Bol u djece

Definicija boli“Subjektivno neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva određene lokalizacije. Patnja je emocionalni odgovor na bol.”

subjektivno iskustvo problem prepoznavanja kognitivne sposobnosti sposobnosti verbalizacije

BOL

FIZIČKA PSIHIČKA

AKUTNA KRONIČNA

DOŽIVLJAJ BOLI

jačina, intentzitet boli

neugoda koja se javlja s boli

razvojni faktori kronološka dob, razlike u razumijevanju

podražaja, iskustvo boli

obiteljski i kulturalni faktori

psihološke determinante boli

situacijski faktori emocionalni faktori

stupanj kognitivnog razvoja

Razvojni aspekti boli u djece

Percepcija boli u djece je subjektivna, slična njihovoj percepciji mirisa, zvukova, boja i okusa.

dobne razlike u doživljaju i ekspresiji boli (prag podražaja niži)

Izražavanje boli se mijenja s dobi – od generalizirane reakcije cijelog tijela do jasno lokaliziranih reakcija tj.od neverbalnih do verbalnih reakcija.

Stupanj kognitivnog razvoja

sposobnost razumijevanja boli (način percipiranja)

dojenčad (predoperacionalni stadij razvoja mišljenja) doživljavaju bol s mnogo više straha od starije djece.

sa nastupom konkretnog operacionalnog mišljenja (sedma godina) djeca mnogo mirnije reagiraju na bol.

Točno razumjevanje podražaja koji uzrokuje bol, mijenja doživljaj važnosti situacije i smanjuje strah i tjeskobu pa se dijete manje uznemiri i doživljena bol je manja.

Psihološke determinante boli

situacijski čimbenici očekivanje boli mogučnost kontrole psihološko značenje ozljeda

emocije potištenost tjeskoba

Obiteljski i kulturalni faktori

Obitelj i društvo su primarni modeli za razvoj načina reagiranja na bol.

Način reagiranja, percepcija i tip boli koju će dijete doživjeti ovisi o :

načinu reagiranja članova obitelji obiteljski stavovi i očekivanja ( intenzitet i trajanje

bolova, prognoza bolesti i uspješnost pojedinih metoda suzbijanja boli)

Genetski faktori ne određuju doživljaj boli u djeteta.

Psihološki postupci otklanjanja boli

1) Obavještavanje (kada će se bol javiti, koliko dugo će trajati, koliko će intenzivna biti, zbog čega nastaje)

2) Placebo3) Postupci relaksacije4) Buđenje mašte i otklanjanje pozornosti

Rijetko u cijelosti uklanjaju bol ali su vrlo djelotvorni u smanjivanju jačine i trajanja.

KAKO PROCIJENITI BOL ?

pitati dijete koristiti skale za procjenu boli uočiti promjene u ponašanju djeteta ili u

fiziološkim parametrima uključiti roditelje u proces

Iako se s boli i bolešću djece bave u prvom redu medicinski stručnjaci, odgajatelju u vrtiću važno je znati prepoznati dijete koje boli, pokušati razumjeti njegovu bolest kao i sposobnosti izražavanja i opisivanja boli.

Potrebno je da odgajatelj promatra dijete, prati djetetovo ponašanje, razgovara s djetetom i vjeruje mu.

Osobito je važna suradnja s roditeljima. Potrebno je izgraditi takav odnos s roditeljem koji će omogućiti dobivanje informacije o djetetu, njegovom ponašanju i potrebama van vrtića. Na taj način odgajatelj dobiva cjelovitu sliku djeteta što mu omogućuje odabir pravilnijih metoda rada s djetetom.

Tumor je naziv za svaku abnormalnu nakupinu tkiva, koja može biti maligna, zloćudna ili kancerogena, odnosno benigna, dobroćudna ili nekancerogena.

Neoplazme nastaju kad se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta stanice.

TUMORI DJEČJE DOBI

Epidemiologija tumora Podjela tumora Dijagnostika tumora Liječenje tumora

VRSTE TUMORA

• Maligni i benigni.

VRSTE MALIGNIH TUMORA PREMA PORIJEKLU STANICA

• karcinomi - zloćudne novotvorine porijeklom iz epitelnih stanica

• sarkomi - zloćudne novotvorine porijeklom iz mezenhima ili njegovih derivata

• limfome i mijelome - zloćudne novotvorine porijeklom iz retikuloendotelnog i limfatičnog sustava

• leukemije - rak koštane srži• tumori središnjeg živčanog sustava - zloćudne novotvorine

koje se razvijaju u mozgu odnosno moždanim stanicama i stanicama leđne moždine.

UZROCI NASTANKA TUMORA 

• Postoji cijeli niz čimbenika koji uzrokuju rak, a koji su grupirani u tri područja:

• prehrana (loše masnoće - transmasne kiseline, loši ugljikohidrati - rafinirani šećer),

• stres (poremećaj psihe) • okolina (zagađenost prirode, pušenje)

METASTAZE

• Udaljena žarišta tumora koji se proširio putem krvi ili limfe u druge organe ili tkiva van mjesta nastanka.

TUMORI MOZGA

2. po čestoći, između 5. i 10. godine života

INFRATENTORIJALNI: moždano deblo, mezencefalon, pons, medula oblongata, mali mozak

Cerebralni astrocitom – najčešći tumor mozga u dječjoj dobi

SUPRATENTORIJALNI: hemisferalni i srednje linije, česti epileptički napadaji

SOLIDNI TUMORI DJEČJE DOBI

NEFROBLASTOM: najčešći među solidnim tumorima

Oveća opipljiva masa u trbuhu Povoljna prognoza Ostali solidni tumori:

neuroblastom, retinoblsatom, tumori mišićja i potpornog tkiva

• NEFROBLASTOM ( Wilmsov tumor)• Najčešći primarni maligni tumor bubrega dječje dobi.• Wilmsov tumor se razvija u ćelijama bubrega.

• NEUROBLASTOM• Najčešći embrionalni tumor • dječje dobi.

• Više od polovine neuroblastoma • dolaze iz nadbubrežne žlijezde.

• 4 stadija

• RETINOBLASTOM

• Relativno rijetko oboljenje raka očne mrežnice. • Ova bolest je većinom duži vremenski period u oku

lokalizirana, ali može metastazirati.

LEUKEMIJE DJEČJE DOBI

Najčešći tumor dječje dobi 30 od 100 000 djece godišnje Simptomi AKUTNA LIMFOBLASTIČNA

(nezrela): dobra prognoza AKUTNE NELIMFOBLASTIČNE:

trećina oboljelih preživljava, teži tok bolesti

HODGKINOVI LIMFOMI: poslije 5. godine, 3. mjesto svih neoplazmi kod djece

Hodgkinova bolest

Reed- Sternbergove stanice okružene su upalnim infiltratom

U 25-100% slučajevamonoklonalni EBV genom episomalno u zloćudnim stanicama

LEUKEMIJE• Nesposobnost da se postigne zrelost bijelih

krvnih zrnaca je glavni poremećaj u leukemiji.• Kad nastane leukemija, stanice leukemije počnu

se nakupljati u koštanoj srži. S vremenom se sva normalna bijela i crvena krvna zrnca i krvne pločice istisnu ili se ne nadomjeste.

VRSTE LEUKEMIJE

• akutna limfoblastična leukemija (Acute Lymphoblastic Leukaemia - ALL);

• kronična limfocitna leukemija (Chronic Lymphocytic Leukaemia - CLL);

• akutna mijeloidna leukemija (Acute Myeloid Leukaemia - AML);

• kronična mijeloidna leukemija (Chronic Myeloid Leukaemia - CML).

AKUTNA LIMFOBLASTNA LEUKEMIJA• Promijenjene stanice u ALL su nezreli limfociti -

to su bijela krvna zrnca po limfoidnoj liniji, prema tome zovu se limfoblasti (lymphoblasts).

• Funkcija limfocita je da štite tijelo od infekcija. Kada se ALL odrazi na koštanu srž, smanji se proizvodnja stanica koje se bore protiv infekcija i može doći do ozbiljne infekcije.

KRONIČNA LIMFOCITNA LEUKEMIJA 

• Kao i kod ALL, pogođene su limfocitne stanice. Ta bolest se obično javlja kod starijih pacijenata - nije poznato da se pojavila kod djece.

• Zato što bolest sporo napreduje, normalni limfociti i druge stanice nisu potisnute tako brzo kao što se to događa kod akutne vrste bolesti.

AKUTNA MIJELOIDNA LEUKEMIJA 

• Akutna mijeloidna leukemija pogađa mijeloidnu liniju stanica.

• Ovom vrstom leukemije pogođeni su uglavnom granulociti.

• AML se pojavljuje kada nastane blok u sazrijevanju mijeloidne loze te se stvaraju i nakupljaju nezrele stanice.KRONIČNA MIJELOIDNA LEUKEMIJA 

3 stadija:• kronična faza• akcelerirana faza• blastna kriza.

LIMFOMI I MIJELOMI• Limfomi, za razliku od leukemije, pripadaju

kategoriji solidnih tumora, tj. ograničeni su na tkivo. • 2 osnovne skupine: • Hodgkinova bolest (Hodgkin's disease) • ne-Hodgkinov limfom (non-Hodgkin's lymphoma). • Posebna vrsta limfoidne zloćudnosti odnosi se na

najzreliji oblik B limfocita, stanice koje proizvode protutijela, a zovu se plazma stanice -multipli mijelom (multiple myeloma).

ZLOĆUDNI LIMFOM (NE-HODGKINOV LIMFOM) 

• Zloćudna promjena limfnih stanica koje su emigrirale izvan koštane srži i nalaze se u limfnom tkivu.

• Niži, srednji i visoki stupanj.

MULTIPLI MIJELOM• Tumor gdje se vrlo zrele B limfoidne stanice,

zvane plazma stanice, nakupljaju u tijelu, naročito u šupljinama kostiju.

• Mijelom je tumor stanica koje normalno stvaraju protutijela i druge tvari potrebne za borbu protiv infekcija.

•VAŽNOST RANOG OTKRIVANJA TUMORA

• Svi ljudi bi trebalo jednom godišnje obaviti sistematski pregled koji podrazumijeva kompletnu laboratorijsku pretragu, ultrazvuk abdomena, za pušače snimku pluća i pregled interniste.

HOSPITALIZACIJA DJETETA

Odvajanje, strah, pristup, bol, nepoznata okolina, gubitak kontrole

Pomoć odgojitelja i roditelja Posljedice: uznemirenost,

spavanje, prehrana, higijena, ponašanje,govor…