bksdrajicpredavanje_2
DESCRIPTION
oTRANSCRIPT
-
1Beini komunikacioni sistemi Predavanje 2
GSM/GPRS/EDGE/3G/HSPA/LTE/IMS
Dr. Dejan Drajic
-
2Pregled postojeih javnih mobilnih sistema
UVOD 2G GSM sistem 2.5G GPRS 2.75G EDGE 3G i HSPA sistemi LTE sistem IMS sistemi
-
3Pregled postojeih mobilnih sistema-Mobilni sistemi Prve Generacije 1G 1981, NMT 450 Nordic Mobile Telephony,
Evropa i Bliski Istok 1983, AMPS Advanced Mobile Phone System,
Amerika / u Japanu je NEC razvio AMPS varijantu
1985, TACS Total Access Communications System, Evropa (Velika Britranija) i Kina
1986, NMT 900 Nordic Mobile Telephony, Evropa i Bliski Istok
-
4Pregled postojeih mobilnih sistema-Mobilni sistemi Prve Generacije 1G Sistemi prve generacije imali su dosta
nedostataka kao to su: skromne karakteristike u pogledu performansi
analognih sistema, kvaliteta signala, mali kapacitet, nekompatibilnost izmeu pojedinih sistema u
razliitim zemljama itd. ubrzani razvoj doveo je poetkom devedesetih
godina do razvoja sistema mobilne telefonije druge generacije
-
5Pregled postojeih mobilnih sistema-Mobilni sistemi Druge Generacije 2G
1991, GSM Global System for Mobile communication, irom sveta
1991, D AMPS (IS-136) Digital Advanced Mobile Phone System, Amerika
1992, GSM 1800 Global System for Mobile communication, irom sveta
1994, PDC Personal Digital Cellular, Japan 1995, IS-95 cdmaOne koji odgovara IS-95
standardu u Severnoj Americi. Ova tehnologija se uglavnom koristi u Azijsko-Pacifikom regionu, Severnoj i Junoj Americi;
-
6Tehnike viestrukog pristupa
-
7Frekvencijski opseg
-
8Problemi pri prenosu signala Problemi pri prenosu signala javljaju se nezavisno jedan od
drugoga Meutim pri veini poziva javie se upravo istovremeno
-
9GSM proces prenosa signala
-
10
elijski koncept mobilnih sistema
-
11
Frekvencijsko planiranje Parametri na osnovu kojih se odreuje
viestruko korienje frekvencija su: R - radijus elije, N - broj elija u obliku koji se ponavlja naziva
se faktor viestrukog korienja. Svaka elijau obliku ima svoj frekvencijski opseg,
D - minimalno rastojanje izmeu centaraelija koje koriste isti frekvencijski opseg(nazivaju se ko-kanali), pri emu je
NRD 3
-
12
Realni izgled elija
-
13
Handover- U GSM sistemu hendover je realizovan na nain da mobilna stanica prekida komunikaciju sa baznom stanicom, i nakon kratkog prekidauspostavlja komunikaciju sa drugom baznom stanicom-Ovakva realizacija hendovera se u stranoj literaturi naziva koncept prekida pre uspostave (break before make concept) ili tvrdi hendover (hard handover).
-
14
Arhitektura GSMa
-
15
Arhitektura GSMa
GSM mrea se sastoji od tri osnovna podsistema: Radio podsistem (Radio SubSystem - RSS) Mreni Komutacioni podsistem (Network and
Switching Subsystem - NSS) Operacioni podsistem upravljanja (Operation
Management Subsystem - OMS)
-
16
-
17
Arhitektura GSM mree
BTS Base Transceiver Station BSC Base Station Controller MSC Mobile Switching Center VLR Visiting Location Register HLR Home Location Register SMSC SMS Center OSS Operation & maintenance SubSystem
-
18
Radio podsistem (RSS)
Radio podsistem ine: Mobilne stanice (Mobile Station - MS) Podsistem baznih stanica (Base Station
Subsystem - BSS) MS i BSS komuniciraju preko Um radio interfejsa
(radio linka)
-
19
Mobilna Stanica Mobilna stanica (MS) je poetna
taka mobilne mree, i u GSM mrei predstavlja mobilniterminal (MT), tj. GSM mobilnitelefon i SIM karticu (Subscriber Identity Module).
MS moe da obuhvati i terminalnu opremu (TE), PC ilipersonalni digitalni asistent(PDA), ili da bude implementirankao dva interkonektovana fizikaureaja (MT i TE) sa taka-takainterfejsom, ili kao jedan ureajsa integrisanim funkcijama.
-
20
SIM Jedna od glavnih karakteristika GSM standard je
SIM kartica SIM kartica sadri podatke o pretplatniku i mora biti
ubaena u mobilni ureaj da bi bila mogua komunikacija sa mreom (izuzetak su hitni pozivi)
SIM kartica na sebi uva sledee tipove podataka Fiksne podatke o korisniku, tj. IMSI, klju za autentifikaciju,
i algoritme sigurnosti Privremene podatke mree, kao to je npr privremena
lokacija korisnika i zabranjene PLMN mree Servisne podatke, kao to je npr preferirani jezik
komunikacije
-
21
Podsistem baznih stanica
BSS obavlja sve neophodne funkcije vezane zamonitoring radio veze sa MS-om, kodovanje /dekodovanje govora, adaptaciju brzine od i ka beinoj mrei.
Podsistem baznih stanica (BSS), se sastoji od baznih stanica (BTS) koje kontrolie odgovarajui kontrolerbaznih stanica (BSC).
Svaka bazna stanica se sastoji od predajnika, prijemnika (primopredajnik BTS) i upravljake jedinice.Sa aspekta servisa jednu eliju opsluuje jedna baznastanica.
-
22
Bazna stanica (Primopredajnik baznestanice) Prilikom uspostavljanja veze MS alje zahtev za
uspostavljanjem poziva baznoj stanici, tj. primopredajnikubazne stanice (Base Tranceiver Station - BTS)
BTS je zaduen za uspostavljanje radio veze sa MS i modulaciju/demodulaciju radio signala izmeu MS i BTS.
-
23
Bazna stanica BTS ukljuuje svu radio opremu potrebnu za radio prenos
unutar elije antene ureaje za obradu signala, Pojaavae
BTS vri sledea procesiranja signala ifrovanje Kanalno kodovanje i interliving Modulacija, demodulacija Adaptivna ekvalizacija
BTS moe da se sastoji od jednog ili vie primopredajnika.
-
24
Kontroler baznih stanica
BSC kontrolie bazne stanice u sistemu i na osnovu informacija o saobraaju, obezbeujeoptimalno korienje mrenih resursa
Ove informacije se koriste za osiguravanje ravnomeranog protoka saobraaja u elijama.
Jedan BSC moe da kontrolie vie BTS i nekoliko ureaja za prekodovanje i adaptaciju bitske brzine - TRAU (Transcoder and Rate Adaptation Unit).
U sistemu moe postojati vie BSC-ova
-
25
Kontroler baznih stanica
Obavlja sve funkcije vezano za upravljanje radio resursima (dodele signalizacionih i saobraajnih kanala)
Obavlja sve funkcije vezane za odravanje kvaliteta veze (algoritmi kontrole snage, hendoveri)
Prikuplja statistike podatke o raznim vrstama dogaaja u mrei Broj pokuaja uspostave poziva (Call attempt) Kontrola zaguenje u mrei Broj handovera Broj prekinutih razgovora (Drop Calls)
-
26
Kontroler baznih stanica Obavlja razne vrste merenja koje su
neophodne za optimizaciju radio mree Prilikom uspostave poziva obavlja
Pejdzing MS Uspostavljanje signalizacije sa MS Dodeljivanje kanala za saobraaj
Za vreme trajanja poziva obavlja Kontrolu snage MS i BTSa Handover Frekvencijsko skakanje
-
27
Kontroler baznih stanica
Ureaj za prekodovanje i adaptaciju bitske brzine (TRAU). TRAU je ureaj u kome se vri kodovanje i dekodovanje, kao i adaptacija brzine protoka bita. TRAU ima dve osnovne funkcionalne jedinice: Transkoder (TransCoder - TC) za prekodovanje/kompresiju govora Adapter protoka bita (Rate Adaption - RA)
-
28
Mreni Komutacioni podsistem (NSS)
Mreni komutacioni podsistem (NSS) predstavlja jezgro(core) GSM sistema. NSS povezuje GSM mreu sa standardnim fiksnim i drugim mreama.
NSS je odgovoran za ostvarivanje poziva izmeurazliitih BSS, i za servise kao to su naplata i roaming.
Elementi mree komutacionog podsistema, su: Mobilni komutacioni centar (MSC) Matini registar lokacija (Home Location Register - HLR) Registar lokacija posetilaca (Visitor Location Register -
VLR) Centar za autentifikaciju (Authentication Center - AuC) Registar identiteta opreme (Equipemnt Identity Register -
EIR)
-
29
Mobilni komutacioni centar (MSC) Komutacija i rutiranje poziva.
MSC kontrolie uspostavljanje veze, odrava vezu i komunicira sa drugim nodovima u cilju uspenog uspostavljanja veze.
Mobilni komutacioni centar (MSC) je digitalni ISDN komutator
MSC moe da komutira pozive kako ka drugim mobilnim mreama tako i ka PSTN.
MSC sadri informacije o: usmeravanju saobraaja, upravljanju osnovnim i dodatnim servisima, opsluvanju SMSova, administriranju elija i odgovarajuih lokacija.
-
30
Mobilni komutacioni centar (MSC) MSC sadri funkcije za naplatu poziva. Tokom poziva on
prikuplja podatke vezane za naplatu, i uva ih i formatira posle poziva. Te informacije se kasnije alju centru za naplatu
MSC komunicira sa HLRom, primarno u toku uspostave poziva ka MS, kada HLR zahteva informacije za rutiranje od MSCa
Komunicira s VLRom koji mu je pridruen tokom uspostave poziva (pretplatniki podaci)
U sluaju handovera komunicira sa drugim MSCom MSC moe biti povezan sa veim brojem BSCova. MSC moe ponuditi uslugu ISDN PRA (Primarna brzina
pristupa) omoguavajui time servis PABX konekcije (kune centrale)
-
31
Registar lokacija posetilaca (VLR)
Registar lokacija posetilaca (VLR) je baza podataka koja privremeno uva informacije o mobilnim stanicama aktivnim u geografskoj oblasti za koju je VLR/MSC zaduen.
U sluaju roaminga, VLR iz HLR kopira podatke o novom pretplatniku u svoju lokalnu bazu podataka.
Na ovaj nain se izbegava esto osveavanje informacija u HLR bazi podataka, smanjuje se broj signalizacionih poruka za udaljene korisnike, a samim tim i ubrzava pristup informacijama o korisniku.
-
32
Registar lokacija posetilaca (VLR)
Za svo vreme trajanja boravka MSe u okvirujedne MSC zone, VLR sadri kompletnu kopiju svih neophodnih podataka o pretplatniku Identifikacione brojeve korisnika Informacije o dodatnim servisima (npr.
Preusmeravanja poziva) Stanje MS (aktivan, neaktivan) Trenutnu lokaciju MS
-
33
Gateway MSC
Gateway funkcionalnost omoguava MSCu da komunicira sa HLRom u cilju rutiranja dolazeeg poziva
U sluaju kada PSTN korisnik zove mobilnog, tada PSTN centrala komunicira mobilnu preko GMSCa
GMSC onda zahteva od HLR informacije o rutiranju, tj. ka kom MSCu da se izvri rutiranje poziva
Ista procedura se obavlja i u sluaju kada MS zove MS
-
34
Registar lokacija (HLR)
Matini registar lokacija (HLR) je centralna baza podataka za sve korisnike ragistrovane u GSM mrei u kojoj se uvaju podaci svih pretplatnika jednog mobilnog operatera.
HLR uva statike informacije o pretplatnicima kao to su: meunarodni identitet mobilnog pretplatnika (International
Mobile Subscriber Identity - IMSI), pretplatnike servise, kao i kljueve za autentifikaciju pretplatnika.
HLR uva i dinamike informacije o pretplatniku (npr. trenutnu lokaciju mobilnog pretplatnika).
-
35
Osnovne funkcije (HLR)
Upravljanje bazom pretplatnika. Kao baza HLR mora da bude u stanju da brzo procesira podatke kao odgovor na zahteve za iitavanje podataka i osveavanje baze (update)
Komunikacija sa MSCom (prilikom uspostave poziva HLR kontaktira MSC koji opsluuje MS da bi dobio podatke o rutiranju)
Komunikacija sa GMSCom Komunikacija sa VLRom (kada MS ode u zonu
pokrivanja drugog MSCa VLR zahteva podatke o tom korisniku). HLR alje kopiju podataka o korisnku VLRu, osveava lokaciju MS, i daje komandu za brisanje starih podataka u starom VLRu
-
36
HLR-VLR komunikacija
-
37
AuC i EIR PLMN zahteva vei nivo zatite nego tradicionalne
komunikacionie mree Usled toga u GSMu se koriste sledee funkcije za
zatitu Autentifikacija korisnika. ifrovanje radio infomacija (informacije izmeu MS i mree
su ifrovane). Identifikacija mobilne opreme. Usled toga to su u GSM
oprema i pretplatnik razdvojeni, neophodna je posebna autentifikacija za opremu
Poverljivost identita korisnika. Prilikom radio komunikacije poeljno je da se umesto IMSI koristi TMSI
Prve tri funkcionalnosti obavljaju AuC i EIR, a poslednju MSC/VLR
-
38
Centar za Autentifikaciju (AuC) Centar za autentifikaciju (AuC) se koristi za zatitu
mree od neautorizovanog pristupa. Ova baza podataka sadri algoritme za autentifikaciju
pretplatnika, kao i neophodne kljueve za enkripciju. Provera korisnika se vri prilikom registracije kao i pri
svakom pokuaju uspostavljanja poziva. Primarna funkcija AuCa je da obezbedi informacije
MSC/VLRu da izvri autentifikaciju korisnika, tj da uspostavi proceduru autentifikacije izmeu korisnika i mree
Kada korisnik eli da pristupi mrei VLR vri proveru njegove SIM (Subsriber Identity Module) kartice korienjem parametara za autentifikaciju tzv. tripleta.
Ove triplete generiu AuC, a na zahtev VLR.
-
39
Centar za Autentifikaciju (AuC)
Triplet se sastoji od sledeih infromacija Sluajni broj RAND Potpisani odgovor (Signed RESponse SRES) Klju za ifrovanje (Kc)
Prilikom definisanja korisnika u GSMu, svaki korisnik dobija klju za autentifikaciju Ki koje se uva u AuC, kao i IMSI.
Identini pomenuti Ki i IMSI se uvaju u korisnikovoj SIM kartici
-
40
Generisanje tripleta
Prvo se generie sluajni broj - RAND Generisani RAND i Ki se koriste za
izraunavanje SRES i Kc koristei A3 i A8 algoritme respektivno
RAND, SRES i Kc se zajedno alju ka HLRu kao triplet
-
41
Generisanje tripleta
-
42
Procedura autentifikacije 1) MSC/VLR alje RAND ka MS 2) MS izraunava SRES koristei RAND i svoj Ki,
pomou algoritma A3 3) MS izraunava Kc, pomou Ki i RAND preko A8
algoritma. Posle toga Kc e da se koristi za ifrovanje i deifrovanje u MS
4) SRES se alje ka MSC/VLR, koji obavlja autentifikaciju poredei da li je SRES generisan od MS i od AuC isti. U sluaju da su isti korisniku je dozvoljen pristup mrei
-
43
Autentifikacija
Izbor autentifikacije je stvar operatera i moe se raditi prilikom Svake registracije Prilikom svake uspostave poziva Prilikom osveavanja lokacije korisnika Prilikom aktivacije i deaktivacije dodatnih servisa
-
44
Procedura ifrovanja
Informacije koje se razmenjuju izmeu BTS i MS moraju biti zatiene, usled ega se radi ifrovanje
Sekvenca za ifrovanje se generie koristei Kc i broj TDMA okvira koji predstavljaju ulaze za A5 algoritam
U cilju testiranja procedure za ifrovanje prvo se koriste test uzorci. Usled toga komanda za mod ifrovanja (M) se koristi
-
45
Procedura ifrovanja
1) M i Kc se alju od MSC/VLR ka BTS 2) M se prosleuje ka MS 3) M se ifruje koristei ranije generisani Kc i broj
TDMA rama uz pomo A5 algoritma 4) ifrovana poruka se vraa nazad ka BSCu 5) ifrovana poruka M se deifruje u BTS koristei
Kc i broj TDMA rama koristei A5 algoritam za deifrovanje
6) Ako je deifrovanje uspelo, poruka o uspenom ifrovanju se alje MSCu. Nakon ega se sve informacije na radio interfejsu ifruju
-
46
Procedura ifrovanja
-
47
Registar identiteta opreme (EIR)
Registar identiteta opreme (EIR) predstavljabazu podataka za IMEIs (International Mobile Equipment Identities) svih mobilnih stanica u mrei.
IMEI je identifikator opreme odreen odstrane proizvoaa mobilne stanice. EIR vrifunkcije sigurnosti kao to je blokiranje pozivau sluaju krae aparata
-
48
EIR procedura 1) MSC/VLR alje zahtev za IMEI od MS 2) MS alje IMEI MSCu 3) MSC/VLR alje IMEI EIRu 4) EIR ispituje sledee liste
White list (bela lista) koja sadri serijske brojeve svih GSM ureaja
Black list (crna lista) koja sadri serijski brojeve ureaja kojima je zabranjen rad
Grey list (siva lista) koja se definie na nivou operatera koja sadri brojeve pokvarenih ureaja ili nedozvoljenih ureaja
5) Rezultat se alje MSC/VLR, koji onda odluuje da li da omogui pristup mrei tom ureaju
-
49
Operacioni podsistem za upravljanje (OMS) Preko Upravljakog podsistem (Operation Management
System - OMS) vri se upravljanje softverom GSM-a. OMS se esto naziva operacioni sistem za podrku (Operation Support System - OSS) planiranju, nadgledanju, odravanju i inenjeringu.
Elementi GSM mree su predstavljeni kao upravljivi objekti koji su smeteni u bazi podataka.
Najvei deo poslova upravljanja GSM mreom operator obavlja kroz grafiki interfejs (GUI), a korienje simulacionog modela mree dozvoljava da se eventualne promene u konfiguraciji, pre nego to se izvre na elementima mree, najpre isprobaju i verifikuju na modelu.
-
50
Operacioni podsistem za upravljanje (OMS) OMS omoguava efikasnu podrku u upravljanju kako
centralizovanim, tako i regionalnim i lokalnim aktivnostima odravanja i nadgledanja. OMS izvrava sledee funkcije: Komunikaciju sa svim elementima u mrei, Slanje komandi ka elementima mree i manipulacija porukama
koje stiu od njih, Skladitenje informacija u bazi podataka. Centralizovano konfigurisanje sistema i promene u mrei, Centralizovano upravljanje Nadgledanje i kontrolu mree, Merenje performansi, Beleenje saobraaja i analizu merenja i dogaaja u mrei.
-
51
Sistem za Provisioning Mobilnom operateru je neophodan administrativni
sistem za upravljenje infomacijama u mrei kao to su npr. podaci o korisnicima
Administartivni sistem operatera se obino naziva CAS (Customer Administration System)
Preko CASa se pristupa posebnom voru mree koji omoguava CASu da razmenjuje informacije sa elementima mree HLR, AuC, EIR
Taj poseban vor se naziva sistem za Provisioning, tj sistem za distribuciju korisnikih podataka
-
52
Sistem za Naplatu
Razgovori se naplauju na osnovu zapisa o pozivu CDR (Call Data record)
CDR sadri podatke o svakom pozivu, kao to su npr Pozivajui broj telefona Pozvani broj telefona Vreme poziva Datum poziva Trajanje poziva
-
53
Sistem za naplatu
MSCovi generiu CDRove Sistem za naplatu prikuplja CDRove i alje ih
dalja na sistem za postprocesiranje koji dalje analizira CDRove i na osnovu toga radi naplatu
Osnovni principi naplate u GSMu su isti kao i u PSTN
Glavna razlika je u tome to u mobilnoj i B broj (koji prima poziv) plaa cenu razgovora ako se nalazi u internacionalnom roamingu
-
54
Sistem za naplatu Sistem za naplatu
Prikuplja informacije za naplatu od razliitih mrenih elemenata koji su razliitog tipa i SW verzije
Procesira informacije za naplatu Distribuira informacije za naplatu sistemu za
postprocessing
-
55
Seminarski rad
Odbrana 28.4.2011. u terminu 19:00 19:30 h Teme
Tema 5: Algoritmi sigurnosti u GSMu (A3, A8) Tema 6: Algoritmi sigurnosti u GSMu (A5) Tema 7: Razvoj SIM kartica (SIM, UICC, USIM) Tema 8: Analiza sadraja CDRa u GSMu