Filozofski fakultet u Sarajevu Katedra za Arheologiju i Historiju umjetnostiStudentica:Elma Durić

KRALJEVSKI GRAD BOBOVAC (seminarski rad)

Sarajevo 2013.

UVOD

Prijestolnica srednjovjekovne Bosne , grad sa jakim strateškim položajem ,grad koji niko nije mogao

osvojiti.Izgradio ga je ban Stjepan II Kotromanić u XIV stoljeću. Pristup gradu je moguć sa dvije strane uskim

šumskim putem iz Kraljeve Sutjeske uz rijeku Bukovicu ili putem preko sela Dragovića i Mijakovića.

Smješten je u jako lijepom prirodnom okruženju , i svjedok je davnih vremena i simbol bosanske državnosti.

Mnoga narodna predanja vežu se za ovaj srednjovjekovni grad. On je doživio i puno teških momenata u

svojoj povijesti , a ni danas njegova sudbina nije naročito sjajna.Posljednjih decenija samo je obnovljena

grobna kapela dok ostali objekti čekaju neka bolja vremena da im vrate stari sjaj,a do tada će njihovi temelji

zarastati u visokoj travi i korijenju šume. Zub vremena uništio je tvrdi Bobovac tako, da bi bilo vrlo teško

doći do tlorisa.Najveći dio je zarastao u šumu. U gornjem gradu se još vidi komad ćoška velike četveraste

kule, a u donjem prostrano, zidom opasano dvorište, i u sredini se razabire trag zdenca. Oba su grada bila

spojena zidom. Bobovac je bio važan i slavan grad, u kome su rado boravili bosanski vladari. U njemu se

čuvala i kraljevska kruna. Kralj Stjepan Ostojić spominje ga u svojim listinama »slavni dvor kraljevstva«, a

Stjepan Toma naziva Bobovac »naše stono mjesto«.

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

1

Godine 1891. u Glasniku Zemaljskog muzeja pojavio se rad inžinjera Đorđa Stratimirovića , koji daje

izvještaj o stanju na Bobovcu. Poslije je o Bobovcu u svom čuvenom djelu „Naši gradovi“pisao i dr.Ćiro

Truhelka. Najopsežnije istraživanje proveo je dr. Pavao Anđelić sa svojom ekipom. Kapanja po Bobovcu je

bilo prvo odstrane Austro-Ugarskih oficira , jer se kod istih pobudila glad za bosanskim starinama i sve

pronađeno su uglavnom odnijeli iz naše zemlje.Poslije njih , pojavili su se kopači blaga , koji su otkopavali

lokalitete starih bosanskih gradova. To se potvrdilo i prilikom Anđelićevog istraživanja jer je u zapadnoj

vodenoj cisterni pronašao ostatke drvene skele , i u toj cisterni nije bilo nikakve arheološki vrijedne građe.

Lokalitet je bio zarastao kada je tu stigao Pavao Anđelić.Cio donji dio grada bio je zarastao u gustu šumu , a

na istočnom zidu izrastao je veliki javor, kao i na prostoru Gornje palače gdje su bila dva velika

javora.Godine 1959. otpočeo je sa sistematskim arheološkim iskopavanjem.

Bobovac (slika 1)

Istraživanjem je rukovodio dr. Pavao Anđelić,a neki od saradnika bili su mu dr. Marko Vego direktor

Zemaljskog muzeja BIH,Đuro Basler i drugi.

FORTIFIKACIJE I BEDEMI

2

Smještaj Bobovca u visokim planinama imao je važan strateško obrambeni značaj. Prilazi do ovog grada

mogući su bili samo riječnim kanjonima. Štitile su ga i padine okolnih brda koje se spuštaju pod nagibom od

60-70 stupnjeva, a padine Bobovca su još strmije a negdje i okomite. Popriječni kraški grebenovi koji

presijecaju bobovač ku kosu imali su i svoj obrambeni karakter.Graditelji Bobovca su bili virtuozi svoga

zanata jer su na zadivljujući način iskoristili sve prirodne pogodnosti reljefa. Bobovac se može vidjeti tek sa

100 metara udaljenosti zračnom linijom jer je zaštićen okolnim padinama.Prilaz gradu sa južne strane

kanjonom Bukovice bio je jako dobro čuvan što svjedoči korištenje prirodnih pećina u svrhu stražarnica i

osmatračnica.

Bobovac opasan visokim brdima (Slika 2)

Bedemi koji su čuvali Bobovac slabo su očuvani , oni su opasivali kraški završetak bobovačke kose odakle

se istočni zid penje uz kosu sve do ispod terase Crkvice , gdje skreće na istočnu padinu, te dolazi do

poprečnog grebena Crvene stijene.Tu počinje sjeverni bedem , koji se penje na Vis i spušta prema zapadu ,

sve do razine terase Crkvice.Zapadni zid pružao se podnožjem visa i sa zapada je obuhvatio plato Crkvice, a

ispod samog kraja terase lomio se pod pravim kutom i 100 metara iza spuštao se na padinu kose , i onda se

opet lomio pod pravim kutom i došao pod glavnu kulu dvora.1 Dijelovi bedema od kule na zapadnoj padini

Visa do Crkvice, zatim od Crkvice do koljena prema jugu porušeni su do kraja te su primjetne samostope za

zid u kamenitom tlu. To ukazuje da je Bobovac rušen sustavno.Dužina bedema koju je ustanovio Anđelić

bila je oko 1100 metara ,debljine 100 do 110 cm , a dijelovi zidova koji okružuju palaču s predvorjem je oko

140 cm. Podupiranje zidova kontraforima zapaža se samo ponegdje.Bobovac je imao 11 kula , različitih

tipova karakterističnih za doba srednjovjekovne Bosne.

1 Emir Nikšić,Sutiska i Bobovac.3

Ostaci Bobovca danas (Slika 3)

Osnovne komponente Bobovca kao naselja gradskog tipa su slijedeće:gradski bedemi,kompleks kraljevskog

dvora,koji ujedno vrše funkciju akropole,citadele,glavna ulica,kompleks sakralnih i pratećih objekata na

Crkvici,mali trg ispred crkve sa cisternom u sredini,stambeno naselje unutar bedema.Po ovim svojim

komponentama Bobovac je izrazit primjer jedne specifične srednjovjekovne,urbane aglomeracije,koja je

karakteristična za gotovo čitavu kontinentalnu Evropu u srednjem vijeku.Bobovac je

doduše,više,administrativni i vojnički,nego trgovinsko zanatski centar.2

KRALJEVSKI DVOR NA BOBOVCU

Prvo je to bio,banski dvor,a poslije će kad i Bosna postane kraljevinom zajedno s njom dobiti kraljevski

epitet. Izgradnja dvora tekla je od gornjeg dijela grada prema onoj ranije pominjanoj najnižoj točci.

Kompleks kraljevskog dvora je smješten na prirodno najbolje utvrđenom prostoru Bobovca, uklopljen u pet

kraških grebenova, na tri osnovna horizonta koji se stepenasto spuštaju od sjevera prema jugu.Prilazni put

prema dvoru je vodio do prve dvorske kapije, odnosno do ulaza u predvorje dvora.Cijelom dužinom put je

bio ravan , njegova širina je 1metar.U prvoj dionici puta 50 metara , put je prolazio pored kovačnice i 5

manjih drvanih građevina.Nakon toga slijedio je pokretni most , a u drugoj dionici dužine oko 30 metara put

je išao preko strme padine.Pred ulazom ušire predvorje nalazio se klesani kameni blok koji je služio kao

pomagalo pri uzjahivanju konja.Prostor do ulaznih vrata koja su izgrađena od sedre i u gornjem dijelu u

formi luka, imao je funkciju kapijske kule.U zidu sa gornje strane ulaznog otvora primjetna je rupa koja je

2 Pavao Anđelić,Bobovac i Kraljeva Sutjeska.4

služila za drveni mandal navratima. Na južnom kraju se nalazila kula osmatračnica. U tom predvorju su bili

manji građevinski objekti, od kojih je jedan bila kovačnica. Posebnim,izgleda natkrivenim, stepeništem

(koje je uklesano u kameno tlo) dolazilo sedo druge dvorske kapije i predvorja Donje palače.Na samom vrhu

stepeništa vidjela se rupa kružnog presjeka u kojoj su nađeni ostaci keramičke svjetiljke što znač i da je tu

stajao drveni stup sa svjetiljkom.Krovnu konstrukciju sa jugoisočne strane produžavao je poseban zid.Nad

drugom dvorskom kapijom nalazila se luneta sa kraljevskim grbom.Glavna vrata na palači su izgrađena od

precizno klesanih blokova muljike sa gotičkom profilacijom, a kapiteli na dovratnicima su ukrašeni

motivom ljiljana u nizu.Uz vanjsku fasadu južnog krila pronađen je jedan profilirani doprozornik romano-

gotičke bifore i dijelovi prozorskih okvira sa motivom loze širokih listova u plitkom reljefu.Nađeno je nešto

malo dekorativne plastike.Gornja palača sa predvorjem je situirana na najvišem horizontu, uz glavnu kulu i

cisternuna zaravnjenom terenu. Istočno je dograđena još jedna palača tzv. aneks (dodatak) . Predvorje

Gornje i Dodje palače bilo je povezano drvenim stepeništem.Uz zapadni zid stajala je drvena galerija.

Ulomci okvirnog ukrasa iznad dvorske kapije ( Slika 4)

Luneta iznad druge dvorske kapije (Slika 5)

5

Osim tri palače koje se nalaze u sastavu kraljevskog dvora, na terasi Crkvice (na istočnoj strani) se nalazila

još jedna građevina, dimenzija 11 x 6 metara,stambeni objekat na dva kata u kojem su živjeli franjevci

(Franjevačka palača).Na sredini ove palače stajale su keramičke svjetiljke, a ispred palače postojao je

natkriveni drveni trijem.Srednjovjekovne utvrde oko sebe su privlačile određen broj trgovaca i zanatlija,

srazmjerno svojoj veličini i potrebama taj broj je varairao.Na Bobovcu su tragove ostavili : kovači , rezbari ,

keramičari, zidari , klesari ,graveri , slikari i mlinari.

CISTERNE ZA VODU

Tokom svog istraživanja dr. Anđelić je otkopao tri cisterne , od čega dvije u kompleksu dvora , tj. jednu u

glavnoj kuli , a drugu u predvorju Donje palače , dok se treća nalazila na Crkvici.Osnova prve cisterne je

5,20 i 4metra a ima elipsastu osnovu.Njena oplata je od klesanih kvadara sedre ukrčnom malteru ,a preko

toga je presvučen sloj hidrauličnog maltera debljine 1-3 cm.Dno je poplo č ano kamenim pločama i zaliveno

debelim slojem hidrauličnog maltera.Dubina cisterne je zasigurno bila i veća ali je dr.Anđelić ustanovio

dubinu od 3 metra.3

Jedna od cisterni (Slika 6)

3 Emir Nikšić,Sutiska i Bobovac.

6

GROBNA KAPELA I VELIKA CRKVA

Nalazi se na južnom dijelu Crkvice, uz okruglu kulu.Njena orjentacija jeistok-zapad.Platforma za smještaj

kapele dobivena je poravnanjem kamenog terena.Kapela se sastoji od dva prosotra pravougaonih osnova.

Pod je rađen u dvije razine ,onaj u apsidi je 10 centimetara viši u odnosu na pod u osnovi.Drvena pregrada

koja je bila po sredini crkvene lađe imala je gredice osnova 20cm.Crkveni svod bio je od kvadara tesane

sedre.Svod je imao gotičku formu, jer je ovdje pronađen jedan ulomak trijmfalnog luka, dok su

doprozornici,dovratnici i pomenuti luk bili izrađeni od klesanih blokova muljike. Kapela je imala zvonik na

preslicu.

Plan grobne kapele i prilaznog trijema (Slika 7)

Interijer kapele bio je bogato ukrašen, imao je raznovrsne motive plastične dekoracije besprijekorne izrade.

Sva dekorativna plastika bila je izrađena odmuljike. Unutrašnjost kapele je bila oslikana , a prilikom

iskopavanja pronađeno je 2000 ulomaka maltera sa freskama. Na ostacima se raspoznaju crteži urezani

tvrdim predmetom.Od ikonografskih motiva pojavljuju se ljudske figire , vegetativni motivi, te geometrijski

motivi.Grobnoj kapeli su pripadala i tri brončana zvona,koja su pronađena naistočnom dijelu Crkvice.Zvona

su bila zakopana u zemljani nasip ,vjerojatno tu sakrivena da ni bi došla Osmanlijama u ruke.Najveće zovno

je težine 92kg , visine je 48 cm , promjer otvora je55cm , visina petlje 11 cm.4Gradnja kapele započeta je

zajedno sa dvorom , i njenu gradnju otpočeo je ban Stjepan II , a adaptacije na kapeli izvršio je i kralj

Ostoja i njenu namjenu je preinačio u mauzolej kraljevske obitelji.Obogaćivanje enterijera arhitektonskom

4 Pavao Anđelić,Bobovac i Kraljeva Sutjeska.7

dekorativnom plastikom uradio je Tvrtko II , dok je kralj Tomaš naredio da se izgradi srednja grobnica i

naslikaju freske.

Zvono ( Slika 8)

Pronađena su dva tipa keramičkih svjetiljki sličnih po konstruktivnim detaljima ali po detaljima dosta su različiti.Na osnovu pronađenih fragmenata ustanovljeno je da je bilo 4-5 ovakvih svjetiljki. Što se tiče drugog tipa svjetiljki ,njih je bilo četiri , a one su dvodijelne , imale su trup i poklopac.

Keramička svjetiljka ( Slika 9)

8

ZAKLJUČAK

Bobovac danas predstavlja izuzetan turistički potencijal,jer se na njega nadovezuje Kraljeva Sutjeska , pa se

sve to može upotpuniti sadržajima , i privući turiste i stvoriti profitabilnugranu turizma. Za Bobovac se

danas veže samo religijski turizam, uz poneku posjetu studenata historije.Eventualnom obnovom ovog

starog grada dobilo bi se mnogo mogućnosti za organiziranje ne samo turističkih obilazaka ,već i kulturnih ,

društvenih , političkih ili edukativnih skupova.

9

LITERATURA

-Emir S.Nišić,Sutiska i Bobovac,2012.

- Pavao Anđelić,Bobovac i Kraljeva Sutjeska,Sarajevo 2004.

-Enciklopedija likovnih umjetnosti,Zagreb 1959.

-Enciklopedija leksikonskog zavoda,Zagreb 1961.

10

SADRŽAJ

UVOD...................................................................................................................................1

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA..........................................................................................2

FORTIFIKACIJE I BEDEMI...................................................................................................3

KRALJEVSKI DVOR NA BOBOVCU...................................................................................4

CISTERNE ZA VODU...........................................................................................................6

GROBNA KAPELA I VELIKA CRKVA.................................................................................7

ZAKLJUČAK.........................................................................................................................9

LITERATURA......................................................................................................................10

SADRŽAJ.............................................................................................................................11

11

12