boŽiĆ 2012jaslice kronika 2012. običaj pravljenja jaslica razvio se tek u kasnom sre-dnjem...
TRANSCRIPT
Telefon: 07141/926971
Fax: 07141/903890
Izdaje hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg- odgovara fra Ante Maleš - uređuje fra A.Maleš, župnik
UREDOVNO VRIJEME: LUDWIGSBURG - Schorndorferstr. 31.
past. referent Božo Tvrdinić:
ponedjeljkom: 17.00 - 20.00 sati
srijedom: 16.00 - 19.00 sati
četvrtkom: 09.00 - 12.00 i 16.00 - 19.00
župnik fra Ante Maleš - po dogovoru
na tel.: 07141/2679117 i 0172/8633384
tajnica Jasmina Lorenz-Hinderer:
srijedom 08.00-12.30 sati u Mömpelgardstr. 6.
Tel.: 07141/ 921839 [email protected]
70825 KORNTAL - Tubizerstr. 5.
past. referent Božo Tvrdinić:
petkom: 15.00 - 19.00 sati
župnik fra Ante Maleš - po dogovoru telefonski
tajnica Biljana Hellmer po dogovoru i pon.:
13.30-15.30 sati. - mob. tel.: 0157/79717528
HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA
LUDWIGSBURG
Schorndorferstr. 31
71638 Ludwigsburg
Telefon: 07141/926971
Fax: 07141/903890
E-Mail: [email protected]
www. hkz-lb.de
0172/8633384
SRIJEDA
LUDWIGSBURG
17.30 sati
probe dječjeg folklora
u Bischof-Sproll Haus Schorndorferstr. 31.
KORNTAL
18.30 sati
bibl.-molitvena grupa u Tubizerstr. 5.
T J E D N I P R O G R A M
PETAK
KORNTAL
VJERONAUK
15.00 sati I. - III. razred
16.00 sati IV.-VIII, razred
LUDWIGSBURG
20.00 sati probe folklora
20.00 sati probe zbora
SUBOTA
LUDWIGSBURG
10.00 sati IV.- IX. razred: vjeronauk
10.15 sati probe sviranja
10.45 sati pjevanje za sve
11.15 sati I.- III. razred:
vjeronauk
mob. od fra Ante
Stan: Mozartstr. 10.
71640 Ludwigsburg
NAŠA ZAJEDNICA
Hrvatska katolička zajednica LUDWIGSBURG
BOŽIĆ 2012.
Pastoralno-informativni list hrvatske katoličke zajednice: "Sv. Petar i Pavao" - Ludwigsburg / "Sv. Ivan Krstitelj"- Korntal
g. III. Br. V./2012.
Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po proroci-ma; konačno, u ove dane, progo-vori nam u Sinu. Njega postavi
baštinikom svega, Njega po kome sazda svjetove. On, koji je odsjaj Slave i otisak Bi-ća njegova te sve nosi snagom riječi
svoje, ..... postade toliko
moćniji od anđela koliko je uzviše-nije nego oni baš-
tinio ime."
(Heb 1,1-4)
2012. 08.12. - Nikolinje u Bürgerhalle-Pattonville od 17.00 (str. 16.)
BOŽIĆNA ISPOVIJED (Beichte):
Ludwigsburg 17.12.2012. (pon.) u crkvi 19.15 sati
Bietigheim 18.12.2012. (ut.) u crkvi 19.15 sati Korntal 22.12.2012. (sub.) u crkvi 17.00 sati
SVETE MISE KROZ BOŽIĆNO VRIJEME
Polnoćka - Heiligabend (ponedjeljak) - 24.12.2012. Ludwigsburg - Friedenskirche u 22.00 sata (str. 16.)
Božić - Weihnachten (utorak) - 25.12.2012. Ludwigsburg - Dreieinigkeit u 11.30 sati
Korntal - St. Johannes Bapt. u 13.15 sati
Sv. Stjepan - Hl. Stephanus (srijeda) - 26.12.2012.
Mise kao nedjeljom!
Sv. Obitelj - Hl. Familie (nedjelja) - 30.12.2012.
Nedjeljne mise!
2013.
Nova godina (utorak) - 01.01.2013. Ludwigsburg, Dreieinigkeit - misa u 18.00 sati
Sveta Tri kralja - Hl. Drei Könige ( nedjelja) 06.01.2013.
Nedjeljne mise!
2013.
13. - 20.04. - Hodočašće u Svetu Zemlju - Izrael (str.17.)
12.05. -Prva sv. Pričest u Dreieinigkeit - LB. u 11.30 sati (str.16.)
08. -12.05. - Hodočašće u Lurd (str.17.)
15.06. - Sv. Potvrda u Dreieinigkeit - LB. u 15.00 sati (str.17.)
2 HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G B OŽI Ć 20 1 2. Sl ika s nasl ov nice : iz cr kv e na La Verni 19
AKTIVNOSTI
PROBE PJEVANJA
LUDWIGSBURG - (Bischof-Sproll Haus)
zbor - petkom u 20.00 sati
djeca - subotom u 10.45 sati
PROBE FOLKLORA
LUDWIGSBURG - Bischof-Sproll Haus)
djeca - srijedom u 17.30 sati
mladi - petkom u 20.00 sati
POBOŽNOSTI
LUDWIGSBURG u Bischof-Sproll Haus
PETKOM - biblijsko-molitvena grupa i misa u 18.30 sati
PRVI PETAK - misa i pobožnost prvih petaka u 18.30 sati
13. UTORAKA SV. ANTE od 19. 03. 2013. u 18.30 sati
LUDWIGSBURG u Dreieinigkeit Kirche
ČETVRTKOM - misa i sat klanjanja pred Presvetim u 18.30 sati
KORNTAL u Tubizerstr. 5.
SRIJEDOM - biblijsko-molitvena grupa u 18.30 sati
MISE
71634 LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit, Marktplatz
svake nedjelje i blagdana
u 11.30 sati
70825 KORNTAL - St. Johannes Bapt., Carl-Petersstr. 7.
svake nedjelje i blagdana
u 13.15 sati
MISE I AKTIVNOSTI
18 HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G
Kod krštenja djeteta:
1. Imati bijelu košuljicu. Po mogućnosti ili želji,
staviti - navesti ime djeteta i datum krštenja
na košuljici!
2. Imati svijeću za krštenje
3. Imati krizmani ili vjenčani list za kuma-(u)
Za prvu sv. Pričest:
1. Imati krsni list za prvopričesnika i na vrijeme
predati župniku ili mu javiti datum krštenja!
Za vjenčanje:
1. Zaručnici trebaju pribaviti krsni i slobodni list
(ne stariji od 6.mj.) i priložiti ih svećeniku najkasnije mjesec
dana prije crkvenog vjenčanja. Ako su vjenčani na općini, pri-
ložiti i taj list!
2. Dogovoriti datum crkvenog vjenčanja, pa onda tražiti salu za
proslavu i tiskati pozivnice!
KUM KOD KRŠTENJA I POTVRDE-KRIZME
Treba imati ove vlastitosti:
1. Da je dovoljno zreo za vršenje te dužnosti.
2. Da je primio tri sakramenta: krst, pričest i potvrdu, te sakrame-
nat ženidbe, ako je u braku.
3. Da pripada katoličkoj Crkvi i da nije pravno spriječen za obavlja-
nje te službe.
4. Krštena osoba koja pripada odijeljenoj Crkvi ili zajednici, a vjeru-
je u Krista, može, biti kum ili kršćanski svjedok zajedno s katolič-
kim kumom (ili s katoličkom kumom).
Zašto se Božić slavi 25. prosinca i u noći?
Datum Božića kao rođendana Isusa Krista dosta je
sporan. Upravo stoga što se u Božiću Bog primjeri-
o nama, nama se prilagodio. Rođendan Sina Božje-
ga - Isusa iz Nazareta - zbio se ne u središtu, ne u
kraljevskim dvorima, nego na rubu svijeta. Rodio
se u štali, posve običnoj štali ili "pojati", tamo gdje
žive životinje - vol i magarac, koji su bili kao Božji
svjedoci protiv nemarnih i nehajnih ljudi. Kao opo-
mena i prijekor nama, kršćanima, da se i na nama
ne obistine riječi Ivanova Evanđelja: “K svojima
dođe, i njegovi ga ne primiše” (Iv 1,11.).
Ipak od VI. stoljeća od Isusova rođenja će se brojiti godine povijesti i to će
prihvatiti gotovo svi narodi na kugli zemaljskoj. Uza sve to teško je utvrditi
točan datum njegova rođenja. Čak je i godina u pitanju. U VI. stoljeću skitski
monah Dionizije Mali, živeći u Rimu, sjetio se da unatrag (od osnutka Rima
753 prije Krista) izračuna godinu Isusova rođenja i pri tom je pogriješio, tako
da bi trebalo tu “godinu prvu” pomaći pet do osam godina unatrag. Ipak, nema
smisla pobrkati cijelu povijesnicu.
Božić, dan Isusova rođenja slavi se 25. prosinca već od polovice V. stoljeća.
Na to su utjecali i neki razlozi, kao na pr. potiskivanje poganskih svečanosti za
vrijeme zimskog solsticija. Kada se činilo da će mrak pobijediti svjetlost, stu-
den zamrznuti toplinu, noć pojesti dan, o prvim tracima pobjednog sunca, na-
kon 21. prosinca, u Rimu se slavila pobjeda boga Sunca. Kršćani potiskuju tu
svečanost prirode tako da je pretvaraju u pobjedu povijesti.
Krist Isus, učovječeni Sin Božji, bio je za njih “Sunce pravde”, - onaj “koji
prosvjetljuje svakoga čovjeka”, koji za se reče: “Ja sam svjetlo svijeta”.
Nijemci za Božić kažu “Blagoslovljena (Sveta noć” - “Weihnachten”), jer
kršćanstvo oduvjek zamišlja da se ovo blaženo, spasiteljsko rođenje dogodilo u
noći. Noć je tiha, vrijeme za opuštanje i odmor i molitvu, vrijeme čekanja da-
na, sunca. Isus je to sunce koje je raspršilo tamu grijeha. On je to “Sunce prav-
de”. On je iz svog sjaja ušao u kolibu našeg mraka, našeg života da bi po nje-
mu našli put k Svjetlu, Životu - Bogu. Zato je živio naš život da nas nauči živ-
jeti Božanski. Njegov početak življenja s nama je zato sveta Blagoslovljena
noć (Božić).
Sretan Božić i blagoslovljenu novu 2013. godinu žele vam fra Ante
s pastoralnim osobljem i suradnicima!
B OŽI Ć 20 1 2. Slika s nas lovnice : iz c rkve na La Verni 3
4 HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G
BLAGOSLOV OBITELJI
Tko želi blagoslov Božji u svojoj obitelji, neka napravi
termin osobno ili preko telefona sa župnikom fra Antom.
Za blagoslov treba pripremiti:
Blagoslovljenu vodu,
svijeću i križ.
Blagoslovi počinju odmah iza Božića!
Kontakt s župnikom fra Antom na telefone:
07141/2679117 i 0172/8633384
B OŽI Ć 20 1 2. Sl ika s nasl ov nice : iz cr kv e na La Verni 17
ISPOVIJED KRIZMANIKA, KUMOVA I RODITELJA:
13.06.2013. (četvrtak) u 18.30 sati
Dreieinigkeit Kirche - Ludwigsburg
SV. POTVRDA/KRIZMA:
15.06. 2013. (subota) u 15.00 sati
Dreieinigkeit Kirche - Ludwigsburg
Krizmu će podijeliti zadarski biskup mons. Želimir Puljić.
13.04. - 20.04. 2013.
HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU - IZRAEL Svi koji se opredijele, trebaju se javiti župniku fra Anti osobno
ili na tel.: 07141/2679117 i mob.: 0172/8633384.
Cijena hodočašća: 1.350,00 €.
08. - 12. 05. 2013.
- Hodočašće u Lurd -
Oni koji žele hodočastiti u Lurd, trebaju
se što prije prijaviti fra Anti osobno ili
na telefon: 07141/2679117 i mobitel:
0172/8633384. i fra Frani osobno
ili na mob. 0176/78528859
16 HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G
OBAVIJESTI
08. 12. 2012. - NIKOLINJSKA PROSLAVA
U Bürgerhalle - Pattonville, Kennedy-Allee 35.
71686 Remseck/Pattonville
Ulaz je od 17.00 sati!
Program počinje u 18.00 sati!
Nastupa naš mali folklor "Hrvatsko sun-
ce" i folklor iz Vaihingen Enz-a,
te djeca iz hrvatske škole u
Ludwigsburgu i Korntalu. Nakon toga,
Sv. Nikola će doći, i kao i svake godine,
udijeliti darove svoj djeci.
Tokom večeri zabavljat će, sa svojim bandom, Alen Nižetić
POLNOĆKA U FRIEDENSKIRCHE
I ove godine slavit ćemo polnoćku u Friedenskir-
che u 22.00 sati. Crkva će biti otvorena od 21.00 sati i od tada će
biti prigoda za svetu ispovijed!
U 21.30 sati biti će izveden glazbeno-scenski ig-
rokaz: "Božićni darovi."
ISPOVIJED PRVOPRIČESNIKA I RODITELJA:
10.05.2013. (petak) u 19.00 sati - u Dreieinigkeit, Ludwigsburg
PRVA SV. PRIČEST:
12.05.2013. (nedjelja) u 11.30 sati - u Dreieinigkeit, Ludwigsburg
Friedenskirche
B OŽI Ć 20 1 2. Sl ika s nasl ov nice : iz cr kv e na La Verni 5
ZANIMLJIVOSTI O BOŽIĆU
Novo računanje vremena
Kršćansko računanje vremena ne počinje, kao što je uobičajeno, od neko-
ga početka, nego od jednoga središta i odatle prema naprijed i prema nat-
rag. Odredbeni je događaj usred povijesti. S pravom govorimo o
"prekretnici vremena".
Rođenje betlehemskoga djeteta dijeli vrijeme na prije i na poslije; računa-
nje vremena ide na obje strane, natrag u prošlost i naprijed u budućnost.
Isus je središnja osoba cjelokupne povijesti. On tu povijest presjeca nad-
voje. Tako za one događaje koji su se dogodili prije Isusova rođenja kaže-
mo "prije Krista", a za druge pak "poslije Krista".
Božić na zapadu
Isprva se Božić slavio u razne datume u godini, najčešće 6. siječnja
(Bogojavljenje). Početkom 4. st. u Rimu je uvedeno svetkovanje
25. prosinca. Svetkovina se iz Rima proširila u zapadnim, a potom i u
istočnim Crkvama. Pravoslavni kršćani slave Božić također 25. prosinca,
ali po julijanskom kalendaru (7. siječnja). Stvarni je dan Isusova rođenja
nepoznat.
Zvjezdoznanci s Istoka
Zvjezdoznanci, odnosno mudraci, označeni kao magi, čarobnjaci, čiji je
broj utvrđen na temelju njihova tri dara - zlata, tamjana i smirne, već su
u ranokršćansko vrijeme dobili svoje biografije. Na položaj kraljeva uzdi-
gnuti su u Tertulijanovim (2-3.st.) i spisima drugih crkvenih pisaca. Tu je
početak razvoja svetkovine Bogojavljenja (Epifanija, 6. siječnja) kao
svetkovine Sveta tri kralja te oblikovanje slike triju kraljeva.
Isprva ih se prikazivalo u perziskoj dvorskoj odjeći s frigijskom kapom.
Na prijelazu iz prvoga u drugo tisućljeće nailazimo na prikaz okrunjenih
kraljeva pred Marijom i djetetom Isusom. U likovnoj umjetnosti počesto
ih se prikazuje tako da označuju tri glavna životna razdoblja: kraljevi u
liku starca koji kleči, u liku zrela čovjeka i u liku mladića. Oni su označi-
vali tri životna razdoblja, a od 14. stoljeća i personifikacije triju poznatih
djelova Zemlje: Europe, Azije i Afrike. Posljednji kontinent predstavljao
je crnoputi Gašpar, dok su Europljanin i Azijac dobili imena Baltazar
i Melkior. Početna slova G+M+B bila su ispisana kao znak zaštite i bla-
goslova na vratima domova.
Jaslice
Običaj pravljenja jaslica razvio se tek u kasnom sre-
dnjem vijeku, i to zahvaljujući franjevačkoj pobož-
nosti. Za Božić 1223. sv. Franjo je uspio oduševiti
stanovnike brdskoga sela Greccia (Italija) da Gospo-
dinovo rođenje predstavi živim ljudima i životi-
njama. Iz Greccia se taj običaj proširio diljem Italije.
Potaknut živim jaslicama, siromašan narod započi-
nje to što je gledao izražavati najjednostavnijim materijalom. Iz toga je nasta-
la umjetnost gradnje jaslica čije je najvažnije središte od 17. st. Napulj. Iz
Italije je tradicija stigla u Bavarsku i Češku, gdje se plastično prikazivanje
biblijske predaje ponajprije udomaćilo u pojedinim crkvama. U 18. stoljeću
je postavljanje božićnih jaslica u crkvama postalo običaj kod svih. U barokno
se vrijeme gradnja jaslica, kao izraz procvale pučke pobožnosti, probija i u
domove vjernika.
Darivanje
Običaj božićnoga darivanja veoma je star. Već se u jednoj uredbi izdanoj u
Konstanzu 1460. godine roditeljima preporučuje da se odreknu darova za
djecu. Taj običaj nastao je tako što su vladri, gradske vlasti i samostani svo-
jim namještenicima, građanima i stanovnicima za Božić darivali medenja-
ke, a siromašni su tih dana kao uzvrat za milostinju pjevali i svirali. Danas
jedva da još tko misli na smisao darivanja za Božić. Darivanje je postalo obi-
čaj. Trgovina je u tome prepoznala svoju priliku te se koristi blagdanom kao
dobrom prigodom da poveća dobit i poboljša svoj godišnji obračun. Nasrtlji-
vom reklamom, kojoj uvelike nedostaju sakralni aspekti, trgovina znatno pri-
donosi potrošačkoj groznici i metežu. Danas je često jako teško pod gomilom
darova otkriti Dijete u jaslicama.
Prema: Isus iz Nazareta, u Betlehemu rođen
Božićno žito - proklijalo žito (pšenica, raž, zob) posijano u tanjuri-
će, zdjelice i slično, kojim se ukrašuje božićni stol, jedan je od najraširenijih
božićnih običaja. Obično se sije na spomendan sv. Barbare (4.12.), a najkas-
nije na sv. Luciju (13.12.); u kući se čuva do Bogojavljenja (6.1.). Drži se da
božićno žito ima korijen u antičkom kultu vegetacije. Običaj sijanja božićnog
žita raširen je u katoličkim zemljama srednje Europe. U Hrvatskoj je popri-
mio i neka posebna obilježja (kićenje vrpcom hrvatske trobojnice).
6 HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G
Jedne od jaslica u Greccu
B OŽI Ć 20 1 2. Sl ika s nasl ov nice : iz cr kv e na La Verni 15
KRONIKA 2012.
CRKVENI BARJAK
zajednice "Sv. Petar i Pavao" - Ludwigsburg
U mjesecu kolovozu, po na-
rudžbi župnika fra Ante, a u
dogovoru i odluci župnog vije-
ća, časne sestre na Marjanu u
Splitu izradile su crkveni barjak
naše zajednice "sv. Petar i Pa-
vao." Barjak je ručni rad, izve-
zen vrijednim rukama dviju
časnih sestara. Na jednoj strani
je slika svetog Petra i Pavla, a
na drugoj simbol Presvetog
Trojstva, jer je crkva, u kojoj
slavimo svete mise i župa, pos-
većene Presvetom Trojstvu ("Dreieinigkeit" ).
17.11. - SMOTRA CRKVENIH ZBOROVA U MÜNCHENU
Na smotri je nastupio i naš crkveni zbor pod ravnanjem gospođe
Ane Madunić i uz pratnju na klaviru 12.-godišnje Matilde Peter.
U nastupu 17. zborova iz naših zajednica i misija u Njemačkoj, naš zbor je
uspješno izveo skladbe: "Sav raj te slavi" (B. Sabol) i "Tebe tražim"
(A Mateljan / Š. Marović).
Matilda za klavirom Zbor pod ravnanjem gospođe Ane Madunić
14
KRONIKA 2012.
30. 06.: FOLKLORIJADA
U Filderstadt-u naši mali
folkloraši osvojili su drugo
mjesto iza domaćina koji
su, naravno, osvojili prvo
mjesto!
15.9.12. - Interkulturelles Fest
Roditelji naših malih folkloraša
"Hrvatsko sunce", priredili su Stand
s jelom i pićem na Matktplatz-u
kako je to običaj svake godine, gdje
nastupaju razne grupe iz više zema-
lja pod nazivom Interkulturelles
Fest. Lijepo uređen i okićen Stand
isticao se između svih drugih. Bilo
je poluoblačno i promjenjivo vrije-
me, ali sve u svemu nastup je bio
uspješan.
HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G
Mali folkloraši s voditeljicom Nadom
Poslužitelji
Hrvatski Stand
Badnjak
Badnjak (staroslavenski b´deti: čuvati, bdjeti), panj ili drvo što se na Ba-
dnju večer uz poseban obred (polijevnje panja) unosi u kuću i naloži. Taj
je običaj vjerojatno ostatak iz pretkršćanskih vremena kad su se u noći
zimskog solsticija palile vatre i uz bdjenje iščekivalo rođenje "mladog
Sunca". Ima i drugih tumačenja tog običaja. Južni Slaveni, u novoj domo-
vini, preuzimajući običaj božićnog panja na ognjištu, daju mu svoje tu-
mačenje i naziv u skladu s vjerskim predodžbama o vrhu i dnu godine
(badnji dan: dan na dnu /godine/ i badnja večer: večer na dnu /godine/).
Bakina priča za Badnjak:
"Mi smo se nekad Božiću najviše veselili. Na Badnji dan bismo mi djeca
išli po drva i grijali bismo se u toploj kuhinji. Majka bi kuhala bakalar i
pekla uštipke. Cijela bi kuća mirisala. Otac bi stavljao badnjake na
ognjšte. Svi bismo se pomolili, a onda bi potekla priča... Nama bi djeci na
pod prosuli slamu i u nju skrivali rogače, suhe smokve i pokoju naranču.
Mi bismo se od gušta valjali i jeli. Oko jedanaest sati, išli smo svi na pol-
noćku i veselili se rođenju našega Spasitelja. Na sam Božić bi nas čekao
obilat objed. Otac bi načeo pršut, pekli bismo prasetinu i jeli kruh ispod
peke. Prije objeda bi najstariji član obitelji upalio svijeću, svi bismo se
pomolili i blagovali, na kraju bi svijeću ugasio kruhom, umočenu u vino.
Taj isti kruh sutradan bismo davali prvoj ovci koja bi izašla iz štale. Dola-
zila bi za Božić rodbina, susjedi ... Svi smo se veselili, jer je na stolu bilo
više za pojesti, a bili smo više gladni nego siti. Čuvali smo stare običaje,
više se sastajali, zajedno molili i pomagali se međusobno."
Božićno drvce
Zimzeleno stablo, obično bor, urešeno posebnim nakitom koje se za boži-
ćne blagdane postavlja u crkvama; poslije je običaj prenesen u obiteljski
i društveni ritual. Običaj je prvi put zabilježen oko 1600 god. u njemač-
kome Porajnju, (dakle u pokrajini NRW-u) odakle se proširio po kršćan-
skom svijetu. Drži se da je božićno drvce prežitak starih antičkih vjerova-
nja po kojima su grane crnogorice simbol plodnosti, a njihovo kićenje
(svijećama i poklonima) jamstvo dobra uroda i odbijanja zlih sila. Kršća-
ni su drvo, simbol plodnosti i života, povezali s Kristom, životom i svjet-
lošću svijeta. Božišno drvce je u nekim hrvatskim krajevima potisnulo
stariji praslavenski običaj paljenja badnjaka (božićne klade).
B OŽI Ć 20 1 2. Sl ika s nasl ov nice : iz cr kv e na La Verni 7
KRŠTENJA 2012.
1. Elena Gabriela Kaurin 06.01. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
2. Filip Granić 14.01. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
3. Marija Hlišć 29.01. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
4. Valentin Petrićušić 11.02. - Ludwigsburg, Schlosskirche
5. Klara Marić 11.02. - Ludwigsburg, Schlosskirche
6. Anna Volarević 12.02. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
7. Toni Paulić 08.04. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
8. Diana Hellmer 28.04. - St. Johannes Bapt., Korntal
9. Ella Leko 27.05. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
10. Maja Šimić 16.06. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
11. Romeo Đulabić 23.06. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
12. Livia Macan 30.06. - Ludwigsburg, Schlosskirche
13. Rahel Gabriela Schröder 22.09. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
14. Ante Mršić 29.09. - Ludwigsburg, Schlosskirche
15. Dario Puhović 14.10. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
16. Neo Dario Šoić 20.10. - Ludwigsburg, Schlosskirche
17. Maja Jeleč 20.10. - Ludwigsburg, Schlosskirche
18. Ivan Marić 04.11. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
19. Stella Marie Kranic 02.12. - Ludwigsburg, Dreieinigkeit
20.
Čestitamo!
8 HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G
B OŽI Ć 20 1 2. Sl ika s nasl ov nice : iz cr kv e na La Verni 13
KRONIKA 2012.
19. svibnja:
IZLET U TRIPSDRILL
Ove godine s prvopričesnicima,
njihovim roditeljima, braćom i
sestrama, išli su i ministranti
na izlet u Tripsdrill. Svih ukup-
no bilo nas šezdeset. Putovali
smo s autobusom. Vrijeme je
bilo idealno – poluoblačno ali
bez kiše. Svi smo uživali u za-
bavi u zabavnom parku.
03. lipnja - HODOČAŠĆE U
ZWIEFALTEN
Iz Ludwigsburga putuje 30 hodočasnika u autobusu u 8.00 sa Bärenwiese, a
iz Bietigheima putuje 50. hodočasnika. Ispovijed je u 10.00 sati. Misu u
12.00 sati predvodi Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić sa dvadesetak
svećenika iz regije. Kiša kao i svake godine rominja skoro cijeli dan. Svijeta
puna crkva. Poslije mise ručak u šatoru gdje zabavlja grupa "cro-expres." U
17.00 sati je pobožnost blagoslova s Presvetim u crkvi i oko 18.00 sati ulazi-
mo u autobus i vraćamo se natrag u Ludwigsburg u lijepom raspoloženju.
07. lipnja - TIJELOVO
Misa s Nijemcima u 09.00 sati u Schloss-u, potom procesija do Marktplatz-a
gdje se završava s blagoslovom s Presvetim kojeg obavlja fra Ante. Sudjelo-
vali smo još u misi s čitanjima i dvije prvopričesnice iz Korntala prestavili su
simbol prve pričesti. Pastoralni suradnik gosp. Božo je još čitao u procesiji
preko razglasa.
24. lipnja - Zadnja nedjelja u mjesecu – misa dječja i mladih. Djeca i mla-
di sviraju i pjevaju preko mise u Dreieinigkeit – Ludwigsburg.
- Sv. Ivan krstitelj patron je zajednice u Korntalu i zajednica slavi svetu
misu s Nijemcima u 10.30 sati, potom zajednički slave u dvorani u Tubi-
zerstr. 5.
Izletnici sa župnikom fra Antom
12 HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G
KRONIKA 2012.
PRVA SV. PRIČEST -
5.svibnja u 14.00 sati! Devet
prvopričesnika i devet prvopri-
česnica recitirali su majkama i
roditeljima o svojoj radosti
ovog dana. Čitali su čitanja.
Pjevali zajedno s ostalom dje-
com u dječjem zboru kojeg vje-
žba i prati na gitari Robert Ša-
kić sa još dva dečka (Ivan Mi-
haljević i Franjo Morgan)) i
djevojčicom na flauti (Isabel
Funtek) i još jednom na
keybordu (Matilda Peter). Pje-
vali su: pripjevni psalam i ale-
luja, za Jaganjče Božji: "Mir,
pravi mir."
Prije pričesti njih četvoro prvo-
pričesnika pjevali su: "U svom
srcu Isuse..." Za pričest pjevali
su "Isuse volim Te..." Iza pri-
česti recitirali su i na kraju, oko
oltara uhvaćeni za ruke, pjevali: "Velik si." Svi su bili oduševljeni djecom ka-
ko su sve krasno izveli.
12. svibnja: PROSLAVA MAJČINA DANA
u Eglosheimu kod Joskića od
18.00 sati. Nastupila su djeca iz
hrv. škole s recitacijama majka-
ma, koje je pripremio učitelj Josip
Luša, te mali folkloraši, koje vje-
žba Nada Pločkinić i svirali „Cro
express“.
Djeca iz hrvatske škole
Prvopričesnici sa župnikm fra Antom Prvopričesnici i zbor
B OŽI Ć 20 1 2. Sl ika s nasl ov nice : iz cr kv e na La Verni 9
PRVOPRIČESNICI 2012.
Dreieinigkeit Kirche: 05.05.2012.
1. Marina Dumančić r. 22.08.2003. - Stuttgart
2. Patrizia Elez r. 20.01.2003. - Korntal.
3. Nino Glavaš r. 25.05.2003. - Ludwigsburg
4. Antea Jurić r. 03.05.2003. - Benningen
5. Sebastijan Kucelj r. 25.12.2003. - Korntal
6. Philip Marković r. 26.05.2003. - Ludwigsburg.
7. Antonella Migalić r. 07.10.2002. - Ludwigsburg.
8. Laura Nikolić r. 19.12.2002. - Kornwestheim.
9. Magdalena Pavlović r. 04.04.2003. - Asperg.
10. Gabriel Pejković r. 27.12.2002. - Schwieberdingen.
11. Ivan Perčobić r. 29.04.2003. - Korntal.
12. Josip Perić r. 31.05.2003. - Korntal.
13. Emilija Rašić r. 26.07.2003 - Korntal
14. David Tokić r. 23.11.2002. - Ludwigsburg
15. Anna Vučina r. 22.10.2002. - Korntal.
16. Nives Vurbić r. 23.04.2003. - Kornwestheim
17. Daniel Zadro r. 09.10.2003. - Freiberg.
18. Julian Kleinholz r. 26.11.2001. - Stuttgart
HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G
10
VJENČANJA 2012.
1. Tihomir Tomić i Mirjana Doljančević - 19.05. - St.J.Bapt. Korntal
2. Mario Velikov i Stephanie Allgaier - 26.05. - Schlosskirche LB
3. Davor Đulabić i Pamela Perić - 23.06. - Dreieinigkeit LB
4. Tomislav Radanović i Kristina Smoljo - 23.06. - Schlosskirche LB
5. Franjo Ćaćunović i Sorina Hamburger - 21.07. - Schlosskirche LB
6. Markus Kaesler i Marina Jurić - 08.09. - Schlosskirche LB
Čestitamo !
PREMINULI 2012.
1. Ivan Galić Marbach 25.07. u 65. godini života
Pokoj vječni daruj im Gospodine !
Prijevoznik preminulih: Ante Lerota - Tel.: 07141/926279
Mob.: 0151/11659213
B OŽI Ć 20 1 2. Sl ika s nasl ov nice : iz cr kv e na La Verni 11
KRONIKA 2012. Hodočašće u Padovu, Rim i Asiz: 08.-14.04.2012.
Naše zajednice Ludwigsburg i Bietigheim/Bissingen organizirale su ho-
dočašće u Padovu, Rim i Asiz u tjednu iza
Uskrasa. Pošli smo sa župnikom fra Antom na
Uskrs u 23.00 sati. Nakon dolaska u Padovu,
posjetili smo grob i samostan gdje je živio i is-
povijedao sveti Leopold-Bogdan Mandić. Po-
tom smo posjetili baziliku sv. Ante u kojoj se
nalazi njegov grob i njegov neraspadnuti jezik.
Slavili smo svetu misu i oko 12.00 sati uputili
se za Rim.U Rimu smo odsjeli kod časnih sesta-
ra iz Vietnama čiji se samostan nalazi neda-
leko od Vatikana. Kroz tri dana boravka u
Rimu, imali smo prigodu u poznatim crkva-
ma ne samo razgledati crkve nego se u nji-
ma i pomoliti za sebe i svoje najdraže. Pos-
jećujući crkve i druge važne lokalitete u Ri-
mu, hodočasnici su promišljali o svojoj vjeri
i vjeri prvih kršćana. Sudjelovali su svaki
dan u euharistijskom slavlju. Poseban doživ-
ljaj hodočasnika bila je audijencija kod pape Benedikta XVI. koji je nas hrvats-
ke hodočasnike iz Ludwigsburga i Bietigheim/Bissingena pozdravio na hrvats-
kom jeziku i podijelio svoj papinski blagoslov. Euharistijsko slavlje u katakom-
bama vratilo je hodočasnike u prva vremena krščanstva i potaklo na još dublje
razmišljanje o svojoj vjeri. Nakon što smo posjetili baziliku Sv. Pavla izvan zi-
dina, uputili smo se prema Asizu. Hodočasnički program u Rimu i Asizu orga-
nizirao je i vodio fra Stipo Kljajić, koji je nakon magesterija biblijskih znanosti,
nastavio doktorski studij na Papinskom sveučilištu
Antonianumu u Rimu. Hodočasnici su bili ponosni
da su mogli sudjelovati u misnom slavlju na grobu
sv. Franje Asiškog. Nakon dvodnevnog boravka u
Asizu, uputili smo se prema Ludwigsburgu duhovno
i spoznajno obogaćeni, noseći divne i nezaboravne
uspomene.
Pred bazilikom sv. Ante u Padovi
Na trgu svetog Petra u Vatikanu
Pred crkvom sv. Franje u Asizu