Informacija za pacijente

Informacije o bolestima

Bolovi u leđima

Rheumaliga SchweizLigue suisse contre le rhumatisme

Lega svizzera contro il reumatismo

Impressum:Autor Dr. med. Manuel Klöti, Rheumatologie Hirslanden

Klinik St. Anna, Luzern

Stručni Dr. med. Adrian Forster, Klinik St. Katharinental, Diessenhofen

saradnici Dr. med. Jörg Jeger, Luzern

Dr. med. Thomas Langenegger, Zuger Kantonsspital

CI-Layout Wirz Identity AG, Zürich

Realizacija www.alscher.ch

Slika na naslov- Hansueli Trachsel

noj strani

Izdavač © by 2005, Rheumaliga Schweiz

2. izdanje 2009

Stručna i fi nansijska podrška:

i ges

Sadržaj

Uvod

Kako često se javljaju bolovi u leđima?

Koja je razlika između akutnih i hroničnih bolova u leđima?

Šta uzrokuje bolove u leđima?

Kada i kako napraviti pregled?

Ljekarska prognoza kod bolova u leđima? Uglavnom dobra!

Kako izgleda tretman akutnih bolova u leđima?

Kako izgleda tretman hroničnih bolova u leđima?

Bolovi u leđima i sport

Kada je operacija kičme neophodna?

Okoštavanje kičme

Kako živjeti sa bolovima u leđima?

Ko mi još može pomoći?

Činjenice o bolovima u leđima

Liga za borbu protiv reumatskih oboljenja (Rheumaliga)

Časopis «forum | R»

Rječnik

Daljna literatura

Korisne adrese

4

5

6

8

11

12

13

14

16

17

17

18

19

20

21

21 22

25

26

4 Uvod

Većina ljudi ubraja bolove u leđima

u svoja najbolnija iskustva, a ovi bo-

lovi su, uopšte, jedan od najčešćih

razloga posjete ljekaru. Najčešće

se bolovi u leđima javljaju u sla-

binskom/bedrenom dijelu kičme, a

mogu se pojaviti i u području vratne

i grudne kičme.

Ovisno o dužini trajanja tegoba,

razlikujemo akutne bolove u leđima,

koji traju od nekoliko dana do

nekoliko sedmica, i hronične, koji

traju mjesecima ili čak godinama.

Srećom vrlo je rijetko da bolovi baš

tako dugo traju. Hronični bolovi su

uzrok patnje i brojnih posjeta ljeka-

rima i terapeutima, kao i napornih

pregleda. Uz to dolazi do nezado-

voljstva, ponekad i bijesa na samoga

sebe i svoju sudbinu, te razočarenja

u ljekare i terapeute koji nemaju ra-

zumijevanje za pacijente i ne mogu

im pomoći. Hronični bolovi u leđima

su jedan od glavnih razloga za rano

penzionisanje. U posljednje vrijeme

se bilježi porast broja invalidskih

penzija, što posebno privlači pozor-

nost medija.

Bolovi u leđima su samo simptomi,

oni ne govore ništa o njihovom

pravom uzroku. Usprkos velikim na-

pretcima u medicini, uzroci bolova

još nisu jasno definisani. Istrošenost

ili oštećenja u području diska (hrska-

vice) ili promjena statike («iskrivljena

leđa») mogu biti jedan od «sukri-

vaca» ovih bolova, ali oni imaju

daleko manju ulogu, nego što se to

obično pretpostavlja.

5Kako često se javljaju bolovi u leđima?

većeg dijela pomenutog stanov-

ništva bolovi nestanu spontano ili

primjenom određene terapije. Otpri-

like jedna trećina pacijenata se žali

na povratne bolne epizode, a samo

kod manjeg broja dolazi do trajnog

ograničenja u svakodnevnici.

Promjene u razvoju čovjeka od

«četvoronožca» prema uspravnom

hodu imaju svoju cijenu. Bolovi u

leđima su sastavni dio uobičajene

ljudske svakodnevnice. Usprkos svim

modernim tehničkim pomagalima i

sredstvima, kao i sve manjem tjele-

snom opterećenju, ne patimo ništa

manje od bolova u leđima nego

Kako često se javljaju bolovi u leđima? Bolovi u leđima su najčešće tegobe

na koje se pacijenti žale i zbog koje

dolaze ljekaru. Prema nekim istraži-

vanjima čak 80% stanovništva

su najmanje jednom u životu ,

a čak jedna trećina je u posljednja

24 sata, imala bolove u leđima. Kod

Bolovi u leđima su najčešći razlog posjete ljekarima.

Kičma odraslog čovjeka se dijeli na četiri dijela: 1) vratna kičma, 2) grudna kičma, 3) slabinska kičma, 4) trtična kičma.Pogled sa strane.

➊

➋

➌

➍

Koja je razlika između akutnih i hroničnih bolova u leđima?

6

ranije. Očigledno, ne igra ulogu

samo teški rad, nego i naš stav i od-

nos prema bolovima. Treba dodati

da je naše tijelo samo djelimično

prilagođeno modernim vremenima,

u kojima dominiraju automobili,

monotono sjedenje u kancelarijskim

stolicama, liftovi, pokretne stepeni-

came i itd. Pretpostavka za dobro

funkcionisanje tijela je kretanje i

opterećenje.

Kičma čini glavnu osovinu našeg ti-

jela. Ona nosi centralni organ uprav-

ljanja - glavu, kao i cijelu mrežu

nervnih korjena i završetaka, te kič-

menu moždinu. Kosti, mišići, tetive

i nervi su funkcionalno povezani i

učestvuju u svakom našem pokretu.

Zato nije nikakvo čudo, da u ovom

lancu tako brzo dođe do poreme-

ćaja čiji su uzroci višestruki.

Koja je razlika između akutnih i hroničnih bolova u leđima? Bolovi u leđima se djele, ovisno

o njihovu trajanju, na «akutne» i

«hronične». Definicija dužine tra-

janja nije uvijek ista. Kod bolova

u krstima, akutnim se označavaju

bolovi koji traju kraće a hroničnim

oni koji traju duže od šest sedmica.

Povremeno se govori i o subakutnim

bolovima u leđima – pri tome se mi-

sli na bolove, koji traju izmedju šest

i dvanaest sedmica.

U kliničkoj svakodnivnici, medjutim

manje odlučuje strogo definisana

dužina trajanja. Mnogo važniji je ra-

zvoj i tendencija bolova. Bolovi, koji

tokom više sedmica polako nestaju,

još se označavaju akutnim – iako

traju već sedam ili osam sedmica.

Bolovi u području vrata se, takodje,

dijele na «akutne» i «hronične». U

poređenju sa bolovima u krstima,

oni sporije spontano prolaze i ovdje

je vremenska granica (akutno --hro-

nično) između dva i tri mjeseca.

Razlikovanje između «akutnih» i

«hroničnih» bolova je jedan od

osnovnih kriterija, koji odlučuje o

tome da li su i koje vrste pregleda

još neophodni. Kod bolova u krsti-

ma, koji traju duže od šest sedmica i

čiji se intenzitet ne mijenja ili se čak

pojačava, treba se obratiti kućnom

ljekaru ili specijalisti za utvrdjivanje

razloga bola. Za bolove u predjelu

vrata važi isto pravilo, ali tek ako

traju duže od dva do tri mjeseca.

Iznimke koje postoje objasnićemo

poslije.

Leđa «pod-nose» velika opterećenja tokom cijelog života.

Koja je razlika između akutnih i hroničnih bolova u leđima? 7

Ne zaboravimo, da akutni bolovi u

području krsta u 80 do 90 posto

slučajeva spontano ili sa terapijom

nestaju – sa ili bez rendgenskog

snimanja.

Šta uzrokuje bolove u leđima?Kao najčešći razlog bolova u leđima

pominju se degenerativne pro-

mjene, odnosno znakovi istrošenosti

u području diska koji leži između

pršljenova, i poremećene statike kič-

menog stuba. Bolovi mogu nastati

prije svega na malim zglobovima

između pršljenova – takozvanim fa-

setnim zglobovima, usporedivim sa

artrozom koljena ili kuka.

Poremećena statika se ispoljava u

ravnoj kičmi (pri čemu kičma gubi

svoju prirodnu zakrivljenost), u za-

obljenoj kičmi, ili čak u obliku sko-

lioze (zakrivljenosti kičme na jednu

Rendgentski snimak nor-malne kičme: snimak lijevo sprijeda a snimak desno sa strane.

Šta uzrokuje bolove u leđima?8

Slika pokazuje presjek kičmenih pršljenova sa diskom i dva slučaja iskakanja diska (diskus hernije): unutrašnji «mekani» dio diska izlazi napolje i pritiska 1. na spinalni kanal, kod 2. na korjen nerva i dovodi do uklještenosti.

➊

➋

Šta uzrokuje bolove u leđima? 9

stranu). Ovi poremećaji imaju, me-

djutim, mnogo manju uticaj na bol

nego što se obično pretpostavljalo.

Tek u kasnom stadiju ili kao poslje-

dica neke druge bolesti, one mogu

biti istinski uzrok bolovima.

Socijalni uslovi i situacija na poslu

igraju veliku ulogu pri nastanku hro-

ničnih bolova u ledjima. Tako stres i

nezadovoljstvo na radnom mjestu,

ali takođe i nepravilno držanje za

vrijeme rada, te pušenje vode ka

hronifikaciji bolova u leđima, iako

strukturalni poremećaji nisu vidljivi.

Izražene degenrativne promjene na slabinskom dijelu kičme (krstima): 1) okoštavanje kičmenog stuba, 2) artroza malih pršljenova usprkos naprednom stadijumu može biti bezbolna, 3) suženje diska

I kičma može rasti krivo: pacijent se teškom kifozom (zakrivljenjost kičme unazad).

➋

➊

➌

Ponekad mogu i oštećenja diska

dovesti do bolova u leđima. Začuđu-

juće je da kod velikog broja zdravih

ljudi rendgenski snimci pokazuju

oštećenja diska, iako se oni ne žale

na bolove. Istraživanja su pokazala,

da oko 40 posto svih ljudi imaju

oštećenja diska, ali to ne primjećuju.

U rijetkim slučajevima problemi sa

diskom – oni se još zovu i diskus

hernija – zbog njihove blizine sa

nervnim korjenima, izazivaju bo-

love, koji se isijavaju do u stopala ili

ruke, ili čak slabe pojedine mišićne

grupe. Ove osobe svakako moraju

da posjete ljekara radi liječenja.

Zbog neposredne blizine kičmenog

stuba i trbušnih organa, mogu se,

u rjeđim slučajevima, bolesti unu-

trašnjih organa (npr. pankreasa)

osjećati u području kičme, i tako se

prezentovati kao bolovi u leđima. U

problematičnim slučajevima mora

ljekar da isključi i mnoge druge

uzroke bola.

Tako npr. može osteoporoza dove-

sti do urušavanja pršljenova ili čak

dovesti do upale diska. Upale diska

takođe nastaju kod čitavog niza

upalno-reumatskih oboljenja, najpo-

znatija je Behtereva bolest (Morbus

Behterev =Spondylitis ankylosans).

Takođe uzročnici (npr. virusi, bakte-

rije) mogu dovesti do upale diska,

prije svega kod popratnih oboljenja

kao npr. dijabetesa. Samo u izuzet-

nim slučajevima dolazi, kod odre-

đenih vrsta raka i do metastaza u

kičmenom stubu.

Mi tada govorimo o specifičnim

uzrocima bolova u leđima. Specifični

bolovi u leđima su rijetki a obično su

praćeni i drugim simptomima.

Šta uzrokuje bolove u leđima?10

Kada i kako napraviti pre-gled radi bola u ledjima? U Švicarskoj i mnogim drugim ze-

mljama postoje zvanične preporuke,

koje govore o tome, kako i kada

ima smisla napraviti pregled kičme

zbog bolova u ledjima. Od pomoći

je sigurno već na početku spome-

nuta vremenska podjela, na akutne i

hronične bolove.

Kao što smo već pomenuli, kod

osoba sa akutnim bolovima u le-

đima, u većini slučajeva se njihovo

stanje već poslije nekoliko dana - sa

ili bez terapije - spontano popravlja,

ili bolovi potpuno nestaju.

Bolovi leđa, koji traju nekoliko

sedmica (otprilike četiri do šest sed-

mica, ukoliko se situacija poboljšava)

ne trebaju, uopšteno uzevši, nikakve

daljne ljekarske konsultacije.

Ovo pravilo ne važi ukoliko su

prisutni i drugi simptomi kao sto

su: povišena tjelesna temperatura

nepoznatog uzroka, noćni bolovi,

bolovi koji se šire iz kičme u noge,

ili čak slabost pri hodanju, stanje

poslije nesreće, gubitak težine iz

nepoznatog razloga ili generalno,

loše opšte stanje. U slučaju dvojbe

preporučuje se potražiti ljekara.

On će Vas informisati o neophod-

nim daljnim pregledima ili Vas umi-

riti i savjetovati Vam da sačekate.

Rendgenski snimci su uglavnom

malo od pomoći i zato treba biti

suzdržan kada su oni u pitanju.

Najkasnije poslije četiri do šest sed-

mica, neophodni su daljnji pregledi

i Vaš porodični ljekar će Vas možda

uputiti kod nekog specijaliste reu-

matologa ili ortopeda).

Prije daljnjih radioloških pretraga

neophodan je detaljan klinički pre-

gled. Bez jasnih i ciljanih pitanja u

vezi pretraga, rendgenski snimci,

kompjuterska tomografija (CT) i

magnetska rezonancija MRI, mogu

pacijenta samo nepotrebno učiniti

nesigurnim. Promjene usljed istro-

šenosti kao i «iskakanje» diska iz-

među pršljenova (diskus hernija) su

normalne pojave i ni u kom slučaju

nisu uvijek povezane sa bolovima.

U slučaju da se na rentgenskom

snimku ili na MRI uoči takav nalaz,

to ne znači, da je on i odgovoran za

nastanak bolova. Ponekad se može

tek putem ciljane infiltracije utvrditi,

da li je neki nalaz klinički relevantan.

Kada i kako napraviti pregled radi bola u ledjima?

11

Ljekarska prognoza kod bolova u leđima? Uglavnom dobra!

12

Ljekarska prognoza kod bolova u leđima? Uglavnom dobra! U preko 80 posto slučajeva, bo-

lovi u leđima nestanu spontano,

ili prestanu uslijed terapije nakon

maksimalno šest sedmica. Iskustva

pokazuju da otprilike kod 10 posto

osoba dolazi do ponovnih bolnih

epizoda, koje eventulano dovode do

smetnji prilikom rada ili u slobodno

vrijeme. Primjenom klasičnih me-

toda liječenja se, samo kod jednog

malog broja pacijenata, ne može

gotovo nikako utjecati na bolove.

Često se kod ovakvih pacijenata

ne mogu pronaći specifični uzroci

bolesti. Promjene usljed istrošenosti

ili poremećene statike kičme imaju

kod njih podređenu ili nebitnu

ulogu. Životna kao i situacija na po-

slu mogu da ubrzaju hronificiranje

bolesti. Tako počinje takozvani «đa-

volji krug» od pretjeranog čuvanja,

izbjegavanja opterećenja, pojača-

nog bola, gubitka samopouzdanja.

Usljed pojačane poštede dolazi do

smanjenja snage i kondicije, a često

i do povećanja težine. Što ovo duže

traje, to kičmenom stubu sve izraže-

nije nedostaje snažan mišićni korzet.

Tada govorimo o gubitku kondicije.

Tek sa promjenom životnih navika

(više kretanja, sporta ili treninga

snage, više aktivnosti) poći će za ru-

kom da se probije đavolji krug.

Kako izgleda liječenje akutnih bolova u leđima?

13

Kako izgleda liječenje akutnih bolova u leđima? Zato što se većinom radi o beza-

zlenim slučajevima napetosti leđne

muskulature, često pomaže kla-

sična «kućna medicina» kao što je

vruća kupka, hladne i tople obloge,

«kreme protiv reuma», opuštajuća

šetnja ili vježbe. Zavisno od inten-

ziteta bolova može Vam ljekar pro-

pisati neki lijek koji smanjuje bol, ili

opušta mišiće, dati injekciju, liječiti

mobilizacijom, te Vas uputiti kiro-

praktičaru ili na fizikalnu terapiju.

Sa ili bez terapije, bolovi u leđima

nestanu većinom u kratkom roku

Najvažnije je da nastavite izvoditi

normalne svakodnevne aktivosti,

a samo u iznimnim slučajevima

ostanete u krevetu. Danas znamo,

da ležanje u krevetu samo pojačava

bolove i usporava proces ozdrav-

ljenja. Bolovanje je nužno samo u

iznimnim slučajevima i trebalo bi da

traje samo kraće vrijeme.

Veoma su važne preventivne mjere

kao što su redovno izvođenje vježbi

za leđa, trening snage, redovno

bavljenje sportom, ili ergonomska

poboljšanja u svakodnevnici i na

radnom mjestu. One sprječavaju

ponovno pogoršanje. Pretjerano

čuvanje vodi ka bržem gubitku kon-

dicije. Danas ćete gotovo svugdje

naći ponude, za vježbanje i kretanje

u grupi ili pojedinačno, koje Vam

mogu pomoći da poboljšate Vašu

tjelesnu kondiciju.

Liga za borbu protiv reuma nudi u

cijeloj Švicarskoj raznovrsne kurseve:

• brzo hodanje

• Aquawell (trening u vodi)

• Aquacura (terapeutska vodena

gimnastika)

• Active Backademy (trening leđa)

Informacije možete dobiti putem

sljedećeg telefona: 044 487 40 00

ili www.rheumaliga.ch.

obuhvati sljedeće mjere: fizikalnu te-

rapiju, medikamente protiv bolova,

sredstva za umirenje, prilagođavanje

na radnom mjestu, ergonomske

mjere, savjetovanje pacijenata u vezi

sa pravilnim držanjem u svakodnev-

nici, psihoterapija, ciljana infiltracja i

druge. Pasivne terapijske mjere, kao

na primjer masaža ili fango obloge

trebalo bi primjenjivati samo kao

dopunu.

Kombinacija različitih terapeutskih

metoda ima za cilj smanjenje bolova

i prije svega održavanje opšte spo-

sobnosti pacijenta. Ovo posljednje

je mnogo važnije nego očajničko

traganje za uzrokom bola. Tjelesna

neaktivnost, za kratko vrijeme do-

vodi do slabljenja muskulature trupa

i ekstremiteta, smanjenja kondicije

i gubitka samopouzdanja u vlastitu

sposobnost.

Vrlo često, strah i izbjegavanje

obaveza utiču intenzivnije na pro-

ces ozdravljenja, a time i na radnu

sposobnost, nego zapravo sami bo-

lovi. Dobronamjerni savjeti u smislu

poštede i mirovanja imaju upravo

suprotan efekat. Tako se pokreće

đavolji krug koji se sastoji od bolova

Redovno kretanje ne samo da sprje-čava hronične bolove leđa, nego je i pravo zadovoljsto.

Kako izgleda tretman hro-ničnih bolova u leđima? Kada bolovi u leđima traju sedmi-

cama i mjesecima neophodan je

ljekarski pregled. Najkasnije u ovoj

situaciji, trebalo bi tražiti mišljenje

ljekara specijaliste (reumatologa,

ortopeda).

U prvoj liniji trebalo bi spriječiti sla-

bljenje muskulature (dekondicionira-

nje): koncept liječenja se mora prila-

goditi individualnom zdravstvenom

problemu. Liječenje može npr. da

Kako izgleda tretman hroničnih bolova u leđima?

14Fo

to: M

arku

s Zi

mm

erm

ann

i poštede. Rehabilitacija znači opet

se navići na svakodnevne aktivnosti,

a ne izbjegavati ih.

U slučaju da se u daljim pretragama

nađe očigledna strukturalna pro-

mjena, kao npr. jako oštećeni disk,

diskus hernija ili težak lom kičme-

nog pršljena – mora se konsultovati

specijalista (reumatolog zajedno sa

neurohirurgom ili ortopedom). Prije

nego što se odluči za operativni

zahvat, treba dobro promisliti i biti

siguran da su bolovi posljedica utvr-

djenog oštećenja. Kod puno osoba

Postoji mnogo načina da se ostane aktivan. Vježbe u vodi čuvaju zglobove i jačaju mišiće. Liga za borbu protiv reuma, nudi treninge u vodi «Aquaqell» i terapeutsku gimnastiku u vodi «Aquacura».

koje se ne žale na probleme, mogu

se sasvim slučajno pronaći znakovi

istrošenosti ili diskus hernije, koji ne

pokazuju nikakve simptome bolesti,

i naravno ne iziskuju operaciju.

Operacijama se ne mogu odstraniti

sve vrste bolova. To se odnosi, prije

svega, na bolove koji uglavnom na-

staju kao posljedica stresa i preop-

terećenosti. Ovisno o dijagnozi po-

stoje i mogućnost korišćenja nekog

alternativnog tretmana: raspitajte se

o ovome kod Vašeg ljekara.

Kako izgleda tretman hroničnih bolova u leđima? 15

Ovisno o situaciji trebalo bi prvo da

se pokuša, obaviti terapiju ambulan-

tno. U slučaju nesnošljivih bolova ili

pak ako se radi o dužem izbivanju s

posla preporuča se terapija u nekoj

od specijaliziranih klinika za rehabi-

litaciju (interdisciplinarna rehabilita-

cija).

Bolovi u leđima i sport Tema «Sport» može vrlo brzo da

podijeli mišljenja. Neovisno o bolo-

vima u ledjima, onaj koji do sporta

ne drži mnogo, ozbiljno će se za-

misliti kada pomisli na «kupanje

u znoju», dok će se kod ekstrem-

sportiste razviti jedna vrsta ovisnosti

o kretanju. Istina leži, kao i uvijek,

u zlatnoj sredini i ne bi trebalo na

nju da utiču fanatizam ili nekakva

ideologija.

Sportom se mogu poboljšati izdr-

žljivost, koordinacija, snaga i gip-

kost. Sport može probuditi životnu

radost, može učiniti da zaboravimo

svakodnevne brige, a time možda i

same hronične bolove u ledjima.

Ukoliko nastupe akutni bolovi u

leđima, odrecite se nakratko, opet

ovisno o preporuci Vašeg liječnika,

sportskih aktivnosti. Osnovno

pravilo pri hroničnim bolovima u

leđima je da se nastavi sa sportskim

aktivnostima, posebno ako se one

izvode, u nekoj grupi i time pričinja-

vaju posebno zadovoljstvo. Kratki

i češći treninzi su puno korisniji

nego neredovni intenzivni treninzi.

Ukoliko uvijek poslije sporta imate

bolove, trebali bi ste o tome infor-

misati Vašeg liječnika i posavjeto-

vati se. Ekstremni i sportovi koji su

dijelom u trendu, kao npr. vožnja

snowboard-a mogu opteretiti leđa.

Usprkos tome, dobra tehnika i tre-

ning čine ih mogućima. Najidealniji

je sport onaj, koji se izvodi kroz igru

– ne odričite ga se!

Bolovi u leđima i sport16

Kada je operacija kičme neophodna?Okoštavanje kičme

17

Kada je operacija kičme neophodna? Samo mali broj pacijenata s bolo-

vima u leđima treba operaciju. Do-

bro poznata operacija diskus hernije

mora biti obavljena tek kada je pri-

tisak iskočenog diska na nerv toliko

veliki, da time spriječava njegovu

funkciju. To se odražava u bolovima

u rukama ili nogama, ponekad

čak u obliku gubljenja osjećaja ili

slabosti ruku (diskus hernija vratne

kičme), ili u mišićima nogu (diskus

hernija slabinske kičme). Ukoliko

se javljaju «samo» bolovi, trebala

bi se provesti takozvana konzer-

vativna terapija, i tek ako ona ne

urodi plodom, razmišljati o operaciji.

Operacijom se ne utiče direktno na

bol u leđima.

Ukoliko nastupi znatna slabost

mišića, trebalo bi što prije izvesti

operaciju. Kao hitan slučaj važe

dodatne smetnje sa mokraćnim

mjehurom ili probavnim traktom.

U ovakvim situacijama se mora što

prije operirati.

Okoštavanje kičmeRijetko kada se operativno okošta-

vanje kičme mora primjeniti kao

terapija protiv bolova. Ovo vrijedi

samo onda, kada su sve neopera-

tivne mogućnosti terapije zakazale i

kvalitet života bitno ograničen. Prije

svega potrebne su detaljne pretrage

i intenzivno savjetovanje pacijenta.

Najčešće se ne može računati sa

potpunim nestankom bolova, često

ostaju lakši bolovi u leđima. Tre-

nutno se intenzivno diskutuje o mo-

gućnosti ugradnje umjetnog diska,

što po svoj prilici predstavlja novu

terapijsku mogućnost. Ona doduše

još ne spada u rutinske zahvate i u

odnosu na ugradnju umjetnih zglo-

bova – npr. kukova ili koljena – još

uvijek premalo znamo o dugoroč-

nim uspjesima ove metode.

Kako živjeti sa hroničnim bolovima u leđima?

18

Kako živjeti sa hroničnim bolovima u leđima? Način pristupa hroničnim bolovima,

kao i patnji koju oni prouzrokuju,

predstavlja veliki izazov za pacijenta,

ljekara i teraputa. Zbog našeg za-

padnjačkog načina razmišljanja,

da se svaka bol zasniva na nekom

izliječivom organskom uzroku, od-

mah na početku bolesti, počinje

očajničko traženje njenih razloga

i uzroka. Dobronamjerni savjeti

prijatelja i poznanika, ponekad čak

i osjećaj da ljekar i terapeut Vašu

subjektivnu situaciju ne uzimaju

ozbiljno (što prije ukazuje na vlastitu

nesigurnost), izazivaju strah i vode

ka promjenjivom rasoploženu izme-

dju nade i razočarenja. Iznenada ne

mogu se osnovne vrijednosti (usmje-

rene na učinak) našeg društva ispu-

niti. Pritisak na poslu se povećava.

Veze i socijalni kontakti izlažu se ve-

likoj kušnji. Usljed dužeg izostanka

sa posla javlja se strah za vlastitu eg-

zistenciju. U najgorem slučaju troši

se više snage i energije na kontakte

sa osiguranjima i vlastima nego na

bolest i hronične bolove.

Sport povećava životnu radost i pomaže da se zaborave svakodnevne brige.

Foto

: Han

suel

i Tra

chse

l

Ko mi još može pomoći? 19

Ko mi još može pomoći? Ne postoji čarobni recept za život

sa hroničnim bolovima. U filozof-

skom smislu mora se pronaći novi

smisao života i definisati novi životni

cilj. Jako je važno da imate jednu

povjerljivu osobu – na primjer poro-

dičnog ljekara – kao «ravnotežu», u

kontaktu sa različitim specijalistima.

Pokušajte da ostanete aktivni – ne

samo u sportskom smislu. Posjete

prijateljima, kino i slične stvari od-

vlače Vašu pažnju na drugu stranu.

Sa sigurnošću znamo, da preko-

mjerna pošteda, upravo pojačava

sve bolove pa i bolove u leđima.

Potražite aktivnost koja Vama čini

zadovljstvo, možda najbolje one

koje ćete izvoditi u društvu. Ne

ustručavajte se da potražite pomoć

psihologa ili psihijatra. Uložite Vašu

snagu u pozitivan odnos prema sebi

i vlastitom stanju, prihvatite ga, i ne

u tražite daljnje preglede i čarobna

sredstava za Vaš problem. Nemojte

da Vas zavedu sumnjiva obećanja.

Suočite se aktivno sa bolovima i ne

gubite vrijeme u pasivnom očekiva-

nju i nadi u druge. Iza svake patnje,

krije se nova šansa.

.

Činjenice o bolovima u leđima• Akutni bolovi, su bolovi koji traju

od nekoliko dana do nekoliko

sedmica. Oni nestaju spontano i

ne zahtijevaju pretrage. Naročito

nisu neophodni rendgenski snimci

ili magnetska rezonancija (CT ili

MRI).

• Kod akutnih bolova u leđima često

pomažu medikamenti, fizikalna i

manuelna terapija ili kiropraktika,

a često dolazi do poboljšanja i bez

ovih terapija.

• Kod akutnih bolova u leđima,

ostanite samo u iznimnim slučaje-

vima u krevetu. Vrlo je bitno, što

je moguće prije posvetiti se sva-

kodnevnim aktivnostima.

• Vašeg kućnog ljekara posjetite

tek ako se akutni bolovi iz ledja

prenose prema nogama ili ih prate

Vama nejasni simptomi, kao viso-

ka temperatura, ili bolovi u stoma-

ku i grudima.

• Bolovi u leđima koji traju više

sedmica (na prelazu ka hroničnim

bolovima) zahtjevaju takođe lje-

karsku konsultaciju. Vaš ljekar će

Vas uputiti: na daljne pretrage

(npr. rendgen) i eventualno pre-

gled kod ljekara specijalista kao

što su reumatolog ili ortoped.

• Na rendgenskim snimcima često

se vide znaci promjena, koje

nastaju zbog istrošenosti ili ošte-

ćenja diska, a koje nisu same po

sebi bolest već sastavni dio proce-

sa starenja.

• Nema čarobnih sredstava u liječe-

nju hroničnih bolova leđa.

Budite nepovjerljivi prema preop-

timističnim savjetima. Posavjetujte

se sa Vašim porodičnim ljekarom

ili specijalistom. Često su potreb-

ni različiti terapeutski pristupi,

da bi se ublažili bolovi. Posebno

se preporučuju interdisciplinarni

ambulantni i stacionarni programi

rehabilitacije.

• Operacije kičme su u vrlo rijetkim

slučajevima neophodne.

• Pokušajte usporkos hroničnim

bolovima ostati aktivni. Čuvanje i

pošteda slabe muskulaturu i poja-

čavaju bol.

• Rehabilitacija znači «ponovo se

navići na svakodnevne aktivnost»,

a ne čuvati ih se.

Činjenice o bolovima u leđima20

Liga za borbu protiv reumatskih oboljenja U toku bolesti mogu nastati per-

sonalni, porodični, financijski i po-

slovni problemi. Na savjetovalištima

kantonalnih Liga za borbu protiv re-

umatskih oboljenja, tim školovanih

savjetnika podržava i pomaže osobe

pogođene ovom bolešću, kao i nji-

hove porodice, i zajedno sa njima

traži rješenja. Usluge savjetovališta

su za sve besplatne. Kantonalne

Lige organizuju i provode različite

kurseve kretanja. Ovdje se takođe,

mogu dobiti informativne brošure i

upute za izvođenje vježbi kod kuće

(pogledajte «daljna literatura» i

«korisne adrese»).

Časopis «forum | R»

Švicarska Liga za borbu protiv

reuma i «forum | R» izdaju zajednički

magazin. «forum | R». magazin se

bavi različitim reumatskim obolje-

njima, te pokušava čitaocima, na

razumljiv način, prenijeti informacije

o njima. Osim toga, «forum | R» iz-

vještava o novim medikamentima,

pomagalima u svakodnevnici i pu-

blikacijama. Centralna tema ovog

magazina je i prevencija. Pretplatiti

se može po vrlo povoljnim cijenama.

Informacije o tome možete dobiti

kod Lige za borbu protiv reumatskih

oboljenja.

Liga za borbu protiv reumatskih oboljenja Časopis «forum | R»

21

Artroza Oštećenje zgloba usljed razgradnje hrskavice.

Cervikal U području vratnog dijela kičme.

Degenerativne promjene Znakovi istrošenosti u strukturi zglobova.

Dekondicioniranje Nedostatak treninga mišića (kondicije).

Diskus hernija Pritiskom unutrašnjeg jezgra diska popušta sta-

bilnost vlaknastog spoljnjeg omotača. On može

da izaziva pritisak na kičmenu moždinu ili na

okolne nervne završetke.

Fasetni zglobovi Mali zglobovi, koji povezuju kičmene pršljenove.

Hexenschuss Lumbago, vještičiji ubod – izraz u «narodu» za

jaku režuću bol, kao «udar groma» – jako bolno,

u većini slučajeva bezazleno.

Hrskavica Dio zgloba, glatki preliv kosti na zglobu.

Infi ltracija Injekcije, koje se dijagnostički ili terapeutski

mogu primjeniti na različitim djelovima kičme.

Interdisciplinarno Zajednički pristup/postupak različitih stručnih

disciplina.

Kompjuterska tomografi ja Skraćeno CT: slojevito snimanje, bazirano na

rendgen-tehnici.

Lumbalni U pordučju slabinske (bedrene) kičme.

Rječnik22

Menisk/disk, srpasta Elastične veze između krutih kičmenih pršljeno-

polukružna hrskavica va, koje omogućuju određene pokrete. Isušuju se

između zglobova u poodmakloj starosti. Sastoje se iz vlaknastog

tkiva i želatinoznog jezgra.

MRI Slojevito snimanje temelji se na principu jakog

magnetnog polja u kojem leži bolesnik (nije rent-

genska tehnika).

Muskelrelaxantien Medikamenti, koji smanjuju napetost mišića.

Neurohirurg Ljekar specijalista za operacije na nervnom siste-

mu uključujući i slučajeve diskus hernije.

NSAR Skraćenica Medikamenti, kojima se liječe reumatska

za «ne-steroidalne oboljenja,i smanjuju bolovi.

antireumatike»

Operativno okoštovanje Operacija na kičmi kojom se ukrute kičmeni

kičme Wirbelsäulenver- pršljenovi.

steifung (Spondylodese)

Ortoped kičme Ljekar specijalista hirurgije, koji se bavi kičmom.

Osteoporoza Smanjenje gustoće kostiju: bolest, kojom se

povećava krhkost (lomovi) kostiju.

Rehabilitacija Oblast medicine, koja se bavi ponovnom integra-

cijom i osposobljavanjem kod/nakon bolesti ili

nesreće.

Rječnik 23

Reumatolog Ljekar specijalista za liječenje bolesti aparata za

kretanje uključujući i leđa.

Skolioza Zakrivljenost kičme na lijevu ili desnu stranu.

Spinalni nerv Nervi (ponekad se označavaju kao korjen nerva)

koji izlaze iz kičmene moždina.

Thorakal U području grudnog koša.

Uzak spinalni kanal Suženje kanala pršljena, koji sadrži kičmenu

moždinu i nerve. Često ograničava sposobnost

hodanja.

Rječnik24

Lista publikacija Švicarske Lige za borbu protiv reuma besplatno

(njemački D 001, francuski F 001, talijanski 001)

Brošure i informacije Švicarske Lige za borbu protiv reuma:

Vaša leđa u pokretu besplatno

(njemački D 312, francuski F 312)

Pravila za kičmu besplatno

(njemački D 130, francuski F 130, talijanski It 130)

Gimnastika za rastezanje besplatno

(njemački D 113, francuski F 113, talijanski It 113)

Opuštanje besplatno

(njemački D 117, francuski f 117, talijanski It 117)

Program kurseva trening leđa besplatno

(njemački D 201, francuski f 201, talijanski It 201)

Program kurseva brzog hodanja besplatno

(njemački D 205, francuski F 205)

Knjige Lige za borbu protiv reuma, Švicarska:

Vježbe kretanja, 2006 CHF 12.00

(njemački 401, francuski F 401, talijanski It 401)

Ishrana, 2007 CHF 12.00

(njemački D 430, francuski F 430, talijanski It 430)

reumamagazin «forum | R» CHF 16.00

Godišnja pretplata (4 izdanja / godišnje, njemački/francuski/talijanski)

Daljna literatura 25

Korisne adrese26

Rheumaliga Schweiz, Josefstrasse 92, 8005 Zürich,

telefon 044 487 40 00, Fax 044 487 40 19, Narudžbe 044 487 40 10,

E-Mail: info@rheumaliga.ch, Internet: www.rheumaliga.ch

Kantonalne lige za borbu protiv reuma

Aargau Tel. 056 442 19 42 E-Mail: info.ag@rheumaliga.ch

Beide Appenzell Tel. 071 351 54 77 E-Mail: info.ap@rheumaliga.ch

Beide Basel Tel. 061 269 99 50 E-Mail: info@rheumaliga-basel.ch

Bern Tel. 031 311 00 06 E-Mail: info.be@rheumaliga.ch

Freiburg Tel. 026 322 90 00 E-Mail: info.fr@rheumaliga.ch

Genf Tel. 022 718 35 55 E-Mail: laligue@laligue.ch

Glarus Tel. 055 640 49 82 E-Mail: info.gl@rheumaliga.ch

Jura Tel. 032 466 63 61 E-Mail: info.ju@rheumaliga.ch

Luzern und Unterwalden Tel. 041 377 26 26 E-Mail: rheuma.luuw@bluewin.ch

Neuenburg Tel. 032 913 22 77 E-Mail: info@lnr.ch

St. Gallen, Graubünden

und Fürstentum

Liechtenstein Tel. 081 302 47 80 E-Mail: hess.roswitha@hin.ch

(Geschäftsstelle)

Tel. 081 303 38 33 E-Mail: sg.rheumaliga@resortragaz.ch

(Sozialberatung)

Schaffhausen Tel. 052 643 44 47 E-Mail: rheuma.sh@bluewin.ch

Solothurn Tel. 032 623 51 71 E-Mail: rheumaliga.so@bluewin.ch

Tessin Tel. 091 825 46 13 E-Mail: segretariato@ltcr.ch

Thurgau Tel. 071 688 53 67 E-Mail: elviraherzog@bluewin.ch

Uri und Schwyz Tel. 041 870 40 10 E-Mail: rheuma.uri-schwyz@bluewin.ch

Waadt Tel. 021 623 37 07 E-Mail: info@lvr.ch

Wallis Tel. 027 322 59 14 E-Mail: vs-rheumaliga@bluewin.ch

Zug Tel. 041 750 39 29 E-Mail: rheuma.zug@bluewin.ch

Zürich Tel. 044 405 45 50 E-Mail: info.zh@rheumaliga.ch

Korisne adrese Sexualität 25

Besplatno savjetovanje u vezi sa pravnim pitanjima o invalidnosti, prije

svega invalidskog osiguranja i drugih socijalnih osiguranja:

Pravna služba za osobe s nekim oštećenjem – Integration Handicap Glavnosjedište Zürich: Bürglistrasse 11, 8002 Zürich,

Telefon 044 201 58 27/28

Filijala Bern: Schützenweg 10, 3014 Bern,

Telefon 031 331 26 25

Filijala Lausanne: Pl. Grand-St-Jean 1, 1003 Lausanne,

Telefon 021 323 33 52

EXMA Vision, Švicarska izložba pomoćnih sredstavaIndustrie Süd, Dünnernstrasse 32, 4702 Oensingen, Telefon 062 388 20 20

Informacije i narudžbe preko interneta:

www.migesplus.ch – internet stranica za informacije

o zdravlju jna vašem jeziku

Schweizerisches Rotes Kreuz

Werkstrasse 18

3084 Wabern

info@migesplus.ch, 031 960 75 71

27Korisne adrese

i ges

Informacije o bolestima SKB 3101

serbisch/kroatisch/ bosnisch 8’

000/

MD

/04.

2009

Stručnjaci za reumatološka oboljena stoje Vam na raspolaganju.

–Schweizerische Gesellschaft

für Rheumatologiewww.rheuma-net.ch

–Rheumaliga Schweiz

Josefstrasse 928005 Zürich

Tel. 044 487 40 00Fax 044 487 40 19

E-Mail info@rheumaliga.chwww.rheumaliga.ch

Rheumaliga SchweizLigue suisse contre le rhumatisme

Lega svizzera contro il reumatismo