biznis - serbianmirror.com · aktuelno januar 2014. 5 pi{e: marijana maljkovi} pregovori o ^lanstvu...
TRANSCRIPT
2 Januar 2014.
B I Z N I S
3www.serbianmirror.comJanuar 2014.
I Z R E D A K C I J E
Srb info strana 4
Politi~ke aktuelnosti strana 5
Poslovna konferencija: Srbija i dijaspora strana 6
Dru{tvo strana 7
In memoriam: Ru`ica Soki} strana 8
Profesionalac sti`e u ^ikago strana 9
Srpski film fest osvojio ^ikago strane 10-11-13
Novogodi{na anketa strana 14
Vanjini biseri: Izme|u soli i {e}era strana 15
Dru{tvo strana 16
Retrospektiva kulturnih doga|aja strana 17
Zemlja ~uda strana 18
Poklon Ogledala svojim ~itaocima:
Provoslavni kalendar strane 20-21
Sport strane 24-25
Srbija u 2013. godini strane 26-27
Vera: Bo`i}na pri~a strana 28
Pobeda ljudskog duha Nelson Mendela strana 33
Trpeza za Badnji dan strana 36
^estitike - oglasi - mediji strana 37
Vedra strana strana 38
TIRA@: 18.000
SADR@AJ
PUBLISHED BY
Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •
P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613
• Phone: 773.744.0373
• OSNIVA^: Slavica Petrovi}
• UREDNIK: Slavica Petrovi}
• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},
Nenad Jovanovi}
• DOPISNICI: Marko Lopu{ina, Milutin [o{ki} (Beograd),
Aleksandra Miti} (Ni{),
Milan Lu~i} (New York),
Sta{a Nasti} (Holivud)
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: [email protected]
Web: www.serbianmirror.com
• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)
• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
“[to god tka{,vezuj konce za nebo”
Sv. Vladika Nikolaj Velimirovi}
NAME: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY: ----------------------------------- STATE: -----------------------------------------------------------------
ZIP: --------------------------- TEL: -------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite
na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror - PO BOX 13472 Chicago IL 60613
Ušli smo u
Novo leto.
Godina 2014.
je vaša nova
šansa. Mo`da
pravi trenutak
da izvu~ete
najbolje iz
sebe. Ne u
smislu da vam
se drugi dive ili
da vas ne vole,
ve} da bar za korak postanete bli`i
svom `ivotnom cilju u potrazi za
sre}om. Ne odbacujte stare vrednos-
ti. Na njima se temelji ~ovekov li~ni i
nacionalni identitet. Ne znamo šta
nam donosi Nova godina. Moramo
da budemo spremni da se uhvatimo
u koštac sa svim `ivotnim problemi-
ma. Kako god bilo, nema predaha,
borba je jedino što svakom od nas
preostaje. Zato iz loših trenutaka
izvla~ite pouku kao va`nu lekciju u
`ivotu. Slušajte svoje srce i unutrašnji
glas. To je glas vašeg Andjela koji vas
nikada nije izneverio. Budite iskreni
prema sebi i ne zaboravite da i dalje
`elite. Neka vam i dalje srce bude
puno neostvarenih `elja. Jer, samo
dok `elite, ima}ete ~emu i da se
radujete.
Januar je mesec kojem se, uprkos
zimskim temperaturama i hladno}i,
radujemo. Pored obele`avanja
Stevanjdana, Krstovdana, Jovandana,
Svetog Save, Srbi kao pravoslavni
vernici najviše se raduju prazniku
Hristovog rodjenja – Bo`i}u. Zato,
ovom prilikom svim prijateljima,
~itaocima Ogledala i poslovnim part-
nerima ~estitam Bo`i}, uz hri{}anski
pozdrav: – Mir Bo`iji, Hristos se rodi!
Sre}an Bo`i}!
Sre}na i blagoslovena Nova godina!
Srda~no vaša,
Slavica Petrovi},
glavni i odgovorni urednik
RE^ UREDNIKA
Januar 2014.
S R B I N F O
4
Srpsko Ameri~ki Muzej Sv. Sava Vam sa zadovoljstvom predstavlja:
11. januara 2014, 21 h, $20Jednu od legendi jazz i swing muzike u Chicagu: Erwin
Helfer-a. Dodjite da se dru`imo uz muziku i ples!
Uz donaciju dobijate i jedno pi}e po izboru.
25. januara 2014, 20 h, $15Ansambl Petra Jankovi}a: `i~ani kvartet predvodjen gitarom.
Upoznajte jedinstvenog umetnika i dopustite da vas zvuci
najlep{ih {panskih plesova i tango melodija prenesu na neki
drugi kontinent, u neko drugo vreme! “Majstorska virtuoznost i
beskrajna suptilnost izraza” (Politika Ekspres).
26. januara 2014, 18 hBudite nam dragi gosti na
Slavi Sv. Save, na{eg prosvetitelja i zastitnika.
Se~enje slavskogkola~a po~inje u 18 h.
Nakon toga sledi prikladan
program i tradicionalna
srpska ve~era.
1. feb. 2014.Srpsko pozori{te MSprikazuje premijeru predstave
PROFESIONALACDu{ana Kova~evi}a
u re`iji Slavice Petrovi}
igraju: Vladimir Mulina, Vlatko @drale,
Ana Mitri}, Milenko [i{arica
1. feb. 2014. u 20 ~asova premijera ulaz $208. feb. 2014. u 20 ~asova, repriza, ulaz $15
A K T U E L N O
5www.serbianmirror.comJanuar 2014.
Pi{e: Marijana Maljkovi}
PREGOVORI O^LANSTVU U EU
U JANUARU
Lideri Evropske unije usvojili su nasamitu u Briselu odluku o po~etkupregovora sa Srbijom u januaru i
potvrdili pregovara~ki okvir, odnosno meh-anizam i pravila za pregovore o ~lanstvu saSrbijom, potvrdio je predsednik Evropskogsaveta Herman van Rompej. Posle sastanka,nema~ka kancelarka Angela Merkel jepotvrdila da su se {efovi dr`ava slo`ili i pri-hvatili pregovara~ki okvir za Srbiju i proko-mentarisala da su evropski lideri zadovoljniizvanrednim napretkom koji je postignut udijalogu Beograda i Pri{tine. Podr{ku Srbijiizrazili su ~e{ki premijer Jir`i Rusnok,predsednik Slova~ke Robert Fico i premijeriHrvatske i Slovenije Zoran Milanovi} iAlenka Bratu{ak.
SAD ~estita Srbiji na zna~ajnomkoraku koji je ostvarila na svom evropskomputu, a koji je rezultat napretka u procesunormalizacije odnosa izmedju Beograda iPri{tine i sprovodjenju reformi, re~eno jeTanjugu u ameri~koj ambasadi u Beogradu.“Odluka Saveta EU za op{te poslove ootpo~injanju pristupnih pregovora saSrbijom odraz je stvarnog napretka u nor-malizaciji odnosa izmedju Beograda iPri{tine. Ona je, takodje, i rezultat zna~ajnihreformi koje je Srbija sprovela u oblasti vla-davine prava i ekonomske liberalizacije.SAD }e ostati pouzdan partner, koji }e vampru`ati pomo} i podr{ku dok radite na ost-varenju tog cilja”, ocenjeno je u ambasadiSAD.
Prema re~ima visoke predstavniceEU za spoljnu politiku i bezbednost KetrinE{ton, potvrda odluke o po~etku pristupnihpregovora sa Srbijom }e biti va`na porukai za ceo region.
Evropski {efovi dr`ava i vladapotvrdili su preporuku koju su doneli min-istri spoljnih poslova, posle izve{taja KetrinE{ton, da }e se prva Medjuvladina konfer-encija sa Srbijom odr`ati u januaru. Gr~ka,koja od 1. januara preuzima {estomese~nopredsedavanje Unijom, je ve} zakazala kon-ferenciju za 21. januar. Takodje, usvojen jepregovara~ki okvir koji predvidja da seprvo otvore poglavlja 23 i 24 o pravosud-ju, policiji i osnovnim ljudskim pravima,kao i poglavlje 35 koje se odnosi na pitan-je normalizacije odnosa Beograda i Pri{tine.Okvir takodje predvidja da Beograd iPri{tina na kraju procesa pridru`ivanjaSrbije EU potpi{u “pravno obavezuju}i spo-razum”.
Ina~e, Samit EU je ve}im delombio posve}en raspravi o ekonomiji, kriznim`ari{tima u svetu, kao i formulisanju zajed-ni~ke bezbednosne politike. PredsednikEvropske komisije @oze Manuel Barozo
ocenio je da je 2013. godine bila prekretni-ca u smislu oporavka evropske ekonomije.Lideri 28 ~lanica EU su se saglasili da bli`esaradjuju na polju odbrane i da pove}ajuizdvajanja za vojne bud`ete, iako je britan-ski premijer Dejvid Kameron rekao da }e seLondon usprotiviti svakom poku{aju formi-ranja evropske vojske.
DJUKANOVI] NAKONDECENIJE U SRBIJI
Posle 10 godina u prvu zvani~nu pose-tu Srbiji doputovao je premijer CrneGore Milo Djukanovi}, koga je sa
aerodroma do centra Beograda pratilo ~ak20 automobila. Pre deceniju, kada jeposlednji put zvani~no bio u Beogradu,
te{ko je bilo zamisliti da }e mu sagovorni-ci biti Tomislav Nikoli}, Ivica Da~i} iAleksandar Vu~i}. Vremena su se promeni-la, a u medjuvremenu su svi do{li do istihzaklju~aka.
Odnosi izmedju Srbije i Crne Goresu u stalnom usponu i nema nikakvih med-judr`avnih problema i spornih pitanja, reklisu premijeri Srbije i Crne Gore Ivica Da~i}i Milo Djukanovi}, na zajedni~koj konfer-enciji u Beogradu, nakon vi{e sastanaka ipotpisivanja Sporazuma o saradnji izmedjudve Vlade u kontekstu pristupanja EU.
Predsednik Vlade Da~i} istakao jeda Srbija `eli “najte{nji mogu}i odnos” saCrnom Gorom, budu}i da dve dr`ave vezu-je zajedni~ka istorija i tradicionalna bliskostdva naroda, ali i mnogi drugi interesi.Prema njegovim re~ima, medjusobni odnosizasnivaju na medjusobnom po{tovanju,uva`avanju i stvaranju medjusobnog pov-erenja i odr`avanju najte{njih odnosa.Srpski premijer je naglasio da je Srbijazainteresovana za polo`aj srpskog naroda uCrnoj Gori, kao {to je i Crna Gora zain-teresovana za polo`aj crnogorskog naroda i
svih njenih gradjana koji `ive u Srbiji.Da~i} je naglasio i da je u interesu dvedr`ave da se bliskost dva naroda potvrdizajedni~kim nastupima na tre}im ekonom-skim i politi~kim tr`i{tima, {to zna~i dazajedno nastupaju na putu ka EU, da zajed-no defini{u, identifikuju i artikuli{u zajed-ni~ke interese u razli~itim oblastima, ali ida u ekonomskim pitanjima koriste kompar-ativne prednosti i rade zajedni~ki naprivla~enju stranih investicija. Kao glavnezajedni~ke projekte Da~i} je izdvojioizgradnju infrastrukture, pre svega izgradnjumoderne `elezni~ke pruge i autoput, ali ienergetske – koji se odnose na obnovljiveizvore energije. Kako ka`e, najva`nije je dase sva otvorena pitanja re{avaju uzuva`avanje legitimnih interesa obe dr`ave i
relaksaciju neprirodne situacije u kojoj suodnosi dva naroda optere}eni nepotrebnimpitanjima.
Premijer Crne Gore MiloDjukanovi} slo`io se da su odnosi dvedr`ave u stalnom usponu i dodao da suaktuelne generacije politi~kih lidera pokaza-le potreban nivo odgovornosti u odnosu naistorijsko nasledje. On smatra da su odnosiuveliko „ozdravljeni”, razudjeni i u stalnomnapretku u sferi politike, ekonomije,demokratije, pitanjima manjinskih zajednica.Djukanovi} se osvrnuo na period nakonprogla{enja nezavisnosti Crne Gore, 2006.godine, rekav{i da su tada odnose diktiraleemocije, ne politi~ka razumnost, ali sve sezavr{ilo bez ozbiljnijih posledica. On jekazao da i Srbija i Crna Gora mogu dabudu ponosne na svoj demokratski preo-bra`aj koji }e ih odvesti u EU.
„Pored onog {to nas povezuje, ati~e se na{e istorije, povezuju nas vrednos-ti koje delimo i zajedni~ki ciljevi. @elimoda i Crna Gora i Srbija u bliskoj budu}nostibudu deo ujedinjene evropske porodice, {tozna~i da }emo morati da prodjemo kroz
realizaciju sve zahtevnijih dru{tvenih refor-mi, koje }e nam obezbediti da izgradjujemoone standarde koji }e nas u~initi organskimdelom savremene evropske civilizacije 21.veka”, rekao je Djukanovi}.
Tokom razgovora su otvorena bro-jna pitanja. Oba premijera su istakla dapitanje platnog prometa mo`e da se re{isamo ako komercijalne banke vide interes utome. Kada se radi o problemu priznanjanezavisnosti Kosova od strane Crne Gore,Da~i} je istakao da je to pitanje u kome dvedr`ave imaju suprotne stavove, ali da ako jeSrbija normalizovala odnose sa svimdrugim dr`avama koje su isto u~inile, nemarazloga da se „inati” sa Crnom Gorom.Govore}i o pitanju dvojnog dr`avljanstva,slo`ili su se da to pitanje ne trebazloupotrebljavati, ali i da se vremenommo`e na}i neko drugo re{enje budu}i da uCrnoj Gori, trenutno, nije mogu}e dvojnodr`avljanstvo.
100 DANA REKONSTRUISANE
VLADE
Za prvih sto dana rekonstruisaneVlade, ~ije formiranje su obele`ilinestrana~ki ministri izabrani po
stru~nom, a ne strana~kom klju~u, ni{tazna~ajnije nije uradjeno da se po istomprincipu dr`ava profesionalizuje. Partije idalje rade kao agencije za zapo{ljavanje.
Ministri finansija Lazar Krsti} iekonomije Sa{a Radulovi}, kao nestrana~keli~nosti, bili su zvezde leto{nje rekonstrukci-je kabineta Ivice Da~i}a, sa jedanaest novihministara i “garanti” da }e se zaista ozbiljnou}i u “modernizaciju zemlje, zaustavljanjeekonomskog sunovrata i borbu za svakonovo radno mesto”, kako je to re~eno u pre-mijerovom ekspozeu u Skup{tini. Za proteklatri meseca Srbija se nije ni milimetar pomer-ila u demonta`i partokratije, mada kakoekonomisti isti~u, ima pozitivnih pomakaupravo u sektorima ova dva ministra.
- Pozitivni pomaci su {to je javnisektor jasno ozna~en kao rak-rana i preve-lik balast, predlo`ene su mere za ozdravl-jenje javnog sektora, restruktuiranje velikihjavnih preduze}a i velikih gubita{a, bud`etje po prvi put napravljen transparentno, sarealnim bud`etskim deficitom, -ocenio je za“Blic” u~inke novih ministara ekonomistaSa{a Djogovi} iz Instituta za tr`i{naistra`ivanja.
Djordje Vukovi}, direktor Cesida,smatra da vlada sada nije stabilnija nego {toje to bila pre rekonstrukcije, mada SNS odtada ima znatno ve}i uticaj na ekonomiju idru{tvo. -Te tenzije }e se zavr{iti“razvodom braka” jer je nestabilnost u tojborbi za prevlast izmedju SPS i SNS sis-temska, –isti~e Vukovi}.
Ponovo u Srbiji: Premijer Crne Gore Milo Djukanovi} u razgovoru sa Ivicom Da~i}em
6 Januar 2014.
M A T I C A i D I J A S P O R A
POSLOVNA KONFERENCIJA
”SRBIJA I DIJASPORA”
Uprvih 6-8 meseci 2013. godine,
prema podacima Narodne banke
Srbije, formalnim kanalima je u
Srbiju iz dijaspore stiglo oko 2 milijarde
dolara. A podaci Svetske banke govore da
godi{nje formalnim i neformalnim kanalima
iz dijaspore u Srbiju pristigne oko 5,5 mili-
jardi dolara. To je izmedju 10 i 15% bruto
dru{tvenog proizvoda, a procenjuje se da
11% gradjana Srbije dobija doznake iz inos-
transtva. Od novca koji dolazi od dijaspore
svega 10% odlazi na investicije.
Srbiji su investicije neophodne i
Vlada Srbije je posve}ena stvaranju uslova za
njihovo privla~enje, istakao je predsednik
Vlade Srbije Ivica Da~i} i dodao da su
neophodne izmene zakona, pojednostavljivan-
je procedura, podsticaji i organizovan pristup
lokalne zajednice. „Ovo je va{a Vlada Srbije,
ovo je va{a zemlja Srbija. Na{ cilj je da
saslu{amo svaki va{ predlog za promene u
zakonodavstvu ali i za konkretne poslovne ini-
cijative. Na raspolaganju smo da vam
pomognemo i da pomognemo svima nama, da
Srbija ponovo zauzme mesto koje joj pripada,
da bude jaka i po{tovana zemlja. Jer, samo
jaka Srbija mo`e da {titi svoje nacionalne
interese” – istakao je Da~i}.
Premijer je ocenio i da
je neophodno jedinstvo i ve}e
politi~ko anga`ovanje Srba u
dijaspori i zemljama regiona,
kako bi ostvarili ve}i
uticaj na
politi~ki `ivot i
vlast u tim
dr`avama i za{titili
svoje interese, ali i
bili u poziciji da vi{e
mogu pomo}i svojoj
domovini. On je dodao i da
treba izvr{iti izmene u Zakonu o
dr`avljanstvu, kako bi se pojednostavio
postupak i pripadnici na{e dijaspore br`e i
lak{e dobijali dr`avljanstvo Srbije.
Vi{e od ~etiri miliona pripadnika
srpske dijaspore {irom sveta mogu biti
najve}a pomo} matici, na{i ambasadori za
dobru sliku Srbije u svetu, rekla je Slavka
Dra{kovi}, direktorka Kancelarije Vlade
Srbije za saradnju s dijasporom i Srbima u
regionu, koja je organizovala konferenciju.
Navode}i podatak da je 90% investicija iz
dijaspore usmereno ka zavi~aju, ona je istak-
la da se projekat
K a n c e l a r i j e
„Zaposlimo Srbiju”
zasniva i na
poslovnom povezi-
v a n j u
d i j a s -
pore i
l o k a l n i h
samouprava u
Srbiji. U tom smislu,
kako je naglasila, u okviru konfer-
encije bi}e potpisani protokoli o saradnji sa
pojedinim gradona~elnicima i predsednicima
op{tina u Srbiji, kojima se oni obavezuju na
stvaranje povoljnog investicionog ambijenta
oslobodjenog suvi{nog administriranja u
poslovanju sa dijasporom.
Profesor Milenko D`eletovi},
ekonomista i jedan od inicijatora Zakona o
ulaganjima, istakao je da je ovakav zakon
Srbiji neophodan i kako bi se potencijali
dijaspore uklju~ili u investicije. Ova konfer-
encija je dobar po~etak na tom putu, a
potencijali dijaspore su i u tome {to mo`e
biti most koji Srbiju spaja sa krupnim inves-
ticijama, rekao je D`eletovi}.
U~esnike skupa je u ime patrijarha
Irineja pozdravio i vladika Andrej, prenev{i
podr{ku Srpske pravoslavne crkve konferen-
ciji i njenim ciljevima.
Predsednik Skup{tine dijaspore i
Srba u regionu Dragan Stanojevi} je rekao da
srpska dijaspora nije zadovoljna odnosom sa
maticom i da `eli da ima svoje predstavnike
u Skup{tini Srbije. On je od premijera Da~i}a
zatra`io da primi predstavnike Skup{tine
dijaspore, kako bi razgovarali o pitanjima
dijaspore i izneli predloge za izmene zakona.
Stanojevi}, koji dolazi iz Ukrajine, posebno je
govorio o potencijalima dijaspore sa podru~ja
evroazije koji, prema njegovom mi{ljenju,
nisu dovoljno poznati. Tokom konferencije
bilo je re~i o problemima sa kojima se pri-
padnici dijaspore suo~avaju prilikom poku{aja
investiranja, a ~uli su se i brojni predlozi, kao
{to je osnivanje srpske banke dijaspore, srp-
skih klubova, udru`enja srpskih privrednika iz
dijaspore itd.
Po visini sredstava koji {alje u maticu srpska dijaspora je medju prvima u svetu, ali je po investicijama medju poslednjima. O tome {ta trebauraditi kako bi se investiranje iz dijaspore zna~ajnije pove}alo, govorilo se na Poslovnoj konferenciji „Srbija i dijaspora” u Beogradu,
koja je okupila predstavnike dijaspore, Vlade Srbije i lokalnih samouprava.
D R U [ T V O
7Januar 2014. www.serbianmirror.com
BANJALUKA – Proslavljeni srpskireditelj Emir Kusturica izjavio je daje on “`rtva fundamentalizma u
Bosni” i da je “etni~ki o~i{}en iz Sarajevazajedno sa 150 do 100 hiljada Srba”.
Kusturica je za novu rusku agenci-ju “Rusiju danas” rekao da je Sarajevoetni~ki o~i{}eno i da u njemu danas 95 odstostanovnika ~ine muslimani.
U Sarajevo, ka`e, oti{ao bi bezikakve emocije, jer je
ve}ina onoga
{to je voleo u tom gradu nestalo u ratu.“Grad ~ine ljudi – kada izadjete u
no}ni `ivot u Moskvi, idete na mesta gdepronalazite ljude, zato {to masa nije ne{to {tovas zanima, a ova masa se promenila –dru{tveno, verski, intelektualno i ona 20 god-ina gradi sistem vrednosti u koji se ja neuklapam”, rekao je Kusturica.
Svi bi, rekao je Kusturica, voleli da`ive u sredjenom dru{tvu, u kome mo`ete da
se sastanete sa prijatel-jem, popijete kafu samuslimanom, razgo-varate o teologiji sa
pravoslavcem, ili
o Nikoli Tesli i ostalim pitanjima.“Koliko god sam se borio za
opstanak Jugoslavije (`ivim danas uRepublici Srpskoj), smatram da je vremeda svako poku{a da `ivi sam, da odaberei koristi svoju definiciju, poput pitanjasamoodbrane, zato {to, ako delite mestosa nekim ko govori medju katolicima ipravoslavcima da }e muslimanska ide-ologija na kraju pobediti – budu}nost tedr`ave nije garantovana”, naveo je.
Kusturica napominje da ima i fran-cusko dr`avljanstvo i da je veoma privr`enfrancuskoj viziji umetnosti.
Govore}i o onome ~ime se trenut-no bavi, Kusturica je napomenuo da
zavr{ava Andri}grad, da gradifarmu na granici
Srbije i RS/BiH, na kojoj }e “ostati i brinu-ti se o kravama i ovcama”, te da `eli dazavr{i film.
“Nadam se da }e mi `ivot biti dugi raznovrstan i da, kada dode trenutak umi-ranja, ne}u ni osetiti da sam umro”, rekao jeKusturica, preneo je “Press RS”.
On smatra da i dogadjaji u Ukrajinipokazuju da su EU i NATO veoma povezanii ocenjuje da su Bugarska i Rumunija priml-jene u EU pre Srbije i Hrvatske zbogstarte{kih razloga.
“Ta ve{ta~ka tvorevina, koju danaszovemo NATO, se {iri. Kao {to su govoriliu Prvom svetskom ratu – Drang nac Osten(Prodor na istok)”, naveo je. On smatra dasu krajnji cilj te vojne alijanse – resursi uSibiru.
Tanjug
KUSTURICA: @RTVA SAMFUNDAMENTALIZMA U BOSNI
UZ PODR[KU DIJASPORE FONDACIJA DIVACZATVARA IZBEGLI^KE CENTRE U SRBIJI
Unedelju, 8. decembraHumanitarna organizacija na{egpoznatog ko{arka{a Vlade Divca
i njegove supruge Ane (HOD), odr`alaje tradicionalni skup za prikupljanjepomo}i za izgradnju stanova i ku}a zaizbegli~ke porodice koje i dalje `ive ukolektivnim centrima {irom Srbije. Skupje odr`an u luksuznom restoranu Topazu Burr Ridge-u, vlasnika BrankaPaliku}e, prijatelja porodice Divac,takodje i velikog donatora FondacijeDivac. Na skupu je prikazan kratki filmo renoviranju {kola u Srbiji, i predstavl-jene su inijative za zatvaranje poslednjihkolektivnih centara za izbeglice u Srbiji.Cilj ovogodi{nje akcije bio je prikupl-janje sredstava za pravljenje novihdomova za preostale 143 izbegli~keporodice.
I pored ogromne me}ave u^ikagu tog vikenda, zna~ajan broj ljudi
iz srpske dijaspore, kao i njihoviameri~ki prijatelji do{li su da donacijamapodr`e Div~eve humanitarne aktivnosti.Karte za ovu plemenitu aktivnost ko{talesu $200 dolara po osobi, a gosti su kupo-vali i kolekcionarske artikle kako na{egproslavljenog NBA ko{arka{a i sada{njegpredsednika Olimpijskog komiteta Srbije,tako i biv{ih i sada{njih NBA igra~a:Derick Rose, Predraga Stojakovi}a,Tonija Kuko~a i mnogih drugih.
Vlade i Ana su se zahvalilidijaspori u ^ikagu na svoj podr{ci kojuve} godinama pru`a ugro`enima uSrbiji. Bra~ni par Divac je takodje rekaoda bez {irokogrude pomo}i dijaspore ipoznatih ljudi koji poma`u humanitarneaktivnosti HOD-a, pravljenje ku}a istanova, kao i pomo} izbeglicama bio binemogu}. Ovo je bio peti tradicionalniskup za prikupljanje nov~anih sredstavau ^ikagu. M.O.
Vlade i Ana Divac u razgovoru sa Brankom Paliku}om vlasnikom restorana Topaz
I N M E M O R I A M
8 Januar 2014.
GLUMA^KO OSTRVO - RU@ICA SOKI]
Na samom kraju 2013. godine, odpublike se zauvek oprostila Ru`icaSoki}. Iako su je kolege nazivale
pozori{nim gladijatorom, bitku sa te{kombole{}u nije izdr`ala. Preminula je u 79.godini, a iza sebe je ostavila vi{e od 180filmova i televizijskih serija. Bila je ~lanpozori{ta Atelje 212, a vi{e nego bogatugluma~ku karijeru, krunisale su dvenagrade, „Velika @anka” 2007. i „Dobri~inprsten” 2011. godine.
Osta}e upam}ena kao legendarna@uta i jedna od najupe~atljivijih glumica uulozi @ivke ministarke. „Mnogi ne mogu nida naslute koliko je mene jo{ odtinejd`erskih dana frustrirala glavna uloga uNu{i}evom komadu “Gospodja ministarka”.Bila sam opsednuta glumom i scenom oddetinjstva i videla sam sebe kao prvakinjudrame, ozbiljnu glumicu koja oduzima dahpozori{noj publici ulogama u anti~kimtragedijama”, govorila je Ru`ica Soki}.
Rodjena je 1934. uBeogradu kao k}erka trgovca isuvlasnika lista „Pravda” PetraSoki}a. Jo{ kao devoj~icau~estvuje u De~jojradio-dramskoj grupiRadio-Beograda, a godine1958. diplomirala je glumuna Akademiji za
pozori{nu umetnost u Beogradu. Kra}evreme bila je ~lanica Savremenog pozori{ta,ubrzo prelazi u Atelje 212, gde }e brojnimulogama, prvenstveno savremenog idoma}eg repertoara, otkriti i potvrditi dar„rodjene glumice”. Glumila je u oko 40 fil-mova, ve} za prvu ulogu „Gorki deo reke”,1965, (J. @ivanovi}a) nagradjena jeSrebrnom arenom na festi-valu u Puli.N a j v e } euspehe ost-varila jeg l a v n i mu l o g a m apeva~ice ufilmu „Kadbudem
mrtav i beo” (@. Pavlovi}a) i prostodu{neuli~arke u filmu „@uta” (V. Tadej), za kojuje u Puli nagradjena Zlatnom arenom. Igralaje i u istimenom komadu G. Mihi}a uAteljeu 212, te sporednom ulogom majkekojoj sin gine u borbi u „U`i~koj republici”(@. Mitrovi}), za koju je takodje nagradjenaZlatnom arenom. Kao televizijska glumicaostala je zapa`ena po komedijama B.Crn~evi}a i A. Popovi}a, u televizijskimserijama „Ceo `ivot za godinu dana”,„Radjanje jednog naroda”, „Zanati”,„Samci”, a “Tesna ko`a” donela joj jenajve}u popularnost.
Za svoj filmski i pozori{ni raddobila je brojne nagrade i priznanja,
izmedju ostalih na Sterijinom pozorju,Nagrada Pavle Vuisi}, Statueta zlatni }uran,Statueta Joakim Vuji}, Velika @anka…
Tokom 2010. objavila je knjiguse}anja „Strast za letenjem”.
O RU@ICI SOKI]- Na dane kada je do{la u
Atelje i u njemu zatekla veliku zvez-du, Ru`icu Soki}, s puno emocijapodsetila je Mira Banjac: “Porednesumnjivog talenta, imala je ineverovatnu privilegiju – svojeli~ne pisce. Acu Popovi}a,Branu Crn~evi}a, Mihi}a,
Rom~evi}a, Sini{u Kova~evi}a. Imala je zanjih i klju~ i {ifru. Tragiku je igrala beza-zleno, a u tome i jeste klju~. S vremenomje postajala sve oporija, ti{a, nesre}nija.Ru`ica je bila ve~ni zalet i stalno tr~anje.”
- Rediteljka Ivana Vuji}, koja jesa preminulom glumicom uradila dvanaestpredstava, nazvala ju je “pozori{nim gladi-jatorom”. “Bila je velika diva, velikapozori{na i filmska glumica koja je posveti-la `ivot pozori{tu. Bila je pozori{ni gladija-tor koja je `ivela za pozori{te, volelapozori{te, `ivela u pozori{tu i sigurna samda i sada na Elizejskim poljima igra nekuulogu”, rekla je Vuji}.
- Kao pisac imao sam utisak daniko osim nje ne bi umeo tako da odigralikove sa ivice `ivota. U predstavi, potom ifilmu “@uta”, sav njen talenat zablistao jepunim sjajem. U zlatno doba Ateljea, filmai televizije, Ru`ica je bila njihov za{titniznak – istakao je Gordan Mihi}.
- Da je vi{e u pozori{te donelanego {to je iz njega ponela, svedo~ila jeRenata Ulmanski: “Sve je bila sama: imaterijal, i tvorac, i alat, i delo. Da su svenjene junakinje ovde danas do{le, vama biu sali bilo tesno. Gluma~ko ostrvo, Ru`icaSoki}, nije svoj arhipelag ni tra`ila, nihtela. Tako je odlu~ila. Ostala je sama.Velika cena za veliki domet.”
Srpsko glumi{te ostalo je bez jedne od svojih najsjajnijih zvezda. “Izmedju smeha i suza. U tom svetu sam, ~ak i bukvalno, provela najve}i deo karijere…
Ni{ta nisam uradila protiv svoje du{e, ni{ta nisam ni ponela sa sobom, osim praznih ruku...”
P O Z O R I [ T E
9www.serbianmirror.comJanuar 2014.
PROFESIONALACSTI@E U ^IKAGO
^uvenom predstavom “Profesionalac”na{eg najpriznatijeg i najplodnijegdramskog pisca Du{ana Kova~evi}a
Srpsko pozori{te Mira Srem~evi} uskoropo~inje novu pozori{nu sezonu. Ljubiteljipozori{ta ima}e priliku da ove sezoneodgledaju jo{ nekoliko novih predstava, akako nezvani~no saznajemo, jedna od njihbi}e Nu{i}evo delo. Na zahtev publikeGospodja ministarka i @anka, }e i ovesezone zaigrati u na{em pozori{tu. Usvakom slu~aju, ~ika{ki pozori{ni ansamblsprema bogatu i punu iznenadjenja narednusezonu.
Od kako je Srpsko pozori{te {iromotvorilo svoja vrata za sve koji vole ovuumetnost, od amtera, do vrhunskih profe-sionalaca, poznatih glumaca i pisaca izSrbije, znatno je dobilo na kvalitetu predsta-va, na ve}em broju publike i mogu}nostimakoje mu se pru`aju.
Uo~i premijere “Profesionalca” saakterima ove predstave razgovaramo o nji-hovoj saradnji i kako teku pripreme. Odkoga po~eti, ako ne od re`isera predstave idirektora pozori{ta Slavice Petrovi}, koja jei glavni pokreta~ ideja u pozori{tu, ali kojavrlo rado prihvata i tudje sugestije.
Profesionalac je kao i ve}inaKova~evi}evih dela ~esto igrana popozori{tima i vrlo uspe{no je ekranizo-vana. Kakav je va{ pristup, kao rediteljovom delu, ho}ete li ga raditi po ugleduna neke ve} odigrane predstave i film, iliga vidite na druga~iji na~in?
SP: Upravo zato {to su sva delaDu{ana Kova~evi}a o`ivljena na pozori{nimscenama i bioskopskim platnima nije ga nimalo lako raditi, a ne ponoviti ve} vidjeno.U isto vreme to je i veliki izazov. Zatopredstavu radimo druga~ije od prethodnovidjenih i nadam se da }emo ovomodli~nom tekstu dati malo druga~iju boju iukus. Prepusti}emo ipak da to gledaocipotvrde.
- Kako je do{lo do saradnje sa g.Kova~evi}em i do toga da on upravona{em pozori{tu da pravo, da radimo svenjegove predstave bez finansijske nadok-nade i da li postoji mogu}nost da g.Kova~evi} dodje u ^ikagao i li~no odgle-da Profesionaca?
SP: Na inicijativu na{eg glumcaVladimira Muline re{ili smo da radimo ovajtekst, a onda je on kontaktirao gospodinaKova~evi}a i zatra`io dozvolu za postavl-janje njegovog teksta na na{oj sceni uzobja{njenje da mi svi radimo na volonter-skoj bazi u cilju {irenja srpske kulture naovim prostorima. Du{ko Kova~evi} seodu{evio ~injenicom da smo mi jedino srp-sko pozori{te u Americi i da radimo sa takovelikim entuzijazmom i dao nam dozvoluda mo`emo postavljati ne samo ovo, ve}
sva njegova dela.Zatim sam do{la na ideju da orga-
nizujemo “Dane Du{ana Kova~evi}a” u^ikagu i da pozovemo dva pozori{ta izKanade, kako bi zajedno sa na{im srpskimpozori{tem ovde odigrali tri razli~iteKova~evi}eve predstave u tri dana. U tomslu~aju bi smo pozvali g. Kova~evi}a dali~no dodje i bude na{ gost.
Uvek prijatno iznenaditegledaoce odli~nim predstavama, perfekt-nom re`ijom i istan~anim odabiromglumaca. [ta ovaj put mogu da o~ekuju?
SP: Nadam se da }e se i ova pred-stava svideti publici upravo zato, {to je radi-
mo na neki svoj, malo druga~iji na~in, a {tose ti~e novina i iznenadjenja i ovaj put }eih biti. Naime radi se o malo druga~ijimtehni~kim re{enjima u predstavi, kakvih dosada nismo imali. Ali neka to bude maloiznenadjenje za na{e ljubitelje pozori{ta.@elim da ka`em jo{ i to da }e muziku zaovu predstavu raditi Dalibor Tojagi}. Ovo jetre}a predstava za koju se specijalno radimuzika, {to zna~i da napredujemo i sve vi{e
i vi{e postajemo pravi profesionalci.Pitali smo i dobro poznatog
~ika{koj publici Vlatka @drale o tome kakoteku pripreme i kako on vidi“Profesionalca” koga spremaju ~ika{kiglumci.
Brojne su predstave u kojima steigrali, odakle crpete energiju i inspiracijuza stalno nove uloge?
V@: Svakako da energija dolazi odvelike ljubavi prema pozori{tu, `elje da sedoprinese o~uvanju srpske kulture uAmerici i dru`enja na probama.
S obzirom da ste jedan od iskus-nijih glumaca u na{em pozori{tu, da li
kolege koje imaju manje iskustva prih-vataju va{e savete ili sve radite spontano?
V@: Jedna od velikih prednostina{eg amaterskog pozori{ta je ta, {to smosvi volonteri i pretpostavljam da je sujetamnogo manja nego kod profesionalnihglumaca. Upravo zbog toga je i atmosferana probama prijatna i svi su veoma otvoreniza primedbe i savete.
Ve} ste igrali u jednoj predstavi
Du{ana Kova~evi}a “Lari Tompson,tragedija jedne mladosti”. Mo`ete li dauporedite tu predstavu sa Profesionalcem?
V@: Iako sam i u toj predstaviigrao ulogu starijeg ~oveka, kao {to jeigram i u ovoj, u pitanju su dve veomarazli~ite uloge, i dve veoma razli~ite pred-stave. Mislim da su emocije u ovoj pred-stavi mnogo dublje, i upravo zbog toga jeuloga Profesionalca mnogo zahtevnija oduloge u Lari Tompsonu.
Pretpostavljam da ste odgledali~uveni film ili predstavu Profesionalac unekom pozori{tu. Da li }ete poku{ati dapreslikate va{ lik iz onog {to ste videli, iliplanirate da date neku svoju li~nu dimen-ziju karakteru?
V@: Imao sam priliku dapogledam i film i predstavu i mogu re}i daje prili~no te{ko igrati ulogu koju su igraliveliki i poznati glumci i truditi se da datesvoj li~ni pe~at. Rekao bih da je te`e spre-mati takve uloge u odnosu na spremanjeuloge koja nije poznata publici. Uz velikupomo} saveta koje dobijamo od re`iserkeSlavice Petrovi}, kao i saveta na{eg poz-natog glumca Tihomira Stani}a koji je biona na{oj probi, mislim da }e ovo biti jedanmalo druga~iji “Profesionalac” od onih kojeje publika do sada imala priliku da vidi.
Od pro{le predstave “@anka” noviglumac Vladimir Mulina pokazao je svojtalenat, a i u ovoj predstavi je od presudnogzna~aja. Evo i za{to:
Upoznali ste li~no g. Kova~evi}a.Kakvi su va{i utisci o ovom najzna~ajni-jem dramskom piscu?
VM: Sa gospodinomKova~evi}em sam stupio u kontakt kadasam od njega tra`io da na{em pozori{tu daautorska prava za “Profesionalca”. On namje odmah iza{ao u susret, i pozvao me dabudem njegov gost u Zvezdara Teatru.Posle upoznavanja sa njim, moj najve}i uti-sak je, da je on veoma skroman ~ovekuprkos ogromnoj popularnosti koju ima.Svi se sla`u da je on najve}i `ivi dramskipisac Jugoisto~ne Evrope, milioni ljudiznaju napamet replike iz njegovih filmovai predstava, ali kao da ta slava ne doti~egospodina Kova~evi}a, on je koncentrisansamo na sada{nje i budu}e umetni~ke pro-jekte. Posebno se radujem {to je jednatakva `iva legenda iznela pohvale na ra~unrada na{eg pozori{ta, i izrazila interesovan-je za saradnju u budu}nosti. Nadam se da}e nam uskoro biti gost u ^ikagu.
U pro{loj predstavi ste ve} glu-mili sa skoro istom ekipom. Kako bisteopisali va{u saradnju i rad na novoj pred-stavi?
VM: Saradnju sa ljudimauklju~enim u na{e pozori{te bih najkra}eopisao kao jedno veliko zadovoljstvo,
Vlatko @drale i Vladimir Mulina
Slavica Petrovi} Ana Mitri} i Vladimir Mulina
10 Januar 2014.
F I L M
Pi{e: Marijana Maljkovi}
Prvi Srpski filmski festival odr`an 6. 7.i 8. decembra u ^ikagu, predstavio jenajnovija filmska dostignu}a Srbije,
pobrao ovacije publike, ali i pohvale prili~nostrogih ameri~kih kriti~ara u brojnim elitnim~asopisima SAD. Besprekorna organizacija,savr{en izbor filmova, odli~an marketinglista “Ogledalo” koga su preneli ameri~kimediji, prisustvo predstavnika Srbije ili~nosti iz javnog `ivota, izazvali su do sadanezabele`eno na festivalima ovog tipa,pojavile su se duge liste ~ekanja, jer je brojzainteresovanih bio daleko ve}i od brojamesta u bioskopskoj sali. Prvi put u istorijiameri~kih bioskopa igralo se srpsko kolo, nazatvaranju festivala ~lanovi folklorne grupe“Bo`ur” iz ^ikaga pokazali su i deo na{etradicije.
Nikada do sada nisu ameri~kimediji do detalja pisali o nekom srpskomkulturnom dogadjaju, kao o ovom Filmskomfestivalu. O na{im filmovima pisalo se uChicago Tribune, Sun Times, ChicagoRiders Daly Herald... Pre zvani~nog festivalaodr`an je “prescribing” za filmske kriti~are,{to je od velikog zna~aja za re`isere, produ-cente i glumce, jer im je pru`ena prilika dao njima pi{u najbolji filmski kriti~ari iotvaraju im se vrata za novu medjunarodnu
saradnju.Za ovaj trodnevni praznik srpske
kinematografije najzaslu`niji je osniva~ idirektor festivala Slavica Petrovi} ~ija je ovobila dugogodi{nja `elja. Gospodja Petrovi}je zahvaljuju}i vi{emese~nim pripremamauspela da re{i brojne probleme koji preteovako velike festivale i da ovim Srpskimfestivalom nadma{i sva o~ekivanja, zahvalju-ju}i svom iskustvu koje ima kao vi{egodi{njiorganizator velikih koncerata i kulturnihdogadjaja u Americi, ali i kao glumica idirektor Srpskog pozori{ta u ^ikagu.
U presti`nom Muviko teatru uzvani~nom delu programa prikazani su fil-movi, koji su ve} predstavljeni publici na
raznim festivalima u Srbiji i Evropi, sa kojihsu poneli i brojne nagrade. To su “Krugovi”Srdana Golubovi}a, “Falsifikator” GoranaMarkovi}a, “Kad svane dan” GoranaPaskaljevi}a, “Mamaro{” Mom~ila MomeMrdakovi}a, “Dr`ava” i “Put ru`ama posut”Marka Novakovi}a. Posetioci su imali pri-liku da vide i nekoliko dokumentarnih fil-mova. Svi filmovi su titlovani i prevedeni naengleski jezik, tako da su i Amerikanciu`ivali u njima. Kao bonus film, emitovanje kratkometra`ni film ~ika`anina RatkaMom~ilovi}a “Eyes Manouche” koji je ve}oven~an sa nekoliko nagrada.
Sve~anosti su prisustvovali pred-stavnici Ambasade Srbije, Neboj{a
A}imovi}, generalni konzul, AleksandarVlajkovi}, zamenik direktora Kancelarije zadijasporu Vlade Srbije, Vlade Divac,predsednik Olimpijskog komiteta Srbije,Vlado Bjelopetrovi} sa suprugom, NenadStankovi} iz Toronta, organizator Srpskogfilmskog festivala u Kanadi i brojni ugledniSrbi i Amerikanci iz SAD. U svom poz-dravnom govoru gospodin AleksandarVlajkovi}, izrazio je iskrene ~estitke naorganizaciji i zahvalio se prisutnima naodzivu. Rekao je da je sre}an {to se nalaziu ^ikagu i {to je Kancelarija za dijasporudeo jednog ovako velikog kulturnog dogad-jaja i promocije Srbije u srcu ^ikaga.
Glumica Vesna Stanojevi}, koja jeza ovu priliku specijalno stigla iz Londona injen kolega Tihomir Stani}, specijalni gostfestivala, nisu krili odu{evljenje atmosferomi publikom, koja je retku priliku da razgo-vara sa umetnicima.
– Smotra srpske kinematografija jemoja davna{nja `elja. Poslednjih {est godinasam radila na njenoj realizaciji, ali samuspela festival da realizujem tek kada samostvarila saradnju sa AleksandromVlajkovi}em, zamenikom direktoraKancelarije za dijasporu. On je kao biv{idirektor “Avala filma” imao razumevanje iiskustvo da pomogne ovaj festival. Zvani~niorganizator smotre je moj list “Ogledalo” u
SRPSKI FILM FEST
Vladimir Mulina, Slavica Petrovi} i Tihomir Stani}
Vlade Divac, Vesna Stanojevi}, Zoran Golubovi}, Slavica Petrovi} i Aleksandar Vlajkovi} Gosti glumci sa Odborom filmskog festivala
Lepo je bilo do`iveti ovakvu atmosferu u najlep{em ~ika{kom bioskopu