biznis - serbian mirror kolo zasvira i srce zaigra strana 22 ... serbian mirror. inc ... ladybug...
TRANSCRIPT
2 Novembar 2010.
B I Z N I S
I Z R E D A K C I J E
3www.serbianmirror.com
Srb info - Gde - kad- [ta strana 4
Politi~ke akutelnosti strana 5
[ta je alternativa Tadi}evom re`imu strana 6
^uvali smo mrtvog kralja strana 7
Life Line sa ukusom Srbije strana 9
\or|u Vujnovi}u dodeljena medalja
Sajam knjiga u Beogradu strana 10
Najbogatiji Srbi strana 11
Deset vekova Prizrena strana 13
Lep pametan i zagonetno nasme{en strana 14
Stavovi: gosti i do{ljaci strana 18
[ole za spas Srbije strana 15
Devet godina zajedno strana 16
Haris odu{evio ^ikago strana 18
Zemlja ~uda strana 19
Sima Pandurovi} strana 20
Freska ogledalo na{e du{e strana 21
Kad kolo zasvira i srce zaigra strana 22
Zakon - Mediji strana 23
Pravoslavlje strana 24
Sportski srpski junaci strana 25
^estitke - Mali oglasi strana 26
Pomozite starijima i zaradite strana 27
Porodica strana 28
In memoriam - Dojna Gali} Bar strana 29
Vedra strana 30
TIRA@: 18.000
OGLEDALO se distribuira u 32 dr`ave Severne Amerike
SADR@AJ
“[to god tka{,
vezuj konce za nebo”
PUBLISHED BY
• Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •
P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613
• Phone: 773.744.0373
• OSNIVA^: Slavica Petrovi}
• UREDNIK: Slavica Petrovi}
• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},
Cvijan Hercegovac, Andjela Ru`ica Rako~evi},
• DOPISNICI: Marko Lopu{ina, Milutin [o{ki} (Beograd),
Aleksandra Maksimovi} (Ni{),
Boban Ili} (^ikago), Milan Lu~i} (New York),
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: [email protected]
Web: www.serbianmirror.com
• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)
• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
Novembar 2010.
NAME:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS:
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY:
-----------------------------------
STATE:
-----------------------------------------------------------------
ZIP:
---------------------------
TEL:
-------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror -
PO BOX 13472
Chicago IL 60613
Sv.Vladika Nikolaj Velimirovi}
Zahvaljujemo se
sponzorima koji su
podr`ali proslavu na{e
devete godi{njice.
Generalni sponzor bio je
WORLD TV.
I ove godine svoj veliki doprinos na{oj
umetni~koj aukciji dali su vajar i slikar
Boban Ili} iz ^ikaga i slikar Nenad
Mirkovi} iz Hjustona.
Ostali sponzori na{e proslave su bili:
Nina’s Jewelry, Dr @eljko Atlagi}, Dr. Lazarevi}, New Yorker Styling
Salon & Spa, frizerski salon Le French Twist, salon Shear Elegance.
Prodavnice: Elan Furs, Srpska Tradicija, Alex Motorworks, prehram-
bene prodavnice: City Fresh Market, Kiko’s meat Market & restaurant,
George’s Liquor & Deli, Beograd mit market &cafe, Sandy’s bakery &
deli, Tom & Nick mit market, Dani’s deli, Lalic Delikatesen. B&B Chair
Covers. Restorani: DiVine restaurant & Wine bar, Sandys Restoran,
Jadran Restoran, Restoran Boem, Burbon Cafe restaurant, Barba Yianni
Grecian Taverna, Chicago Brauhaus Restaurant & Lounge, Cardinal
Wine & Spirits.
Svima iskreno i veliko hvala na podr{ci!
Uredni{tvo Ogledala
S R B I N F O
4 Novembar 2010.
RADIO AVALA - PROSLAVA
PRVE GODINE RADA
Radio Avala vas poziva na veliku zabavu, proslavu
prve godine rada, sa blagoslovom Episkopa Longina,
koji je pozvan na ovaj doga|aj:
Subota, 27. novembar 2010. u 6:30 uve~e
u sali Sabornog Hrama
na 5701 N. Redwood Drive, ^ikago.
Specijalni gosti: Otac Darko Spasojevi} i drugi sve{tenici
iz srpskih crkvi u ^ikagu i okolini,
kao i Gen. Konzul Srbije Desko Nikitovi}.
Muzika: Orkestar Zorana Misoj~i}a Pi`ona,
Sa{a \or|evi}, peva Slavica Momakovi};
Folklorne Grupe sa Palmera,
Redwood Drive-a i Rockford-a;
^lanovi Pozori{ta Mira Srem~evi},
D.J. kojeg obezbe|uje D.J. Spaz;
Lutrija; Specijaliteti sa ro{tilja i iznena|enja.
Program se snima za RTS, Radio Televiziju Srbije,
i bi}e prikazan {irom sveta.
Za informacije: (224) 286-4383
Slu{ajte Radio Avalu subotom od 1-2 popodne na 750AM
i na www.radioavala.com
@ELJKO JOKSIMOVI]
u ^ikagu
^etvrtak, 25. November
CONGRESS THEATER
2135 N. Milwaukee, Chicago
Info: 773-677-0247
LadyBug Book Cafe
2903 W Irving Park Rd. Chicago Il 60618
773-293-6337
www.ladybugbookcafe.com
Muzi~ke ve~eri u Cafe Knji`ari Bubamara
svakog ~etvrtka, petka i subote u 9h
Zabavlja}e vas Dejan Milanovi}.
Cafe knjizara Bubamara iznajmljuje prostor
za proslave do 50 gostiju.
Ambijent u kome }ete se ose}ati kao kod svoje ku}e.
Ve~e za dame svakog ~etvrtka u 9pm
Prijatan ambijent uz vino, kafu i lepu muziku.
Otvoreni od srede do nedelje.
Do~ek kalendarske i srpske nove godine
u Cafe knji`ari bubamara.
Za informacije i
rezervacije pozovite
na: 847-668-3931
ili 773-293-6337
Za ludi provod uz
odli~nu muziku
zadu`en je
Dejan Milanovi}.
Srpski kulturni centar
Sveti Sava
vas poziva na svoje dogadjaje:
pozori{ne predstave, bioskopske
projekcije, knji`evne ve~eri i druge
kulturne dogadjaje i dru`enja.
Budite i vi deo srpske kulture
pod na{im Svetosavskim krovom na
448 W. Barry Ave. Chicago
Organizujte va{e proslave do 100 ljudi
u na{em srpskom domu, po odli~nim uslovima.
SKUC Sveti Sava priprema do~ek Nove godine.
Ludi provod u najludjoj no}i!
773.759-8219
Uprava Srpskog kulturnog centra Sveti Sava.
FESTIVAL SRPSKOG FOLKLORA
Kulturno-umetni~ko dru{tvo
“Zavi~aj” iz Hjustona – Teksas,
koje ~uva srpsku tradiciju
i folklor, ove godine }e prvi put
organizovati smotru folklora.
Ovaj trodnevni festival srpskog
folklora 25. 26.i 27. novembra,
odr`a}e se u prostorijama
kluba “Zavi~aj”.
Na festivalu }e nastupi}e oko desetak folklornih grupa iz San Diega,
Las Vegasa, Indijane, Kanade...
KUD Zavi~aj postoji ve} 6 godina, gostovali su u mnogim gradovima
{irom Amerike i Kanade i dobitnici su mnogih nagrada.
Dodjite u {to ve}em broju i podr`ite prvi Festival srpskog
folklora u Hjustonu.
Za informacije i rezervacije pozovite na: 713-385-5350
USVOJENA
DEKLARACIJA
O OSUDI ZLO^INA
NAD SRBIMA
S
kup{tina Srbije usvojila je
Deklaraciju o osudi zlo~ina
u~injenih nad pripadnicima srpskog
naroda i gradjanima Srbije, kojom se
najo{trije osudjuju zlo~ini u oru`anim
sukobima u biv{oj Jugoslaviji tokom 90-ih
godina. Za deklaraciju su glasala 133
poslanika ZES, SPS-JS, G17 plus, PUPS,
SVM i LDP, dok poslanici SRS, DSS, NS
i SNS nisu glasali. U deklaraciji, Skup{tina
Srbije najo{trije osudjuje zlo~ine nad
Srbima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini,
na Kosovu i Metohiji i poziva parlamente
drugih zemalja, pre svega sa prostora biv{e
Jugoslavije, da osude te zlo~ine. Skup{tina
izra`ava i `aljenje i solidarnost sa `rtva-
ma NATO bombardovanja i uverenje
da mir i stabilnost po~ivaju na
po{tovanju medjunarodnog prava,
te poziva sve medjunarodne
~inioce da tragaju za
mirovnim re{enjima kako
se takve `rtve nikada
ne bi ponovile.
Skup{tina poziva sve
medjunarodne organi-
zacije i institucije koje se
bave istra`ivanjem i procesuiranjem
zlo~ina po~injenih na teritoriji biv{e
Jugoslavije da do kraja istra`e i na adek-
vatan na~in kazne po~inioce zlo~ina nad
srpskim narodom i gradjanima Srbije.
Takodje, Skup{tina u tekstu izra`ava punu
spremnost Srbije da nastavi proces
pomirenja i poziva sve narode biv{e
Jugoslavije da daju puni doprinos stvaran-
ju i ja~anju uslova za zajedni~ki `ivot zas-
novan na ravnopravnosti nacija i punom
po{tovanju ljudskih i manjinskih prava i
sloboda, da zlo~ini vi{e nikada ne budu
ponovljeni.
U preambuli je navedeno i da
srpski parlament taj dokument donosi
te`e}i da se}anje na `rtve surovih
oru`anih sukoba u biv{oj Jugoslaviji, u
kome su svi narodi podneli te{ka stradan-
ja, nikada ne izbledi, ose}aju}i duboko
`aljenje za `rtvama koje su pretrpeli drugi
narodi i nacionalne manjine, te
uva`avaju}i interes gradjana Srbije da se
utvrdi puna istorijska i krivi~nopravna isti-
na o zlo~inima po~injenim nad njihovim
sunarodnicima, da ti zlo~ini ne ostanu
neka`njeni i da se nikada vi{e ne ponove.
SRBIJA BLI@A EU
Savet ministara Evropske unije
odlu~io je da prosledi kandidaturu Srbije
Evropskoj komisiji. Ta istorijska odluka
za Srbiju propra}ena je zaklju~kom da }e
saradnja sa Ha{kim tribunalom ostati
klju~ni uslov pridru`ivanja Evropi.
Svetski i srpski zvani~nici pozdravili su
odluku Saveta ministara, ali i objasnili da
dr`avi sada predstoji veliki posao.
Odlukom da dozvoli Srbiji zna~ajan
korak na evropskom putu, Savet min-
istara EU pokazao je da uva`ava
napredak Srbije u procesu reformi.
Naro~ito je pozdravljen rad srpskog
Parlamenta na dono{enju evropskih
zakona, kao i regionalna saradnja u borbi
protiv kriminala.
Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave
podr`ale su kandidaturu Srbije u EU, ka`e
zamenik pomo-
}nika dr`avne sekretarke Hilari Klinton,
Tomas Kantrimen. On isti~e da se
napredak u Srbiji vidi, ali da je najve}a
prepreka za ulazak u Uniju i dalje borba
protiv organizovanog kriminala i korupci-
je. Blizak saradnik Klintonove svoju kari-
jeru zapo~eo je ba{ u Beogradu, pri
ameri~koj misiji pre skoro tri decenije. Na
veoma dobrom srpskom obja{njava da mu
je veoma drago {to se srpski narod opre-
delio za evropsku budu}nost za {ta se,
kako ka`e, zala`e i aktuelna ameri~ka
administracija. “Nismo uklju~eni u te
odluke, retko se me{amo u EU, ali u
ovom slu~aju jesmo. Mi smo dali pozi-
tivnu ocenu, da bi oni znali da mi
podr`avamo o~ekivani korak u Briselu,
bili smo jasni. Jedna od prepreka Srbije na
putu ka Evropskoj uniji je, organizovani
kriminal. Veoma je va`no da smo videli
da ima velikih kriminalaca u zatvoru i da
novi zakon u Srbiji da se oduzme imov-
ina i to je jako va`no. Primetno je da
kriminalaci na Balkanu sara|uju, ali se
jasno vidi da postoji saradnja izme|u
Srbije i Hrvatske i Makedonije, svi zajed-
ni~ki rade protiv {verca droge ili oru`ja.
Ako je potrebno tu smo sa savetom, a
malo i parama”, ka`e Kantrimen. On se
nada da postoje na~ini da se pro{iri sarad-
nja Srbije i NATO, iako o Alijansi zbog
bombardovanja i dalje vlada negativno
mi{ljenje.
POSKUPELA
GLAVA RATKA
MLADI]A
Vlada Srbije podigla je nagradu za
informacije o pronala`enju Ratka Mladi}a sa
milion, na deset miliona evra, a o Goranu
Had`i}u na milion evra. Time je pokazana
jasna politi~ka volja Srbije da zavr{i obavezu
prema Ha{kom tribunalu i ukloni i poslednju
prepreku koja joj stoji na putu ka Evropskoj
uniji, rekao je zamenik tu`ioca za ratne
zlo~ine Bruno Vekari}. Predsednik Srbije je
izjavio da Srbija ~ini sve da prona|e ha{ke
begunce i da vi{e nema dileme da li
politi~ka volja za to postoji. Deo javnosti
smatra da pove}anje nagrade ne}e uticati na
pronala`enje Mladi}a, jer oni koji misle da
ga ne treba isporu~iti Hagu, ne bi to u~inili
ni za kakve pare, a oni koji ga se stide, dali
bi informacije besplatno. Analiti~ari, te{ko
mogu da razumeju motive vlade za takvu
odluku osim, ako nije re~ o poku{aju da se
napravi jo{ jedan klimavi alibi dosada{nje
nemo}i da se taj posao zavr{i.
“Zaista ne razumem vladu koja je
pored svih drugih sredstava koja joj stoje
na raspolaganju upotrebila onu koja je naj-
manje delotvorna, a to je pove}anje sume
koja bi eventualno pomogla nekog
dou{niku da se odlu~i da prijavi gde se
nalazi Ratko Mladi}”, ka`e Ljubodrag
Stojadinovi}, novinar “Politike”. Prema
svemu sude}i, najverovatniji scenario je,
da ve} postoji informacija, ali se sada pre-
govara o njenoj ceni.
SRBIJA
OSTVARILA
DRAMATI^AN
NAPREDAK
Srbija je u proteklih deset godina
napredovala vi{e od ostalih zemalja regiona,
okrenuta je budu}nosti i sa pravom tra`i
dodatne korake ka prijemu u EU, poru~ili su
eminentni stru~njaci sa panel diskusije na
temu “Deset godina napretka na Balkanu”, u
okviru Nema~kog Mar{alovog fonda. Srbija je
ostvarila dramati~an napredak u oblastima
demokratije, gra|anskog dru{tva, kao i u
reformama ekonomije i pravosu|a, zaklju~ili
su u~esnici skupa. Predstavnik ameri~kog Stejt
departmenta Tom Kantrimen ocenio je da je
u Srbiji do{lo do “najdramati~nijih koraka,
koje je bilo koja zemlja regiona preduzela u
poslednjih 10 godina”. Zato je, kako je rekao,
“sasvim ispravno {to Srbija danas tra`i i
dodatne korake ka prijemu u EU”. Kantrimen
je tako|e istakao da je Srbija “politi~ki i
ekonomski orijentisana ka budu}nosti”.
Predsednik Nacionalnog
demokratskog instituta Kenet Volak istakao
da su se pojavili novi protagonisti i
smerovi na politi~koj sceni Srbije. On je
konstatovao i da se u Srbiji „demokratski,
umereni centar pro{irio, dok se kod nekih
suseda smanjio”, dodaju}i da u zemlji pos-
toji nacionalni konsenzus o potrebi ulaska
Srbije u EU.
Na klju~ne stvari, kad je u pitan-
ju diplomatska bitka Srbije za o~uvanje ter-
itorijalne celovitosti, ukazao je i politi~ki
analiti~ar Martin [lecinger. On je podsetio
na doga|aje koji su prethodili kosovskoj
krizi, odnosno stvorili situaciju koja je
dodatno eskalirala i u kojoj je bilo mogu}e
da prelazne vlasti u Pri{tini proglase neza-
visno Kosovo. “Srbiji je bila pripisana nes-
razmerno velika krivica za balkanske ratove
1990-ih”, rekao je [lecinger. On je tako|e
objasnio i da se kasnije, u pritisku na
Srbiju da se odrekne Kosova, koristi
„moralni argument”, odnosno teza da je
Beograd izgubio moralno pravo da upravl-
ja Kosovom zbog lo{eg tretmana kosovskih
Albanaca. “To je klasi~an primer kako
velike sile postavljaju me|unarodno pravo
koje im odgovara, a nikada ga se same ne
pridr`avaju”, objasnio je [lecinger.
Emil Vlajki, nekada{nji stanovnik
Sarajeva, sada gostuju}i profesor na vi{e
svetskih univerziteta, izjavio je da je
„Demonizacija Srbije” (naslov istoimene
knjige), koja je prethodila oru`anim napadi-
ma na bosanske Srbe i kasnije NATO agre-
siju na SR Jugoslaviju, imala vi{e ciljeva.
Prvi je da se u o~ima ljudi {irom sveta,
izlo`enih medijskoj torturi globalnih svetskih
medija, Srbi ozna~e kao „de`urni krivci” za
sva de{avanja i zlo~ine u versko etni~kim
sukobima u BiH, koje su nesumljivo ~inile
sve tri strane. To {to kasnije na videlo izbi-
jaju pojedine istine, u su{tini ni{ta ne menja,
jer su ciljevi mo}nih ostvareni, a posledice
ostale, ocenio je profesor Emil Vlajki.
A K T U E L N O
Novembar 2010.
Pi{e: Marijana Maljkovi}
5www.serbianmirror.com
REKLAMIRAJTE SE
U OGLEDALU
773.744.0373
OGLEDALO JE LIST
KOJI NAS POVEZUJE!
6 Novembar 2010.
P O L I T I K A
G
lavno pitanje za sve nas koji smo
zainteresovani za smenu re`ima
jeste, da li smo svesni trke sa
strancima u pravljenju alternative i da li
istovremeno dok radimo na ru{enju
re`ima radimo i na izgradnji istinske
alternative?
Kada malo smirenije, neutralnije,
ozbiljnije i dublje sagledamo aktuelni
dru{tveni trenutak, dolazimo do jo{ uvek
neura|enog istra`ivanja pravog epicentra
najnovijeg politi~kog zemljotresa koji je
Srbiju potresao do te mere da je aktuelni
re`im za jedan vikend do`iveo ono {to je
Milo{evi}ev re`im imao u nekoliko meseci
Studentskog protesta 1996/7. godine. U
pitanju je potpuni gubitak moralnog,
pravnog i politi~kog egitimiteta. Sada je
svima i na ovom primeru jasno koliko su
se vreme i istorijska epoha ubrzali. Ono za
{ta je trebalo na ulici se izboriti u
vi{emese~nim protestima – sada je u~injeno
za jedan vikend. Aktuelni re`im je do`iveo
ozbiljan udarac i vi{e se ne postavlja pitan-
je njegovog definitivnog pada, ve} samo
na~ina i trenutka njegovog potpunog
uru{avanja, i, {to je mnogo va`nije – alter-
native.
Postoje i brojne druge sli~nosti sa
pro{lim vremenima: na delu je kr{enje
ve}inske volje naroda, opozicija je nes-
posobna i rascepkana, narodno nezado-
voljstvo veliko i nekanalisano, re`im hrli u
nove gre{ke i pove}ava represiju, a mediji
}ute i skre}u pa`nju javnosti sa su{tinskih
tema.
Vladavina naroda
Apsolutna ve}ina gra|ana Srbije
bila je protiv odr`avanja gej parade, dok je
apsolutna ve}ina parlamentarnih stranaka u
Skup{tini Srbije, kao politi~kih predstavni-
ka tih istih gra|ana, podr`ala odr`avanje
ove provokativne, diskriminatorske i
sramne manifestacije. Ovo nije prvi put da
se gra|ani Srbije u ve}inskom procentu
razilaze u mi{ljenju sa svojim politi~kim
predstavnicima. Tako je bilo po pitanju
daljeg pridru`ivanja EU po cenu nezavis-
nosti Kosova i Metohije, novog statuta
Vojvodine, rezolucije o Srebrenici, region-
alizacije, a tako }e izgleda biti i po pitan-
ju prodaje Telekoma ili u~lanjenja u
NATO. Po ve}ini ovih pitanja gra|ane
Srbije niko ni{ta nije ni pitao. Ove teme
nisu bile deo predizbornih programa, a
sada se na silu kandiduju protiv volje
ve}ine, {to je kr{enje osnovnih
demokratskih postulata.
Da li je bilo koja od ovih
strate{kih tema proverena na narodnom ref-
erendumu? Za{to aktuelni re`im ne raspi{e
izbore, pa na izborima kandiduje ulazak u
NATO pakt, prodaju Telekoma i gej paradu
kao deo svog programa? Ili je vladavina
naroda ukinuta, a da o tome nismo
obave{teni?
Jedno je sigurno. Narod kao da
vi{e nema svog zastupnika u politi~kom
`ivotu, a Srbija onoga ko predstavlja
ve}insku volju naroda po klju~nim
nacionalnim pitanjima, kako pred
doma}om tako i pred me|unarodnom
javno{}u.
Narodno
nezadovoljstvo
nenarodnim re`imom
Ogromno poni`avanje srpske naci-
je i dr`ave i dalje se nastavlja. Kada svim
istorijskim porazima i nepravdama koje
smo do`iveli u poslednje dve decenije pri-
dodate i moralno nasilje nad Srbijom, koja
– za razliku od
mnogih zemalja u
okru`enju – mora da
odr`i gej paradu
iako to nije nikakav
uslov za dalje
evropske integracije,
onda postaje vi{e
nego racionalno
veliko nacionalno
nezadovoljstvo koje
se u na{em narodu
rodilo. Kada je na
primeru Srbije
toliko puta
prekr{eno me|unar-
odno pravo, spro-
vo|eni dupli stan-
dardi, nikada prekin-
uta medijska
satanizacija i kada
pripadate jedinoj naciji na planeti kojoj se
u ovom ~asu kolektivno sudi i presu|uje,
onda bi bilo neprirodno da se jo{ radujete
{to ste silovani.
Na osnovama nebivalog nepri-
jateljskog i nehumanog dr`anja prema
nama od strane evroatlantskih centara mo}i,
izgradilo se jedno potpuno o~ekivano
nacionalno nezadovoljstvo koje se protivi
kolonijalnom re`imu u Srbiji koji ga jo{
ube|uje da je nacionalno poni`avanje nor-
malna i po`eljna stvar na daljem putu na{ih
evroatlantskih integracija. Kada se svemu
ovome pridoda i neverovatna ~injenica da
aktuelni re`im retko dobije bilo {ta
zauzvrat od strane svojih stranih mentora,
bez obzira koliki stepen poslu{nosti i
poni`enja Srbije bio spreman da poka`e,
onda se postavlja ozbiljno pitanje gde je
kraj i ima li granice daljim poni`enjima?
To je razlog za{to se mora ustati
protiv re`ima koji je izme|u svog naroda i
EU izabrao EU, i koji je spreman da svo-
jim privilegovanim odnosima sa EU
birokratama koji mu omogu}avaju ostanak
na vlasti `rtvuje i sopstveni narod i sve
nacionalne interese.
Podjednako je veliko socijalno
nezadovoljstvo i poni`enje kojem smo
izlo`eni od strane aktuelnog re`ima u oblasti
socijalne politike. Re`im je pru`io punu
dr`avnu podr{ku i pomo} LGBT populaciji
sa nametnutim i izmi{ljeno ugro`enim ljud-
skim pravima, dok oko nas milioni ljudi grca-
ju u najrazli~itijim socijalnim problemima: od
siroma{tva, preko nedovoljno obroka u naro-
dnim kuhinjama i pove}anog broja oboljenja
od kancera do nemogu}nosti da imaju decu.
Kada se tome pridodaju trudnice sa smanjen-
im primanjima,
vi{edetne porodice
bez pristojnih uslo-
va za `ivot, ratni
vojni invalidi,
siro~ad, izbeglice i
vi{e nego alarmatni
statisti~ki podaci o
broju abortusa,
narkomana, alko-
holi~ara, samoubis-
tava i totalitarnih i
destruktivnih verski-
hg sekti, onda dobi-
jamo pravu sliku
istinski socijalno
ugro`enih kategorija
stanovni{tva o koji-
ma se dr`ava nedo-
voljno brine.
Ako jo{
uzmemo u obzir odsustvo borbe protiv
bele kuge u na{em narodu, prepu{tanje
kompletnog bankarskog sektora strancima
i nemanje makar jedne doma}e investi-
cione i razvojne banke, rasprodaju pre-
ostalih prirodnih i privrednih bogatstava
poput re~nih tokova i Telekoma, izumi-
ranje sela i uni{tavanje poljoprivrede
uvozom, kao i novu, `utu tajkunizaciju i
monopol koji ne poznaje granice –
postavlja se pitanje kako toliko nagomi-
lano socijalno nezadovoljstvo i
poni`avanje naroda nije ranije eksplodi-
ralo.
Razlog je veoma jednostavan:
zablokirani su svi pristupi organizo-
vanom narodnom protestu. Sindikati su
korumpirani, opozicija podeljena i nes-
posobna, mediji zatvoreni. Kada u ovako
politi~ki trusnom istorijskom trenutku, u
kome u drugim dr`avama milioni ljudi
izlaze na ulicu da tra`e svoja prava,
Srbija }uti – o~ito je da sindikati, poli-
ti~ke stranke i mediji vi{e ne govore u
ime obespravljenog, poni`enog i
uvre|enog naroda. Zato je progovorila
ulica, u odsustvu slobode medija, auten-
ti~nih sindikata i opozicije. I Srbija ~eka
novi organizovani na~in otpora aktuel-
nom re`imu koji bi poveli alternativni
mediji, novi sindikati, nove politi~ke
snage i Mlada Srbija.
Postoji li alternativa?
Ako ve} uo~avamo paralele sa
prethodnim istorijskim de{avanjima, bilo
bi dobro da izvu~emo i poneku dragocenu
pouku. U Srbiji je do smene re`ima
veoma retko dolazilo bez u~e{}a mo}nog
stranog faktora. I ovoga puta ima vi{e
stranih centara mo}i koji motre u kom
pravcu se stvari razvijaju i pripremaju se
za sva scenarija. Dobro je prime}eno da
se u ovom ~asu nalazimo u trci sa stranci-
ma ko }e kontrolisati alternativu ovom
definitivno pora`enom re`imu koji uskoro
odlazi. Jer – ima li ikoga ko uop{te ima
tu dilemu – strani gospodari na{e tranzi-
cije sigurno ne}e sedeti skr{tenih ruku i
gledati kako Srbija menja nenarodni
re`im. Ili, mo`da neko smatra da je u
interesu stranih mentora na{ih ekonom-
skih, nacionalnih i dr`avnih poraza –
dolazak novog i narodnog re`ima? Valjda
je svima jasno da }e stranci podr`ati
odlazak ovog re`ima samo ako su
spremili alternativu koja je tako|e pod
njihovom kontrolom i bi}e jo{ poslu{nija,
ili }e – kao sada maksimalno poslu{ni~ki
– ovaj re`im braniti svim sredstvima.
Ne}e stranci imati ni{ta protiv ni da se
Srbi iskolju me|usobom, pa da na kraju
kao jedino re{enje do|e NATO pakt da ih
pomiri.
Glavno pitanje za sve nas koji
smo zainteresovani za smenu re`ima jeste,
da li smo svesni ove trke sa strancima u
pravljenju alternative i da li istovremeno
dok radimo na ru{enju re`ima radimo i na
izgradnji istinske alternative? Da se ne
bismo posle – ponavljaju}i 2000 – zapitali
koga smo to doveli na vlast i za{to o tome
nismo mislili na vreme? U ovom pitanju
nalazi se mo`da i najva~niji deo na{e
odgovornosti u ovoj opravdanoj narodnoj
borbi za promenu nenarodnog re`ima koji
nas je i nacionalno i socijalno ponizio i
upropastio.
Bo{ko Obradovi}, predsednik
Srpskog sabora Dveri
izvor: Pe~at
[TA JE ALTERNATIVA
TADI]EVOM RE@IMU
Bo{ko
Obradovi}
7Novembar 2010. www.serbianmirror.com
Marko Lopu{ina
P
o~etkom novembra navr{ilo se ~etiri
decenije od smrti poslednjeg srpskog
kralja Petra Drugog Kara|or|evi}a.
Kralj je ro|en u Beogradu 1923. godine, a
umro je od posledica komplikacija transplat-
acje jetre u Denveru, tre}eg novembra,
1970. godine. Petar Drugi je danas jedini
monarh koji je sahranjen u SAD.
Njegov `ivot i smrt u Americi su,
me|utim, i danas pokriveni velom tajni, jer
se mnogi u porodici Kara|or|evi}, a i
javnosti pitaju kako je zapravo umro kralj
Petar Drugi? Pri~alo se da je otrovan, da
je umoren na samrti i da je potom
oplja~kan, pa se ne zna ni sudbina njegov-
og nasle|a.
Kralj Petar je iz Engleske pre{ao
u SAD sredinom {ezdesetih, kada mu je
od strane Ravnogoraca, ~iji je bio vrhovni
komandant, obe}ano da }e dobiti dvor u
Njujorku, u kome }e da `ivi kao monarh.
Bob Vujovi}, tada{nji predsednik
crkveno-{kolske op{tine u Njujorku, imao
je ideju da kupi ku}u na kojoj bi pisalo
„Ovde stanuje Kralj Petar II”. Ni{ta od
tog obe}anja nije bilo, jer su se oko toga
ravnogorci i ljoti}evci posva|ali.
^itav `ivot Kara|or|evi}a bio je
pra}en protivure~nim de{avanjima, pro-
vokativnim i neretko sumnjivim svedo~enji-
ma, podelama i raskolima, porodi~nim,
dvorskim, li~nim. Proteran je iz Jugoslavije
od strane komunista. O`enio se 1944.
gr~kom princezom Aleksandrom i 1945.
dobio sina, princa Aleksandra, a potom se
razveo od kraljice.
– Porodica Kara|or|evi} je jedna
ne ba{ sre}na dinastija. Proganjana deceni-
jama od komunista, kraljevska porodica
nije nikada imala priliku da se ekonomski
oporavi i stane na svoje noge. Kralj Petar
II je imao jednu firmu u Americi, koja
na`alost nije ba{ pohvalno poslovala, pa je
nakon toga uglavnom `iveo od nasle|a
kraljice majke Marije. U vreme dok je
`iveo u Londonu sin prestolonaslednik
Aleksandar je bio menad`er osiguravaju}eg
dru{tva i `iveo u skromnom stanu sa supru-
gom Aleksandrom i trojicom sinova. Princ
Tomislav se u Engleskoj bavio uzgajanjem
jabuka, a princ Andreja u Palm Springu
trgovinom osiguranjima i kompjuterskim
softverima. Prin~evi su `iveli kao obi~ni
gra|ani i ~udo je da su imali para da {kolu-
ju decu i da im obezbede normalan `ivot –
otkriva nam Borivoje Karapand`i}, istori~ar
iz Klivlenda.
Karapand`i} upozorava i na
~injenicu da je kralj Petar Drugi, prilikom
raskola SPC bio ~as uz federalce, ~as uz
raskolnike, da je princ Andrej bio raskol-
nik, a princ Tomislav federalac.
– Kralj Petar II je u Americi
`iveo kao usamljen i nesre}an ~ovek.
Imao je probleme sa jetrom, koju je tre-
balo operisati. O njemu su neko vreme u
Kaliforniji brinuli gospo|a Mici Lou i
njen biv{i mu`, Frenki Lou, koji je bio
vrstan lekar. Oni su predlo`ili da kralju
bude presa|ena jetra. Oko 18. februara
1970. godine kralj Petar II stupio je u
bolnicu Sen Kler u Njujorku. Bolovao je
osam meseci. Zbog obolele jetre kralj je
bio naduven, toliko se izmenio da je li~io
na sasvim drugog ~oveka. Operacija
presa|ivanja jetre u Denveru nije uspela
i kralj je preminuo. Nije ta~no da je
otrovan ili umoren u postelji – ka`e
danas Mile Petrovi}, kraljev poslednji
~uvar.
Ali, dok je kralj Petar II umirao,
u jesen 1970. godine, u denverskoj bolnici,
za njegovo telo su se otimale dve srpske
crkve u Americi i `ena od koje je bio ras-
tavljen, kraljica Aleksandra. Kako su srps-
ki emigrant do`iveli kraljevu politi~ku i
fizi~ku smrt, vidi se iz se}anja ameri~kog
biznismena Petra Salate, koji je platio kral-
jevu sahranu, a koja se nalazi u FBI kao
slu`beni dokument dr`ave Amerike:
– To je bilo osam meseci u
`ivotu ~oveka koji je umirao, ali u svoje
umiranje nije ni ~aska verovao i koji se
sve vreme hrabro borio, prave}i planove o
onome {to }e ~initi kad bude iza{ao iz bol-
nice. Kralj je govorio o celom svom
`ivotu, uklju~iv{i i svoje detinjstvo. Nije se
`alio. Gledao je u budu}nost,
smi{ljao je fantasti~ne planove. O
njemu su lekari govorili kao o
pravom kralju, s obzirom na na~in
na koji se borio za svoj `ivot –
zapisao je Petar Salata.
Princ Tomislav nije dozo-
volio sinu kraljevi}u Aleksandru da
vidi oca na samrtnoj postelji i na
sahrani. A princ Andrej bio je
bratu, kralju Petru Drugom na
sahrani u Libertivilu.
- Uz to Srbi bliski
Beogradu, odnosno federalci su
posle smrti kralja Petra Drugog u
Denveru hteli njegovo telo da
ukradu, da ga odnesu u London i
tamo sahrane pored majke, kraljice
Marije. Da se to nebi desilo, kral-
jevo telo iz crkve u Arkadiji, u
Kaliforniji, gde je bilo izlo`eno pre
sahrane, FBI je nama raskolnicima
dao pi{tolje i postavio po~asnu stra`u, da
{titimo pokojnog monarha. Ja sam bio
komandant te stra`e i ~uvar mrtvog kralja
Petra Drugog – otkriva nam Mile Petrovi},
emigrant iz Los An|elosa, koji pamti da
je tada kraljeva prijateljica Mici Lou do{la
u crnini, sa velom da se oprosti od
monarha.
Za `ivota, kralj Petar II je zbog
podele u crkvi bio u sukobu sa kraljicom
Aleksandrom, bratom Tomislavom i sinom
Aleksandrom, koji su insistirali da bude
sahranjen u Jugoslaviji.
– Poverio se prijateljici da je nje-
gova poslednja `elja sasvim druga~ija –
pri~a danas Mile Petrovi}, poreklom iz
Boljevca.
Ove re~i potvr|uje i princeza Eva
Marija Kara|or|evi}, biv{a kraljeva pri-
jateljica:
– Kralj mi je vi{e puta jasno i
izri~ito nagla{avao da ne `eli da bude
sahranjen u Vindzoru, gde mu po~ivaju
majka i mnogi engleski ro|aci, jer “tamo
moji Srbi ne}e mo}i da do|u i upale
Svedo~enje srpskih emigranata o smrti i sahrani kralja Petra Drugog Kara|ordevi}a pre ~etiri decenije u Americi
^UVALI SMO MRTVOG KRALJA
I S T O R I J A
- Da Srbi bliski Beogradu ne bi posle smrti kralja Petra Drugog u Denveru ukrali njegovo telo, FBI nam je dao pi{tolje i postavio po~asnu
stra`u da ~uvamo pokojnog monarha – se}a se Mile Petrovi}, iz Los An|elosa
UMRO KAO PETAR OBRADOVI]
– Kralj Petar II Kara|or|evi} umro je 3. novembra 1970. godine. U denverskoj bolni-
ci, kraj njegove bolesni~ke postelje, nalazili smo se gospo|a Lou i ja. Pošto je izvršena
autopsija, kraljevi posmrtni ostaci vra}eni su u Los An|eles. Umrlicu je izdalo jedno den-
versko pogrebno preduze}e koje nije raspolagalo potrebnim podacima o kralju i nazva-
lo ga je Petrom Obradovi}em. Otuda i mnoge neta~nosti u umrlici. O tome je druga
strana u crkvenom sporu mnogo pisala i govorila prebacuju}i našem odboru da nije
dovoljno poznavao kralja i njegov `ivot. Kraljeva smrt objavljena je 4. novembra, zbog
izvesnih mera predostro`nosti. Mi smo znali da je princ Tomislav o~ekivao taj trenutak,
da bi tra`ili prenošenje kraljevih posmrtnih ostataka u London – se}ao se Petar Salata.
8
I S T O R I J A
Novembar 2010.
mi sve}u na grobu”. Za
posetu grobovima na privat-
nom posedu engleske
kraljice mora da se dobije
njena posebna dozvola. To
je kralj veoma dobro znao,
zato je i tra`io da bude
sahranjen me|u svojim
Srbima u Libertivilu.
Kraljeva prijatelji-
ca Mici Lo je takodje i{la
i na sahranu Petra Drugog
Kara|or|evi}a u manastir
Sveti Sava u Libertivilu.
– Situacija je bila
napeta. Kralj Petar nije
`eleo da bude sahranjen na
Oplencu, u grobu dinastije Kara|or|evi} i
pored oca Aleksandra. To danas tra`i nje-
gov sin Aleksandar, ali to nije volja kralja
ve} stvar politike – ka`e princeza Eva
Marija Kara|or|evi}, koja je na sahrani
upoznala princa Andreja Kara|or|evi}a i
kao udovica Mici Lo udala se za njega.
Episkop ameri~ki Irinej Kova~evi}
je pre 40 godina primio na sebe svu brigu
oko sahrane. Na sahrani kralja Petra
Drugog u manastiru Sveti Sava u
Libertivilu, bilo je vi{e od 30.000 Srba,
predstavnika ameri~ke dr`ave i vi{e od 400
ameri~kih pilota koje su spasli kraljevi
~etnici tokom Drugog svetskog rata.
– Kada je kralj umro i iz
Kalifornije preba~en u ̂ ikago ovda{nji ljudi
su pokrali njegove stvari, odela, pid`ame,
knjige, ~ak i paso{. A kada je kralj sahran-
jen u Libertivilu, pokradeno je njegovo
ordenje i kraljevska lenta. Znam ko je
pokrao mrtvog kralja, ali
imena tih ljudi ne}u da
ka`em. Za kraljevsku krunu
ne znam gde je. Sre}om
drugi paso{ je na|en i sada
je u vlasni{tvu srpske crkve
– rekla nam je u poverenju
princeza Eva Marija.
Kako se i danas u
samoj dinastiji
Kara|or|evi}, a i javnosti,
traga za nasle|em posled-
njeg srpskog kralja Petra
Drugog, mnogi se trude da
do|u do njegove prijateljice
i kasnije snaje princeze Eve
Marije, da bi otkrili gde je
dinasti~ko zlato i naslede.
– Mnogi su tra`ili to zlato kod
mene, misle}i da ja imam {ifru od trezo-
ra u [vajcarskoj, ali ja kategori~no
tvrdim da zlato kralja Petar II ne posto-
ji. O kralju su i izmislili pri~u da je abdi-
cirao. To se nikada nije dogodilo – kate-
gori~na je princeza Eva Marija, koja je
po kraljevom testamentu jedinji njegov
izvr{ilac.
Uz to, princeza Eva Marija je kao
udovica princa Andreja naslednica tre}ine
svih imanja kralja Aleksandra i vlasnica
mnogih dobro ~uvanih tajni srpske dinasti-
je. U njenom posedu su zna~ajna dokumen-
ta koji istoriju na{e zemlje prikazuju na
druga~iji na~in. I pored iskazanog nepov-
erenje, primetili smo da deo tih dokumena-
ta stoji na sto~i}u.
Na na{u molbu pokazala nam je
paso{ koji je kralj Petar Drugi
Kara|or|evi} kao monarh izdao sam sebi u
Monaku 1960. godine. Drugi engleski
paso{ je nestao, jer je ukraden prilikom
sahrane kralja. Princeza je ~ekala da stekne
na{e poverenje pa da nam poka`e svoju
tajnu arhivu.
– Imam testament kralja Petra
Drugog, kojim sam ovla{}ena za izvr{ioca
njegovog nasledstva, ali sam od strane
drugih ~lanova porodice onemogu}ena da
ostvarim kraljevu poslednju volju.
Posedujem kraljeva pisma majci, bra}i, ali
i ameri~kim predsednicima, sa kojima je
dogovarao spasavanje srpskih zarobljenika
iz nema~kih logora. Imam prvi i drugi deo
dnevnika kraljice Marije, koji je pisan
zelenim mastilom na engleskom jeziku. Iz
tih pisama se vidi kako su Amerikanci i
Englezi bili odlu~ni da pomognu kralja i
njegovu vojsku. Druga dokumenta, koja
svedo~e da se Kraljevska vojska borila sa
Romelom u Africi ne smem da ih pokazu-
jem, jer oni predstavljaju tajnu kraljevske
porodice – rekla nam je princeza, koja je
odlu~ila da sva dokumenta pokloni
Zadu`bini kralja Petra Prvog Kara|or|evica
na Oplencu.
KRALJ SE VRA]A KU]I ?
Najmanje Kara|or|evi}a danas `ivi u otad`bini, samo ~etvoro, prestolonaslednik
Aleksandar, princeza Katarina, kneginja Jelisaveta i princeza Linda, udova princa
Tomislava Kara|or|evi}ca. Prestolonaslednik Aleksandar se trudi da posmrtne ostatke
svog oca kralja Petra Drugog iz SAD, ali i majke Akeksandre, bake Marije i strica
Andeje prebaci u porodi~nu grobnicu na Oplencu.
- Moj je otac bio Kralj, i on treba da bude vra}en u svoju zemlju i da bude sa svo-
jim narodom i pretcima! Nema boljeg mesta za po~ivanje od Oplenca. Neophodno je
da srpska vlada donese ~vrstu i mudru odluku da preuzme i sahrani Kralja, koji je bio
nekadašnji poglavar dr`ave, dve kraljice i jednoga princa. To nije projekat ili plan koji
ima „satnicu” koja isti~e. Po meni bi uz potrebno planiranje, saglasnost vlade i Crkve,
dobro vreme bilo za vreme Crkvenog sabora. To bi bio jedan ~astan korak unapred –
ka`e princ Aleksandra Kara|or|evi}.
O tome je prestolonaslednik postigao saglasnost sa Vladom Srbije, ali u dr`avnoj
kasi nema para za ovakav istorijski poduhvat.
9www.serbianmirror.comNovembar 2010.
P R O T E K L I D O G A \ A J I
U
prelepom “Bradley Hall”-u
~ika{kog kulturnog centra pro{log
meseca na najlep{i na~in predstvl-
jeni su kultura, umetnost, tradicija i kuhin-
ja Srbije, na donatorskom skupu ~ika{ke
kancelarije humanitarne organizacije
“Lifeline” – “Flavors of Serbia” ( Srpski
ukusi”). Ve} nekoliko godina za redom
skupu prisustvuju i princ Aleksandar i
princeza Katarina Kara|or|evi}, ali nikada
ranije dogadjaj nije bio ovako elegantan,
ovako pose}en i ovako kvalitetno ispun-
jen. Sve ~estitke idu organizatorima,
Bordu direktora ~ika{ke kancelarije
“Lifeline”, a najpre Keti Fenslou, predsed-
nici, Vesni Zafirovski, potpredsednici,
Melanie Sever i naro~ito Dejanu Vu~i}u,
vlasniku “Royal Crown Catering” kom-
panije.
U divnom ambijentu posterima su
predstavljeni gradovi Srbije, uz izuzetne
specijalite i doma}a vina, na oslikanoj `ivoj
statui slu`eni su hleb, so i
doma}a rakija, a predstavljeni
su i tradicionalni slavski srp-
ski obi~aji i izuzetno ele-
gantne poslastice. Doma}ini
su organizovali aukciju zan-
imljviih predmeta i putovanja,
me|u kojima su najatraktivni-
ji odmor u vili u Meksiku i
skuter. Sav prihod namenjen
je siroti{tima u Srbiji.
“Hvala svima koji
su svojim prisustvom
potvrdili `elju da pomognu
Srbiji, bolesnicima i
napu{tenima, de~ijim bolnicama i drugim
bolni~kim centrima. ^ikago je uvek bio
prijateljski grad, u kome je sahranjen moj
otac, u kome sam ja `iveo nekoliko god-
ina i u kome je ro|en moj sin Petar.
Divno je ponovo biti u ^ikagu, me|u
ljudima dobre volje, koji na najbolji
na~in poma`u rad humanitarne organi-
zacije “Lifeline”. Na `alost, Srbiji je
pomo} i dalje potrebna, i zato smo i
danas tu, kao {to smo ~esto i na drugim
stranama sveta, me|u onima koji `ele da
nam pomognu.”- rekao je princ
Aleksandar Kara|or|evi}.
U svom emotivnom obra}anju
prisutnima, i ponovo uz iskrene suze zbog
ostavljene dece, bolesnih `ena i napu{tenih
ognji{ta, princeza Katarina Kara|or|evi}
zahvalila se prisutnima:
“Uvek sam po~astvovana
mogu}no{}u da budem me|u vama, koji
znate koliko je va{a pomo} dragocena.
Zato zahvaljujem Keti Fenslou i komitetu
direktora, koji su i ovoga puta uradili fan-
tasti~an posao i organizovali ovako spek-
takularan doga|aj. Oni znaju da mo`emo i
nemogu}e, jer smo narodu Srbije potrebni.
Srbi su ponosan narod, oni ne znaju i ne
vole da mole za pomo}, a treba da tra`e
pomo}. Pomo} treba deci, starima, bolnica-
ma, doktorima, svima je potrebna podr{ka
i pomo}. Zato smo sre}ni kada vidimo da
su ljudi sa nama i da `ele da nam
pomognu. Mi sada imamo najvi{e `ena
obolelih od raka dojke u Evropi. Nabavili
smo mobilni mamograf za preglede `ena,
posebno u udaljenim selima, a sada nam je
namera da nabavimo i pokretnu jedinicu za
hemoterapiju, kako `ene ne bi morale da
putuju stotinama kilometara za terapiju.
Ratovi i nema{tina ostavili su traga, a mi
poku{avamo da prona|emo na~in da im
pomognemo. Mi mo`emo pru`iti samo
onoliko koliko dobijemo od va{e pomo}i,
od va{ih srca i va{im razumevanjem. Zato
nemam dovoljno re~i da vam zahvalim.
Zato mislim da svaki Srbin, gde god u
svetu `iveo, mora bar jedan sat dnevno
provesti u razmi{ljanju o tome kako da
pomogne svojoj zemlji i svom narodu.
Jedino zajedno mo`emo posti}i vi{e i bolje,
za osmehe na licima mali{ana i zdravlje
`ena, i starih ljudi. “
Keti Fenslou pomenula je akcije
koje je ~ika{ka kancelarija realizovala,
nagla{avaju}i da oni {alju isklju~ivo opre-
mu, lekove, aparate, a novac samo za
Bo`i} i Uskrs, kada se mali{anima u Srbiji
na Belom dvoru uru~uju pokloni. Uz
pomo} Srpske bratske pomo}i i ove godine
}e organizovati akciju slanja ode}e i obu}e
za siroma{ne u Srbiji.
U izuzetnom programu nastupio je
folklorni ansambl “Talija”, koji se nalazio
na ameri~koj turneji, hor i tambura{i iz
crkve “Sveti sava” iz Indijanapolisa i folk-
lorna grupa “Soko” iz crkve “Sveto vaskre-
senje Hristovo” iz ^ikaga.
“Royal Crown Catering” je za
kraljevski par pripremio i prijatno iznenad-
jenje – sve~anu tortu,
povodom 25. godi{njice nji-
hovog braka.
Princ Aleksandar i
princeza Katarina su slede}i
dan, prisustvovali sve~anom
banketu u crkvi “Sveti
Vasilije Ostro{ki” u Lejk
Forestu, posetili manastir
“Sveti Sava” u Libertivilu, u
kome je sahranjen kralj Petar
i manastir Nova Gra~anica.
Posetu Americi zavr{ili su
nakon boravka u Njujorku.
Mila Filipovi}
LIFELINE SA UKUSOM SRBIJE
U
subotu, 23. oktobra organizovano
je veoma lepo i prijatno folk-
lorno ve~e u sali crkve Svetog
Djordja na 6108 Braun Rd. u mestu
Rasina, Viskansin, koje je dobro poznato
~itaocima Ogledala, a nalazi se na samo
40 minuta od Manastira Nova Gra~anica.
Nastupila je folklorna grupa Rastko iz
Rasine, ~iji su ~lanovi iz obe crkve
Svetog Djordja u Rasini. Igrali su i
~lanovi folklorne grupe iz Crkve Svetog
Vasilija Ostro{kog iz Lake Forest-a,
Mettawa. Sala je bila puna a posebno su
u`ivali roditelji, koji su imali priliku da
vide svoju decu na folklornom nastupu.
Do{lo je i dosta posetilaca iz ^ikaga i
okoline, koji su ~lanovi crkve u Lake
Forest-u. Naravno, da bi ve~e proteklo
{to prijatnije, slu`eni su i srpski speci-
jaliteti sa ro{tilja. Posle folklora, nastupio
je DJ koji je omogu}io da publika odigra
srpska kola, a zatim je podeljeno 20
nagrada na bogatoj lutriji, u ~emu su
posebno u`ivala deca.
Otac Dragan Mitrovi} nam je
rekao da crkva ima planove da, kada se
steknu za to uslovi, zapo~ne zidanje nove
zgrade, crkve u srpskom stilu.
Aleksandar @igi}
SRPSKI FOLKLOR
U RASINI
Folklorni ansambl ”Talija”
Dejan Vu~i} ”Royal Crown Catering”
Dodi Raki}, bra~ni par Kara|or|evi}, gen. konzul Srbije Desko Nikitovi} i Kathy Fenslou
10
I Z N J U J O R K A
Novembar 2010.
N
a sve~anosti u sali crkve “Sveti
Sava” u Njujorku je majoru
\or|u Vujnovi}u, koji je bio
arhitetka operacije “Vazdu{ni most” u
spasavanju ameri~kih pilota 1944.
godine, dodeljena medalja sa bronzanom
zvezdom. Medalju je heroju uru~io kon-
gresmen D`ozef Krovli, a sve~anosti su
prisustvovali ~lanovi Vujnovi}eve
porodice, njegovi ratni drugovi, general-
ni konzul Srbije u Njujorku, Branko
Rado~evi} i brojni predstavnici srpske
zajednice.
Podse}amo, \or|e Vujnovi}, tada
kapetan, bio je arhitekta i komandant
operacije “ Halyard” u kojoj je, uz pomo}
~etnika Dra`e Mihailovi}a, spa{eno 5412
oborenih ameri~kih pilota u okupiranoj
Srbiji.
“Kada me je Nenad Milinkovi}
pro{le godine upitao mogu li da
pomognem u proceduri za odlikovanje
Vujnovi}a, nisam mogao odbiti, iako sam
znao da proces ne}e biti ni kratak ni lak.
Prihvatio sam izazov, i posle mnogo kon-
takata i poruka, dobio informaciju da je
odlikovan Ordenom sa srebrnom zvez-
dom, {to je mnogo vi{e priznanje od
onog koje sam ja u zahtevima tra`io.
Ostalo je istorija.
Na `alost, ova se medalja
dodeljuje sa toliko godina zaka{njenja, da
bi se zbog toga mnogi morali postideti.
Ali, ovo je dan za slavlje i zahvalnost za
po`rtvovanje, hrabrost, moral i veru ofi-
cira Vujnovi}a i zato ga i slavimo i poz-
dravljamo heroja.”- rekao je u svojoj
poruci odlikovanom i prisutnima oficir
Stiven Oluji}, koji skupu iz opravdanih
razloga nije mogao prisustvovati.
O \or|u Vujnovi}u govorili su
Nenad Milinkovi}, predsednik Uprave
Crkveno-{kolske op{tine “Sveti Sava”,
Toni Orsini, navigator u istoj operaciji,
Ksenija i Teodor Vilkinson, }erka i zet
odlikovnog i sve{tenik \okan
Majstorovi}. Dobitnik medalje je zahvalio
prisutnima.
Mila Filipovi}
Major \or|e Vujnovi} ro|en je 1915.
godine u Pitsburgu. 1934. godine dobio
je stipendiju Srpskog nacionalnog
saveza za studije u Beogradu. Tu se
o`enio sa Mirjanom, gde ih je zatekao i
rat. Posle bombardovanja Beograda
Vujnovi} je po zadatku oti{ao u Ganu, a
supruga Mirjana je pre{la na rad u
Va{ington, u jugoslovenskoj ambasadi.
On je kasnije bio na zadatku u vazduho-
plovnoj bazi u Nigeriji, gde je regruto-
van u OSS (prete~a CIA) i kasnije
preme{ten u Bari, odakle je i rukovodio
operacijom Vazdu{ni most. Od 1950.
godine `ivi u Kvinsu. Bio je predsednik
Upravnog odbora crkve “Sveti Sava”,
osniva~ Slavic Heritage Council of
America. 2004. godine u~estvovao je na
proslavi 60. godi{njice operacije
“Vazdu{ni most” u Pranjanima i sa dele-
gacijom misije uru~io orden predsednika
Trumana, k}erki Dra`e Mihailovi}a,
Gordani Mihailovi}.
Toni Orsini, Vujnovi} i Krovli (dodela medalje)
Generalni konzul Branko Rado~evi}
sa k}erkom
\OR\U VUJNOVI]U
DODELJENA MEDALJA
I Z M A T I C E
P
isac Laslo Vegel i {vedska knji`evni-
ca za decu Osa Lind otvorili su 55.
Sajam knjiga na Beogradskom sajmu
pod sloganom “Pamet u glavu”. Izlagalo je
vi{e od 800 izlaga~a iz zemlje i sveta, a
po~asni gost bila je [vedska.
Pored [vedske, na Sajmu su
u~estvovali i izdava~i iz regiona, zatim iz
Japana, Rusije, Nema~ke, Italije, Austrije,
[panije, Portugala, Izraela, Brazila, Angole,
Irana. Prvi put na Sajmu knjiga u Beogradu
predstavili su se i izdava~i iz Holandije i
Slova~ke, i po ~etvrti put, na zajedni~kom
{tandu EUNIK-a, evropski kulturni centri u
Beogradu. Ove godine prodato je oko
125.000 ulaznica, a izdato 4.000 pozivnica
i 4.300 propusnica. Sajam knjiga pratilo je
982 akreditovanih novinara, snimatelja i
fotoreportera doma}ih i stranih medija, a
radilo je vi{e od 3000 ljudi.
EMIROV PRVENAC:
”SMRT JE NEPROV-
JERENA GLASINA”
Emir Kusturica je i na 55.
Beogradskom sajmu knjiga ostao dosledan u
tome, da nikoga ne ostavi ravnodu{nim
prema onom {to radi, pa je tako na promo-
ciji njegove autobiografske knjige prvenca, u
prepunoj velikoj sajamskoj sali okupio one
koje je te{ko zamisliti zajedno na jednom
mestu. Naslovom „Smrt je neprovjerena
glasina” velikan srpske i svetske kine-
matografije prizvao je na sajam knjiga pod-
jednako i kolege reditelje, dramaturge, glum-
ce, pisce, scenariste i filmske i rok kriti~are,
kao {to su Du{ko Kova~evi}, Gordan Mihi},
Midrag Krivokapi} Brik, Tihomir Stani},
Petar Popovi}, Dimitrije Vojinov, novinare i
publiciste (Slava \uki}, Marina Rajevi}
Savi}), crkvena lica (stare{ina Saborne crkve
Petar Luki}), kao i aktuelne politi~are pozi-
cije i opozicije Vuka Jeremi}a, Vojislava
Ko{tunicu, pa i direktora BIA Sa{u
Vukadinovi}a. Bio je sa njima i „obi~an”
svet, pa i Kusturi~ini ~uvari prirode u „nje-
govoj” Mokroj Gori, koji su se tiskali da ne
propuste pravi hepening koji je obele`io prvi
dan sajma knjiga.
Direktor kompanije Novosti, koja
je objavila knjigu, Manojlo Manjo Vukoti}
podsetio je na dve decenije dugog dru`enje
sa Kusturicom, isti~u}i da je Kusturi~ina
knjiga i autobiografija svih nas, jer svedo~i
o decenijama na{eg `ivljenja sa svim
usponima i padovima koje smo imali.
Pisac Vladimir Kecmanovi} sma-
tra da je re~ o knjizi koja predstavlja auto-
biografiju du{e, knji`evnu adaptaciju
Kusturi~inig `ivotnog filma. U krajnjoj
ta~ki smrt je ishodi{te svega napisanog u
knji`evnosti, ocenio je on, dodaju}i da je
naslov Kusturi~ine knjige „na oko dobar
geg, a u su{tini predstavlja duboku misao,
da dublja ne mo`e biti”.
Specifi~ni ton promociji dao je
pesnik Matija Be}kovi}, koji je te{ko
prepri~ljivim re~ima, takore}i preto~enim u
njemu svojstven duhoviti poetski traktat o
Kusturici, izme|u ostalog rekao da je
Kusturica re{io da pi{e o onome {to najbol-
je zna, o sebi. „A da }e pisati o sebi znao
je svak ko zna Emira Kusturicu”, dodao je
on, naj~e{}e prekidan burnim salvama
smeha. „Emir Kusturica je dokazao da je i
u na{e vreme mogu}e voleti svoju zemlju i
ste}i svetsku slavu. Jednom od najslavnijih
`ivih Srba, Srbi zameraju {to je pre `ivog
Menhetna izabrao Me}avnik i {to je uop{te
Srbin kada je mogao da bira”, rekao je
Be}kovi}.
Na kraju je re~ uzeo i autor
knjige, primetiv{i da je „posle Matije {ta
god izgovori{, kao da ni{ta nisi rekao”.
Priznao je da nije o~ekivao toliko ljudi
na promociji i da ni{ta nije o~ekivao od
toga {to se oko knjige de{ava. Knjigu,
kako je primetio, nije bilo lako pisati, ali
je te`e bilo `iveti ovaj `ivot i pro}i kroz
sve njegove zamke i doga|aje. U knjizi
je poku{ao da artikuli{e svoj `ivot, ali i
dodao da je ona pisana 15 godina i da bi
svaki iole pismen ~ovek mogao da napi{e
dobru knjigu, da je pisao 20 godina. Ona
je nastala kao reakcija na vlastiti `ivot na
koji je te{ko moglo da se ne reaguje. Ja
ne znam kako, ali se do{lo do toga da se
sve te misli pore|aju kako valja,
zaklju~io je Kusturica, priznaju}i da je
„gen bio delimi~no presudan, a njegova
interakcija na spoljni svet projektovana
na najbolji mogu}i na~in”. Kusturica ka`e
„knjiga mu se prodaje k’o ~okolada”,
zadovoljan je reakcijama i li~nim susreti-
ma s ~itaocima.
Ceo doga|aj je vodio dr Nele
Karajli}, frontmen benda „Emir Kusturica i
no smoking orkestra”, koji je na kraju
pro~itao i odlomak iz Kusturi~ine knjige,
koju je potom autor potpisivao na {tandu
Kompanije Novosti.
SAJAM KNJIGA