimati potrebne mjere.- Na orudima za rad, uredajima i opremi preduzeca vrsiti redovno dotezanje razniholimljenja (Iimova) , koji svojim vibracijama postaju vrlo znacajn: izvori buke na toj opremi.- Nove objekte u uqrozeno] sredini graditi planski uz uvazavanje neophodnosti odvijanjatehnologije preduzeca, ali i prava gradana na nesmetano koristenje njihovih objekata itd.Prilikom rada pogona kamenoloma stvara se buka koja je karakteristicna za industrijskeaktivnosti.- Posto su najveci proizvodaci buke transportne rnasine, veoma znacajno je da sistemiizduvnih plinova na istim budu ispravni. Osim toga, rnasine treba iskljucivati iz pogonakada je to tehnoloski opravdano, zbog cega se moraju potpuno efikasno odrzavatl njihovisistemi za startanje - paljenje.

5.4. Mjere za sprjecavanje i minimiziranje negativnog uticaja na tlo- Razdvojeno skupljati otpadna ulja i filtere u posebne kontejnere,- Negativni uticaj na tlo ukljucuju oneciscenie tla otpadnim vodama, otpadom mineralnesirovine, jalovinom, energentima, mazivima, te sabijanje tla teskorn mehanizacijom, a sveih je rnoquce izbjeci iii smanjiti na najmanju rnoqucu mjeru pravilnim planiranjem iprovedbom tehnoloskoq procesa,

Marka Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33726 700www.fmolt.gov.ba

8

- Razlijevanje goriva i maziva po tlu se mora sprijeciti na svaki nacin, jer je isto potpunoneopravdano i opasno. Medutim, ukoliko se razlijevanje nafte ipak dogodi izvanpredvidenog platoa, potrebno je odmah ocistiti, odnosno odstraniti zagadeno tlo iprivremeno ga deponovati na predvideni nepropusni plato, a mjesto razlijevanja posutizastitnirn hidrofobnim sredstvom "EKOPOR" i sl., koje je vrlo djelotvorno na krutimpodlogama, jer upija prolivenu naftu iii njene derivate, a sredstvo je hidrofobno,- Zastita tla u okolisu od djelovanja agresivne i mineralne prasine koja nastaje kao nusprodukt primjenjene tehnologije, kao sto je vee receno, vrsit ce se planskim polijevanjemradnih povrsina kopa i saobra6ajnica i sakupljanjem prasine i zastitom sakupljenih koiicinaod rasturanja po slobodnim prostorima,- Bez obzira sto na predmetnom lokalitetu nema posebno vrijednih biljnih vrsta uticaj na tloprocjenjen kao neznatan, potrebno je primjeniti mjere za ublazavanie navedenog uticaja,- Nakon zavrsene eksploatacije na ovom eksploatacionom podrucju izvrsiti rekultivacija irevitalizacija ostecenoq zemliista i privodenje istog koristenju., a sto treba definisatiProjektom rekultivacije kamenoloma Ormanj ,- Humusni pokivac odlazen i sacuvatan upotrijebljava se za rekultivaciju,- Skupljanje starih guma i akumulatora na odredeno mjesto na povrsinskorn kopu Ormanj.

5.5. Mjere za sprjecavanje i minimiziranje negativnog uticajana biljni i zivotinjski svijet

- Umanjivanje nezeljenih efekata ostvaruje se sto ranijim zapocinjanjern procesa bloloskerekultivacije, unosenjern u prostor drugih pejzaznih elemenata kojima se uticaj odpromjene kompenzira (uglavnom sadnja zastttnih pojasa vegetacije i sl.),- Uticaj na floru, zavisno 0 konacnoj namjeni eksploatacionog prostora, moze bitiprivremen iii trajan. Bez obzira je Ii konacna namjena vra6anje prostora u stanje sto blizeprvobitnom prirodnom stanju iii privodenje nekoj novoj namjeni, treba odmah zapoceti sabioloskorn rekultivacijom, u dijelu u kojem je vegetacija predvidena konacnim rjesenjern,- Preporucuje se sadnja drvenastih, zbunastih i drugih hortikulturnih sadnica i authotonihbiljnih vrsta, ne samo zbog ocuvanja prirodnog izgleda krajolika, nego i zbog ocuvan]azivotinjskih stanista koja su u velikoj mjeri povezana sa biljnim zajednicama.Uticaj na floru predmetnog podrucja potrebno je smanjiti slijede6im mjerama zastite:- Odrediti puteve kojima ce se kretati mehanizacija. Ti putevi moraju biti locirani napodrueju eksploatacionog polja i unutar industrijskog kruga,- Za vrijeme izvodenja radova zabranjuje se svaka sjeca i oste6enje stabala izvan podrucjaeksploatacionog polja i industrijskog kruga,- Sve radove na sje6i surne i vadenju panjeva izvoditi uz prisustvo strucne osobe, koja cebrinuti 0 smjeru obaranja stabala,- Zabranjeno je paliti vatru na otvorenim povrsinarna,- Zabranjeno je bacanje sme6a i ispustanje teku6eg otpada, nafte i naftnih derivata,- Oko ruba visinskog dijela povrsinskoq kopa neophodno je postaviti zastitnu ogradu.

5.S. Mjere za sprlecavan]e i minimiziranje negativnog uticaja na pejzazMjere zastlte vizuelnih kvaliteta prostora potrebno je provoditi kontinuirano tokomeksploatacije i nakon njenog zavrsetka. Ciljevi zastite pejzaznih vrijednosti ogledaju se uslijede6em:- Ocuvan]e i revitalizacija pejzaznih vrijednosti koja se odnosi na floru i faunu,- Ocuvanie i sanacija specificne vegetacije u njegovoj neposrednoj blizini,- Ocuvan]e manje izdvojenih cjelina surna.Iz ovoga proizilaze i konkretne mjere zastite:- Oqranlcavan]e koristenja prostora za eksploataciju mineralne sirovine na sto manju

Marka Marulica 2. 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba

9

povrsinu, sto se osigurava optimalnim projektnim rjesenjern,- Koristenje minimalno potrebnih internih transportnih puteva,- Redovno odrzavanie radnih povrsina i saobracajnica unutar kopa kamenoloma,- Sadnja zastitnoq zelenila uz rubove eksploatacionog polja kao i uz pristupne puteve,- Tehnicku i biolosku rekultivaciju/sanaciju provoditi tokom eksploatacije,- Ocuvanje i zastita postolecib te podizanje manjih sumskih cjelina uz rub kopakamenoloma- Zastita pejzaznih vrijednosti i uticaj na njegove pozitivne promjene poetize sefunkcionalnim i permanentnim odrzavanjem privlacnoq izgleda svih objekata i postrojenja.To se postize postavljanjem reklama, natpisa, ukrasnih detalja, bojenjem konstrukcijapostrojenja. Boje koje se koriste moraju se uklopiti u ambijent okolisa.

5.7. Mjere za sprjecavanje i minimiziranje negativnog uticaja na stanovnlstvo- Oqranicenje rada kamenoloma na radno vrijeme 8 iii 12 sati,- Usaglasiti sa mjesnom zajednicom najpovoljnije termine miniranja u toku dana,- Poduzeti sve mjere predvidene za obezbjedivanje sigurnosti na regionalnom i lokalnomputu za vrijeme miniranja.

6. Mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje

- Strogo je zabranjeno odlaganje ulja, masti i taloga iz separatora u vodotok i na okolnozernliiste. Praznjen]e separatora i odvoz prikupljenog taloga treba vrsiti na propisan nacln,u saradnji sa preduzecern za upravljanje istim,- Praznjenje i odvoz sadrZaja septicke jame dogovoriti sa komunalnim preduzecern,- Cvrsti otpad koji se pojavljuje u slucaju incidentnog prosipanja goriva, ulja i maziva,upotrebom adsorbensa i uklanjanjem zagadenog tla, odloziti na za to posebno predvidenovodonepropusno mjesto na odlaqalistu iii u kontejnere locirane u krugu kamenoloma idogovoriti nacin odvoza sa komunalnim preduzecern,- Sav komunalni otpad propisno odloziti u poseban kontejner, lociran u krugu pogona ipostrojenja i dogovoriti nacin odvoza sa komunalnim preduzecern koje djeluje na teritorijina kojoj je smiesten kamenolom.

7. Granlcne vrijednosti emisija za zagadujuce materije

7.1. Granicne vrijednosti kvaliteta zraka- U skladu sa Pravilnikom 0 qranicnim vrijednostima kvaliteta zraka (IISuzbene. novineFederacije BiH" broj 12105)- Maksi I d r .. d I bd ' V firname ozvouene vrue nosti za e ece ces Ice:

Zaqadujuca Period Granicna Granicnaprosjecna Visokamaterija uzorkovanja qodisn]a vrijednost vrijednost

LC10 24 sata 50 100 (J,Lg/m3)"ULC 24 sata 150 350 (J,Lg/m3)"

-Napornena: ne smije biti prekoracena vise od 7 puta u kalendarskoj godini(98 - i procentil)

Maksimalne dozvoljene vrijednosti za sediment (talozni prah):

Marka Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba

10

Zagadujuea Period Granicna Granicnaprosjecna Visokamaterija uzorkovanja godisnja vrijednost vrijednost

Talozniprah- Jedan mjesec 200 (mg/m2d) 350 (mg/m2dr

ukupno .. . . . .. ...Napomena: odnosi se na mjesec u qodini sa najvlsim vrijednostima depoziciie/taloqa

7.2. Granicne vrijednosti buke- Dozvoljeni nivo buke na radnom mjestu koji pravi crude za rad: gOdS- Dozvoljeni nivoi . k b k k d ih k '01 varus e u e- o prvt uca.

Ekvivalentni nivo buke Leq Vrsni nivo bukeL1

Dan Nee60 50

75

8..Sistem monitoringa

Monitoring kvaliteta vode• Jednom godisnje potrebno je kontrolisati odredene parametre kvaliteta otpadne

vode.Vrslti monitoring sliiedeclh parametara kvaliteta povrsinske vode:suspendovane materije, pH, BPK5, te koncentraciju ulja i masti. Ovaj monitoringpotrebno je realizovati jed nom godisnje, a u cilju utvrdivanja stvarnog uticajaizvodenja radova na kamenolomu kao i planiranih mjera za ublazavanieeventualnog uticaja na pomenute vode.

• Rezultate monitoringa dostaviti nadleznorn Ministarstvu koje ce odiuciti 0 potrebi idinamici narednih ispitivanja, u zavisnosti od rezultata ispitivanja.

U tabeli je prikazan zbirni plan monitoringa elemenata okolisa za povrsinski kop Ormanjkod Tarcina.

Medij Parametar koji Mjesto vrsen]a Razlog zbog kojeg se vrsi Rokovise osmatra monitoringa monitoring

- Industrijski krugNivo buke ( dB) - Kod nalblizlh drugih Stvarni uticaj nivoa buke na Ispitivanja

Buka Oktavna analiza objekata koji okolis jed nom ugravitiraju oko toku godinekamenolomaKod najblizih drugih Mjerenje sedimentneobjekata koji prasine je obvezno zagravitiraju oko ovakve vrste postrojenja akamenoloma trajanje mjerenja iznosi 28

Mineralna lzvrsiti mjerenje ± 2 dana. Jedan

Zrak prasina seizrnickih efekata sedimentator obavezno Ispitivanjaminiranja na najblize postaviti kod najblizih kuca. jednom uobjekte koji Stvarni utjecaj prasine i toku godinegravitiraju seizmickih efekata nakamenolomu od kamenolom i naselja kojistrane ovlastene gravitiraju istomorganizacije koja ne

Marka Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33726700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba

11

vrsi samo miniranje.Emisija nadimovodnom kanalu,u radionicama, naseparaciji i betonari utoku sezonenajintezivnijeg radapogonaU okviru radnog Utvrdivanje stepena i vrsteProstora

Teski metali, kamenoloma i eventualne IspitivanjaZemljiste kontaminiranostimineralna ulja rnasine za zem'jlsta preduzimanje u toku godspravljanje adekvatnih zastitnih mjeraeksplozivne materije

Prema Dovodenje u trajno iClanovima 84 - Na devastiranom stabilno stanje

Bioremedijacija 86. Zakona 0 zemliistu na kome je Nakoni tehnicke rudarstvu i zavrsetkasanacije odredbi Zakona zavrsen proces eksploatacije

o prostornom eksploatacije

uredenjuOdredivanje Ispitivanja

Voda Prema Pravilniku Ispust u taloznik uticaja otpadne u tokuvode na riieku godine

8. Izvjestavanje

lzviestavati Federalno ministarstvo okolisa i turizma 0 prikupljenim podacima kako jepropisano odredbama Poglavlja IV Pravilnika 0 registrima postrojenja i zagadivanjima("Suzbene novine Federacije BiH", broj: 82/07). tzviesta]i trebaju da budu poslaninajkasnije do 30.06. teku6e godine za prethodnu godinu izvjestavanja. Uputa za dobijanjesifre za pristup BH PRTR sifre i uputstvo za popunjavanje baze podataka - elektronskihobrazaca za Registar 0 postrojenjima i zagadivanjima nalaze se na web straniciwww.fmoit.gov.ba. na kartici Okolisne dozvole/Registri i izvjescivanje.

10. Period vazenja dozvole

Okolinska dozvola se daje na period od 5 (pet) godina od dana urucenja rjesenja.

Obrazlozenje

PK kamenolom .Orrnanj" bio je vlasnlstvo privrednog drustva .Inqrap d.d. Hadzici. lzvrsenje prenos vlasnistva PK kamenoloma Ormanj na privredno drustvo SELMANOVIC export-import d.o.o. Sarajevo. Prenos vlasnistva je izvrsen na osnovu notarskog ugovora br :OPU-IP-1750/2014 od 24.12.2014. godine SELMANOVIC export-import d.o.o Sarajevo-podnio je 23.11.2015. godine zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole, za pogonpovrsinski kop Ormanj kod Tarcina eksploatacija kamena dolomita, povrsineekstrakcionog polja 30,00 ha. Zahtjev je uraden u skladu sa clanom 18. Zakona 0izmjenama i dopunama Zakona 0 zastiti okolisa ("Sluzbene novine Federacije BiH" boj.38/09)

Marka Marulica 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33726700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba

12

Uz zahtjev je prilozena dokumentacija za izdavanje okolinske dozvole uradena od straneoperatera SELIMANOVIC export-import d.o.o. Sarajevo. Na osnovu ctanova 5 i 6.Pravilnika 0 pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okolis ipogonima i postrojenjima koji mogu biti izgradeni i pusteni urad samo ako imaju okolinskudozvolu ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 19/04), Ekstraktivna industrija-Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje povrsina ekstrakcionoh polja prelazi 2,5 ha (cvrstestijene, sljunak, pijesak, mrki ugljen, treset, vlazni proces razaranja sljunka) i ekstrakcijaminerala morskim iii fluvijalnim vadenjem mulja na podrucju vecern od 2,5 ha spada ugrupu projekata za koje se procjena utjecaja na okolis vrsi na osnovu ocjene FederalnogMinistarstva i za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu.

Kako je propisano clanom 36. Zakona 0 zastitl okolisa ("Sluzbene novine Federacije BiH",broj 33/03), ovo federalno ministarstvo je upoznalo javnost 0 namjeravanom zahvatuputem web stranice federalnog ministarstva (www.fmoit.gov.ba) 9.12.2015. godine.

U skladu sa odredbama clana 112. stay 1. Zakona 0 vodama ("Sluzbene novineFederacije BiH" broj 70/06) SELMANOVIC export-import d.o.o. Sarajevo-pogon zaeksploataciju kamena dolomita, Opcina Hadzici, je uz zahtjev za izdavanje okollsnedozvole prilozlo i Rjesenje 0 prethodnoj vodnoj saglasnosti izadato od Agencije za vodnopodrucje rijeke Save pod brojem UP-1/25-1-40-685-2/14od 9.12.2014. godine.

Anallzirajuci prilozenu dokumentaciju te irnajuci u vidu kriterije za utvrdivanje potrebe zaprocjenu utjecaja na okolis navedene u clanu 6. Pravilnika 0 pogonima i postrojenjima zakoje za koje se procjena utjecaja na okolis vrsi na temelju ocjene Federalnog Ministarstvaa za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu CSluzbene novine FederacijeBiH', broj 19/04), Federalno ministarstvo okolisa i turizma ocijenilo je da nije potrebnoprovodenje utjecaja na okolis tako da se okolinska dozvola izdaje u skladu sa clanom 17.Zakona 0 izmjenama i dopunama Zakona 0 zastiti okolisa. ("Sluzbene novine FederacijeBiH", broj 38/09).

lrnajuci u vidu da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti, doneseno je rjesenje kao udispozitivu. Ovo rjesenie je konacno i protiv njega nije dopustena zalba.

Protiv ovog rjesenja maze se pokrenuti upravni spor podnosenjem tuzbe kod Kantonalnogsuda u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rjesenja. Tuzba se podnosi u dvaistovjetna primjerka i uz istu se prllaze ove rjesenje u originalu iii ovjerenom prijepisu.

Dostaviti:o setmenovio export-import d.o.o. Sarajevo,Neumska 4, 71210 lIidia, v'Federa/noj upravi za inspekcijske pos/ove,Fehima et turcica 6, 71000 Sarajevo,Dokumentaciji,Arhivi,

Marka Marullca 2, 71 000 Sarajevo; tel. + 387 33 726 700, fax + 387 33 726 700www.fmoit.gov.ba