biohemija sem

25
Univerzitet u Sarajevu Medicinski fakultet Katedra za medicinsku biohemiju Produkcija kreatinina kao mjera mišićne mase Mentor: doc. dr Sabaheta Hasić Studenti: Čaušević Azra Čabrić Arnes Bušatlić Belma

Upload: arnes-cabric

Post on 02-Dec-2015

275 views

Category:

Documents


11 download

TRANSCRIPT

Page 1: Biohemija Sem

Univerzitet u SarajevuMedicinski fakultetKatedra za medicinsku biohemiju

Produkcija kreatinina kao mjera mišićne mase

Mentor: doc. dr Sabaheta Hasić Studenti: Čaušević Azra Čabrić Arnes Bušatlić Belma

Page 2: Biohemija Sem

Kreatin je prirodna aminokiselina koja se izgrađuje od glicina, arginina i metionina u jetri i bubrezima.

Organizam ga skuplja u slobodnom obliku (kreatin) i fosforilnom obliku (kreatin-fosfat). U organizmu čovjeka prosječne težine (70) kilograma nalazi se oko 120 grama kreatina.

Najviše kreatina ima u potpornim mišićima organizma (95%), najviše u obliku fosfokreatina (66%), dok je ostatak u srcu, mozgu i testisima.

Page 3: Biohemija Sem

Normalna dnevna potreba za kreatinom iznosi 1,6% ukupne količine fonda kreatina, što iznosi oko 2-3g/dan za osobu od 80-100 kilograma.

Polovicu dnevne količine unosimo hranom, najviše ga ima u mesu, ribi i drugim životinjskim proizvodima.

Kreatin čini 98% ukupne mišićne mase a igra bitnu ulogu u mišićnoj kontrakciji. Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi.

Izlučuje se u obliku anhidrida, tj. kao kreatinin, putem bubrega.

Metabolizam kreatina i kreatinina se odvija u bubrezima, mišićima, jetri i gušterači.

Page 4: Biohemija Sem

Kreatin se koristi za sintezu visokoenergetskog spoja - adenozin-trifosfata (ATP) koji je bitan izvor energije za rad mišića.

Prilikom kontrakcije (skvrčavanja) mišića se molekula ATP rascijepi. Nastaje ADP (adenozin-difosfat) i slobodna energija, koja se korist za rad mišića.

U slučaju da u organizmu nema molekula ATP, mišić ne može obavljati svoju funkciju.

Organizam na nekoliko načina osigurava zalihe ATP-a, a najbrži mehanizam (koji ne zahtijeva prisustvo kisika - anaerobni metabolizam) je preko kreatin-fosfata.

Page 5: Biohemija Sem

Tokom treninga od kreatina naše tijelo ima mnogostruke koristi. Kreatin sprečava upalu mišića neutrališući mliječnu kiselinu koja se nagomilava tokom rada mišića.

Također, podstiče sintezu proteina i mišićni rast, odnosno, ima anabolički efekat.

Kreatin povlači vodu u mišiće, povećavajući tako njihov obim.

Tokom upotrebe preparata na bazi kreatina potrebno je unositi dovoljnu količinu tečnosti da ne bi efekat povlačenja vode u mišiće, naporan trening i preznojavanje doveli do dehidratacije.

Page 6: Biohemija Sem

Biosinteza kreatinaKreatin se sintetizira u jetri metilacijom

gvanidinoacetata uz s-adenozilmetionin kao donor metilne skupine.

Gvanidinoacetat nastaje u bubrezima iz aminokiselina arginina i glicina.

Kreatin je skladišni oblik visokoenergetskog fosfata.Fosfatna skupina se s pomoću kreatin-fosfokinaze

prenosi s ATP-a na kreatin, stvarajući kreatin-fosfat.Reakcija je reverzibilna, pa pri pojačanoj potrebi za

energijom (npr. pri mišićnom naporu), kreatin-fosfat predaje fosfatnu skupinu ADP pri čemu nastaje ATP.

Page 7: Biohemija Sem

Kreatinin nastaje u mišićima neenzimnom dehidracijom kreatin-fosfata i gubitkom fosfata.

Količina kreatinina koja nastaje povezana je s

mišićnom masom i konstantna je, ako je funkcija bubrega normalna.

Kreatinin se izlučuje preko bubrega, pri čemu je klirens kreatinina pokazatelj bubrežne funkcije.

Page 8: Biohemija Sem

Kreatin-fosfat se u mišićnim stanicama i spontano raspada pri čemu nastaje kreatinin.

Gubitkom molekule vode iz kreatina nastaje kreatinin.

Kreatinin se krvnom plazmom prenosi do

bubrega, gdje se glomerularnom filtracijom i djelomiènom ekskrecijom u tubulima uklanja iz organizma.

Page 9: Biohemija Sem

Budući da se kreatinin stvara endogenim putem i da se ne reapsorbira u tubulima, kreatinin u serumu predstavlja vjerodostojan pokazatelj funkcije glomerula.

Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici i liječenju bubrežnih oboljenja, a pokazalo se korisnom i kod procjene glomerularne funkcije bubrega kao i u praćenju dijalize.

Razina kreatinina u serumu nije osjetljiva na rana bubrežna oštećenja te reagira sporije od ureje u krvi na hemodijalizu u postupku liječenja bubrežnog zatajenja.

Page 10: Biohemija Sem

Kreatinin u serumuKreatinin potječe iz kreatina i slobodno difundira

u tjelesnim tekućinama. Za razliku od kreatina on je otpadni produkt. Na

prehrani bez kreatinina stvaranje i lučenje kreatinina je konstantno i razmjerno mišićnoj masi tijela.

REFERENTNE VRIJEDNOSTI:novorođenčad 2.2 - 104 µmol/Ldojenčad 9.7 – 81.8 µmol/Ldjeca 21.0 – 90.4 µmol/Lodrasli 35.0-115.0 µmol/Lstarije osobe (M>70g) 87 - 193 µmol/L (Ž>70g)

8 - 116 µmol/L

Page 11: Biohemija Sem

Uzroci povišenih vrijednosti:1.         Bubrežna insuficijencija: akutna i hronična 2.         Opstrukcija mokraćnog trakta3.         Pad renalne perfuzije: hipotenzija,

dehidratacija4.         Akromegalija i gigantizam5.         Diabetes mellitus6.         Hipotireoidizam7.         Dugotrajni tjelesni napor8.         Groznica9.         Šok, trauma10.        Lipemija11.        Rabdomijeloza12.        Ketonemija 13.        Lijekovi: antibiotici, diuretici, ...

Page 12: Biohemija Sem

Uzroci sniženih vrijednosti:1.         Smanjenje mišićne mase – uključujući

amputacije i starije osobe2.         Trudnoća 3.         Lijekovi: citrati, oksalati, bilirubin,

androgeni, anabolički steroidi4.         Dugotrajna malaksalost

Page 13: Biohemija Sem

Kreatinin u mokraćiDnevno izlučivanje kreatinina mokraćom

konstantno je i srazmjerno mišićnoj masi u zdravih osoba.

Patološki porast kreatinina u mokraći je kod akromegalije, gigantizma, šećerne bolesti, infekcija i hipotireoidizma.

Patološko smanjenje kreatinina u mokraći je kod: hipertireoidizma, anemija, mišićne atrofije, uznapredovala bubrežna bolest prije terminalne faze i leukemije.

Page 14: Biohemija Sem

Klirens kreatininaU glomerularnoj filtraciji dolazi i do bubrežne

tubularne ekskrecije kreatinina. Uobičajeno kemijsko određivanje kreatinina u

krvi uključuje druge kromogene, stoga klirens endogenog kreatinina (ako je razina kreatinina u krvi normalna) može približno odgovarati stvarnoj brzini glomerularne filtracije.

Klirens endogenog kreatinina u starijoj dobi je snižen iako razina kreatinina u serumu može biti u granicama normale.

Page 15: Biohemija Sem

Efekti kreatina na organizamPovećava mišićnu masu na dva načina: prvi način

je hidratacija mišićnih ćelija  tj. povlači vodu u mišićnu ćeliju  čineći je voluminoznijom.

Suplementacija kreatinom zahtijeva dovoljan unos proteina .

Drugi način, omogućava trening visokog inteziteta i brži oporavak organizma od treninga.

Napredovanje u snazi kao posljedica većeg volumena mišićne ćelije i brze nadoknade izgubljene energije.

Tokom uzimanja kreatina treba izbegavati upotrebu kofeina, alkohola jer umanjuje njegovo dejstvo

Page 16: Biohemija Sem

Pravilan izbor kreatinaPrilikom izbora kreatina veoma je bitno izabrati

kreatin renomiranih brendova koji  koriste najkvalitetniji sirovine kreatina njemačkog porekla.

Zatim veoma je bitno obratiti pažnju na finoću čestica kristala kreatina koje bi trebalo biti veoma sitne tzv. mikronizovan kreatin.

Svaki kreatin bi trebao da prođe HPLC metodu testiranja jer se na taj način isključuje prisustvo toksičnih supstanci.

Hemijski oblik kreatina najpopularniji je kreatin monohidrat koji je pokazao izuzetne rezultate u praksi i danas je jedan od najprodavanijih preparata.

Krea alkalin je puferisani kratin izuzetne stabilnosti i apsolutne asimilacije od strane organizma koristi se u manjim koncentracijama i dajući energiju mišićima ali znatno manju napumpanost u odnosu na monohidrat.

Page 17: Biohemija Sem

Način uzimanja kreatina

Kreatin se uzima po ciklusima, neovisno od treninga i to u trajanju od 6-8 sedmicaa tj. 42 do 56 dana.

Nakon tog razdoblja napravi se pauza od 4 sedmice.Pod 1 obrokom podrazumijeva se jedna kavena žličica

tj. 5 grama kreatina umiješana u 2,5 dl vode - poželjno je umiješati i 1 žlicu dekstroze radi bolje i brže resorpcije, transporta u tijelu te poboljšanja okusa.

Dakle uzimajte kreatin u časi soka ili nekog visoko-ugljikodidratnog napitka. Može naravno i samo sa vodom, ali ugljikohidrati povećavaju količinu inzulina u tijelu što opet pomaže da mišići bolje i brže apsorbiraju kreatin.

Page 18: Biohemija Sem

A. FAZA PUNJENJA

Količina kreatina ovisna je o tjelesnoj masi. Faza punjenja obično traje  5 dana.

 Jednu kavenu žličicu kreatina (cca. 5 g) umiješati u 2,5 dl vode, može se pomiješati sa žlicom dekstroze radi bolje resorpcije i okusa.

Tjelesna masa (Kg) Broj doziranja:

manja od 69 3 x na dan

69 do 80 4 x na dan

preko 80 do 92 5 x na dan

preko 92 6 x na dan

Page 19: Biohemija Sem

B. FAZA ODRŽAVANJA Iza faze punjenja slijedi faza održavanja koncentracije

kreatina u tijelu, a traje od 37 do 51 dan:

Tjelesna masa (Kg) Broj doziranja:

ispod 69 1 x na dan

69 do 92 2 x na dan

preko 92 3 x na dan

Page 20: Biohemija Sem

C. PAUZA

4 sedmice - u tom razdoblju uzimati neki weight gainer za energiju i oporavak.

Kreatin monohidrat je supstanca koja se prirodno nalazi u organizmu, a kao dodatak prehrani američki FDA ga označava kao "siguran". Osobe koje uzimaju puno tekućine ne osjećaju se dehidrirano ili iscijeđeno. Pijte barem 8 čaša vode ukoliko uzimate kreatin.

Page 21: Biohemija Sem

Nuspojave KreatinaMala je vjerojatnost da kreatin uzrokuje značajne

opasnosti ili štetne nuspojave kada se uzima kao dodatak kako je propisano.

Preporučena doza je važna i treba je se pridržavati točno.

Obično prijavljene blaže nuspojave uključuju mučninu, proljev, grčeve u mišićima i bol u želucu. Kada se uzimanje u višim dozama, kreatin može izazvati ozbiljne rizike za zdravlje.

Funkcije bubrega, srca i jetre mogu biti ugrožene kod uzimanja visokih doza suplemenata.

Page 22: Biohemija Sem

Kreatin će uzrokovati uzimanje vode za mišiće iz drugih područja u cijelom tijelu. Zbog toga, vrlo je važno da pijete dosta vode prilikom uzimanja tih dodataka. Također biste trebali izbjegavati vježbanje u razdobljima ekstremne vrućine zbog rizika od dehidracije.

Kreatin obično uzrokuje mišiće da zadržavaju vodu, a to nije dobitak mišićne mase.

Page 23: Biohemija Sem

Bilo je zabrinutosti o mogućim rizicima kombiniranja efekta kreatina i kofeina. Istraživači vjeruju da ova kombinacija može imati ozbiljne neželjene nuspojave kao što su povećan rizik od moždanog udara. Kreatin kod mnogih ljudi uzrokuje nepravilan rad srca, a neke studije se rade kako bi se utvrdila veza između kreatina i poremećaja pigmentacije u nekih bolesnika. Trudne žene ili dojilje trebaju izbjegavati uzimanje ovog dodatka.

Page 24: Biohemija Sem

Osobe s dijabetesom i/ili bolesti bubrega također trebaju izbjegavati uzimanje kreatina. Istraživanja su pokazala da uzimanje dopuna može pogoršati pojedine slučajeve.. Da bi bili sigurni, konzultirajte svog liječnika prije početka upotrebe koja uključuje kreatin. Ako vam je propisan ovaj dodatak, zbog zdravstvenih razloga, budite sigurni da zamolite svog liječnika objašnjenje o bilo kakvim daljnjim mogućim rizicima ili nuspojavama koje dopuna može izazvati

Page 25: Biohemija Sem

HVALA NA PAŽNJI!