bilten 256 - hnb

Godina XXVI • Veljača 2020.

256

BILTEN 256

IZDAVAČ

Hrvatska narodna banka Direkcija za izdavačku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb Telefon centrale: 01/4564-555 Telefon: 01/4565-006 Telefaks: 01/4564-687

www.hnb.hr

Podaci se objavljuju prema kalendaru objavljivanja podataka. Kalendar se objavljuje na web-stranicama Međunarodnoga monetarnog fonda (http://dsbb.imf.org).Molimo korisnike ove publikacije da pri korištenju podataka obvezno navedu izvor.Sve eventualno potrebne korekcije bit će unesene u web-verziju.

ISSN 1334-0042 (online)

Zagreb, veljača 2020.

BILTEN 256

Osnovne informacije o Hrvatskoj

Ekonomski indikatori

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Površina (km2) 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594

Broj stanovnika (mil.)a 4,303 4,290 4,280 4,268 4,256 4,238 4,204 4,174 4,125 4,089 –

BDP (mil. HRK, tekuće cijene)b 330.771 328.824 333.215 330.509 331.209 331.343 339.696 351.169 366.426 382.624 –

BDP (mil. EUR, tekuće cijene) 45.067 45.130 44.822 43.966 43.732 43.426 44.640 46.640 49.118 51.608 –

BDP po stanovniku (EUR) 10.474 10.520 10.472 10.301 10.275 10.247 10.619 11.174 11.907 12.621 –

BDP, realna godišnja stopa rasta (%) –7,4 –1,5 –0,3 –2,2 –0,5 –0,1 2,4 3,5 3,1 2,6 –

Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena

2,4 1,1 2,3 3,4 2,2 –0,2 –0,5 –1,1 1,1 1,5 0,8

Tekući račun platne bilance (mil. EUR)c

–2.959 –974 –799 –789 –461 111 1.452 994 1.679 973 –

Tekući račun platne bilance (% BDP-a)

–6,6 –2,2 –1,8 –1,8 –1,1 0,3 3,3 2,1 3,4 1,9 –

Izvoz robe i usluga (% BDP-a) 32,7 36,2 38,9 39,6 40,5 43,3 46,4 47,7 50,1 50,6 –

Uvoz robe i usluga (% BDP-a) 38,3 37,9 40,6 41,2 42,5 43,7 46,1 46,5 49,4 51,4 –

Inozemni dug (mil. EUR, na kraju razdoblja)c

48.173 49.423 49.117 47.575 48.471 49.095 48.230 44.714 43.683 42.710 –

Inozemni dug (% BDP-a) 106,9 109,5 109,6 108,2 110,8 113,1 108,0 95,9 88,9 82,8 –

Inozemni dug (% izvoza robe i usluga)

327,0 302,3 282,0 273,4 273,6 260,9 232,7 201,0 177,5 163,7 –

Otplaćeni inozemni dug (% izvoza robe i usluga)d

56,0 51,2 42,5 46,1 43,5 46,3 44,0 35,7 33,1 27,1 –

Bruto međunarodne pričuve (mil. EUR, na kraju razdoblja)

10.376 10.660 11.195 11.236 12.908 12.688 13.707 13.514 15.706 17.438 18.560

Bruto međunarodne pričuve (u mjesecima uvoza robe i usluga, na kraju razdoblja)

7,2 7,5 7,4 7,5 8,3 8,0 8,0 7,5 7,8 7,9 –

Nacionalna valuta: kuna (HRK) –

Devizni tečaj za 31. prosinca (HRK : 1 EUR)

7,3062 7,3852 7,5304 7,5456 7,6376 7,6615 7,6350 7,5578 7,5136 7,4176 7,4426

Devizni tečaj za 31. prosinca (HRK : 1 USD)

5,0893 5,5683 5,8199 5,7268 5,5490 6,3021 6,9918 7,1685 6,2697 6,4692 6,6499

Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 EUR) 7,3396 7,2862 7,4342 7,5173 7,5735 7,6300 7,6096 7,5294 7,4601 7,4141 7,4136

Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 USD) 5,2804 5,5000 5,3435 5,8509 5,7059 5,7493 6,8623 6,8037 6,6224 6,2784 6,6223

Neto pozajmljivanje (+)/zaduživanje (–) konsolidirane opće države (mil. HRK)e

–20.005 –21.261 –26.369 –17.695 –17.678 –17.725 –11.262 –3.884 2.914 992 –

Neto pozajmljivanje (+)/zaduživanje (–) konsolidirane opće države (% BDP-a)e

–6,0 –6,5 –7,9 –5,4 –5,3 –5,3 –3,3 –1,1 0,8 0,3 –

Dug opće države (% BDP-a)e 48,7 57,8 64,4 70,1 81,2 84,7 84,4 81,0 78,0 74,8 –

Stopa nezaposlenosti (prema definiciji ILO-a, stanovništvo starije od 15 g.)f

9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,2 13,1 11,2 8,4 –

Stopa zaposlenosti (prema definiciji ILO-a, stanovništvo starije od 15 g.)f

48,2 46,5 44,8 43,2 42,1 43,3 44,2 44,6 45,8 46,9 –

a Procjena stanovništva RH za 2000. temelji se na popisu iz 2001., a podaci za razdoblje od 2001. do 2017. zasnivaju se na popisu iz 2011. godine. Podaci za 2018. privremeni su.b Podaci su iskazani prema metodologiji ESA 2010. Podaci za 2018. privremeni su.c Podaci platne bilance i inozemnog duga temelje se na metodologiji koju propisuje šesto izdanje Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (BPM6) te na

novoj sektorskoj klasifikaciji institucionalnih jedinica u skladu sa standardom ESA 2010. Podaci platne bilance i inozemnog duga zasnivaju se na posljednjim dostupnim podacima o platnoj bilanci zaključno s trećim tromjesečjem 2019. i o stanju bruto inozemnog duga na kraju rujna 2019.

d Otplate inozemnog duga uključuju otplate glavnice na osnovi obveznica, dugoročnih trgovinskih kredita i dugoročnih kredita (isključujući obveze prema vlasnički povezanim poduzećima) te ukupnu otplatu kamata (uključujući FISIM), bez otplate kamata s osnove izravnih ulaganja.

e Fiskalni podaci iskazani su prema metodologiji ESA 2010.f Podaci za razdoblje od 2007. do 2013. revidirani su, stoga nisu usporedivi s podacima za razdoblje od 2000. do 2006.Izvori: DZS; MF; HNB

Sadržaj

Osnovne informacije o Hrvatskoj iv

Informacija o gospodarskim kretanjima 1

Sažetak 3

Statistički pregled 17

Klasifikacija i iskazivanje podataka o potraživanjima i obvezama 19

A. Monetarni i kreditni agregati 21Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati 21

B. Monetarne financijske institucije 23Tablica B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih

institucija 23Tablica B2: Broj drugih monetarnih financijskih institucija

obuhvaćenih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija prema veličini bilančne aktive 24

C. Hrvatska narodna banka 25Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke 25

D. Druge monetarne financijske institucije 27Tablica D1: Konsolidirana bilanca drugih monetarnih

financijskih institucija 27Tablica D2: Inozemna aktiva drugih monetarnih financijskih

institucija 29Tablica D3: Potraživanja drugih monetarnih financijskih

institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti 30Tablica D3a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz

valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti 30

Tablica D4: Potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora 31

Tablica D4a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora 31

Tablica D5: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima 32

Tablica D5b: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima i prema izvornom dospijeću 35

Tablica D5c: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija kućanstvima prema namjeni i valutnoj strukturi 36

Tablica D5d: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinancijskim društvima prema valutnoj strukturi 37

Tablica D6: Depozitni novac kod drugih monetarnih financijskih institucija 37

Tablica D7: Kunski depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucija 38

Tablica D8: Devizni depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucija 39

Tablica D8a: Valutna struktura oročenih depozita kućanstava i nefinancijskih društava 40

Tablica D8b: Ročna struktura oročenih depozita po sektorima 41

Tablica D9: Obveznice i instrumenti tržišta novca 42Tablica D10: Inozemna pasiva drugih monetarnih financijskih

institucija 43Tablica D11: Depoziti središnje države i fondova socijalne

sigurnosti kod drugih monetarnih financijskih institucija 44Tablica D12: Ograničeni i blokirani depoziti kod drugih

monetarnih financijskih institucija 44

E. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 45Tablica E1a: Agregirana bilanca investicijskih fondova (stanja) 45Tablica E1b: Agregirana bilanca investicijskih fondova

(transakcije) 46Tablica E2a: Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema

vrsti ulaganja i vrsti fonda (stanja) 47Tablica E2b: Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema

vrsti ulaganja i vrsti fonda (transakcije) 47

F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost 48Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne banke 48Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne banke 49Tablica F3: Obvezne pričuve banaka 50Tablica F4: Indikatori likvidnosti banaka 51

G. Financijska tržišta 53Tablica G1a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske

depozite bez valutne klauzule (novi poslovi) 53Tablica G1b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske

depozite s valutnom klauzulom (novi poslovi) 54Tablica G1c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne

depozite (novi poslovi) 55Tablica G2a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske

kredite kućanstvima bez valutne klauzule (novi poslovi) 56Tablica G2b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske

kredite kućanstvima s valutnom klauzulom (novi poslovi) 57Tablica G2c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne

kredite kućanstvima (novi poslovi) 58Tablica G3a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske

kredite nefinancijskim društvima bez valutne klauzule (novi poslovi) 59

Tablica G3b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite nefinancijskim društvima s valutnom klauzulom (novi poslovi) 60

Tablica G3c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne kredite nefinancijskim društvima (novi poslovi) 61

Tablica G4: Efektivne kamatne stope kreditnih institucija za odabrane kredite (novi poslovi) 62

Tablica G5a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite bez valutne klauzule (stanja) 63

Tablica G5b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite s valutnom klauzulom (stanja) 64

Tablica G5c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite i kredite (stanja) 65

Tablica G6a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite bez valutne klauzule (novi poslovi) 67

Tablica G6b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite s valutnom klauzulom (novi poslovi) 68

Tablica G6c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite i kredite (novi poslovi) 69

Tablica G7a: Kamatne stope ostvarene u trgovini depozitima na međubankovnom tržištu 71

Tablica G7b: Kamatne stope kotirane na međubankovnom tržištu (ZIBOR) 72

Tablica G8a: Kamatne stope na trezorske zapise Republike Hrvatske 73

Tablica G8b: Prinosi do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske za odabrane valute i rokove dospijeća 74

Tablica G10a: Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke 75

Tablica G10b: Srednji devizni tečajevi Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja 76

Tablica G11: Trgovanje banaka stranim sredstvima plaćanja 77

H. Gospodarski odnosi s inozemstvom 78Tablica H1: Platna bilanca – svodna tablica 78Tablica H2: Platna bilanca – roba i usluge 79Tablica H3: Platna bilanca – primarni i sekundarni dohodak 80Tablica H4: Platna bilanca – izravna i portfeljna ulaganja 81Tablica H5: Platna bilanca – ostala ulaganja 83Tablica H6: Platna bilanca – svodna tablica 85Tablica H7: Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke i

devizne pričuve banaka 88Tablica H8: Međunarodne pričuve i devizna likvidnost 89Tablica H11: Indeksi efektivnih tečajeva kune 91Tablica H12: Bruto inozemni dug prema domaćim sektorima 92Tablica H13: Bruto inozemni dug javnog sektora, privatnog

sektora za koji jamči javni sektor i privatnog sektora za koji ne jamči javni sektor 94

Tablica H14: Projekcija otplate bruto inozemnog duga po domaćim sektorima 96

Tablica H15: Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora 98Tablica H16: Stanje međunarodnih ulaganja – svodna tablica 100Tablica H17: Stanje međunarodnih ulaganja – izravna ulaganja 102Tablica H18: Stanje međunarodnih ulaganja – portfeljna

ulaganja 102Tablica H19: Stanje međunarodnih ulaganja – ostala ulaganja 103

I. Državne financije – izabrani podaci 104Tablica I1: Nefinancijski računi opće države 104Tablica I2: Glavni makro-agregati opće države u skupu računa

ESA 2010 106Tablica I3: Dug opće države 108

J. Nefinancijske statistike – izabrani podaci 110Tablica J1: Indeksi potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena

industrije 110Tablica J1a: Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena 111Tablica J2: Temeljni indeksi potrošačkih cijena 112Tablica J3: Indeks cijena stambenih nekretnina 113Tablica J3a: Hedonistički indeks cijena nekretnina 114Tablica J4: Prosječne mjesečne neto plaće 115Tablica J5: Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja

potrošača 116

Popis banaka i štedionica 117Članovi Savjeta i rukovodstvo Hrvatske narodne banke 119Kratice i znakovi 120

Informacija o gospodarskim kretanjima

3BILTEN HNB-a • BROJ 256

Sažetak

Dostupni mjesečni pokazatelji upućuju na usporavanje rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2019. godine. Nastavila su se povoljna kretanja na tržištu rada, odnosno rast zaposlenosti i plaća, te pad broja nezaposlenih osoba. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ubrzala se s 0,7% u studenome na 1,4% u prosincu 2019., a najveći doprinos tome dali su hrana (poglavito snažan rast cijena svinjetine) i naftni derivati (zbog učinka baznog razdoblja). Troškovi financiranja uglavnom su se nastavili smanjivati, čemu pridonosi akomodativna monetarna politika. Godišnji se rast plasmana banaka na kraju 2019. ubrzao na 4,2%, što je bilo rezultat rasta kreditiranja stanovništva i poduzeća. Snažniji rast plasmana stanovništvu bio je potaknut poglavito nastavkom ubrzavanja godišnjeg rasta stambenih kredita te u manjoj mjeri i gotovinskih nenamjenskih kredita. Istodobno je godišnjem porastu plasmana nefinancijskim poduzećima, osim neznatnog povećanja novog zaduživanja, u najvećoj mjeri pridonijelo iščezavanje većeg dijela negativnog učinka aktiviranja državnih jamstava brodogradilištima krajem 2018. godine. Dostupni fiskalni podaci za treće tromjesečje 2019. godine upućuju na zaključak da su se nastavila povoljna kretanja u javnim financijama zahvaljujući rastu proračunskih prihoda koji je bio brži od snažnog rasta proračunskih rashoda.

Model brze procjene BDP-a upućuje na usporavanje ra-sta gospodarske aktivnosti krajem 2019. godine u odnosu na prethodno tromjesečje (Slika 1.). Industrijska se proizvodnja smanjila za 1,4% na tromjesečnoj razini, nakon blagog rasta u razdoblju od srpnja do rujna. Promatra li se prema glavnim industrijskim grupacijama, zabilježen je pad proizvodnje svih sastavnica GIG-a, izuzevši trajne proizvode za široku potroš-nju (slike 3. i 4.). Nasuprot tome, povoljna su bila kretanja u građevinarstvu i trgovini. Tako se rast građevinske aktivnosti u listopadu i studenome intenzivirao u odnosu na prethodna tri mjeseca, pri čemu je zabilježeno povećanje od 1,4%. Rast obuj-ma radova ostvaren je i na zgradama i na ostalim građevinama (slike 5. i 6.). Rast realnog prometa od trgovine na malo tako-đer se intenzivirao, te je u posljednjem tromjesečju zabilježeno povećanje za 1,5% u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Rezultati Ankete o potrošačkom optimizmu za posljednje tromjesečje 2019. pokazuju kako su se očekivanja kućansta-va nastavila poboljšavati u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna. Pritom je na tromjesečnoj razini zabilježeno poboljša-nje svih sastavnica indeksa pouzdanja potrošača. Potrošački je optimizam nastavio rasti i u siječnju 2020. pa je dosegnuo rekordno visoku razinu otkada se provodi anketa. Očekivanja poslovnih subjekata također su na visokoj razini u odnosu na višegodišnji povijesni prosjek, a tijekom posljednja tri mjeseca 2019. vidljivo je poboljšanje očekivanja u svim djelatnostima, osim u građevinarstvu. U siječnju 2020. rast optimizma podu-zeća ostvaren je u građevinarstvu, industriji i trgovini, dok su očekivanja u djelatnostima usluga bila malo nepovoljnija nego na kraju prethodne godine (Slika 8.).

Povoljna kretanja na tržištu rada obilježila su kraj 2019. go-dine. U četvrtom tromjesečju ubrzao se rast zaposlenosti na tromjesečnoj razini. Pritom se broj zaposlenih najviše povećao u djelatnostima građevinarstva, informacija i komunikacija te trgovine. Isto tako u industriji je zabilježen rast zaposlenih na-kon dva uzastopna tromjesečja njegova smanjenja (Slika 14.). Pad registrirane nezaposlenosti također se ubrzao u posljed-njem tromjesečju 2019. Na smanjenje broja nezaposlenih po-djednako su utjecali izraženija brisanja iz evidencije HZZ-a i pojačano novo zapošljavanje. Manji broj nezaposlenih snizio je i administrativnu stopu nezaposlenosti na 7,3% sa 7,8% rad-ne snage, koliko je iznosila u trećem tromjesečju 2019. (Slika 15.). Kraj godine obilježilo je usporavanje rasta nominalne bruto plaće (0,4% prema 1,1% u trećem tromjesečju) zbog sta-gnacije plaća u privatnom sektoru, dok se rast plaća u javnom sektoru intenzivirao (Slika 16.).

Potrošačke su se cijene u prosincu 2019. blago smanjile (za 0,1%) u odnosu na prethodni mjesec (Tablica 1.). Tome je najviše pridonijelo sezonsko pojeftinjenje odjeće i obuće, dok

je znatno poskupljenje mesa i povrća djelomice ublažilo spo-menuto smanjenje cijena. Rast cijena mesa odražava ponajviše povećanje maloprodajnih cijena svinjetine na domaćem tržištu, koje zrcali rast tih cijena na svjetskom tržištu poglavito zbog povećane potražnje iz Kine. Godišnja stopa inflacije potro-šačkih cijena u prosincu 2019. znatno se ubrzala te je iznosila 1,4%, što je za 0,7 postotnih bodova više u usporedbi sa stu-denim (Slika 18.). Najveći doprinos ubrzavanju godišnje infla-cije dali su hrana (pretežno meso) te naftni derivati. Godišnja stopa promjene cijena naftnih derivata povećala se s –1,5% u studenome na 6,1% u prosincu prije svega zbog učinka baznog razdoblja, odnosno snažnog pada cijena naftnih derivata u pro-sincu 2018. (Slika 19.). Temeljna se inflacija blago ubrzala, na 1,2% u prosincu (s 1,1% u studenome), čemu je najviše pri-donijelo spomenuto ubrzavanje godišnjeg rasta cijena mesa. Prosječna godišnja stopa ukupne inflacije potrošačkih cijena usporila se s 1,5% u 2018. na 0,8% u 2019. godini, što je bilo rezultat smanjenja godišnje stope rasta cijena energije te cijena hrane (to je uglavnom proizašlo iz smanjenja stope PDV-a na određene prehrambene proizvode). Nasuprot tome, prosječna godišnja stopa temeljne inflacije ubrzala se s 0,8% u 2018. na 1,0% u 2019.

Nakon zamjetnog rasta tijekom trećeg tromjesečja, uku-pan se robni izvoz u listopadu i studenome snažno smanjio (za 5,4%) u odnosu na prosjek prethodna tri mjeseca (Slika 10.). Pritom je pad izvoza suženog agregata koji isključuje energente bio još izraženiji (7,4%), čemu je uvelike pridonio pad izvoza ostalih prijevoznih sredstava, poglavito brodova, zatim medi-cinskih i farmaceutskih proizvoda te kapitalnih proizvoda, po-najprije aparata za telekomunikaciju. S druge strane, ukupan se robni uvoz (Slika 11.) u listopadu i studenome povećao za 3,0% u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, ponajviše zbog rasta uvoza energenata (poglavito nafte i naftnih deriva-ta). Istodobno su na rast uvoza ostale robe (za 1,1%) djelovali medicinski i farmaceutski proizvodi, zatim kapitalni proizvodi, prije svega električni strojevi, aparati i uređaji te prehrambeni proizvodi. Prvi podaci za prosinac upućuju na još snažniji pad ukupnoga robnog izvoza od 7,7% u cijelome četvrtom tromje-sečju i neznatan rast ukupnoga robnog uvoza od 0,2% u odno-su na prosjek prethodnog tromjesečja.

Tečaj kune prema euru bio je stabilan krajem 2019. i počet-kom 2020. Dnevni nominalni tečaj kretao se tijekom prosinca i siječnja u uskom rasponu od ±0,1% oko prosječno ostvarenog tečaja od 7,44 EUR/HRK. Na kraju siječnja nominalni je tečaj iznosio 7,44 EUR/HRK, isto koliko je iznosio na kraju prosin-ca te neznatno više nego na kraju siječnja prošle godine (Slika 21.). Za razliku od prosinca, kada je indeks nominalnoga efektivnog tečaja ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni

4 BILTEN HNB-a • BROJ 256

mjesec, tijekom siječnja zabilježena je blaga deprecijacija efek-tivnog tečaja kune, što odražava slabljenje eura na međunarod-nom deviznom tržištu.

Kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu novca zadržale su se u negativnom području krajem 2019. i počet-kom 2020. godine pod utjecajem ekspanzivne monetarne po-litike Europske središnje banke i visoke likvidnosti bankovnog sustava europodručja. Tako je na kraju siječnja prekonoćna kamatna stopa na bankarskom tržištu europodručja EONIA iznosila –0,45%, a šestomjesečni EURIBOR –0,34% (Slika 24.). Kretanja premija za rizik svih europskih zemalja s trži-štima u nastajanju bila su na kraju prošle i početkom ove go-dine povoljna, a najvećim smanjenjem rizika istaknule su se Bugarska, Hrvatska i Mađarska (Slika 25.). Tako je premija za rizik Hrvatske krajem prosinca 2019. iznosila 64 bazna boda, u usporedbi s 96 baznih bodova na kraju 2018., pri čemu se ti-jekom siječnja 2020. nastavila smanjivati te je na kraju mjeseca pala na 47 baznih bodova.

Na domaćem međubankovnom prekonoćnom tržištu pro-met je izostao krajem 2019. te na početku 2020. godine, dok je kamatna stopa na jednogodišnje kunske trezorske zapise bez valutne klauzule ostala nepromijenjena na razini od 0,06% (Slika 28.) pod utjecajem akomodativne monetarne politike HNB-a. Istodobno su slobodna novčana sredstva banaka dose-gnula najvišu razinu dosada, čemu je, između ostalog, pridonio i otkup deviza od države u iznosu od 170,7 mil. EUR počet-kom siječnja. Prosječan višak likvidnosti domaćega bankovnog tržišta iznosio je u siječnju 38 mlrd. kuna (Slika 54.).

Kamatne stope banaka na novoodobrene kredite stanovniš-tvu i poduzećima na kraju 2019. uglavnom su nastavile poka-zivati trend smanjivanja (slike 28. i 29.). Pritom su se smanjile kamatne stope na prvi put ugovorene kredite za obrtna sred-stva s valutnom klauzulom (Slika 31.). Kod stanovništva su se kamatne stope na prvi put ugovorene potrošačke kredite sma-njile, dok su kamatne stope na stambene kredite blago porasle (slike 32. i 33.). Kada je riječ o depozitima, kamatne stope na oročene depozite poduzeća i stanovništva na kraju 2019. tako-đer su se smanjile (slike 34. i 35.). Kao rezultat opisanih kre-tanja, razlika između kamatnih stopa na ukupne nove kredite i depozite na kraju 2019. smanjila se na 4,58, a razlika između kamatnih stopa na stanja kredita i depozita na 4,26 postotnih bodova (Slika 37.).

Monetarna kretanja u prosincu 2019. godine obilježilo je povećanje neto domaće aktive (NDA) monetarnog sustava i gotovo podjednako smanjenje neto inozemne aktive (NIA), ko-je je rezultiralo stagnacijom ukupnih likvidnih sredstava (M4) u odnosu na kraj studenoga (na osnovi transakcija). U uspo-redbi s 2018. godišnji se rast ovoga najšireg monetarnog agre-gata (M4) na kraju 2019. usporio na 3,5%, sa 6,1% na kraju 2018. (Slika 49.), kao i godišnji rast novčane mase (M1), ko-ji je na kraju 2019. iznosio 13,4%, naprama 20,7% na kra-ju 2018. (Slika 48.). Usporavanje M4 u 2019. bilo je rezultat sporijeg rasta neto domaće aktive monetarnih institucija. Takva kretanja odredilo je smanjenje neto potraživanja od središnje države i fondova socijalne sigurnosti, a rast domaćih plasmana i neto inozemne aktive bio je nešto blaži nego u 2018. godini (na osnovi transakcija).

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) povećali su se u prosincu za 1,0 mlrd. kuna, a njihov se godišnji rast ubrzao s 3,5% u studenome na 4,2% u prosincu, na osnovi transakcija (Slika 40.). Pritom su plasmani nefinancijskim poduzećima, nakon šest uzastopnih mjeseci smanjenja, na kraju 2019. porasli na godišnjoj razini za 0,4% (Slika 41.). Tome je, osim neznatnog povećanja no-vog zaduživanja, u najvećoj mjeri pridonijelo iščezavanje većeg

dijela negativnog učinka aktiviranja državnih jamstava brodo-gradilištima krajem 2018. godine, a preostali će dio tih učina-ka iščeznuti do kraja prvog tromjesečja tekuće godine. Kada je riječ o stanovništvu, godišnji rast plasmana tom sektoru u prosincu se ubrzao na 7,4% (Slika 42.). Snažniji rast plasmana stanovništvu bio je potaknut poglavito nastavkom ubrzavanja godišnjeg rasta stambenih kredita, koji je krajem 2019. izno-sio 6,4%, što odražava i učinke nastavka provođenja programa Vlade RH za subvencioniranje stambenih kredita. Istodobno se godišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita neznatno ubrzao, na 11,5%. Promatra li se valutna struktura, nastavio se višegodišnji trend rasta udjela kunskih plasmana u uku-pnim plasmanima stanovništvu, koji je krajem 2019. dosegnuo 54,3% (Slika 47.). U usporedbi s 2018. plasmani stanovništvu u 2019. rasli su brže za 1,2 postotna boda, dok su poduzeća zabilježila zamjetno usporavanje, kojem je, uz učinak aktivira-nja državnih jamstava brodogradilištima, pridonijelo smanjiva-nje potraživanja od grupe Fortenova (bivši Agrokor), povezano i s operativnom provedbom nagodbe. Ako se isključe spome-nuti jednokratni učinci, kod plasmana poduzećima bilježi se u protekloj godini nešto blaže usporavanje rasta. Godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u prosincu iznosio 2,8%, bio je manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom bilo posljedica prodaja nenaplativih plasmana poduzećima.

Bruto međunarodne pričuve povećale su se tijekom siječnja 2020. za 0,5 mlrd. EUR ili 2,7% te su na kraju mjeseca iznosile 19,1 mlrd. EUR (Slika 56.). Povećanje pričuva bilo je rezultat više razine ugovorenih repo poslova i otkupa deviza od države. Neto međunarodne pričuve porasle su tijekom siječnja za 0,3 mlrd. EUR ili 1,6% te su krajem mjeseca iznosile 17,6 mlrd. EUR.

Tijekom listopada i studenoga 2019. neto inozemni dug po-većao se za 0,4 mlrd. EUR (Slika 60.) jer je smanjenje ino-zemne imovine bilo izrazitije od smanjenja obveza. Pritom se izdvaja pogoršanje neto inozemne pozicije banaka, ponajpri-je zbog smanjenja njihove inozemne imovine uglavnom aku-mulirane tijekom vrhunca turističke sezone. Istodobno je za-bilježeno snažno pogoršanje neto inozemne pozicije središnje banke, što je posljedica povlačenja deviznog depozita koji je država u više navrata deponirala prethodnih mjeseci, a ponaj-više nakon izdavanja međunarodne obveznice u lipnju 2019. godine. Povučena je sredstva država u studenome iskoristila za refinanciranje dospjele dolarske obveznice u iznosu od 1,5 mlrd. USD, a to je ujedno rezultiralo zamjetnim smanjenjem inozemnih obveza države. Transakcije između središnje banke i države vezane uz otplatu dospjele inozemne obveznice imale su pozitivan učinak na ukupnu neto inozemnu zaduženost u listopadu i studenome jer je država dio sredstava za potrebe refinanciranja pribavila na deviznom tržištu. Smanjenju neto inozemne zaduženosti ostalih domaćih sektora najviše su pri-donijela privatna nefinancijska poduzeća. Stanje bruto ino-zemnog duga na kraju studenoga iznosilo je 41,1 mlrd. EUR (Slika 62.), odnosno za 2,2 mlrd. EUR manje u usporedbi s krajem trećeg tromjesečja.

Podaci za treće tromjesečje 2019. pokazuju da su se nasta-vila povoljna fiskalna kretanja iz prvog polugodišta, pri čemu je višak opće države u razdoblju od srpnja do rujna povećan na 6,2 mlrd. kuna, s 5,1 mlrd. kuna u istom razdoblju 2018. go-dine (prema metodologiji ESA 2010). Takva je dinamika odraz rasta ukupnih prihoda koji je bio veći od rasta rashoda. Ukupni su se prihodi opće države u razdoblju od srpnja do rujna po-većali za 8,1%, pri čemu su rastu snažno pridonijeli prihodi od poreza na dodanu vrijednost, podržani rastom osobne potroš-nje, a, uz njih, i ostali tekući prihodi te prihodi od prodaje robe i usluga. Ukupni su rashodi porasli za 6,6%, čemu su ponajviše


pridonijele državne investicije, isplaćene subvencije i kapitalni transferi. Proračunska kretanja bila su pod zamjetnim utjeca-jem povlačenja sredstava iz fondova EU-a (međutim, to nema izravan utjecaj na saldo proračuna).

Prema gotovinskim podacima Ministarstva financija RH za listopad 2019. na razini konsolidirane središnje države ostva-ren je višak od 1,3 mlrd. kuna, što je smanjenje u odnosu na višak ostvaren u istom mjesecu prethodne godine. Na kraju

listopada dug konsolidirane opće države iznosio je 298,1 mlrd. kuna, odnosno za približno 12 mlrd. kuna više nego na kraju 2018. godine. Takva dinamika velikim dijelom odražava utjecaj pretfinanciranja dolarske obveznice. Kada je riječ o relativnom pokazatelju javnog duga, usprkos povoljnom utjecaju gospo-darskog rasta, tijekom listopada omjer javnog duga i BDP-a blago se povećao, na 75,3% BDP-a sa 74,7%, koliko je iznosio na kraju 2018. godine.

–4

–2

0

2

8

6

4

92

96

100

104

108

116

112

Slika 1. Tromjesečni bruto domaći proizvodsezonski prilagođene realne vrijednosti

201

0. =

100%

Godišnja stopa promjene BDP-aRazina BDP-a (sezonski prilagođene vrijednosti) – desno

2019.2018.

Napomena: Podatak za četvrto tromjesečje 2019. odnosi se na Mjesečni pokazatelj realne gospodarske aktivnosti HNB-a, procijenjen na temelju podataka objavljenih do 30. siječnja 2020. Izvori: DZS (sezonska prilagodba HNB-a); izračun HNB-a

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

–6

–4

–2

8

6

–6

–4

–2

8

6

%

0

2

4

0

2

4

2012. 2013. 2014. 2015. 2019.2018.

Uvoz robe i uslugaBruto investicije u fiksni kapital

Izvoz robe i uslugaPotrošnja države

Promjena zaliha

Potrošnja kućanstava Bruto domaći proizvod – desno

Napomena: Projekcija za 2019. preuzeta je iz službene projekcije HNB-a iz prosinca 2020.Izvor: DZS

Slika 2. Promjena BDP-adoprinosi po komponentama

post

otni

bod

ovi

2016. 2017.

%

88

92

96

100

104

112

–9

–6

–3

0

3

9

1086

Slika 3. Industrijska proizvodnja

Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)

2015

. = 1

00

Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksaTrend-ciklus – desno

2018. 2019.2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

80

90

100

110

120

130

Slika 4. Industrijska proizvodnja prema glavnim industrijskim grupacijamasezonski prilagođeni indeksi

Napomena: Tromjesečni podaci izračunati su kao prosjek mjesečnih podataka. Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)

Intermedijarni proizvodiKapitalni proizvodi

Netrajni proizvodi za široku potrošnjuTrajni proizvodi za široku potrošnju

2015

. = 1

00

2019.2018.2012. 2013. 2014. 2015.

Energija

2016. 2017.


%

60

80

100

120

140

160

–10

–5

0

5

10

15

Slika 5. Fizički obujam građevinskih radova

Napomena: Podatak za četvrto tromjesečje 2019. odnosi se na listopad i studeni.Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)

2015

. = 1

00

2019.2018.


2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

–12

12 %

–8

–4

0

4

8

40

160

60

80

100

120

140


Slika 6. Zgrade i ostale građevine

Zgrade (trend-ciklus)Ostale građevine (trend-ciklus)

2015

. = 1

00

2019.2012. 2013. 2014. 2018.2015.

Zgrade (tromjesečna stopa promjene) – desnoOstale građevine (tromjesečna stopa promjene) – desno

2016. 2017.

%

84

88

92

96

100

104

108

120

116

112

–4

–3

–2

–1

0

1

2

5

4

3

Slika 7. Realni promet od trgovine na malo


2015

. = 1

00

2019.2012. 2013. 2014. 2018.


2015. 2016. 2017.

80

90

100

110

120

130

Izvori: Ipsos; HNB (sezonska prilagodba HNB-a)

Slika 8. Pokazatelji potrošačkog i poslovnog optimizmastandardizirane desezonirane vrijednosti

Poslovni optimizam u građevinarstvuPoslovni optimizam u trgovini na malo

Poslovni optimizam u industrijiDugoročni prosjek = 100

2020.2019.2018.2017.2015.2013. 2014.

Poslovni optimizam u uslužnim djelatnostima Indeks pouzdanja potrošača

2016.

60

120

–30

–20

–10

0

20

10

72

84

108

96

Slika 9. Indeksi pouzdanja u EU-usezonski prilagođene serije

Izvor: Eurostat

Indeks pouzdanja poduzeća u industrijiIndeks pouzdanja potrošačaIndeks ekonomskog raspoloženja (ESI) – desno

2019.2012. 2013. 2018.2014. 2015. 2016.

dugo

ročn

i pro

sjek

= 1

00

%, b

ilanc

a od

govo

ra

2017.

–20

–15

–10

–5

0

5

10

15

20

30

25

Slika 10. Robni izvoz (fob)

mlrd

. EUR

%, s

ezon

ski p

rilag

ođen

o

Ukupan izvoz (tromjesečna stopa promjene) – desnoIzvoz bez energenata (tromjesečna stopa promjene) – desno

Ukupan izvoz (trend-ciklus)Izvoz bez energenata (trend-ciklus)

2019.2012. 2015.

Napomena: Podaci za četvrto tromjesečje 2019. odnose se na listopad i studeni. Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)

2013. 2014. 2018.

1,4

1,3

1,2

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0

1,1

2016. 2017.


–8

20

16

12

–4

0

4

8

Slika 11. Robni uvoz (cif)m

lrd. E

UR

%, s

ezon

ski p

rilag

ođen

o

Ukupan uvoz (tromjesečna stopa promjene) – desnoUvoz bez energenata (tromjesečna stopa promjene) – desno

2019.2012.

Napomena: Podaci za četvrto tromjesečje 2019. odnose se na listopad i studeni.Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)

2013. 2014. 2015. 2018.

Ukupan uvoz (trend-ciklus)Uvoz bez energenata (trend-ciklus)

2016.0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

1,8

2,2

2,0

2017.

–30

–20

–10

0

10

20

40

30

Slika 12. Uvoz kapitalnih proizvoda i cestovnih vozila (cif)

mlrd

. EUR

%, s

ezon

ski p

rilag

ođen

o

Uvoz cestovnih vozila (tromjesečna stopa promjene) – desnoUvoz kapitalnih proizvoda (tromjesečna stopa promjene) – desno

Uvoz cestovnih vozila (trend-ciklus)Uvoz kapitalnih proizvoda (trend-ciklus)

2019.2012. 2015.0,00

0,06

0,12

0,18

0,24

0,30

0,42

0,36

Napomena: Uvoz kapitalnih proizvoda odnosi se na odsjeke SMTK-a 71 – 77.Podaci za četvrto tromjesečje 2019. odnose se na listopad i studeni.Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)

2013. 2014. 2018.2016. 2017.

Slika 13. Saldo robne razmjene

Napomena: Serije su prikazane kao tročlani pomični prosjeci mjesečnih podataka. Podaci zaključno sa studenim 2019.Izvor: DZS

mlrd

. EUR

Energenti Kapitalni proizvodi BrodoviOstaloCestovna vozila

Sirovine, osim prehrane i energenataPrehrana

Ukupno

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2019.2017.–1,2

–0,8

–0,6

–0,4

–0,2

0,0

0,2

2018.

–1,0

Slika 14. Zaposlenost po djelatnostima NKD-a sezonski prilagođeni podaci, doprinosi tromjesečnoj stopi promjene

Izvor: HZMO (sezonska prilagodba HNB-a)

2019.2018.2012.

post

otni

bod

ovi

2017.2016.

tis.

2013. 2014. 2015.

Javni sektor (O, P, Q) Ostalo Industrija (B, C, D, E)Građevinarstvo (F)IT sektor i poslovne usluge (J, M, N)

Uslužne djelatnosti (G, H, I)Zaposlenost – desno

–2,4

–2,0

–1,6

–1,2

–0,8

–0,4

0,0

0,4

1,2

0,8

1.600

1.570

1.330

1.360

1.390

1.420

1.450

1.480

1.510

1.540

Slika 15. Stope nezaposlenostisezonski prilagođeni podaci

Napomena: Pri izračunu administrativne stope nezaposlenosti od siječnja 2015. uzimaju se podaci o zaposlenosti prikupljeni iz obrasca JOPPD. Podaci o zaposlenosti revidirani su unatrag od siječnja 2016. do srpnja 2019. Prilagođena stopa nezaposlenosti procjena je HNB-a i računa se kao udio broja administrativno nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (nezaposlene osobe i osiguranici HZMO-a). Izvori: DZS; izračun HNB-a (sezonska prilagodba HNB-a)

2019.2018.2012. 2013. 2014. 2015. 2017.2016.

Administrativna stopa nezaposlenosti Prilagođena stopa nezaposlenostiAnketna stopa nezaposlenosti

6

10

12

14

16

18

20

22%

8

–2

–1

0

1

2

3

4%

Napomena: Podaci o prosječnoj nominalnoj bruto plaći po djelatnostima odnose se na podatke prikupljene iz obrasca RAD-1, a od siječnja 2016. na podatke prikupljene iz obrasca JOPPD.Izvori: DZS; izračun HNB-a (sezonska prilagodba HNB-a)

2019.2018.2012. 2013. 2014. 2015. 2017.2016.

Industrija (B, C, D, E) Javni sektor (O, P, Q)Nominalna bruto plaća

Slika 16. Prosječna nominalna bruto plaća po djelatnostima NKD-a sezonski prilagođeni podaci, tromjesečna stopa promjene

Privatni sektor


%

–8

–4

0

4

8

12

16

Slika 17. Indeks potrošačkih cijena i temeljna inflacijamjesečne stope promjene na godišnjoj razinia

a Mjesečna stopa promjene izračunata je iz tromjesečnoga pomičnog prosjeka sezonski prilagođenih indeksa potrošačkih cijena.Izvori: DZS; izračun HNB-a

Indeks potrošačkih cijena Temeljna inflacija

2018. 2019.2012. 2017.2014.2013. 2015. 2016.

Slika 18. Godišnje stope inflacije i doprinosi komponenata inflaciji potrošačkih cijena

a Temeljna inflacija ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda i energije ni cijene proizvoda koje su administrativno regulirane.Izvori: DZS; izračun HNB-a

post

otni

bod

ovi

Energija Neprerađeni prehrambeni proizvodiPrerađeni prehrambeni proizvodiIndustrijski neprehrambeni proizvodi bez energije

Usluge

Temeljna inflacija (%)a Indeks potrošačkih cijena (%)

2017. 2019.2018.2015. 2016.–2

–1

0

1

3

2

20

70

80

90

100

110

120

140

130

60

50

40

30

150

250

350

450

550

650

750

Izvori: Bloomberg; izračun HNB-a

Slika 19. Cijene sirove nafte (Brent)

Brent (USD/barel) Brent (HRK/barel) – desno

2018. 2019.2012. 2017.2014.2013.

USD/

bare

l

HRK/

bare

l

2015. 2016.

80

90

100

110

120

130

140

150

160

170

Izvori: HWWI; izračun HNB-a

Slika 20. HWWI indeks cijena sirovina (bez energenata)

HWWI indeks (USD) HWWI indeks (HRK)

2015

. = 1

00

2018. 2019.2012. 2017.2014.2013. 2015. 2016.

Slika 21. Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskom frankusrednji tečaj HNB-a

Izvor: HNB

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

8,0

7,5

6,0

6,5

7,0

7,5

8,0

8,5

9,0

9,5

EUR/HRK USD/HRK – desno CHF/HRK – desno

2018.2014.2012. 2020.2019.2013. 2015. 2016. 2017.

Tablica 1. Cjenovni pokazateljigodišnje i mjesečne stope promjene

Godišnje stope Mjesečne stope

IX.19. XII.19. XII.18. XII.19.

Indeks potrošačkih cijena i njegove komponente

Ukupni indeks 0,7 1,4 –0,8 –0,1

Energija 0,2 3,4 –2,8 0,3

Neprerađeni prehrambeni proizvodi –1,7 0,7 0,8 3,2

Prerađeni prehrambeni proizvodi 2,1 2,3 0,0 0,2

Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije

–0,2 –0,6 –1,9 –2,3

Usluge 1,6 1,5 0,2 0,1

Ostali cjenovni pokazatelji

Temeljna inflacija 1,1 1,2 –0,6 –0,5

Indeks proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu

0,3 1,4 –1,1 0,0

Cijene sirove nafte Brent (USD) –3,7 16,6 –13,4 5,0

HWWI agregatni indeks cijena sirovina (bez energenata, USD)

0,7 6,7 –2,0 3,9

Napomena: Prerađeni prehrambeni proizvodi uključuju alkohol i duhan.Izvori: DZS; Bloomberg; HWWI


90

100

110

120

130

140

150

160

170

Napomena: Realni efektivni tečaj kune uz proizvođačke cijene uključuje hrvatski indeks proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu. Jedinični trošak rada izračunat je kao omjer isplaćenih naknada po zaposleniku i produktivnosti rada (izražena kao BDP po zaposlenom), dok su realni efektivni tečajevi kune uz jedinične troškove rada dobiveni interpolacijom tromjesečnih vrijednosti. Pad indeksa označuje efektivnu aprecijaciju kune. Izvor: HNB

Nominalni Realni, uz potrošačke cijene

Realni, uz proizvođačke cijene

Realni, uz jedinični trošak rada u ukupnom gospodarstvu

Slika 22. Nominalni i realni efektivni tečajevi kunein

deks

, 201

0. =

100

Realni, uz jedinične troškove rada u prerađivačkoj industriji

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

2020

.

Slika 23. Doprinosia pojedinih valuta mjesečnoj stopi promjene prosječnog indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune (INET)

a Negativne vrijednosti označuju doprinos aprecijaciji INET-a.Izvor: HNB

–2,0

–1,0

–0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

post

otni

bod

ovi

EUR USD CHF Ostale INET (%)

2019. 2020.2018.2014.2013. 2015.

–1,5

2016. 2017.

%

–200

–100

0

100

200

300

Kamatna stopa na prekonoćne depozite kod ESB-a

Slika 24. Kamatne stope na euro i prosječna razlika prinosa na obveznice europskih zemalja s tržištima u nastajanju

Napomena: EMBI je indeks (engl. Emerging Market Bond Index) koji pokazuje razliku prinosa na državne vrijednosne papire koje su izdale zemlje s tržištima u nastajanju, među kojima je i Hrvatska, u odnosu na nerizične vrijednosne papire koje su izdale razvijene zemlje.Izvori: ESB; Bloomberg; J. P. Morgan

bazn

i bod

ovi

EONIA EURIBOR 6MRazlika prinosa na osnovi indeksa EMBI za europske zemlje s tržištima u nastajanju – desno

–1,0

0,0

0,5

1,0

1,5

2019. 2020.2013. 2014. 2015. 2017.2016. 2018.

–0,5

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

Slika 25. Kretanje premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za petogodišnje državne obveznice odabranih zemalja

Napomena: Premija osiguranja od kreditnog rizika jest godišnji relativni iznos premijekoju kupac CDS-a plaća kako bi se zaštitio od kreditnog rizika povezanog sizdavateljem nekog instrumenta.Izvor: S&P Capital IQ

HrvatskaPoljska

ČeškaBugarskaRumunjska Slovenija

MađarskaSlovačka

ItalijaNjemačka

bazn

i bod

ovi

2019.2018. 2020.2013. 2014. 2017.2015. 2016.

0

100

200

300

400

500

600

700

Unicredit S.p.A. Société GénéraleErste Group Bank AGIntesa Sanpaolo S.p.A.

Raiffeisen Bank International AG

Slika 26. Kretanje premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za odabrane banke majke domaćih banaka

Izvor: S&P Capital IQ

bazn

i bod

ovi

2019. 2020.2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

%

0

1

2

3

4

5

6

Slika 27. Kamatne stope kotirane na međubankovnom tržištu (ZIBOR 3 mj.)mjesečni prosjeci jednostavnih dnevnih prosjeka kotacija banaka

Izvor: HNB

2019.2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.


%

0

2

4

6

8

10

12

Slika 28. Kratkoročni troškovi financiranja u kunama bez valutne klauzule

Izvori: MF; HNB

Trezorski zapisi (364 dana, u kunama)Kratkoročni kunski krediti poduzećima bez valutne klauzuleKratkoročni kunski krediti stanovništvu bez valutne klauzule

2019.2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

%

0

2

4

6

8

10

Slika 29. Dugoročni troškovi financiranja u kunama s valutnom klauzulom i devizama

Izvori: MF; Bloomberg; HNB

Dugoročni krediti poduzećima s valutnom klauzulom

TZ EUR FX-546/547 dana TZ EUR FX-455 dana

Dugoročni stambeni krediti stanovništvu s valutnom klauzulomPrinos na generičku njemačku 10-godišnju obveznicu + EMBI za HrvatskuDugoročni krediti stanovništvu s valutnom klauzulom, isključujući stambene

2019.2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

0

2

4

6

8

1

3

5

7

Slika 30. Kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim društvima prema iznosu

Izvor: HNB

Razlika između kamatnih stopa na kredite do 7,5 i iznad 7,5 milijuna kuna

Krediti do 7,5 milijuna kuna Krediti iznad 7,5 milijuna kuna

2012. 2013. 2014. 2015. 2018. 2019.2017.

NKS

na n

ove

posl

ove,

%

2016.

%

0

4

6

8

10

2

Slika 31. Kamatne stope na prvi put ugovorene kredite poduzećima

Izvor: HNB

Kunski krediti za obrtna sredstvaKunski krediti za obrtna sredstva s valutnom klauzulomKunski krediti za investicije s valutnom klauzulomKunski revolving, prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja i krediti po kreditnim karticama

2015. 2019.2018.2017.2016.

%

Izvor: HNB

Stambeni kunski Stambeni devizni Stambeni ukupno

2,5

3,5

3,0

4,0

4,5

5,0

5,5

Slika 32. Kamatne stope na prvi put ugovorene stambene kredite stanovništvu

2015. 2019.2018.2017.2016.

%

4

6

7

8

9

10

5

Slika 33. Kamatne stope na prvi put ugovorene potrošačke i ostale kredite stanovništvu

Napomena: Potrošački krediti uključuju ukupne kredite stanovništvu, osim stambenih i ostalih. Ostali krediti stanovništvu uključuju kredite po kreditnim karticama, prekoračenja po transakcijskim računima, revolving kredite te potraživanja s osnove kartica s odgodom plaćanja (engl. charge card) te su gotovo isključivo kunski.Izvor: HNB

Potrošački kunski Potrošački devizniPotrošački ukupno Ostali krediti

2015. 2019.2018.2017.2016.


%

0

1

2

3

4

5

Slika 34. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva

Izvor: HNB

Kratkoročni kunski Dugoročni kunski Kratkoročni devizni Dugoročni devizni Ukupni oročeni depoziti

%

2012. 2013. 2014. 2015. 2019.2018.2017.2016.

%

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Slika 35. Kamatne stope na oročene depozite poduzeća

Izvor: HNB

Kratkoročni kunski Dugoročni kunskiKratkoročni devizni Dugoročni devizniUkupni oročeni depoziti

2012. 2013. 2014. 2015. 2019.2018.2017.2016.

%

0

2

4

6

8

10

Slika 36. Prosječne kamatne stope na kredite (bez revolving kredita) i depozite

a Za oročene depozite kamatne stope na nove poslove vagane su njihovim stanjima.Izvor: HNB

2012. 2013. 2014. 2015. 2018. 2019.2017.

Krediti – stanje Krediti – noviDepoziti – stanje Depoziti – novia

2016.

%

2

3

4

5

6

7

8

9

Slika 37. Razlike između kamatnih stopa na kredite (bez revolving kredita) i kamatnih stopa na depozite

Napomena: Razliku između prosječnih kamatnih stopa na kredite i prosječnih kamatnih stopa na depozite treba razlikovati od neto kamatne marže (omjera razlike kamatnih prihoda i kamatnih rashoda te ukupne imovine kreditnih institucija).Izvor: HNB

Kunski krediti bez valutne klauzule – kunski depoziti bez valutne klauzuleKunski krediti s valutnom klauzulom – devizni depozitiUkupno – novi Ukupno – stanja

2012. 2013. 2014. 2015. 2018. 2019.2017.2016.

–20

–10

0

10

20

30

Slika 38. Neto inozemna aktiva, neto domaća aktiva i ukupna likvidna sredstva (M4)apsolutne promjene u posljednjih 12 mjeseci

Izvor: HNB

mlrd

. HRK

NIA NDA M4

2018. 2019.2012. 2017.2015.2013. 2014. 2016.

–30

–10

0

10

20

30

–20

Slika 39. Neto domaća aktiva, strukturaapsolutne promjene u posljednjih 12 mjeseci

Izvor: HNB

mlrd

. HRK

Neto plasmani državi Plasmani

Ostala neto aktiva NDA

2018. 2019.2012. 2017.2015.2013. 2014. 2016.


2

3

1

–10

0

5

–5

15

10

–1

0

%

–2

Slika 40. Plasmani

Izvor: HNB

mlrd

. HRK

Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno

Transakcije ukupnih plasmanaGodišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno

2018. 2019.2012. 2017.2015.2013. 2014. 2016.

–2

–1

0

1

2 %

–16

16

–12

–8

–4

0

4

8

12

Slika 41. Plasmani poduzećima

mlrd

. HRK

Izvor: HNB


Transakcije plasmana poduzećimaGodišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno

2018. 2019.2012. 2017.2015.2013. 2014. 2016.

%

–10

10

–5

0

5

Slika 42. Plasmani stanovništvu

mlrd

. HRK

Izvor: HNB


Transakcije plasmana stanovništvuGodišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno

2018. 2019.2012. 2017.2015.2013. 2014. 2016.–1,6

–0,8

0,0

0,8

1,6

–15

–10

–5

0

5

10

15

20

25

30%

Slika 43. Godišnje stope promjene plasmana stanovništvuna osnovi transakcija

2012. 2019.2018.2017.2015.

Izvor: HNB

2013. 2014. 2016.

Kunski plasmani stanovništvu Devizni plasmani stanovništvuUkupni plasmani stanovništvu

–10

–5

0

5

10

15%

Slika 44. Godišnje stope promjene plasmana poduzećimana osnovi transakcija

Izvor: HNB

Kunski plasmani poduzećima Devizni plasmani poduzećimaUkupni plasmani poduzećima

2012. 2019.2018.2017.2015.2013. 2014. 2016.

0

50

100

150

200

250

300

350

Slika 45. Struktura plasmana kreditnih institucija

Izvor: HNB

mlrd

. HRK

Plasmani ostalim domaćim sektorima Plasmani središnjoj državiPlasmani stanovništvu Plasmani trgovačkim društvima

2012. 2013. 2014. 2015. 2017. 2018.2016. 2019.


%

30

40

50

60

70

100

80

90

0

10

20

30

40

50

–20

–10

Slika 46. Plasmani kreditnih institucija i novčanih fondovasredišnjoj državi

Izvor: HNB

Godišnja stopa promjene – desnoPlasmani središnjoj državi (stanje)

2019.2018.2012. 2017.2015.

mlrd

. HRK

2013. 2014. 2016.

20

25

30

35

40

55

50

45

%

Slika 47. Udio kunskih plasmana u ukupnim plasmanima sektora

2012. 2019.2018.2017.2015.

Izvor: HNB

2013. 2014. 2016.

Plasmani nefinancijskim društvima Plasmani stanovništvuPlasmani ostalim domaćim sektorima (uklj. sektor države)

%

40

50

60

70

80

90

140

120

110

100

–10

–5

0

5

10

15

20

40

30

25

35130

Slika 48. Novčana masa (M1)

Napomena: Stopa rasta na osnovi transakcija od ožujka 2019. isključuje učinak reklasifikacije novčanih fondova.Izvor: HNB

Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desnoM1 (stanje)

2019.2018.2012. 2017.2015.

mlrd

. HRK

2013. 2014. 2016.


%

–4

0

4

8

12

16

200

230

260

290

320

350

Slika 49. Ukupna likvidna sredstva (M4)

Izvor: HNB

mlrd

. HRK

Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desnoGodišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno

M4 (stanje)

2019.2018.2012. 2017.2015.2013. 2014. 2016.

0

360

40

80

120

160

200

240

280

320

Slika 50. Struktura monetarnog agregata M4

Izvor: HNB

mlrd

. HRK

M1 Kunski depoziti Devizni depoziti

Obveznice, instrumenti tržišta novca i udjeli novčanih fondova

2012. 2013. 2014. 2015. 2017. 2018.2016. 2019.

%

25

31

34

37

28

–15

0

15

30

45

Slika 51. Kunski štedni i oročeni depoziti

Izvor: HNB

Godišnja stopa promjene – desnoKunski depoziti (stanje)

2019.2018.2012. 2017.2015.

mlrd

. HRK

2013. 2014. 2016.


%

–4

0

4

8

12

16

130

140

150

160

170

180

Slika 52. Devizni depoziti

Izvor: HNB

mlrd

. HRK

Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desnoGodišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno

2012. 2019.2018.2017.2016.2015.

Devizni depoziti (stanje)

2013. 2014.

%

15

20

25

30

35

45

40

Slika 53. Udio kunskih izvora

Izvor: HNB

Udio kunskih u ukupnim izvorima drugih monetarnih financijskih institucijaUdio kunskih u ukupnim izvorima drugih monetarnih financijskih institucija (isklj. depozitni novac)

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

2018

.

2019

.

%

0

40

35

30

5

10

15

20

25

Slika 54. Likvidnost banaka i prekonoćna međubankovna kamatna stopa

Napomena: Višak likvidnosti jest razlika između stanja na računima za namiru poslovnihbanaka kod HNB-a i iznosa koji banke moraju održavati na tim računima premaobračunu obvezne pričuve.Izvor: HNB

2019.2018.2017.2015.2014.2013. 2020.

mlrd

. HRK

Višak likvidnosti (uključujući prekonoćni depozit kod HNB-a) – desnoPrekonoćna međubankovna kamatna stopa

2016.–0,5

0,0

3,5

3,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

–5

–2

–1

0

1

2

–3

–4

Napomena: Pozitivne vrijednosti označuju neto kupnju, a negativne vrijednosti neto prodaju. Pravne osobe uključuju državu. Podaci za prvo tromjesečje 2020. odnose se na siječanj.Izvor: HNB

mlrd

. EUR

Banke s pravnim osobama Banke s fizičkim osobamaBanke sa stranim bankama Banke s HNB-om

HNB s državom i EK-omUkupno banke

2012. 2019.2018.2017.2015.2013. 2014. 2016.

Slika 55. Promptne (SPOT) transakcije na deviznom tržištu (neto promet)

9

11

13

23

19

17

15

21

Slika 56. Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banketekući tečaj

a NRP = međunarodne pričuve – devizna inozemna pasiva – devizni dio obveznepričuve – devizni depoziti državeIzvor: HNB

mlrd

. EUR

Međunarodne pričuve Neto raspoložive pričuvea

2012. 2013. 2019.2018.2017.2015.2014. 2016.

Tablica 2. Platna bilancaa

preliminarni podaci, u milijunima eura

2018. 2. tr. 2019.a

Indeksi

2018./ 2017.

2. tr. 2019.a/

2018.

Tekuće transakcije 987,3 309,1 58,8 31,3

Kapitalne transakcije 680,6 915,8 140,4 134,6

Financijske transakcije (bez pričuva)

307,5 –1.364,9 –129,0 –443,9

Međunarodne pričuve HNB-a

1.545,0 2.991,4 59,6 193,6

Neto pogreške i propusti 184,7 401,7 96,7 217,5

a Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.Napomena: Prema 6. izdanju Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (BPM6) Izvor: HNB


–4

–2

0

2

4

8

–4

–2

0

2

4

6

8

6

Slika 57. Tokovi na tekućem i kapitalnom računu

a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečjaNapomena: Jednokratni učinci uključuju konverziju kredita vezanih uz švicarski franak u 2015. te rezervacije banaka za kredite odobrene koncernu Agrokor u 2017. i 2018.Izvor: HNB

mlrd

. EUR

2012. 2013. 2019.2018.2017.2016.

% B

DP-a

2014.

Sekundarni dohodakUslugePrimarni dohodak Roba

Tekući i kapitalni računa – desno

2015.

Kapitalne transakcije

Tek. i kap. rač. bez jednokr. učinakaa – desnoTekući i kapitalni račun

–8

–6

–4

–2

0

4

8

6

2

–4

–3

–2

–1

0

1

2

4

3

Slika 58. Tokovi na financijskom računu prema vrsti ulaganja

a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečjaNapomena: Pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo (uključujući i rast međunarodnih pričuva).Izvor: HNB

mlrd

. EUR

% B

DP-a

2012. 2013. 2019.2018.2017.2016.2014.

Promjena bruto međunarodnih pričuvaOstala ulaganjaPortfeljna ulaganjaIzravna ulaganja

Financijske izvedenice Ukupni neto tokovia – desno

2015.

–3

–2

–1

0

1

2

5

4

3

–9

–6

–3

0

3

6

9

15

12

Slika 59. Tokovi na financijskom računu prema vlasničko-dužničkom odnosu

a Promjena bruto međunarodnih pričuva umanjena je za inozemne obveze HNB-a.b Zbroj posljednjih četiriju tromjesečjaNapomena: Pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Neto tokovi jesu razlika između promjene sredstava i obveza.Izvor: HNB

mlrd

. EUR

% B

DP-a

2012. 2013. 2019.2018.2017.2016.2014.

Promjena međunarodnih pričuvaa

Dužničke obveze isklj. pričuve, netoFinancijske izvedenice

Vlasničke obveze, neto

Ukupni neto tokovi kapitala, isklj. pričuvea,b – desno

2015.

Ukupni neto tokovi kapitalab – desnoUkupni neto tokovi kapitala, isklj. pričuvea

–2

0

1

2

3

–1

–5

–4

–3

Slika 60. Transakcije neto inozemnog duga

mlrd

. EUR

Opća država Središnja bankaDruge monetarne financijske institucije

Ostali domaći sektoriIzravna ulaganja Ukupno

2019.2012. 2018.2017.2016.2015.2013. 2014.

Napomena: Transakcije su promjena duga isključujući međuvalutne promjene i ostale prilagodbe. Neto inozemni dug jest bruto inozemni dug umanjen za dužnička potraživanja prema inozemstvu. Podaci za četvrto tromjesečje 2019. odnose se na listopad i studeni.Izvor: HNB

–4

–3

–2

0

1

3

2

–1

Slika 61. Transakcije bruto inozemnog duga

Napomena: Transakcije jesu promjena duga isključujući međuvalutne promjene i ostale prilagodbe. Podaci za četvrto tromjesečje 2019. odnose se na listopad i studeni.Izvor: HNB

mlrd

. EUR

Opća država Središnja banka Druge monetarne financijske institucijeOstali domaći sektori Izravna ulaganja Ukupno

2018.2016. 2019.2012. 2015.2013. 2014. 2017.

0

10

20

30

40

60

50

Slika 62. Bruto inozemni dug na kraju razdoblja

Napomena: Podaci zaključno sa studenim 2019.Izvor: HNB

mlrd

. EUR

Opća država Središnja bankaDruge monetarne financijske institucijeOstali domaći sektori

Izravna ulaganja

2012. 2013. 2015. 2016. 2018.2017.2014. 2019.


0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Slika 63. Dug opće države

Napomena: Za izračun relativnog pokazatelja korišten je nominalni BDP za posljednja četiri dostupna tromjesečja.Izvor: HNB

10. 2019.2012. 2013. 2014. 2016. 2015. 2018.2017.

% B

DP-a

udio

u d

ugu

opće

drž

ave,

%

Inozemni dug opće državeUnutarnji dug opće državeDug opće države – desnoReferentna vrijednost prema PSR-u (60%)

70,1

81,2 84,7 84,4 81,078,0 74,8 75,3

Tablica 3. Saldo konsolidirane opće državeprema metodologiji ESA 2010, u milijunima kuna

I. – IX. 2018. I. – IX. 2019.

Ukupni prihodi 131.997 142.231

Izravni porezi 17.208 18.689

Neizravni porezi 57.912 61.600

Socijalni doprinosi 34.439 35.366

Ostalo 22.438 26.576

Ukupni rashodi 126.965 135.793

Socijalne naknade 43.721 44.952

Subvencije 5.158 5.653

Kamate 6.853 6.629

Naknade zaposlenicima 32.881 34.378

Intermedijarna potrošnja 23.125 24.152

Investicije 7.383 9.207

Ostalo 7.845 10.822

Neto pozajmljivanje (+) / zaduživanje (–) 5.032 6.438

Izvori: Eurostat; DZS

Tablica 4. Neto zaduživanje konsolidirane središnje državeprema metodologiji GFS 2001, u milijunima kuna

I. – X. 2018. I. – X. 2019.

1. Prihodi 123.651 133.312

2. Prodaja nefinancijske imovine 459 728

3. Rashodi 113.654 121.918

4. Nabava nefinancijske imovine 2.943 3.757

5. Neto zaduživanje (1 + 2 – 3 – 4) 7.513 8.365

Izvori: MF; izračun HNB-a

Tablica 5. Promjena duga opće državeu milijunima kuna

X. 2018. X. 2019.

Ukupna promjena duga –2.641 12.031

Promjena unutarnjeg duga 4.746 10.931

– Vrijednosni papiri osim dionica, kratkoročni –681 667

– Vrijednosni papiri osim dionica, dugoročni 6.345 11.611

– Krediti –854 –1.194

Promjena inozemnog duga –7.387 1.100

– Vrijednosni papiri osim dionica, kratkoročni –145 –5

– Vrijednosni papiri osim dionica, dugoročni –3.311 5.992

– Krediti –3.931 –4.935

Dodatak:

Promjena ukupno izdanih jamstava –852 –476

Izvor: HNB

Statistički pregled

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • KLASIFIKACIJA I ISKAZIVANJE PODATAKA O POTRAŽIVANJIMA I OBVEZAMA 19

Hrvatska narodna banka u svojim statistikama započela je s primjenom standarda ESA 2010, što ujedno podrazumijeva i re-viziju povijesnih podataka koji su proizvedeni u skladu sa stan-dardom ESA 1995. Primjena standarda ESA 2010 odnosi se na statistiku odnosa s inozemstvom (tablice platne bilance, stanja inozemnih ulaganja i inozemnog duga), na statistiku duga opće države te na područje monetarne statistike. Uvođenje standarda ESA 2010 za statistiku odnosa s inozemstvom samo je dio šireg paketa promjena koji je obuhvaćen uvođenjem metodologije koju propisuje Priručnik za platnu bilancu (Balance of Payments and International Investment Position Manual), 6. izdanje (BPM6).

Primjena standarda ESA 2010, između ostalog, donosi pro-mjene u dijelu sektorske klasifikacije institucionalnih jedinica. Tako će se sektorska klasifikacija protustranaka obavljati u skla-du s Odlukom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sekto-ra koju objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS), a koja se temelji na Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA 2010). Ova je sektorizacija obvezatan statistički standard Europske uni-je te je usklađena s temeljnim međunarodnim statističkim stan-dardom – Sustavom nacionalnih računa (SNA 2008).

Tablica 1. Prikaz sektora u skladu sa sektorizacijom prema ESA-i 2010

Sektorizacija prema ESA-i 2010

Nefinancijska društva

Javna nefinancijska društva

Domaća privatna nefinancijska društva

Nefinancijska društva pod inozemnom kontrolom

Financijska društva

Monetarne financijske institucije

Središnja banka

Druge monetarne financijske institucije

Društva koja primaju depozite osim središnje banke (Kreditne institucije)

Novčani fondovi

Financijska društva, osim monetarnih financijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (Druga financijska društva)

Investicijski fondovi osim novčanih fondova

Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (Drugi financijski posrednici)

Pomoćne financijske institucije

Vlastite financijske institucije i zajmodavci

Osiguravajuća društva

Mirovinski fondovi

Opća država

Središnja država

Regionalna država

Lokalna država

Fondovi socijalne sigurnosti

Kućanstva

Neprofitne institucije koje služe kućanstvima

Inozemstvo

Podaci o potraživanjima i obvezama klasificiraju se prema in-stitucionalnim sektorima i financijskim instrumentima.

Sektor nefinancijska društva obuhvaća javna nefinancijska društva, domaća privatna nefinancijska društva i nefinancijska društva pod inozemnom kontrolom. Ovamo ulaze sve institucio-nalne jedinice koje zadovoljavaju kriterije propisane sektorskom klasifikacijom institucionalnih jedinica za pripadni podsektor. Nefinancijska društva sastoje se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te čija je glavna aktivnost proizvodnja dobara i (ili) nefinancijskih usluga.

Najveće promjene odnose se na sektor financijska društva.

Sektor financijskih društava obuhvaća sljedeće podsektore: monetarne financijske institucije, druga financijska društva, osi-guravajuća društva i mirovinske fondove.

Monetarne financijske institucije čine središnja banka i dru-ge monetarne financijske institucije. Središnja banka je Hrvat-ska narodna banka. Druge monetarne financijske institucije di-jele se na društva za primanje depozita osim središnje banke i novčane fondove. Društva koja primaju depozite osim središnje banke jesu kreditne institucije (banke, štedne banke i stambe-ne štedionice). Kreditne institucije jesu institucije kojima je Hr-vatska narodna banka izdala odobrenje za rad u skladu sa Za-konom o kreditnim institucijama. U sektor kreditnih institucija ne uključuju se banke u likvidaciji i banke u stečaju. Novčani fondovi obuhvaćaju sva financijska društva i kvazidruštva, osim onih razvrstanih u podsektor središnje banke i kreditnih institu-cija, koja poglavito obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela te ulaganja ponajprije u kratkoročne dužničke instrumente, depozite i udjele ili jedinice novčanih fondova. Ulagački cilj im je održavanje glavnice fonda i ostvarivanje prinosa u skladu s kamatnim stopama instrumenata tržišta novca.

Druga financijska društva sastoje se od investicijskih fondova osim novčanih fondova, drugih financijskih posrednika, pomoć-nih financijskih institucija i vlastitih financijskih institucija i za-jmodavaca.

Investicijski fondovi osim novčanih sastoje se od svih oblika kolektivnog ulaganja, osim onih razvrstanih u podsektor novča-nih investicijskih fondova, a koji prije svega obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela ili jedinica u investicijskim fondovima koji nisu bliski supstituti za depozite i, za vlastiti račun, ulaganja pretežno u dugoročnu financijsku imovinu.

Drugi financijski posrednici jesu institucije čija je glavna ak-tivnost financijsko posredovanje preuzimanjem obveza koje nisu u obliku novca, depozita i bliskih supstituta depozita. To su, pri-mjerice, društva za lizing, faktoring-društva, banke u likvidaciji, banke u stečaju, kreditne unije i sl.

Pomoćne financijske institucije jesu institucije čija je glavna aktivnost pružanje pomoćnih financijskih poslova, a obuhvaćaju, primjerice, burze, mjenjačnice, financijska regulatorna tijela, po-srednike i zastupnike u osiguranju, investicijska društva, društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, SKDD, Hanfu, Finu i sl.

Vlastite financijske institucije i zajmodavci obuhvaćaju finan-cijska društva i kvazidruštva koja se ne bave ni financijskim po-sredovanjem ni pružanjem pomoćnih financijskih usluga te veći-na njihove aktive ili pasive nije predmet transakcija na otvorenim tržištima. Primjerice, to su: a) jedinice kao pravni subjekti poput zaklada, ostavina, računa agencija ili društava koji postoje samo na papiru; b) holding društva koja imaju kontrolnu razinu udjela u grupaciji društava kćeri i čija je glavna aktivnost vlasništvo nad grupacijom bez upravljanja i pružanja bilo kakvih daljnjih usluga društvima u grupaciji; c) subjekti posebne namjene koji se kvali-ficiraju kao institucionalne jedinice i skupljaju sredstva na otvo-renom tržištu radi njihova korištenja od strane društva majke; d) jedinice koje različitim klijentima pružaju financijske usluge is-ključivo vlastitim sredstvima ili sredstvima sponzora i preuzima-ju financijski rizik neisplate duga, primjer su zajmodavci, druš-tva koja uzajmljuju studentima ili za vanjsku trgovinu iz sredsta-va dobivenih od sponzora poput državne jedinice ili neprofitne ustanove te zalagaonice koje se većinom bave uzajmljivanjem i

Klasifikacija i iskazivanje podataka o potraživanjima i obvezama

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • KLASIFIKACIJA I ISKAZIVANJE PODATAKA O POTRAŽIVANJIMA I OBVEZAMA20

e) državni fondovi posebne namjene, poznati kao državni fondo-vi bogatstva (engl. Sovereign Wealth Funds), ako se klasificiraju kao financijska društva.

Osiguravajuća društva sastoje se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se poglavito bave financijskim posredova-njem s ciljem dijeljenja rizika uglavnom u obliku izravnog osigu-ranja ili reosiguranja.

Mirovinski fondovi sastoje se od svih financijskih i kvazidru-štava koja prije svega obavljaju poslove financijskog posredo-vanja s ciljem dijeljenja društvenih rizika i potreba osiguranika (socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao oblici socijalne sigurnosti osiguravaju dohodak u mirovini te često mirovine na-kon smrti i invalidnosti.

Sektor opća država sastoji se od institucionalnih jedinica ko-je su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena indi-vidualnoj i zajedničkoj potrošnji, a koje se financiraju obveznim plaćanjima jedinica koje pripadaju drugim sektorima, te od insti-tucionalnih jedinica koje ponajprije provode preraspodjelu naci-onalnog dohotka i bogatstva.

Sastoji se od podsektora središnje države, regionalne drža-ve, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti. Središnja drža-va obuhvaća tijela državne uprave (ministarstva, državne urede Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i urede državne uprave u županijama), ali i Hrvatske autoceste (od si-ječnja 2008.), Autocestu Rijeka – Zagreb, Hrvatske ceste, Hr-vatske vode, HRT, HŽ Infrastrukturu, HROTE, HAMAG-BI-CRO, HERA-u, DAB i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak.

Fondovi socijalne sigurnosti obuhvaćaju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osigura-nje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Lokalna država obuhvaća jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te instituci-onalne jedinice koje osniva i kontrolira lokalna država. U RH ne postoji podsektor regionalne države.

Sektor kućanstva sastoji se uglavnom od pojedinaca potro-šača, ali i od pojedinaca potrošača i poduzetnika (tržišnih proi-zvođača). Ovaj sektor uključuje i pojedince ili grupe pojedinaca u ulozi proizvođača dobara i nefinancijskih usluga za isključivo vlastitu finalnu uporabu.

Sektor neprofitne institucije koje služe kućanstvima sastoji se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti, koje služe kućanstvima i koje su privatni netržišni proizvođači. Nji-hovi su glavni izvori dobrovoljni prilozi kućanstava u gotovini ili u naravi u njihovoj ulozi potrošača te uplate sredstava države i vlasnički dohoci.

Sektor inozemstvo je grupa jedinica bez karakterističnih funkcija i izvora; sastoji se od nerezidentnih jedinica koje obav-ljaju transakcije s rezidentnim institucionalnim jedinicama ili imaju druge ekonomske veze s rezidentnim jedinicama. Njiho-vi računi omogućavaju opći pregled ekonomskih veza između nacionalnoga gospodarstva i inozemstva. Ovdje su uključene i institucije Europske unije i međunarodne institucije. Sektor ino-zemstvo obuhvaća strane fizičke i pravne osobe.

Zbog promjene sektorizacije obavljena je revizija svih sta-tističkih serija u podacima prikazanima u tablicama skupine H. Gospodarski odnosi s inozemstvom i Tablici I3: Dug opće države. U tablicama od A do G Statističkog pregleda izvr-šena je revizija svih statističkih serija, i to: od 31. prosinca 2010. u dijelu koji se odnosi na sektorsku klasifikaciju insti-tucionalnih jedinica, od 30. lipnja 2006. u dijelu koji se od-nosi na promjenu metodološkog tretmana kunskih pozicija s valutnom klauzulom i od 31. prosinca 2011. u dijelu koji se odnosi na proširenje obuhvata drugih monetarnih financij-skih institucija (uključivanje novčanih fondova). Započinje se s objavom podatka u tablicama skupine E.

U tablicama od A1 do D12 i E došlo je do promjene u podacima sa stanjem na dan 31. ožujka 2019. zbog primjene Uredbe o novčanim fondovima (EU 2017/1131) na način da su novčani fondovi koji se nisu uskladili s navedenom Ured-bom (odnosno više ne odgovaraju definiciji novčanog fonda) reklasificirani iz sektora monetarnih financijskih institucija u sektor investicijskih fondova osim novčanih fondova.

U tablicama skupina A do G do studenoga 2010. sektorska klasifikacija institucionalnih jedinica temelji se na sektorizaciji propisanoj Odlukom o kontnom planu za banke, a podaci se za-snivaju na izvještajnom sustavu u skladu s Odlukom o statistič-kom izvješću banke. Od prosinca 2010. sektorska klasifikacija protustranaka obavlja se u skladu s Odlukom o statističkoj kla-sifikaciji institucionalnih sektora koju je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), a koja se temelji na Europskom sustavu na-cionalnih računa (ESA 2010). Podaci se zasnivaju na izvještaj-nom sustavu u skladu s Odlukom o statističkom i bonitetnom izvješćivanju.

U tablicama od A1 do D12 svi podaci o potraživanjima i ob-vezama odnose se na stanje na kraju razdoblja, a u tablicama D1 i D5 i na mjesečne neto transakcije. Vrijednost transakcija tijekom izvještajnog razdoblja izračunava se kao razlika između stanja financijskih pozicija na kraju razdoblja (tekućeg i pret-hodnog mjeseca) prilagođenih za kretanje tečaja, revaluacije i reklasifikacije. Revaluacije obuhvaćaju otpise kredita i cjenov-ne prilagodbe vrijednosnih papira. Reklasifikacije obuhvaćaju promjene u stanjima bilanca nastale zbog promjena u sastavu i strukturi populacije monetarnih financijskih institucija (npr. ne-stanka izvještajne jedinice iz izvještajne populacije zbog likvida-cije ili stečaja), promjena u klasifikaciji financijskih instrumenata ili promjena u statističkim definicijama.

U tablicama od A1 do D12 i od G1a do G6c sektor kućan-stva obuhvaća i neprofitne institucije koje služe kućanstvima. Ta-blicama su obuhvaćene i podružnice stranih banaka.

Devizne stavke iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja. U tablicama u kojima postoji podjela na kunske i devizne stavke devizne stavke uključuju i stavke u kunama uz valutnu klauzulu. Sve se stavke iskazuju na bruto načelu (tj. prije umanjenja za iznose ispravaka vrijednosti).

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • A. MONETARNI I KREDITNI AGREGATI 21

A. Monetarni i kreditni agregatiTa

blic

a A

1: M

onet

arni

i kr

editn

i agr

egat

ina

kra

ju r

azdo

blja

, u m

iliju

nim

a ku

na i

post

ocim

a

God

ina

Mje

sec

Prim

arni

no

vac

Nov

čana

m

asa

M1

Uku

pna

likv

idna

sr

edst

va

M4

Mon

etar

ni a

greg

ati

prem

a de

finic

iji E

SB

-aN

eto

dom

aća

aktiv

a

Pla

sman

iM

jese

čne

stop

e ra

sta

M1

M2

M3

Prim

arni

no

vac

Nov

čana

m

asa

M1

Uku

pna

likv

idna

sr

edst

va

M4

Mon

etar

ni a

greg

ati

prem

a de

finic

iji E

SB

-aN

eto

dom

aća

aktiv

a

Pla

sman

i

M1

M2

M3

2004

.pr

osin

ac33

.924

,434

.562

,114

3.85

1,7

....

....

....

112.

119,

812

7.68

1,7

8,69

2,86

0,33

....

....

....

2,22

2,00

2005

.pr

osin

ac40

.390

,838

.817

,115

9.16

7,3

....

....

....

135.

873,

914

9.74

3,8

9,38

4,34

0,04

....

....

....

1,85

1,86

2006

.pr

osin

ac46

.331

,248

.521

,018

8.08

0,9

....

....

....

160.

528,

118

4.67

5,5

3,17

4,75

1,61

....

....

....

3,36

3,01

2007

.pr

osin

ac51

.923

,957

.878

,322

1.72

6,6

....

....

....

172.

320,

021

3.04

8,8

3,73

6,71

3,93

....

....

....

3,51

2,67

2008

.pr

osin

ac49

.743

,055

.222

,323

0.79

2,5

....

....

....

189.

134,

423

5.84

0,0

–9,8

98,

173,

17...

....

....

.5,

612,

06

2009

.pr

osin

ac56

.141

,947

.181

,722

8.52

1,7

....

....

....

186.

016,

123

4.50

6,4

4,55

3,13

–0,1

9...

....

....

.–0

,81

0,11

2010

.pr

osin

ac56

.249

,147

.900

,823

2.72

1,4

74.7

29,7

204.

369,

820

4.39

0,8

190.

852,

824

5.56

4,3

2,81

–0,7

6–2

,12

––

––0

,02

–1,3

9

2011

.pr

osin

ac62

.379

,251

.409

,524

5.86

7,0

78.0

08,8

207.

665,

321

4.57

1,2

214.

695,

725

7.36

2,6

3,81

3,55

2,82

1,50

–0,0

93,

225,

791,

02

2012

.pr

osin

aca

61.2

64,7

51.8

86,7

254.

642,

378

.995

,321

2.00

8,9

220.

942,

720

7.19

1,3

242.

086,

53,

194,

140,

113,

55–0

,31

–0,2

50,

40–2

,17

2013

.pr

osin

ac62

.693

,157

.858

,926

4.84

0,7

87.0

01,8

218.

127,

422

7.49

0,0

202.

517,

124

0.77

2,8

2,31

2,90

0,31

1,07

0,03

–0,0

40,

39–0

,68

2014

.pr

osin

ac63

.318

,063

.412

,327

3.24

8,6

95.9

61,0

220.

425,

622

9.55

1,7

198.

127,

023

7.00

4,6

1,10

4,58

–0,2

43,

30–0

,14

–0,5

20,

39–0

,54

2015

.pr

osin

ac63

.748

,570

.623

,328

7.32

8,4

109.

592,

423

1.45

7,7

240.

377,

319

4.17

6,8

230.

005,

12,

452,

10–0

,36

1,49

–0,3

8–0

,49

0,81

–0,8

1

2016

.pr

osin

ac73

.263

,683

.468

,630

0.89

7,3

134.

521,

724

0.49

5,6

251.

358,

219

6.24

3,0

221.

511,

014

,60

5,82

0,82

2,26

0,82

0,93

1,36

–0,3

3

2017

.pr

osin

ac86

.397

,999

.436

,330

7.24

3,8

160.

871,

025

3.17

0,2

261.

000,

318

5.40

8,3

218.

933,

313

,46

4,85

0,39

1,92

0,75

0,50

2,51

–0,8

9

2018

.pr

osin

ac10

1.81

7,6

119.

994,

832

4.03

0,2

196.

860,

927

6.30

4,0

282.

684,

319

4.08

2,3

223.

237,

014

,01

3,50

0,52

1,47

0,54

0,49

2,26

–0,4

6

2019

.si

ječa

nj10

3.21

3,9

116.

652,

632

1.48

6,7

193.

105,

427

3.02

0,4

279.

240,

019

6.05

4,7

223.

689,

21,

37–2

,79

–0,7

8–1

,91

–1,1

9–1

,22

1,02

0,20

velja

ča10

0.49

4,4

116.

342,

931

9.54

6,4

191.

894,

427

0.69

5,9

276.

782,

219

4.69

5,3

224.

917,

2–2

,63

–0,2

7–0

,60

–0,6

3–0

,85

–0,8

8–0

,69

0,55

ožuj

ak10

3.03

4,2

119.

555,

531

7.20

8,4

195.

197,

427

4.56

5,4

274.

680,

119

1.64

2,1

226.

585,

42,

532,

76–0

,73

1,72

1,43

–0,7

6–1

,57

0,74

trav

anj

100.

678,

912

0.40

4,8

316.

850,

519

5.62

0,0

274.

310,

227

4.42

5,0

192.

648,

722

5.38

7,9

–2,2

90,

71–0

,11

0,22

–0,0

9–0

,09

0,53

–0,5

3

svib

anj

101.

464,

512

3.68

8,9

319.

319,

619

9.87

6,3

276.

770,

927

6.77

4,9

198.

195,

922

6.61

5,2

0,78

2,73

0,78

2,18

0,90

0,86

2,88

0,54

lipan

j10

3.32

2,4

127.

396,

032

3.25

0,4

205.

660,

828

0.99

0,8

280.

994,

718

7.35

8,7

226.

850,

81,

833,

001,

232,

891,

521,

52–5

,47

0,10

srpa

nj10

2.18

9,7

131.

226,

032

9.75

8,7

213.

543,

628

8.78

0,0

288.

784,

018

4.47

2,6

225.

802,

1–1

,10

3,01

2,01

3,83

2,77

2,77

–1,5

4–0

,46

kolo

voz

106.

304,

213

4.80

6,9

337.

322,

622

1.07

1,4

296.

068,

329

6.07

2,3

180.

863,

122

6.78

7,1

4,03

2,73

2,29

3,53

2,52

2,52

–1,9

60,

44

ruja

n10

4.66

8,5

133.

655,

333

6.69

0,6

223.

224,

829

7.60

2,9

297.

606,

917

8.60

6,1

225.

244,

0–1

,54

–0,8

5–0

,19

0,97

0,52

0,52

–1,2

5–0

,68

listo

pad

106.

812,

213

3.32

7,0

334.

871,

822

1.14

7,6

294.

910,

329

4.91

4,3

179.

941,

922

6.92

9,2

2,05

–0,2

5–0

,54

–0,9

3–0

,90

–0,9

00,

750,

75

stud

eni

103.

799,

913

3.84

9,5

333.

697,

422

3.34

7,6

294.

021,

929

4.02

5,9

189.

818,

322

8.88

3,3

–2,8

20,

39–0

,35

0,99

–0,3

0–0

,30

5,49

0,86

pros

inac

108.

384,

813

7.15

6,7

333.

306,

522

4.04

2,2

293.

684,

029

3.68

9,3

192.

404,

722

9.52

8,1

4,42

2,47

–0,1

20,

31–0

,11

–0,1

11,

360,

28

a U s

klop

u pl

asm

ana,

pot

raži

vanj

a od

ost

alih

dom

aćih

sek

tora

sm

anjil

a su

se

u pr

osin

cu 2

012.

za

5,6

mlrd

. kun

a. T

o sm

anje

nje

u po

tpun

osti

je b

ilo p

oslje

dica

tran

sakc

ija je

dne

kred

itne

inst

ituci

je k

oja

je, s

cilj

em s

man

jenj

a dj

elom

ično

nad

okna

divi

h i

nena

dokn

adiv

ih p

lasm

ana,

pre

nije

la u

kupn

o 5,

6 m

lrd. k

una

svoj

ih p

otra

živa

nja

na d

rušt

vo u

indi

rekt

nom

vla

sniš

tvu

bank

e m

ajke

. N

apom

ene:

Od

pros

inca

201

0. p

odac

i su

uskl

ađen

i sa

stat

istič

kim

sta

ndar

dom

ES

A 2

010.

Poč

evši

od

srpn

ja 1

999.

HB

OR

je re

klas

ifici

ran

iz s

ekto

ra d

rugi

h fin

anci

jski

h po

sred

nika

u s

ekto

r sr

ediš

nje

drža

ve. D

o sv

ibnj

a 20

06. k

unsk

e po

zici

je u

klju

čuju

i st

avke

u

kuna

ma

uz v

alut

nu k

lauz

ulu,

a o

d lip

nja

2006

. sta

vke

u ku

nam

a uz

val

utnu

kla

uzul

u re

klas

ifici

raju

se

u de

vizn

e po

zici

je. O

d pr

osin

ca 2

011.

pod

aci u

klju

čuju

i no

včan

e fo

ndov

e. P

odac

i su

revi

dira

ni o

d pr

osin

ca 2

010.

do

rujn

a 20

17.

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • A. MONETARNI I KREDITNI AGREGATI22

Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati • U tablici se u stupcima iskazuju podaci o nekim osnovnim monetarnim i kre-ditnim agregatima te njihove mjesečne stope rasta.

U veljači 2015. provedena je revizija svih monetarnih agre-gata, i to: od 31. prosinca 2010. u dijelu koji se odnosi na sek-torsku klasifikaciju institucionalnih jedinica i promjenu metodo-loškog tretmana kunskih pozicija s valutnom klauzulom i od 31. prosinca 2011. u dijelu koji se odnosi na proširenje obuhvata drugih monetarnih financijskih institucija (uključivanje novčanih fondova).

Primarni novac u cijelosti je preuzet iz Bilance Hrvatske na-rodne banke (Tablica C1).

Novčana masa M1 definirana je jednako kao i istoimena stav-ka u Konsolidiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija (Tablica B1) te obuhvaća gotov novac izvan kreditnih instituci-ja, depozite ostalih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod kreditnih institucija.

Ukupna likvidna sredstva M4 obuhvaćaju novčanu masu M1, štedne i oročene depozite, devizne depozite, obveznice i instru-mente tržišta novca te izdane udjele novčanih fondova (navede-ne komponente preuzete su iz Bilance monetarnih financijskih institucija (Tablica B1).

Neto domaća aktiva definirana je kao razlika između uku-pnih likvidnih sredstava i inozemne aktive (neto).

Do studenoga 2010. plasmani su potraživanja banaka i stam-benih štedionica od ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih

institucija i nebankarskih financijskih institucija.Od prosinca 2010. plasmani su potraživanja kreditnih insti-

tucija od ostalih domaćih sektora, ostalih financijskih posredni-ka, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava te mirovinskih fondova.

Od studenoga 2015. godine Hrvatska narodna banka zapo-činje s objavom monetarnih agregata prema definiciji Europske središnje banke.

Monetarni agregati obuhvaćaju novčane obveze monetarnih financijskih institucija prema ostalim rezidentima, isključujući središnju državu.

Monetarni agregat M1 (najuži monetarni agregat) obuhva-ća gotovinu u optjecaju i prekonoćne depozite u kunama i stra-noj valuti. Prekonoćni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune (uključujući i ograničene depozite), štedne depozite i prekonoć-ne kredite.

Monetarni agregat M2 (širi monetarni agregat) obuhvaća monetarni agregat M1, oročene depozite u kunama i stranoj va-luti s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine (uklju-čujući i primljene kredite osim prekonoćnih kredita i kredita na osnovi repo poslova) te depozite u otkaznom roku do (uključu-jući) tri mjeseca.

Monetarni agregat M3 (najširi monetarni agregat) obuhvaća monetarni agregat M2, kredite na osnovi repo poslova, izdane udjele novčanih fondova i izdane vrijednosne papire s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine.

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • B. MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 23

B. Monetarne financijske institucije

Tablica B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucijana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

AKTIVA

1. Inozemna aktiva (neto) 75.121,6 93.151,6 104.654,2 121.835,5 129.947,9 125.566,2 135.891,7 158.084,5 140.901,8

2. Plasmani 295.939,5 295.193,3 294.275,9 279.163,5 286.489,5 287.494,2 278.709,0 273.990,1 288.274,3

2.1. Potraživanja od središnje države i fondova socijalne sigurnosti (neto) 58.934,9 65.188,2 72.764,9 60.230,2 63.252,4 60.908,8 51.858,2 48.746,1 58.746,2

2.2. Potraživanja od ostalih domaćih sektora 229.576,2 222.496,5 214.774,8 212.996,0 217.082,7 220.260,2 219.835,9 218.477,3 223.136,0

2.3. Potraživanja od ostalih bankarskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....

2.4. Potraživanja od nebankarskih financijskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....

2.5. Potraživanja od investicijskih fondova osim novčanih fondova 331,7 396,4 701,2 602,0 1.076,2 1.382,8 1.393,9 1.529,1 1.363,1

2.6. Potraživanja od drugih financijskih posrednika 5.016,2 4.710,7 4.538,2 3.602,3 3.765,5 3.728,0 4.176,5 4.119,9 3.934,2

2.7. Potraživanja od pomoćnih financijskih institucija 1.335,7 1.125,4 1.080,4 1.180,5 877,4 765,8 738,6 736,3 722,8

2.8. Potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih fondova 744,9 1.276,0 416,3 552,5 435,2 448,5 705,9 381,4 372,0

Ukupno (1+2) 371.061,2 388.344,8 398.930,1 400.999,0 416.437,4 413.060,5 414.600,7 432.074,6 429.176,1

PASIVA

1. Novčana masa 63.412,3 70.623,3 83.468,6 99.436,3 119.994,8 119.555,5 127.396,0 133.655,3 137.156,7

2. Štedni i oročeni depoziti 34.440,2 35.199,3 35.609,8 35.182,5 34.603,7 36.200,8 35.584,5 33.952,0 32.013,8

3. Devizni depoziti 164.866,6 171.323,9 169.704,4 164.103,9 162.231,2 159.597,0 158.114,5 167.895,0 162.962,8

4. Obveznice i instrumenti tržišta novca 2.161,3 2.177,8 2.400,2 1.014,8 931,0 1.853,8 2.154,1 1.187,1 1.170,6

5. Udjeli novčanih fondova 8.368,1 8.004,2 9.714,2 7.506,3 6.269,5 1,3 1,3 1,3 2,6

6. Ograničeni i blokirani depoziti 3.216,1 4.009,7 3.243,8 4.013,9 4.501,2 4.933,4 5.412,3 5.947,3 6.237,6

7. Ostalo (neto) 94.596,5 97.006,7 94.789,1 89.741,3 87.906,0 90.918,7 85.938,0 89.436,7 89.632,1

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7) 371.061,2 388.344,8 398.930,1 400.999,0 416.437,4 413.060,5 414.600,7 432.074,6 429.176,1

Napomene: Od prosinca 2010. podaci su usklađeni sa statističkim standardom ESA 2010. Počevši od srpnja 1999. HBOR je reklasificiran iz sektora drugih financijskih posrednika u sektor središnje države. Do svibnja 2006. kunske pozicije uključuju i stavke u kunama uz valutnu klauzulu, a od lipnja 2006. stavke u kunama uz valutnu klauzulu reklasificiraju se u devizne pozicije. Od prosinca 2011. podaci uključuju i novčane fondove. Podaci su revidirani od prosinca 2010. do rujna 2017.

Tablica B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih in-stitucija • Bilanca monetarnih financijskih institucija prikazuje konsolidirane podatke iz Bilance Hrvatske narodne banke (Ta-blica C1) i Konsolidirane bilance drugih monetarnih financij skih institucija (Tablica D1).

U ožujku 2013. provedena je revizija svih stavki od srpnja 1999. nadalje tako da su podacima, uz Hrvatsku narodnu ban-ku, banke i štedne banke, obuhvaćene i stambene štedionice. U veljači 2015. provedena je revizija svih podataka, i to: od 31. prosinca 2010. u dijelu koji se odnosi na sektorsku klasifikaci-ju institucionalnih jedinica i promjenu metodološkog tretmana kunskih pozicija s valutnom klauzulom i od 31. prosinca 2011. u dijelu koji se odnosi na proširenje obuhvata drugih monetarnih financijskih institucija (uključivanje novčanih fondova). U lipnju 2015. provedena je revizija svih podataka od 30. lipnja 2006. u dijelu koji se odnosi na promjenu metodološkog tretmana kun-skih pozicija s valutnom klauzulom.

Inozemna aktiva (neto) jest razlika između zbroja inozemnih aktiva Hrvatske narodne banke i drugih monetarnih financijskih institucija i zbroja inozemnih pasiva Hrvatske narodne banke i drugih monetarnih financijskih institucija.

Plasmani su zbroj odgovarajućih stavki iz Bilance Hrvatske narodne banke i Konsolidirane bilance drugih monetarnih finan-cijskih institucija, s tim da su potraživanja od središnje države iskazana neto, tj. umanjena za depozite središnje države kod Hr-vatske narodne banke i kod drugih monetarnih financijskih in-stitucija.

Novčana masa je zbroj gotovog novca izvan kreditnih insti-tucija, depozita ostalih financijskih institucija kod Hrvatske na-rodne banke i depozitnog novca kod kreditnih institucija (stavka Depozitni novac iz Konsolidirane bilance drugih monetarnih fi-nancijskih institucija, Tablica D1).

Stavke Štedni i oročeni depoziti, Devizni depoziti te Obve-znice i instrumenti tržišta novca u cijelosti su preuzete iz Kon-solidirane bilance drugih monetarnih financijskih institucija, dok je stavka Ograničeni i blokirani depoziti zbroj pripadnih stavki iz Bilance Hrvatske narodne banke (isključujući blokirane depozi-te kreditnih institucija kod Hrvatske narodne banke) i Konsoli-dirane bilance drugih monetarnih financijskih institucija. Izdani udjeli odnose se na izdane udjele novčanih fondova. Ostalo (ne-to) jesu neraspoređene stavke pasive umanjene za neraspoređe-ne stavke aktive

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • B. MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE24

Tablica B2: Broj drugih monetarnih financijskih institucija obuhvaćenih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija prema veličini bilančne aktive

Go-dina

Mje-sec

Ukupan broj

drugih mone-tarnih

financij-skih

insti-tucija

Ukupan broj

kredit-nih in-

stitucija

Banke Štedne banke

Stam-bene

štedi-onice

Štedi-onice

Po-druž-nice

stranih banaka

Novča-ni fon-

dovi

Druge monetarne financijske institucije klasificirane po veličini bilančne aktive

Manje od

100 mil. kn

Od 100 do manje

od 500

mil. kn

Od 500

mil. do manje

od 1 mlrd.

kn

Od 1 do

manje od

2 mlrd. kn

Od 2 do

manje od 10

mlrd. kn

10 i više

mlrd. kn

1 2 3 = 4 + 9 4 = 5 do 8

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

2004. prosinac 49 49 39 0 4 6 0 0 7 13 10 8 5 6

2005. prosinac 43 43 36 0 4 3 0 0 4 10 8 8 7 6

2006. prosinac 43 43 35 0 5 3 0 0 6 6 6 11 6 8

2007. prosinac 42 42 35 0 5 2 0 0 5 5 2 16 5 9

2008. prosinac 43 43 35 1 5 2 0 0 4 8 1 14 7 9

2009. prosinac 43 43 34 2 5 2 0 0 5 6 3 14 7 8

2010. prosinac 38 38 32 1 5 0 0 0 1 5 2 12 10 8

2011. prosinac 59 37 31 1 5 0 0 22 9 15 4 12 11 8

2012. prosinac 56 36 30 1 5 0 0 20 6 15 3 13 11 8

2013. prosinac 55 35 29 1 5 0 0 20 6 14 4 13 10 8

2014. prosinac 53 33 27 1 5 0 0 20 5 13 4 13 9 9

2015. prosinac 52 33 27 1 5 0 0 19 4 12 5 14 8 9

2016. prosinac 51 31 25 1 5 0 1 19 3 12 4 12 11 9

2017. prosinac 52 30 24 1 5 0 1 21 5 13 4 11 11 8

2018. prosinac 46 25 21 0 4 0 1 20 5 13 2 9 9 8

2019. siječanj 46 25 21 0 4 0 1 20 5 13 3 8 9 8

veljača 46 25 21 0 4 0 1 20 6 12 3 8 9 8

ožujak 27 25 21 0 4 0 1 1 1 1 1 8 8 8

travanj 26 24 20 0 4 0 1 1 1 1 1 5 10 8

svibanj 26 24 20 0 4 0 1 1 1 1 1 6 9 8

lipanj 26 24 20 0 4 0 1 1 1 1 1 5 10 8

srpanj 26 24 20 0 4 0 1 1 1 1 1 5 10 8

kolovoz 26 24 20 0 4 0 1 1 1 1 1 5 10 8

rujan 26 24 20 0 4 0 1 1 1 1 1 5 10 8

listopad 26 24 20 0 4 0 1 1 1 1 1 5 10 8

studeni 26 24 20 0 4 0 1 1 1 1 1 5 10 8

prosinac 25 23 20 0 3 0 1 1 1 0 1 5 10 8

Tablica B2: Broj drugih monetarnih institucija obuhvaćenih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija prema veličini bi-lančne aktive • U tablici se iskazuje ukupan broj kreditnih in-stitucija i novčanih fondova, koji mjesečno izvješćuju Hrvatsku narodnu banku i čije je poslovanje prikazano u Konsolidiranoj bilanci drugih monetarnih financijskih institucija.

Do veljače 2005. monetarnom statistikom obuhvaćene su i institucije koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije. Do studenoga 2010. monetarnom statisti-kom obuhvaćene su i institucije u likvidaciji.

U tablici se također iskazuje klasifikacija kreditnih institucija i novčanih fondova prema veličini bilančne aktive.

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • C. HRVATSKA NARODNA BANKA 25

C. Hrvatska narodna banka

Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne bankena kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

AKTIVA

1. Inozemna aktiva 97.206,1 104.650,6 105.789,7 125.966,3 131.408,8 137.347,6 148.491,9 153.356,3 142.605,3

1.1. Zlato – – – – – – – – –

1.2. Posebna prava vučenja 2.789,1 2.959,3 2.963,3 2.745,9 2.757,9 2.790,9 2.751,4 2.812,1 2.808,6

1.3. Pričuvna pozicija kod MMF-a 1,6 2,0 2,2 2,2 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7

1.4. Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama 3.878,5 3.504,4 12.495,5 19.752,7 9.516,8 3.665,4 3.782,7 3.800,3 7.341,4

1.5. Oročeni depoziti u stranim bankama 22.153,9 33.510,0 14.492,5 21.299,9 33.985,9 40.614,4 51.639,5 49.603,0 28.114,0

1.6. Plasmani u vrijednosne papire u devizama 68.383,0 64.674,9 72.182,8 74.209,9 83.084,5 88.963,5 88.808,2 94.971,4 99.870,7

1.7. Nekonvertibilna devizna aktiva – – – – – – – – –

1.8. Ostala potraživanja – – 3.653,5 7.955,8 2.061,2 1.310,9 1.507,5 2.166,9 4.467,9

2. Potraživanja od središnje države 0,6 – 0,7 – 0,4 – – – 0,0

2.1. Potraživanja u kunama 0,6 – 0,7 – 0,4 – – – 0,0

2.2. Potraživanja u devizama – – – – – – – – –

3. Potraživanja od ostalih domaćih sektora 2,0 1,7 1,5 1,2 1,0 0,9 0,9 0,8 0,8

4. Potraživanja od kreditnih institucija 11,0 168,5 1.113,1 1.274,4 2.020,9 2.019,9 2.019,5 1.998,9 1.883,9

4.1. Krediti kreditnim institucijama 11,0 168,5 1.113,1 1.274,4 2.020,9 2.019,9 2.019,5 1.998,9 1.883,9

Lombardni krediti – – – – – – – – –

Kratkoročni kredit za likvidnost – – – – – – – – –

Ostali krediti 11,0 10,5 9,7 9,0 5,4 4,4 4,0 3,4 2,9

Obratni repo krediti (redovite operacije) – 158,0 110,0 – – – – – –

Obratni repo krediti (strukturne operacije) – – 993,4 – – – – – –

Krediti uz financijsko osiguranje (strukturne operacije) – – – 1.265,4 2.015,5 2.015,5 2.015,5 1.995,5 1.881,0

4.2. Dospjela nenaplaćena potraživanja – – – – – – – – –

5. Potraživanja od ostalih financijskih institucija – – – – – – – – –

Ukupno (1+2+3+4+5) 97.219,6 104.820,8 106.905,0 127.241,9 133.431,1 139.368,5 150.512,3 155.356,1 144.490,1

PASIVA

1. Primarni novac 63.318,0 63.748,5 73.263,6 86.397,9 101.817,6 103.034,2 103.322,4 104.668,5 108.384,8

1.1. Gotov novac izvan kreditnih institucija 18.520,2 20.148,6 22.466,5 25.562,1 28.137,6 28.295,1 31.039,2 31.518,8 30.976,5

1.2. Blagajne kreditnih institucija 4.635,8 5.169,3 5.447,5 6.129,4 6.908,5 6.738,0 8.710,2 8.097,0 7.758,1

1.3. Depoziti kreditnih institucija 40.162,0 38.430,6 45.349,7 54.705,7 66.771,4 68.001,1 63.573,0 65.052,7 69.650,2

Računi za namiru kreditnih institucija 15.084,7 16.089,3 23.786,3 32.557,5 43.288,8 44.343,4 39.615,9 40.417,4 44.759,9

Izdvojena kunska obvezna pričuva 21.899,8 22.341,3 21.563,3 22.148,2 23.482,6 23.657,8 23.957,1 24.635,4 24.890,3

Upisani obvezni blagajnički zapisi HNB-a 3.177,4 – – – – – – – –

Prekonoćni depoziti – – – – – – – – –

1.4. Depoziti ostalih financijskih institucija 0,0 – – 0,8 – – 0,0 0,0 –

2. Ograničeni i blokirani depoziti 3.884,9 3.881,8 140,1 158,4 133,5 121,2 332,3 336,2 339,2

2.1. Izdvojena devizna obvezna pričuva 3.744,8 3.802,2 – – – – – – –

2.2. Ograničeni depoziti 140,1 79,6 140,1 158,4 133,5 121,2 332,3 336,2 339,2

2.3. Blokirani devizni depoziti – – – – – – – – –

3. Inozemna pasiva 3.699,5 12.918,4 10.727,2 15.322,8 12.293,7 17.407,3 18.642,8 15.158,6 9.210,5

3.1. Krediti MMF-a – – – – – – – – –

3.2. Obveze prema međunarodnim institucijama 3.408,3 3.325,4 3.546,6 3.303,6 3.078,1 3.224,6 3.316,9 3.659,0 3.212,4

3.3. Obveze prema stranim bankama 291,2 9.593,0 7.180,6 12.019,2 9.215,6 14.182,7 15.326,0 11.499,7 5.998,0

4. Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti 11.553,0 8.119,0 3.452,4 4.202,4 3.739,1 2.893,7 12.109,2 17.295,7 6.880,0

4.1. Depozitni novac 2.991,2 4.974,8 3.397,8 4.162,0 3.707,4 2.518,1 6.850,8 10.054,2 6.810,0

Depozitni novac središnje države 2.991,2 4.667,5 2.834,7 3.648,9 3.116,5 1.807,4 6.010,8 8.832,6 6.235,3

Depozitni novac fondova socijalne sigurnosti – 307,3 563,1 513,1 590,9 710,6 840,0 1.221,6 574,7

4.2. Devizni depoziti središnje države 8.561,8 3.144,2 54,5 40,4 31,7 375,6 5.258,3 7.241,5 70,0

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • C. HRVATSKA NARODNA BANKA26

Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke • U tablici se iskazuju podaci o potraživanjima i obvezama monetarnih vlasti.

Inozemna aktiva obuhvaća sljedeće oblike deviznih i kunskih potraživanja od stranih fizičkih i pravnih osoba: zlato, posebna prava vučenja, pričuvnu poziciju kod Međunarodnoga monetar-nog fonda, efektivni strani novac u trezoru, sredstva na tekućim računima kod stranih banaka, oročene depozite kod stranih ba-naka i pripadajuće obračunate kamate, plasmane u vrijednosne papire u devizama i ostala potraživanja.

Potraživanja od središnje države jesu krediti, dospjela potra-živanja od državnog proračuna Republike Hrvatske i ulaganja u kratkoročne vrijednosne papire Republike Hrvatske. Prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, koji je na snazi od srpnja 2008., Hrvatska narodna banka ne može odobravati kredite Re-publici Hrvatskoj, pa se unutar te stavke iskazuju samo dospjela potraživanja od državnog proračuna nastala na osnovi obavljanja platnog prometa te na osnovi obveza izvršenih prema Međuna-rodnome monetarnom fondu i stranim bankama.

Potraživanja od ostalih domaćih sektora jesu krediti i dospjela nenaplaćena potraživanja od ostalih domaćih sektora (od siječ-nja 2004. do studenoga 2010. ova stavka uključuje Potraživanja banaka u stečaju).

Od svibnja 1999. Potraživanja od ostalih financijskih institu-cija (do ožujka 2013. objavljivana pod nazivom Potraživanja od ostalih bankarskih institucija) uključuju i potraživanja HNB-a po kreditima iz primarne emisije nenaplaćenima od kreditnih in-stitucija nad kojima je pokrenut stečajni postupak.

Potraživanja od kreditnih institucija jesu krediti kreditnim in-stitucijama i dospjela nenaplaćena potraživanja od kreditnih in-stitucija. Krediti kreditnim institucijama jesu lombardni krediti (do rujna 2017.), kratkoročni krediti za likvidnost, ostali kredi-ti, obratne repo operacije, strukturne repo operacije (od veljače 2016.) i krediti uz financijsko osiguranje (od rujna 2017.). U stavku Lombardni krediti uključeni su i krediti kreditnim institu-cijama za premošćivanje nelikvidnosti, koji su u prosincu 1994. zamijenjeni lombardnim kreditima. Kratkoročni krediti za likvid-nost, koji se odobravaju od početka 1999., također služe za pre-mošćivanje nelikvidnosti. Ostali krediti su: interventni krediti, specijalni krediti za premošćivanje nelikvidnosti kreditnih insti-tucija odobravani prijašnjih godina (inicijalni krediti, predsana-cijski krediti), dospjeli, a nenaplaćeni krediti te depoziti Hrvat-ske narodne banke kod kreditnih institucija. Od travnja 2005. obratne repo transakcije provode se tjedno. Dospjela nenapla-ćena potraživanja od kreditnih institucija uključuju prekoračenja raspoloživih sredstava na njihovim računima za namiru (do po-lovine 1994.) te neurednosti kreditnih institucija pri izdvajanju i održavanju obvezne pričuve.

Primarni novac čine gotov novac izvan kreditnih instituci-ja, novčana sredstva u blagajnama kreditnih institucija, depoziti kreditnih institucija kod Hrvatske narodne banke i depoziti osta-lih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke.

Depozite kreditnih institucija čine novčana sredstva na raču-nima za namiru kreditnih institucija, sredstva obvezne pričuve izdvojena na posebne račune kod Hrvatske narodne banke (u koja je od ožujka 2006. uključena i posebna obvezna pričuva iz-dvojena na obveze po izdanim vrijednosnim papirima), obvezno upisani blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke te prekonoćni depoziti kreditnih institucija.

Depoziti ostalih financijskih institucija jesu novčana sredstva za namiru HBOR-a i depoziti SKDD-a za trgovanje vrijedno-snim papirima.

Ograničeni i blokirani depoziti obuhvaćaju izdvojenu deviznu obveznu pričuvu i pripadajuće obračunate kamate, ograniče-ne depozite i blokirane devizne depozite. Na određene devizne izvore sredstava kreditne institucije izdvajaju deviznu obveznu pričuvu na posebne račune HNB-a, a od kolovoza 2004. do li-stopada 2008. i graničnu obveznu pričuvu. Ograničeni depozi-ti jesu kunska sredstva izdvojena po nalogu suda ili na teme-lju propisa te u razdoblju od svibnja 1999. do travnja 2002. i depoziti banaka u stečaju. Od ožujka 2010. ovdje se uključuju sredstva HBOR-a koja se odnose na račune programa razvoja gospodarstva. Blokirani devizni depoziti jesu sredstva koja su bi-la izdvajana na posebne račune kod Hrvatske narodne banke za podmirenje dospjelih neplaćenih obveza prema inozemnim vje-rovnicima.

Inozemna pasiva obuhvaća kredite primljene od Međunarod-noga monetarnog fonda, obveze prema međunarodnim financij-skim institucijama i stranim bankama s pripisanim obračunatim kamatama te alokaciju posebnih prava vučenja koja je do 2008. bila prikazana u sklopu Kapitalskih računa.

Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti je-su depozitni novac i devizni računi središnje države i fondova socijalne sigurnosti kod Hrvatske narodne banke te blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke koje su dragovoljno upisale insti-tucije iz sektora središnje države i fondova socijalne sigurnosti.

Blagajnički zapisi su dragovoljno upisani blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke u kunama i stranoj valuti, osim blagaj-ničkih zapisa Hrvatske narodne banke koje su dragovoljno upi-sale institucije iz sektora središnje države i fondova socijalne si-gurnosti.

Kapitalski računi uključuju pričuve, rezervacije i račune pri-hoda i rashoda.

Ostalo (neto) jesu neraspoređeni računi pasive umanjeni za neraspoređene račune aktive Bilance Hrvatske narodne banke.

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

4.3. Blagajnički zapisi HNB-a – – – – – – – – –

5. Blagajnički zapisi HNB-a – – – – – – – – –

5.1. Blagajnički zapisi HNB-a u kunama – – – – – – – – –

5.2. Blagajnički zapisi HNB-a u stranoj valuti – – – – – – – – –

6. Kapitalski računi 15.699,2 17.192,3 16.711,6 14.310,6 14.526,4 15.830,9 15.822,7 16.942,0 16.419,0

7. Ostalo (neto) –934,9 –1.039,2 2.610,1 6.849,8 920,9 81,3 283,0 955,0 3.256,6

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7) 97.219,6 104.820,8 106.905,0 127.241,9 133.431,1 139.368,5 150.512,3 155.356,1 144.490,1

Napomena: Od prosinca 2010. podaci su usklađeni sa statističkim standardom ESA 2010. Počevši od srpnja 1999. HBOR je reklasificiran iz sektora ostalih financijskih institucija u sektor središnja država.

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • D. DRUGE MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 27

D. Druge monetarne financijske institucije

Tablica D1: Konsolidirana bilanca drugih monetarnih financijskih institucijastanja na kraju razdoblja i transakcije tijekom razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

STANJA

AKTIVA

1. Pričuve kreditnih institucija kod središnje banke 48.560,4 47.416,0 54.475,8 68.802,1 75.741,6 76.059,8 73.996,3 75.547,5 82.109,0

1.1. Kunske pričuve kod središnje banke 44.815,6 43.613,8 50.822,3 60.846,3 73.680,4 74.754,1 72.488,9 73.380,6 77.641,1

1.2. Devizne pričuve kod središnje banke 3.744,8 3.802,2 3.653,5 7.955,8 2.061,2 1.305,7 1.507,5 2.166,9 4.467,9

2. Inozemna aktiva 43.943,2 48.058,2 43.838,9 39.349,2 40.886,8 37.297,0 36.776,3 45.540,8 35.801,8

3. Potraživanja od središnje države i fondova socijalne sigurnosti 89.724,0 90.906,7 93.506,3 81.781,3 84.162,7 82.527,0 82.663,0 84.062,3 86.213,5

4. Potraživanja od ostalih domaćih sektora 229.574,1 222.494,8 214.773,3 212.994,8 217.081,7 220.259,2 219.835,1 218.476,4 223.135,2

4.1. Potraživanja od lokalne države 4.714,0 4.459,2 4.166,6 4.055,3 4.348,8 4.387,2 4.331,0 4.579,4 4.971,6

4.2. Potraživanja od nefinancijskih društava 98.406,0 93.529,0 92.986,6 89.900,7 88.232,7 88.939,1 86.261,3 83.752,0 85.037,3

4.3. Potraživanja od kućanstava 126.454,1 124.506,7 117.620,2 119.038,8 124.500,2 126.933,0 129.242,8 130.145,0 133.126,3

5. Potraživanja od ostalih bankarskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....

6. Potraživanja od nebankarskih financijskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....

7. Potraživanja od investicijskih fondova osim novčanih fondova 331,7 396,4 701,2 602,0 1.076,2 1.382,8 1.393,9 1.529,1 1.363,1

8. Potraživanja od drugih financijskih posrednika 5.016,2 4.710,7 4.538,2 3.602,3 3.765,5 3.728,0 4.176,5 4.119,9 3.934,2

9. Potraživanja od pomoćnih financijskih institucija 1.335,7 1.125,4 1.080,4 1.180,5 877,4 765,8 738,6 736,3 722,8

10. Potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih fondova 744,9 1.276,0 416,3 552,5 435,2 448,5 705,9 381,4 372,0

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 419.230,2 416.384,2 413.330,4 408.864,6 424.027,1 422.468,3 420.285,5 430.393,7 433.651,5

PASIVA

1. Depozitni novac 44.892,1 50.474,8 61.002,1 73.873,4 91.857,2 91.260,4 96.356,8 102.136,5 106.180,2

2. Štedni i oročeni depoziti 34.440,2 35.199,3 35.609,8 35.182,5 34.603,7 36.200,8 35.584,5 33.952,0 32.013,8


4. Obveznice i instrumenti tržišta novca 2.161,3 2.177,8 2.400,2 1.014,8 931,0 1.853,8 2.154,1 1.187,1 1.170,6

5. Udjeli novčanih fondova 8.368,1 8.004,2 9.714,2 7.506,3 6.269,5 1,3 1,3 1,3 2,6

6. Inozemna pasiva 62.328,2 46.638,9 34.247,2 28.157,2 30.054,0 31.671,2 30.733,7 25.654,0 28.294,8

7. Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti 19.236,7 17.599,5 17.289,7 17.348,7 17.171,6 18.724,5 18.695,6 18.020,5 20.587,3

8. Krediti primljeni od središnje banke 11,0 168,5 1.113,1 1.274,4 2.020,9 2.019,9 2.019,5 1.998,9 1.883,9

9. Ograničeni i blokirani depoziti 3.076,0 3.930,1 3.103,7 3.855,5 4.367,7 4.812,2 5.080,0 5.611,1 5.898,4

10. Kapitalski računi 87.151,2 83.290,2 86.042,7 84.958,5 81.140,2 82.270,4 77.890,1 78.492,9 78.899,4

11. Ostalo (neto) –7.301,1 –2.422,7 –6.896,7 –8.410,6 –6.619,8 –5.943,2 –6.344,6 –4.555,5 –4.242,2

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10+11) 419.230,2 416.384,2 413.330,4 408.864,6 424.027,1 422.468,3 420.285,5 430.393,7 433.651,5

TRANSAKCIJE

AKTIVA

1. Pričuve kreditnih institucija kod središnje banke 713,1 1.256,6 8.768,6 14.648,7 12.146,8 1.838,7 656,3 –367,0 7.254,3

1.1. Kunske pričuve kod središnje banke 726,1 1.306,6 8.861,3 9.826,8 12.215,8 2.084,2 423,9 –814,5 4.328,8

1.2. Devizne pričuve kod središnje banke –13,0 –50,0 –92,6 4.821,9 –69,1 –245,6 232,4 447,6 2.925,5

2. Inozemna aktiva 252,4 –7.784,8 –8.196,9 –5.172,5 –5.973,0 –821,6 1.005,1 –914,7 –5.202,1

3. Potraživanja od središnje države i fondova socijalne sigurnosti 1.283,5 –427,0 –1.398,7 –7.887,0 1.722,1 –339,4 –677,6 1.941,7 –230,5

4. Potraživanja od ostalih domaćih sektora –649,5 –501,3 –161,6 553,9 –778,9 1.461,9 125,6 –499,9 1.114,3

4.1. Potraživanja od lokalne države 170,4 186,9 225,4 283,8 104,7 –1,6 –21,2 –107,2 283,6

4.2. Potraživanja od nefinancijskih društava –767,8 –262,0 –1,9 12,8 –1.068,0 55,0 –394,2 –745,5 147,2

4.3. Potraživanja od kućanstava –52,1 –426,2 –385,1 257,3 184,5 1.408,6 541,0 352,9 683,5

5. Potraživanja od ostalih bankarskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....

6. Potraživanja od nebankarskih financijskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....

7. Potraživanja od investicijskih fondova osim novčanih fondova –9,6 –4,7 62,4 –210,0 36,7 –163,7 38,5 39,8 69,2

8. Potraživanja od drugih financijskih posrednika 19,3 –211,2 –85,0 –56,3 210,4 –157,8 410,0 –78,1 –60,7

9. Potraživanja od pomoćnih financijskih institucija 20,3 –194,7 –47,7 –92,4 –7,4 –47,5 0,2 –10,2 0,0

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • D. DRUGE MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE28

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

10. Potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih fondova 75,8 852,5 –48,9 –61,3 12,5 –49,4 223,5 –122,1 –110,5

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 1.705,2 –7.014,6 –1.107,8 1.723,0 7.369,2 1.721,2 1.781,7 –10,4 2.834,0

PASIVA

1. Depozitni novac 2.803,4 1.234,9 4.115,5 4.150,1 3.770,4 1.681,8 2.272,8 –330,1 3.048,8

2. Štedni i oročeni depoziti –1.381,1 –273,6 –144,2 316,4 –306,8 –226,9 –161,4 –399,3 –469,6

3. Devizni depoziti –1.049,9 –1.595,4 –3.077,1 –2.186,3 –1.806,5 –2.000,9 870,2 1.566,3 –3.212,5

4. Obveznice i instrumenti tržišta novca –101,2 105,7 44,5 –324,3 –11,0 –3,5 18,9 –15,6 –11,3

5. Udjeli novčanih fondova –708,6 –441,9 355,5 –259,7 –99,3 –1,0 0,0 0,0 1,3

6. Inozemna pasiva 2.707,7 –6.106,5 –988,2 –826,3 4.968,4 –325,9 –3.932,4 –396,4 773,3

7. Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti –439,2 –161,8 –1.638,5 329,0 1.092,4 1.268,5 2.207,9 –2.032,8 2.104,2

8. Krediti primljeni od središnje banke 0,0 –20,0 30,0 0,0 971,9 –0,2 0,0 –20,2 –0,2

9. Ograničeni i blokirani depoziti –299,3 –27,2 –153,4 –407,3 –727,9 79,0 40,3 313,6 151,3

10. Kapitalski računi –54,3 –197,5 –72,0 –162,8 –900,7 453,5 399,3 –792,2 –364,0

11. Ostalo (neto) 227,7 468,6 420,0 1.094,2 418,1 796,8 66,0 2.096,2 812,7

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10+11) 1.705,2 –7.014,6 –1.107,8 1.723,0 7.369,2 1.721,2 1.781,7 –10,4 2.834,0


Tablica D1: Konsolidirana bilanca drugih monetarnih finan-cijskih institucija• U konsolidiranu bilancu drugih monetarnih financijskih institucija uključeni su podaci o potraživanjima i ob-vezama drugih monetarnih financijskih institucija (kreditnih in-stitucija i novčanih fondova).

U ožujku 2013. provedena je revizija svih stavki od srpnja 1999. nadalje tako da su podacima, uz Hrvatsku narodnu ban-ku, banke i štedne banke, obuhvaćene i stambene štedionice. U veljači 2015. provedena je revizija svih podataka, i to: od 31. prosinca 2010. u dijelu koji se odnosi na sektorsku klasifikaci-ju institucionalnih jedinica i promjenu metodološkog tretmana kunskih pozicija s valutnom klauzulom i od 31. prosinca 2011. u dijelu koji se odnosi na proširenje obuhvata drugih monetarnih financijskih institucija (uključivanje novčanih fondova). U lipnju 2015. provedena je revizija svih podataka od 30. lipnja 2006. u dijelu koji se odnosi na promjenu metodološkog tretmana kun-skih pozicija s valutnom klauzulom.

Pričuve kreditnih institucija kod središnje banke jesu kunske i devizne. Kunske pričuve su novčana sredstva kreditnih institucija u blagajnama i kunska novčana sredstva kreditnih institucija na računima kod središnje banke. Devizne pričuve su devizna nov-čana sredstva na deviznim računima Hrvatske narodne banke.

Inozemna aktiva su sljedeći oblici deviznih i kunskih potraži-vanja od stranih fizičkih i pravnih osoba: strani efektivni novac u blagajnama, sredstva na tekućim računima i oročeni depoziti kod inozemnih banaka (uključujući loro akreditive i ostala po-krića), vrijednosni papiri, krediti i dionice.

Potraživanja od središnje države jesu sljedeći oblici kunskih i deviznih potraživanja: vrijednosni papiri i krediti.

Potraživanja od ostalih domaćih sektora obuhvaćaju sljedeće oblike kunskih i deviznih potraživanja: instrumente tržišta nov-ca, obveznice, kredite (uključujući akceptne kredite) i dionice.

Do studenoga 2010. potraživanja od ostalih bankarskih in-stitucija i nebankarskih financijskih institucija obuhvaćaju iste oblike kunskih i deviznih potraživanja, s tim da potraživanja od ostalih bankarskih institucija obuhvaćaju još i depozite. Od pro-sinca 2010. potraživanja od ostalih financijskih posrednika (uk-ljučujući i potraživanja od HBOR-a), od pomoćnih financijskih institucija i od osiguravajućih društava i mirovinskih fondova obuhvaćaju iste oblike kunskih i deviznih potraživanja.

Do studenoga 2010. stavke Depozitni novac, Štedni i oro-čeni depoziti, Devizni depoziti te Obveznice i instrumenti trži-šta novca obuhvaćaju obveze kreditnih institucija prema ostalim domaćim sektorima, ostalim bankarskim institucijama te neban-karskim financijskim institucijama. Od prosinca 2010. ove stav-ke obuhvaćaju obveze kreditnih institucija prema ostalim doma-ćim sektorima, investicijskim fondovima osim novčanih fondova, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim in-stitucijama i osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovi-ma.

Depozitni novac uključuje novčana sredstva na transakcij-skim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kun-skim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu (odnosno za čekove u blagajnama kreditnih institucija i čekove poslane na naplatu).

Štedni i oročeni depoziti jesu kunski štedni depoziti po viđe-nju te kunski oročeni depoziti, kunski depoziti s otkaznim ro-kom.

Devizni depoziti su devizni depoziti po viđenju, devizni oro-čeni depoziti i devizni depoziti s otkaznim rokom.

Obveznice i instrumenti tržišta novca jesu neto obveze kre-ditnih institucija po izdanim vrijednosnim papirima i primljeni krediti. Izdani podređeni i hibridni instrumenti koje su upisali inozemni investitori nisu obuhvaćeni ovom stavkom.

Izdani udjeli novčanih fondova jesu preostala potraživanja prema aktivi institucionalnih jedinica koje su izdale udjele ili je-dinice.

Inozemna pasiva obuhvaća sljedeće oblike deviznih i kunskih obveza prema stranim fizičkim i pravnim osobama: transakcijske račune, štedne depozite (uključujući loro akreditive i ostala po-krića), oročene depozite, primljene kredite i dospjele obveze. U sklopu primljenih kredita iskazuju se i izdani podređeni i hibrid-ni instrumenti koje su upisali inozemni investitori.

Depoziti središnje države jesu svi oblici kunskih i deviznih obveza (osim ograničenih i blokiranih depozita) kreditnih insti-tucija prema središnjoj državi.

Krediti primljeni od središnje banke jesu krediti primljeni od Hrvatske narodne banke i depoziti Hrvatske narodne banke kod kreditnih institucija, pri čemu se kao krediti tretiraju i poslovi reotkupa vrijednosnih papira.


Tablica D2: Inozemna aktiva drugih monetarnih financijskih institucijana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Devizna inozemna aktiva 42.387,1 44.694,1 41.504,1 37.571,4 39.218,3 35.790,2 34.908,2 43.975,7 34.271,5

1.1. Potraživanja od stranih financijskih institucija 31.191,6 33.962,0 32.527,1 28.961,4 31.288,9 26.642,6 25.222,9 34.391,6 24.597,8

Efektivni strani novac 1.826,9 2.120,4 2.266,5 2.319,3 2.375,1 2.655,2 3.838,8 3.284,2 3.186,6

Tekući računi 7.246,4 10.915,5 9.013,1 9.126,3 8.725,6 5.092,8 6.660,5 9.443,4 4.913,6

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 17.815,8 14.348,5 11.268,2 8.874,1 9.790,4 9.934,7 7.287,9 10.142,3 8.618,2

Vrijednosni papiri 3.758,7 4.021,9 3.861,5 3.378,6 3.298,8 3.342,7 2.929,4 2.721,0 2.992,0

Krediti 448,9 1.579,3 5.154,7 3.246,7 5.142,0 3.625,7 2.472,0 6.756,8 2.829,0

Dionice stranih financijskih institucija 94,9 976,4 963,1 2.016,4 1.957,0 1.991,5 2.034,2 2.043,8 2.058,4

1.2. Potraživanja od stranih nefinancijskih institucija 11.195,5 10.732,1 8.977,0 8.610,0 7.929,5 9.147,7 9.685,4 9.584,1 9.673,7

Potraživanja od stranih država 8.924,8 7.890,6 6.723,3 6.283,7 5.728,7 6.904,7 7.139,3 7.332,4 7.556,1

Potraživanja od stranih osoba 2.227,8 2.611,1 2.213,1 2.257,1 2.036,0 2.060,8 2.301,2 1.988,7 1.860,3

Vrijednosni papiri 32,1 17,9 12,2 206,2 221,3 226,2 501,7 383,9 267,1

Krediti 2.195,7 2.593,2 2.200,9 2.050,9 1.814,7 1.834,6 1.799,4 1.604,9 1.593,2

Dionice stranih osoba 43,0 230,4 40,7 69,1 164,8 182,2 244,9 262,9 257,3

2. Kunska inozemna aktiva 1.556,2 3.364,2 2.334,8 1.777,8 1.668,5 1.506,8 1.868,0 1.565,2 1.530,3

2.1. Potraživanja od stranih financijskih institucija 1.509,1 3.324,8 2.271,8 1.752,1 1.639,8 1.476,3 1.829,7 1.526,2 1.478,8

2.2. Potraživanja od stranaca 47,0 39,4 63,0 25,7 28,7 30,5 38,4 39,0 51,5

Od toga: Krediti 46,7 39,1 62,7 25,4 27,9 29,7 37,5 38,1 50,6

Ukupno (1+2) 43.943,2 48.058,2 43.838,9 39.349,2 40.886,8 37.297,0 36.776,3 45.540,8 35.801,8


Do studenoga 2010. Ograničeni i blokirani depoziti obuhva-ćaju sljedeće obveze banaka: kunske i devizne ograničene de-pozite ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih institucija, nebankarskih financijskih institucija, središnje države te stranih pravnih i fizičkih osoba i blokirane devizne depozite stanovništva regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.

Od prosinca 2010. Ograničeni i blokirani depoziti obuhva-ćaju sljedeće obveze kreditnih institucija: kunske i devizne ogra-ničene depozite ostalih domaćih sektora, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, središnje države te stranih prav-nih i fizičkih osoba i blokirane devizne depozite stanovništva

regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.

Kapitalski računi su dionički kapital, zadržana dobit (gubi-tak), dobit (gubitak) prethodne godine, dobit (gubitak) tekuće godine, zakonske rezerve, statutarne i ostale kapitalne rezerve, rezerve za opće bankovne rizike, odgođeni porez u kapitalu, di-vidende isplaćene tijekom tekuće godine, revalorizacijske rezer-ve, posebne rezerve za identificirane gubitke na skupnoj i poje-dinačnoj osnovi po izvanbilančnim stavkama, ispravci vrijednosti i posebne rezerve za identificirane gubitke na skupnoj osnovi.

Ostalo (neto) jesu neraspoređeni računi pasive umanjeni za neraspoređene račune aktive, uključujući fer vrijednost izvede-nih financijskih instrumenata.

Tablice D2 – D12 • Ovaj skup tablica (osim tablica D5, D5a, D5b, D5c i D5d) razrađeni je prikaz odgovarajućih stavki akti-ve i pasive Konsolidirane bilance drugih monetarnih financijskih institucija (Tablica D1).

Tablica D2: Inozemna aktiva drugih monetarnih financijskih institucija• U tablici se iskazuju potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od stranih fizičkih i pravnih osoba.

Inozemna aktiva kreditnih institucija obuhvaća deviznu ino-zemnu aktivu i kunsku inozemnu aktivu. I u sklopu devizne i u sklopu kunske inozemne aktive posebno su prikazana potraži-vanja od stranih financijskih institucija i potraživanja od stranih nefinancijskih institucija (ukupno i po financijskim instrumen-tima).


Tablica D3: Potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnostina kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Kunska potraživanja 30.666,8 27.777,9 31.680,4 31.324,8 31.777,5 30.602,6 31.973,1 31.999,4 36.039,7

1.1. Potraživanja od središnje države 30.663,6 27.776,2 31.679,9 31.324,8 31.776,5 30.601,5 31.972,0 31.997,5 36.034,0


Od toga: Obveznice za blokiranu deviznu štednju građana – – – – – – – – –

Krediti 5.676,1 6.512,9 7.283,7 6.425,0 6.393,9 6.328,5 6.092,1 5.964,7 7.961,4

1.2. Potraživanja od fondova socijalne sigurnosti 3,2 1,7 0,6 – 1,0 1,1 1,1 1,9 5,7

Vrijednosni papiri – – – – – – – – –

Krediti 3,2 1,7 0,6 – 1,0 1,1 1,1 1,9 5,7

2. Devizna potraživanja 59.057,2 63.128,8 61.825,9 50.456,5 52.385,2 51.924,4 50.689,9 52.062,9 50.173,8



Krediti 46.219,9 46.827,0 39.719,4 29.495,6 29.941,9 28.989,0 27.657,8 28.542,9 29.089,9

2.2. Potraživanja od fondova socijalne sigurnosti – – – – – – – – –


Krediti – – – – – – – – –

Ukupno (1+2) 89.724,0 90.906,7 93.506,3 81.781,3 84.162,7 82.527,0 82.663,0 84.062,3 86.213,5


Tablica D3: Potraživanja drugih monetarnih financijskih in-stitucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti • U tabli ci se iskazuju kunska i devizna potraživanja drugih monetar-nih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne

sigurnosti. U kunskim potraživanjima od središnje države stavka Vrijednosni papiri obuhvaća i Obveznice za blokiranu deviznu štednju građana izdane na temelju Zakona o pretvaranju devi-znih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.

Tablica D3a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti

na kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.




Krediti 33.544,5 35.035,3 30.310,8 21.664,3 7.205,8 6.561,6 5.637,3 4.153,8 4.264,0



Krediti – – – – – – – – –

2. Kunska potraživanja uz valutnu klauzulu 18.227,1 17.128,2 15.707,3 13.915,5 29.360,4 32.096,2 31.610,0 33.855,6 32.368,0



Od toga: Obveznice za blokiranu deviznu štednju rađana – – – – – – – – –

Krediti 12.675,4 11.791,7 9.408,6 7.831,3 22.736,1 22.427,3 22.020,5 24.389,2 24.825,9



Krediti – – – – – – – – –

Ukupno (1+2) 59.057,2 63.128,8 61.825,9 50.456,5 52.385,2 51.924,4 50.689,9 52.062,9 50.173,8


Tablica D3a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti • U tablici se

iskazuje razrada stavke Devizna potraživanja iz Tablice D3, tako što se posebno iskazuju devizna potraživanja i potraživanja uz valutnu klauzulu.


Tablica D4: Potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektorana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Kunska potraživanja 70.890,2 74.963,1 88.199,2 94.033,9 100.353,6 102.749,6 104.544,5 106.185,1 109.464,0

1.1. Instrumenti tržišta novca 3.987,6 4.166,6 4.293,0 3.226,9 2.695,0 2.686,7 414,2 365,9 323,0

1.2. Obveznice 962,7 794,6 1.912,7 2.132,8 2.014,1 1.979,9 1.980,3 1.975,7 1.853,3

1.3. Krediti 65.384,1 69.448,6 81.104,8 87.917,2 95.088,3 97.487,6 101.535,4 103.229,4 106.659,3

1.4. Dionice 555,9 553,3 888,7 757,0 556,2 595,4 614,7 614,2 628,3


2.1. Vrijednosni papiri 955,3 851,1 891,1 392,1 462,3 467,4 340,2 328,8 345,7

2.2. Krediti 157.728,6 146.680,6 125.683,0 118.568,7 116.265,8 117.042,2 114.950,3 111.962,5 113.325,5

Ukupno (1+2) 229.574,1 222.494,8 214.773,3 212.994,8 217.081,7 220.259,2 219.835,1 218.476,4 223.135,2


Tablica D4a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora


2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.


1.1. Instrumenti tržišta novca 68,4 52,6 35,4 9,7 – – – – –

1.2. Obveznice 243,0 245,0 399,7 200,2 351,9 356,9 307,2 291,6 323,0

1.3. Krediti 16.003,2 15.090,8 15.078,1 16.856,1 17.884,0 17.790,0 16.947,4 15.839,9 16.401,7

1.4. Dionice – – – – – – 0,1 0,1 –

2. Kunska potraživanja uz valutnu klauzulu 142.369,3 132.143,2 111.060,9 101.894,8 98.492,2 99.362,7 98.035,8 96.159,7 96.946,6

2.1. Vrijednosni papiri 643,9 553,4 456,1 182,2 110,4 110,5 32,9 37,1 22,7

2.2. Krediti 141.725,5 131.589,8 110.604,9 101.712,6 98.381,8 99.252,2 98.002,9 96.122,6 96.923,9

Ukupno (1+2) 158.683,9 147.531,6 126.574,2 118.960,9 116.728,1 117.509,6 115.290,5 112.291,3 113.671,3


Tablica D4: Potraživanja drugih monetarnih financijskih insti-tucija od ostalih domaćih sektora • U tablici se iskazuju kunska i devizna potraživanja drugih monetarnih financijskih instituci-ja od ostalih domaćih sektora, klasificirana prema financijskim instrumentima: instrumenti tržišta novca (uključujući faktoring i forfaiting od siječnja 2004.), obveznice, krediti i dionice.

Faktoring i forfaiting od siječnja 2004. do studenoga 2010.

u cijelosti su uključeni u instrumente tržišta novca. Od prosinca 2010. faktoring i forfaiting koje izvještajne institucije prikazuju u portfelju kredita i potraživanja uključeni su u kredite. Fakto-ring i forfaiting u svim ostalim portfeljima prikazuju se u instru-mentima tržišta novca (izvornog dospijeća do i uključujući go-dinu dana), odnosno u obveznicama (izvornog dospijeća preko godine dana).

Tablica D4a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora • U tablici se iskazuje razrada stavke

Devizna potraživanja iz Tablice D4, tako što se posebno iskazuju devizna potraživanja i potraživanja uz valutnu klauzulu.


Tablica D5: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorimastanja na kraju razdoblja i transakcije tijekom razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

STANJA

KUNSKI KREDITI

1. Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti 5.679,3 6.514,6 7.284,2 6.425,0 6.394,9 6.329,5 6.093,3 5.966,6 7.967,1

1.1. Krediti središnjoj državi 5.676,1 6.512,9 7.283,7 6.425,0 6.393,9 6.328,5 6.092,1 5.964,7 7.961,4

1.2. Krediti fondovima socijalne sigurnosti 3,2 1,7 0,6 – 1,0 1,1 1,1 1,9 5,7

2. Krediti lokalnoj državi 856,3 880,7 1.069,5 1.444,0 2.220,7 2.302,4 2.322,5 2.680,5 3.177,3

3. Krediti nefinancijskim društvima 29.219,4 29.172,5 31.120,9 29.043,3 28.214,6 28.571,7 30.392,0 30.417,4 31.221,4

4. Krediti kućanstvima 35.308,5 39.395,3 48.914,4 57.429,8 64.653,0 66.613,5 68.820,9 70.131,5 72.260,5

Od toga: Stambeni krediti 4.551,7 5.603,7 10.523,7 14.082,8 15.790,7 15.993,8 16.267,1 16.521,7 17.519,0

5. Krediti ostalim bankarskim institucijama .... .... .... .... .... .... .... .... ....

6. Krediti nebankarskim financijskim institucijama .... .... .... .... .... .... .... .... ....

7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima 34,6 76,4 77,3 58,0 32,5 23,6 26,2 236,5 140,4

8. Krediti ostalim financijskim posrednicima 1.677,6 1.517,5 1.287,2 1.190,4 1.529,9 1.322,3 1.561,7 1.543,8 1.495,3

9. Krediti pomoćnim financijskim institucijama 684,0 416,7 335,4 362,5 327,8 277,1 255,1 259,8 254,3

10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima 560,9 1.092,0 228,3 185,0 172,6 171,3 141,2 115,1 87,5

A. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 74.020,4 79.065,8 90.317,3 96.138,1 103.546,1 105.611,5 109.612,9 111.351,2 116.604,0

DEVIZNI KREDITI



1.2. Krediti fondovima socijalne sigurnosti – – – – – – – – –

2. Krediti lokalnoj državi 3.777,9 3.513,9 3.066,5 2.591,8 2.117,6 2.076,8 1.997,8 1.892,3 1.786,7



Od toga: Stambeni krediti 55.675,8 53.471,6 41.994,0 38.745,1 38.249,8 38.452,6 38.593,7 38.675,4 39.916,3




8. Krediti ostalim financijskim posrednicima 1.942,6 1.535,4 1.577,4 738,6 498,1 719,4 881,6 842,6 705,6


10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima 2,6 3,0 1,9 158,8 24,8 42,5 318,1 32,7 31,6

B. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 206.092,4 195.349,0 167.589,9 149.602,8 147.693,6 147.644,1 144.678,6 142.145,1 143.712,3

UKUPNO (A+B) 280.112,8 274.414,7 257.907,2 245.740,9 251.239,7 253.255,6 254.291,5 253.496,3 260.316,3

TRANSAKCIJE

KUNSKI KREDITI

1. Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti –905,3 452,1 –597,5 –68,1 675,2 –78,3 –556,4 –60,5 268,1

1.1. Krediti središnjoj državi –905,2 452,2 –597,4 –68,1 674,4 –77,0 –557,4 –61,4 265,8

1.2. Krediti fondovima socijalne sigurnosti –0,1 –0,1 –0,1 – 0,9 –1,3 1,0 1,0 2,4

2. Krediti lokalnoj državi 1,7 18,3 217,5 302,1 125,0 20,3 –2,2 –72,4 326,9

3. Krediti nefinancijskim društvima –378,1 –89,8 –531,3 47,8 –217,6 29,2 443,3 298,3 –338,1

4. Krediti kućanstvima 257,6 399,5 249,8 444,4 122,3 1.107,0 522,9 530,1 535,4



7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima –2,2 –2,7 8,1 0,8 –125,5 –141,7 3,2 32,4 –63,8

8. Krediti ostalim financijskim posrednicima –31,4 –153,1 –77,0 –71,7 225,9 –112,2 301,1 –56,5 –8,2

9. Krediti pomoćnim financijskim institucijama –7,9 –165,0 –21,2 –22,2 –0,1 –0,3 0,8 –4,4 –3,7

10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima 75,9 893,1 –43,7 –47,2 –36,0 –33,9 25,7 –6,2 –34,7

A. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) –989,5 1.352,3 –795,2 585,8 769,4 790,1 738,3 660,8 682,0

DEVIZNI KREDITI

1. Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti 1.130,5 4,8 –1.475,2 –7.167,6 890,0 –265,0 –613,3 1.607,3 –401,4

1.1. Krediti središnjoj državi 1.130,5 4,8 –1.475,2 –7.167,6 890,0 –265,0 –613,3 1.607,3 –401,4



Tablica D5: Distribucija kredita drugih monetarnih financij-skih institucija po institucionalnim sektorima • U tablici se iska-zuju podaci o kunskim i deviznim kreditima kreditnih instituci-ja domaćim sektorima, pri čemu krediti obuhvaćaju i akceptne kredite, financijski najam (leasing), izvršena plaćanja na osnovi garancija i drugih jamstava i kupljena potraživanja, a do pro-sinca 2003. i faktoring i forfaiting. Od prosinca 2010. krediti obuhvaćaju sljedeće vrste kredita: prekonoćne kredite, kredite za izvršena plaćanja s osnove garancija i drugih jamstava, obratne

repo kredite, udjele u sindiciranim kreditima, financijski najam, potrošačke kredite, kredite za obrazovanje, stambene kredite, hi-potekarne kredite, kredite za automobile, kredite po kreditnim karticama, prekoračenja po transakcijskim računima, maržne kredite, lombardne kredite, kredite za obrtna sredstva, kredite za građevinarstvo, kredite za poljoprivredu, kredite za turizam, kredite za investicije, kredite za financiranje izvoza, gotovinske nenamjenske kredite, faktoring i forfaiting u portfelju kredita i potraživanja te ostale kredite.

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

2. Krediti lokalnoj državi 171,3 164,7 3,4 –18,5 –23,6 –20,7 –19,3 –33,6 –43,3

3. Krediti nefinancijskim društvima –137,5 –393,8 340,7 28,4 –498,8 3,1 –530,5 –996,2 474,3

4. Krediti kućanstvima –309,4 –826,4 –635,4 –186,5 61,0 301,4 18,5 –177,3 152,0



7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima –7,4 –2,0 54,8 –184,6 158,0 37,9 –45,7 6,9 29,6

8. Krediti ostalim financijskim posrednicima 50,6 –61,4 2,3 53,1 22,0 4,8 108,9 –21,8 –52,4

9. Krediti pomoćnim financijskim institucijama –0,5 –11,4 –26,5 –69,4 2,4 –48,1 0,4 –5,5 3,5

10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima 0,0 –40,6 –5,2 –8,0 23,6 –17,4 187,0 –113,6 –76,3

B. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 897,6 –1.166,0 –1.741,1 –7.553,1 634,6 –3,9 –894,1 266,0 85,9

UKUPNO (A+B) –91,9 186,3 –2.536,3 –6.967,3 1.404,0 786,2 –155,8 926,8 767,9



Tablica D5a: Distribucija deviznih kredita i kunskih kredita s valutnom klauzulom drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima


2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

DEVIZNI KREDITI




2. Krediti lokalnoj državi 6,8 5,1 3,4 1,7 – – – – –


4. Krediti kućanstvima 258,4 225,3 188,8 215,2 170,0 247,4 292,7 198,1 226,6



7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima – 19,4 286,8 244,3 828,7 779,0 802,6 703,2 508,3

8. Krediti drugim financijskim posrednicima 579,5 562,3 595,9 195,8 350,3 570,2 672,6 687,6 542,0


10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima – 0,8 – 157,3 23,7 41,5 306,7 21,7 20,9

A. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 50.169,6 50.861,0 46.452,6 39.424,8 26.414,5 25.804,7 24.422,2 21.457,5 21.776,6

KUNSKI KREDITI S VALUTNOM KLAUZULOM









7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima 6,1 4,1 6,6 – – – – – –

8. Krediti drugim financijskim posrednicima 1.363,1 973,1 981,5 542,8 147,8 149,2 209,0 154,9 163,6


10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima 2,6 2,3 1,9 1,5 1,1 1,0 11,4 11,1 10,7

B. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 155.922,8 144.487,9 121.137,3 110.178,0 121.279,1 121.839,5 120.256,4 120.687,6 121.935,7

UKUPNO (A+B) 206.092,4 195.349,0 167.589,9 149.602,8 147.693,6 147.644,1 144.678,6 142.145,1 143.712,3


Tablice D5a – D5d • Ovaj skup tablica razrađeni je prikaz odgovarajućih stavki iz Tablice D5 Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektori-ma.

Tablica D5a: Distribucija deviznih kredita i kunskih kredita s valutnom klauzulom drugih monetarnih financijskih instituci-ja po institucionalnim sektorima • U tablici se iskazuje razrada stavke Devizni krediti iz Tablice D5, tako što se posebno iskazu-ju devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu.


Tablica D5b: Distribucija kredita drugih monetarnih financij-skih institucija po institucionalnim sektorima i prema izvornom dospijeću • U tablici se iskazuje razrada stavki Kunski kredi-ti i Devizni krediti iz Tablice D5, tako što se posebno iskazuju

krediti prema institucionalnim sektorima i izvornom dospijeću, s podjelom do jedne godine, od jedne godine do pet godina i više od pet godina.

Tablica D5b: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima i prema izvornom dospijećuna kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.



Do 1 godine 923,1 322,5 737,9 83,7 356,0 300,5 227,2 200,5 196,6

Od 1 do 5 godina 24.038,6 26.033,5 19.002,4 14.877,4 12.160,1 11.397,3 10.530,3 8.871,9 11.686,8

Više od 5 godina 26.934,2 26.984,0 27.262,8 20.959,5 23.819,6 23.619,7 22.992,4 25.435,3 25.167,9

1.2. Krediti fondovima socijalne sigurnosti 3,2 1,7 0,6 – 1,0 1,1 1,1 1,9 5,7

Do 1 godine 0,4 – – – 1,0 1,1 1,1 1,9 5,7

Od 1 do 5 godina 2,8 1,7 0,6 – – – – – –

Više od 5 godina – – – – – – – – –


Do 1 godine 197,8 232,6 258,3 243,9 562,8 569,8 445,7 488,5 692,9

Od 1 do 5 godina 591,9 545,2 743,3 828,9 973,8 979,7 970,6 859,2 953,2

Više od 5 godina 3.844,5 3.616,8 3.134,4 2.963,0 2.801,8 2.829,8 2.904,0 3.225,1 3.317,9


Do 1 godine 22.422,8 20.372,2 20.607,3 18.616,2 18.729,4 17.696,3 16.901,3 15.777,6 16.221,9

Od 1 do 5 godina 21.631,5 19.638,9 18.082,5 18.773,6 17.654,6 19.038,1 19.424,2 17.194,5 17.110,2

Više od 5 godina 47.975,8 47.220,3 46.345,2 46.026,2 46.144,9 46.496,4 46.609,7 47.514,2 48.570,7


Do 1 godine 12.144,2 11.542,2 11.097,7 10.502,8 10.442,2 10.626,4 11.034,6 10.723,6 10.726,2

Od 1 do 5 godina 9.859,3 9.608,5 9.347,9 9.522,0 9.307,7 9.822,2 9.947,4 9.999,6 10.240,0

Više od 5 godina 104.445,1 103.352,4 97.171,1 99.009,4 104.737,1 106.471,2 108.248,2 109.409,5 112.151,8


Do 1 godine 40,7 99,9 370,7 300,0 861,2 802,6 828,7 939,7 648,7

Od 1 do 5 godina – – – 2,3 – – – – –

Više od 5 godina – – – – – – – – –

6. Krediti drugim financijskim posrednicima 3.620,2 3.052,9 2.864,7 1.929,0 2.028,1 2.041,7 2.443,2 2.386,4 2.200,9

Do 1 godine 1.715,6 1.307,8 797,3 636,7 749,5 627,8 833,4 858,9 683,3

Od 1 do 5 godina 1.014,3 976,0 1.184,3 528,1 590,6 700,4 906,4 824,9 949,8

Više od 5 godina 890,3 769,0 883,0 764,2 688,0 713,5 703,4 702,6 567,8


Do 1 godine 735,8 579,6 418,1 554,4 164,2 53,9 46,8 46,8 37,9

Od 1 do 5 godina 39,7 16,6 26,6 39,1 76,8 76,1 69,3 68,8 64,7

Više od 5 godina 101,1 100,0 205,5 165,7 221,2 219,2 207,3 205,4 203,1

8. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima 563,5 1.095,0 230,2 343,8 197,4 213,8 459,3 147,8 119,1

Do 1 godine 560,9 1.092,0 73,3 187,3 57,6 74,3 310,4 0,1 17,5

Od 1 do 5 godina 0,1 0,8 155,0 155,0 85,0 85,0 85,0 85,0 40,0

Više od 5 godina 2,6 2,2 1,8 1,5 54,8 54,5 63,9 62,7 61,6

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8) 280.112,8 274.414,7 257.907,2 245.740,9 251.239,7 253.255,6 254.291,5 253.496,3 260.316,3

Do 1 godine 38.741,3 35.548,7 34.360,6 31.125,0 31.923,9 30.752,7 30.629,4 29.037,6 29.230,6

Od 1 do 5 godina 57.178,1 56.821,3 48.542,7 44.726,5 40.848,6 42.098,7 41.933,2 37.903,9 41.044,7

Više od 5 godina 184.193,5 182.044,7 175.003,9 169.889,4 178.467,3 180.404,2 181.728,9 186.554,9 190.040,9



Tablica D5c: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija kućanstvima prema namjeni i valutnoj strukturina kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Potrošački krediti 44,3 19,9 18,0 16,2 13,1 14,2 14,3 13,7 13,3

1.1. Kunski krediti bez valutne klauzule 41,4 17,4 16,3 15,0 11,6 12,0 11,9 11,4 11,0

1.2. Kunski krediti s valutnom klauzulom 2,9 2,4 1,7 1,2 1,5 2,2 2,4 2,3 2,3

Od toga: uz euro 2,9 2,4 1,7 1,2 1,5 2,2 2,4 2,3 2,3

Od toga: uz švicarski franak 0,0 – – – – – – – –

1.3. Devizni krediti – – – – – – – – –

2. Stambeni krediti 60.227,5 59.075,3 52.517,7 52.827,9 54.040,4 54.446,4 54.860,8 55.197,1 57.435,3

2.1. Kunski krediti bez valutne klauzule 4.551,7 5.603,7 10.523,7 14.082,8 15.790,7 15.993,8 16.267,1 16.521,7 17.519,0

2.2. Kunski krediti s valutnom klauzulom 55.666,4 53.467,9 41.991,0 38.743,0 38.248,5 38.451,2 38.592,3 38.674,1 39.913,6

Od toga: uz euro 35.378,6 35.795,4 40.525,9 37.793,0 37.522,1 37.742,0 37.912,0 37.993,4 39.278,6

Od toga: uz švicarski franak 20.244,8 17.625,2 1.414,7 899,6 672,4 654,6 628,9 628,4 586,5

2.3. Devizni krediti 9,3 3,7 3,0 2,1 1,3 1,4 1,4 1,3 2,7

3. Hipotekarni krediti 2.844,3 2.599,4 2.227,5 1.970,7 1.901,8 1.856,0 1.857,5 1.852,5 1.882,8



Od toga: uz euro 2.231,6 2.080,2 2.001,5 1.744,4 1.679,4 1.610,2 1.588,1 1.571,2 1.568,5

3.3. Devizni krediti 2,5 3,0 6,2 1,7 1,2 1,2 1,1 1,2 1,1

4. Krediti za automobile 1.439,3 1.057,3 988,8 838,5 665,2 619,3 588,9 563,8 534,5



Od toga: uz euro 571,4 304,7 248,3 194,9 170,3 159,0 152,8 151,1 146,2

Od toga: uz švicarski franak 63,7 15,8 8,5 5,9 4,9 2,8 2,7 2,7 2,7

4.3. Devizni krediti 0,5 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

5. Krediti po kreditnim karticama 3.831,0 3.716,2 3.608,3 3.529,5 3.644,9 3.652,7 3.679,3 3.709,4 3.851,7



Od toga: uz euro 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

5.3. Devizni krediti 1,6 1,5 1,2 1,0 0,9 1,0 0,8 0,8 0,7

6. Prekoračenje po transakcijskim računima 8.157,4 7.856,8 7.423,6 6.995,2 6.855,3 6.959,4 7.071,4 6.968,7 6.759,4


6.2. Kunski krediti s valutnom klauzulom – 0,7 0,7 0,4 0,4 0,1 0,1 0,1 0,1

Od toga: uz euro – 0,7 0,7 0,4 0,4 0,1 0,1 0,1 0,1

6.3. Devizni krediti 0,5 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4

7. Gotovinski nenamjenski krediti 39.064,8 39.812,2 40.745,6 42.955,4 47.716,0 49.473,0 50.968,8 52.210,8 52.940,8



Od toga: uz euro 23.875,0 21.034,2 17.151,7 14.053,8 13.269,3 13.557,5 13.553,6 13.501,2 13.170,7

7.3. Devizni krediti 0,5 0,2 0,1 3,6 3,3 3,2 3,1 3,0 3,0

8. Ostali krediti 10.839,9 10.366,0 10.087,1 9.900,7 9.650,2 9.898,6 10.189,3 9.616,7 9.700,2



Od toga: uz euro 7.185,5 7.052,0 6.867,6 6.459,7 6.162,5 6.160,5 6.106,4 5.790,8 5.719,0

8.3. Devizni krediti 243,5 216,6 178,0 206,6 163,0 240,3 285,9 191,5 218,7

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8) 126.448,6 124.503,1 117.616,7 119.034,1 124.487,0 126.919,8 129.230,2 130.132,7 133.118,0


Tablica D5c: Distribucija kredita drugih monetarnih financij-skih institucija kućanstvima prema namjeni i valutnoj strukturi • U tablici se iskazuje razrada kunskih i deviznih kredita sekto-ru kućanstva iz Tablice D5 prema namjeni, tako što se posebno

iskazuju krediti bez valutne klauzule, krediti uz valutnu klauzulu i devizni krediti. U sklopu kredita uz valutnu klauzulu kao stavke “Od toga” iskazuju se krediti indeksirani uz valute eura odnosno švicarskog franka.


Tablica D5d: Distribucija kredita drugih monetarnih financij-skih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinan-cijskim društvima prema valutnoj strukturi • U tablici se iskazu-je razrada kunskih i deviznih kredita nefinancijskim društvima iz Tablice D5 prema namjeni, tako što se posebno iskazuju krediti

bez valutne klauzule, krediti uz valutnu klauzulu i devizni kredi-ti. U sklopu kredita uz valutnu klauzulu kao stavke “Od toga” iskazuju se krediti indeksirani uz valute eura odnosno švicarskog franka.

Tablica D5d: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinancijskim društvima prema valutnoj strukturi


2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Krediti za obrtna sredstva 37.400,0 35.262,7 34.336,4 33.129,7 31.707,8 31.588,2 30.795,4 28.563,4 29.477,7



Od toga: uz euro 15.801,4 14.048,8 12.203,7 11.845,1 10.852,3 10.955,2 10.121,3 9.429,9 9.471,5


1.3. Devizni krediti 5.903,7 5.803,0 5.126,1 5.763,8 6.296,1 6.037,1 5.244,4 3.849,1 4.402,7

Od toga: u eurima 5.395,5 5.264,2 4.730,0 5.677,8 5.995,1 5.928,5 5.149,6 3.764,4 4.126,2

Od toga: u američkim dolarima 426,5 485,0 350,5 77,5 292,4 100,4 86,5 76,2 268,0

2. Krediti za investicije 33.746,9 31.931,3 31.415,9 31.412,7 31.250,2 32.342,5 32.787,0 33.071,0 33.989,7



Od toga: uz euro 22.006,3 20.641,1 19.818,9 19.591,6 20.141,7 20.759,8 20.598,2 20.130,3 20.292,2


2.3. Devizni krediti 4.284,5 3.863,4 3.943,6 4.722,3 4.755,2 4.910,4 4.844,7 5.202,7 4.996,0

Od toga: u eurima 4.129,6 3.708,8 3.875,8 4.677,6 4.719,8 4.875,2 4.811,9 5.172,7 4.968,4

Od toga: u američkim dolarima 56,3 49,5 41,9 28,2 21,1 21,6 19,5 16,8 14,7

Ukupno (1+2) 71.146,9 67.194,0 65.752,3 64.542,4 62.958,0 63.930,7 63.582,4 61.634,4 63.467,4


Tablica D6: Depozitni novac kod drugih monetarnih financij-skih institucija • U tablici se iskazuje depozitni novac kod kre-ditnih institucija, klasificiran prema domaćim institucionalnim sektorima.

Do studenoga 2010. depozitni novac je zbroj novčanih sred-stava na transakcijskim računima ostalih domaćih sektora, osta-lih bankarskih institucija te nebankarskih financijskih instituci-ja umanjen za novčana sredstva u platnom prometu (odnosno za čekove u blagajnama kreditnih institucija i čekove poslane na

naplatu). Od prosinca 2010. depozitni novac je zbroj novčanih sredstava na transakcijskim računima ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim novčanih fondova, ostalih financij-skih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osigurava-jućih društava i mirovinskih fondova, umanjen za novčana sred-stva u platnom prometu (odnosno za čekove u blagajnama kre-ditnih institucija i čekove poslane na naplatu). Obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja uključe-ne su u sektor kućanstava.

Tablica D6: Depozitni novac kod drugih monetarnih financijskih institucijana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Lokalna država 2.951,5 2.976,3 3.290,5 3.752,5 4.648,0 4.367,6 4.950,0 5.001,5 4.928,5

2. Nefinancijska društva 20.187,2 22.583,2 26.598,1 31.904,5 38.588,4 36.489,3 38.495,1 40.365,3 42.098,2

3. Kućanstva 19.520,8 22.844,6 27.729,6 33.957,2 42.867,6 44.789,8 46.677,5 49.978,7 53.619,2

4. Ostale bankarske institucije .... .... .... .... .... .... .... .... ....

5. Nebankarske financijske institucije .... .... .... .... .... .... .... .... ....

6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 104,0 118,1 266,7 512,0 241,8 1.383,4 1.611,7 1.119,5 1.554,2

7. Drugi financijski posrednici 762,0 710,9 733,2 1.106,3 1.115,8 963,5 1.166,2 1.008,2 1.066,1

8. Pomoćne financijske institucije 1.106,8 814,6 1.436,4 813,2 1.064,4 1.113,5 1.137,4 1.335,3 1.400,2

9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 259,6 427,1 947,6 1.827,8 3.331,4 2.153,2 2.318,9 3.327,9 1.513,8

10. Manje: Čekovi banaka i obračun čekova banaka 0,0 – – – – – – – –

Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 44.892,1 50.474,8 61.002,1 73.873,4 91.857,2 91.260,4 96.356,8 102.136,5 106.180,2



Tablica D7: Kunski depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucijana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Štedni depoziti 2.253,0 2.347,4 2.509,9 2.726,9 2.887,5 2.974,0 3.108,1 3.226,5 3.228,1

1.1. Lokalna država 0,1 0,0 4,6 1,4 0,1 0,1 0,1 0,1 0,0

1.2. Nefinancijska društva 455,9 478,8 560,2 510,7 420,8 420,8 417,3 493,4 470,4

1.3. Kućanstva 1.756,3 1.814,7 1.931,3 2.208,2 2.453,0 2.551,7 2.689,3 2.693,8 2.714,3

1.4. Ostale bankarske institucije .... .... .... .... .... .... .... .... ....

1.5. Nebankarske financijske institucije .... .... .... .... .... .... .... .... ....

1.6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova – – – – – – – – –

1.7. Ostali financijski posrednici 39,7 53,6 12,2 6,6 13,6 1,4 1,4 12,1 36,2

1.8. Pomoćne financijske institucije 1,0 0,3 1,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi – – – – – – – 27,1 7,1

2. Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 32.187,2 32.851,9 33.100,0 32.455,6 31.716,2 33.226,8 32.476,4 30.725,5 28.785,8

2.1. Lokalna država 217,8 389,4 369,0 306,5 270,4 514,0 521,1 520,2 305,7

2.2. Nefinancijska društva 6.127,8 6.604,9 7.171,5 6.670,7 5.911,8 5.848,3 5.520,7 4.955,0 4.947,9

2.3. Kućanstva 22.386,7 22.718,3 22.655,0 22.616,0 22.249,2 22.045,7 21.595,0 21.120,6 20.733,3



2.6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 17,5 28,4 25,0 30,1 226,4 2.008,5 1.420,4 611,6 529,4

2.7. Ostali financijski posrednici 470,4 518,2 550,2 537,7 273,6 111,2 57,0 74,3 64,8


2.9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 2.447,3 2.071,4 1.808,5 1.563,2 2.423,8 2.325,7 2.927,5 2.962,9 1.815,2

Ukupno (1+2) 34.440,2 35.199,3 35.609,8 35.182,5 34.603,7 36.200,8 35.584,5 33.952,0 32.013,8


Tablica D7: Kunski depoziti kod drugih monetarnih finan-cijskih institucija • Do studenoga 2010. u tablici se iskazuju kunski štedni i oročeni depoziti ostalih domaćih sektora, osta-lih bankarskih institucija te nebankarskih financijskih institucija. Od prosi nca 2010. u tablici se iskazuju kunski štedni i oročeni

depoziti ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim novčanih fondova, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih fi-nancijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fon-dova.


Tablica D8: Devizni depoziti kod drugih monetarnih finan-cijskih institucija • Do studenoga 2010. u tablici se iskazuju de-vizni štedni i oročeni depoziti ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih institucija te nebankarskih financijskih institucija. Od prosinca 2010. u tablici se iskazuju devizni štedni i oroče-ni depoziti ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim

novčanih fondova, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih fi-nancijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fon-dova.

Devizni štedni depoziti jesu svi devizni depoziti po viđenju i izdani devizni instrumenti plaćanja, a devizni oročeni depoziti obuhvaćaju i devizne depozite s otkaznim rokom.

Tablica D8: Devizni depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucijana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Štedni depoziti 28.967,8 34.668,5 46.739,0 56.616,5 71.695,0 70.077,1 72.597,5 82.658,3 81.155,4

1.1. Lokalna država 29,2 36,0 37,5 44,0 56,1 68,9 88,2 117,1 88,7


1.3. Kućanstva 19.370,5 23.361,0 30.286,8 38.276,0 50.378,9 50.942,1 53.355,2 58.459,3 59.826,5



1.6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 262,9 202,0 888,2 814,9 1.265,6 1.393,4 712,3 2.363,1 999,7

1.7. Drugi financijski posrednici 616,5 637,5 614,6 422,2 686,7 533,1 334,6 508,5 445,1


1.9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 213,4 168,2 627,3 965,5 1.117,1 633,8 565,9 337,9 337,4

2. Oročeni depoziti 135.898,8 136.655,4 122.965,4 107.487,4 90.536,1 89.519,9 85.517,0 85.236,7 81.807,4

2.1. Lokalna država 59,8 51,3 44,5 35,9 30,2 32,2 33,3 30,1 29,3

Od toga: uz valutnu klauzulu 55,5 47,6 39,5 32,6 27,3 27,1 26,4 22,7 21,9



2.3. Kućanstva 123.393,1 120.807,6 110.785,8 97.452,5 84.827,3 82.652,5 78.987,6 76.874,1 74.814,9

Od toga: uz valutnu klauzulu 7.145,9 6.907,5 6.531,9 6.220,1 5.982,5 5.884,0 5.779,5 5.713,1 5.713,6


Od toga: uz valutnu klauzulu .... .... .... .... .... .... .... .... ....


Od toga: uz valutnu klauzulu .... .... .... .... .... .... .... .... ....

2.6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 61,8 117,2 181,2 147,0 288,8 1.044,5 1.262,3 2.328,9 1.484,8

Od toga: uz valutnu klauzulu – – – – – – – – –

2.7. Drugi financijski posrednici 1.709,4 738,1 570,6 651,5 229,5 305,9 198,5 198,8 168,8




2.9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 1.613,6 1.439,7 1.055,5 735,9 496,8 963,7 706,8 649,1 629,2


Ukupno (1+2) 164.866,6 171.323,9 169.704,4 164.103,9 162.231,2 159.597,0 158.114,5 167.895,0 162.962,8



Tablica D8a: Valutna struktura oročenih depozita kućanstava i nefinancijskih društavana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Kunski depoziti bez valutne klauzule 28.514,5 29.323,3 29.826,5 29.286,7 28.161,0 27.894,1 27.115,7 26.075,6 25.681,2

1.1. Depoziti kućanstava 22.386,7 22.718,3 22.655,0 22.616,0 22.249,2 22.045,7 21.595,0 21.120,6 20.733,3

1.2. Depoziti nefinancijskih društava 6.127,8 6.604,9 7.171,5 6.670,7 5.911,8 5.848,3 5.520,7 4.955,0 4.947,9

2. Kunski depoziti s valutnom klauzulom 7.669,3 7.447,4 6.959,9 6.585,1 6.317,9 6.235,9 6.094,3 6.021,7 6.062,8


2.1.1. Od toga: uz euro 7.002,2 6.775,0 6.435,0 6.145,5 5.915,8 5.819,3 5.716,8 5.650,4 5.654,0

2.1.2. Od toga: uz američki dolar 47,0 32,6 27,5 21,8 19,7 19,8 19,2 19,6 18,3

2.1.3. Od toga: uz ostale valute 96,6 99,9 69,3 52,8 47,0 44,9 43,5 43,1 41,2

2.2. Depoziti nefinancijskih društava 523,4 540,0 428,0 365,0 335,5 351,9 314,8 308,6 349,2

2.2.1. Od toga: uz euro 520,7 538,7 427,5 364,8 335,3 351,9 314,8 308,6 349,2

2.2.2. Od toga: uz američki dolar 2,3 0,8 0,2 – – – – – –

2.2.3. Od toga: uz ostale valute 0,4 0,4 0,3 0,2 0,1 – – – –



3.1.1. Od toga: u eurima 105.015,8 101.825,5 93.528,2 82.905,1 71.359,0 69.360,5 66.105,3 63.996,2 62.224,7

3.1.2. Od toga: u američkim dolarima 7.728,7 8.636,7 7.959,7 6.136,8 5.572,7 5.527,8 5.279,6 5.361,0 5.116,5

3.1.3. Od toga: u ostalim valutama 3.502,7 3.437,9 2.766,0 2.190,4 1.913,2 1.880,2 1.823,1 1.803,8 1.760,1

3.2. Depoziti nefinancijskih društava 8.431,3 12.867,2 9.868,1 7.683,3 4.283,5 4.084,1 3.902,8 4.841,2 4.290,9

3.2.1. Od toga: u eurima 7.417,8 11.789,8 8.605,5 6.827,4 3.618,1 3.502,4 3.242,8 4.374,5 3.824,6

3.2.2. Od toga: u američkim dolarima 879,3 1.049,9 1.245,7 842,6 653,6 570,1 648,2 422,5 420,1

3.2.3. Od toga: u ostalim valutama 134,2 27,5 17,0 13,3 11,7 11,6 11,8 44,2 46,2

Ukupno (1+2+3) 160.862,3 163.538,0 150.908,4 134.787,5 117.607,3 114.982,6 110.320,8 108.099,5 105.136,3


Tablica D8a: Valutna struktura oročenih depozita kućanstava i nefinancijskih društava • U tablici se iskazuje razrada stavke Oročeni depoziti kućanstava i Nefinancijska društava iz tabli-ce D7 i D8, tako što se posebno iskazuju kunski depoziti bez

valutne klauzule, kunski depoziti uz valutnu klauzulu i devizni depoziti. U sklopu depozita uz valutnu klauzulu i deviznih depo-zita zasebno se iskazuju valute eura odnosno američkog dolara te ukupno ostale valute.


Tablica D8b: Ročna struktura oročenih depozita po sektorimana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Lokalna država 277,6 440,7 413,5 342,4 300,6 546,2 554,4 550,4 335,0

Do 1 godine 178,0 286,9 231,1 188,3 141,5 367,9 352,9 360,3 171,4

Od 1 do 2 godine 36,8 92,7 132,3 100,7 108,8 128,0 154,0 148,4 127,0

Više od 2 godine 62,8 61,1 50,1 53,4 50,3 50,4 47,5 41,7 36,5

2. Nefinancijska društva 15.082,5 20.012,1 17.467,6 14.719,0 10.530,7 10.284,4 9.738,2 10.104,8 9.588,1

Do 1 godine 11.043,7 13.029,9 9.987,7 7.801,4 6.844,1 6.477,2 5.367,8 6.230,2 5.797,8

Od 1 do 2 godine 2.007,2 5.308,5 5.264,7 3.160,8 1.770,4 1.747,5 1.777,8 1.783,1 1.520,8

Više od 2 godine 2.031,6 1.673,7 2.215,2 3.756,8 1.916,2 2.059,6 2.592,6 2.091,6 2.269,4

3. Kućanstva 145.779,8 143.525,9 133.440,8 120.068,5 107.076,6 104.698,2 100.582,6 97.994,7 95.548,3

Do 1 godine 65.616,2 61.081,3 52.355,4 45.971,4 39.540,7 37.538,1 36.073,9 34.939,2 34.124,2

Od 1 do 2 godine 39.749,4 37.828,8 34.532,8 31.109,1 27.450,2 26.744,0 25.121,8 24.347,5 23.519,3

Više od 2 godine 40.414,2 44.615,8 46.552,5 42.988,0 40.085,7 40.416,1 39.386,9 38.708,0 37.904,9

4. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 79,3 145,6 206,2 177,2 515,2 3.053,0 2.682,7 2.940,6 2.014,2

Do 1 godine 69,3 133,6 188,7 150,0 350,5 2.837,1 2.682,7 2.939,0 2.006,7

Od 1 do 2 godine – 5,5 3,1 – – – – 1,5 7,5

Više od 2 godine 9,9 6,4 14,4 27,1 164,7 215,9 – – –

5. Drugi financijski posrednici 2.179,8 1.256,2 1.120,8 1.189,1 503,1 417,1 255,5 273,1 233,7

Do 1 godine 1.775,9 942,3 932,2 1.043,1 405,2 344,5 224,3 241,2 201,4

Od 1 do 2 godine 402,8 313,1 163,0 145,4 94,2 69,1 27,7 28,5 29,0

Više od 2 godine 1,1 0,9 25,5 0,6 3,6 3,6 3,4 3,4 3,3

6. Pomoćne financijske institucije 626,1 615,7 552,6 1.147,8 405,6 458,4 545,8 486,7 429,6

Do 1 godine 505,8 443,6 504,2 973,0 352,4 380,2 467,7 408,6 329,7

Od 1 do 2 godine 7,5 60,6 2,5 129,1 7,2 32,2 32,2 32,2 54,1

Više od 2 godine 112,7 111,4 45,8 45,8 45,9 45,9 45,9 45,9 45,9

7. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 4.060,8 3.511,1 2.864,0 2.299,1 2.920,6 3.289,4 3.634,3 3.611,9 2.444,4

Do 1 godine 2.105,1 1.293,4 949,0 1.037,3 2.135,3 2.370,9 2.691,8 2.599,1 1.506,8

Od 1 do 2 godine 966,7 983,6 726,9 489,6 230,7 254,9 301,6 309,6 237,3

Više od 2 godine 989,0 1.234,2 1.188,1 772,3 554,6 663,6 640,9 703,2 700,3

Ukupno oročeni depoziti (1+2+3+4+5+6+7) 168.086,0 169.507,3 156.065,4 139.943,1 122.252,4 122.746,7 117.993,4 115.962,2 110.593,1

Do 1 godine 81.293,9 77.210,8 65.148,4 57.164,5 49.769,8 50.315,8 47.861,1 47.717,5 44.137,9

Od 1 do 2 godine 43.170,5 44.592,9 40.825,5 35.134,6 29.661,5 28.975,7 27.415,1 26.650,8 25.495,0

Više od 2 godine 43.621,5 47.703,6 50.091,5 47.644,0 42.821,0 43.455,2 42.717,2 41.593,8 40.960,3


Tablica D8b: Ročna struktura oročenih depozita po sektori-ma • U tablici se iskazuje razrada stavke Oročeni depoziti iz tablice D7 i D8, tako što se posebno iskazuju oročeni depoziti

prema sektorima, s podjelom prema izvornom dospijeću do jed-ne godine, od jedne do dvije godine i više od dvije godine.


Tablica D9: Obveznice i instrumenti tržišta novcana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Instrumenti tržišta novca (neto) – 0,8 – – – – – – –

2. Obveznice (neto) 1.402,2 1.200,0 1.251,5 690,7 820,1 839,0 1.170,5 1.177,0 1.167,8

3. Primljeni krediti 759,2 977,0 1.148,7 324,1 110,9 1.014,8 983,6 10,0 2,7

3.1. Lokalna država – – – – – 22,7 27,0 0,3 –

3.2. Nefinancijska društva 723,1 896,9 1.130,7 310,8 110,8 647,4 616,4 3,8 0,0



3.5. Investicijski fondovi osim novčanih fondova – 2,8 2,8 2,8 – 2,7 2,7 2,7 2,7

3.6. Drugi financijski posrednici 1,2 0,8 0,3 0,2 0,1 174,4 171,2 0,9 –

3.7. Pomoćne financijske institucije 34,9 76,4 14,9 10,3 – 146,2 143,5 – –

3.8. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi – – – – – 21,4 22,8 2,4 –

Ukupno (1+2+3) 2.161,3 2.177,8 2.400,2 1.014,8 931,0 1.853,8 2.154,1 1.187,1 1.170,6


Tablica D9: Obveznice i instrumenti tržišta novca • U tablici se iskazuju neto obveze kreditnih institucija na osnovi izdanih vrijednosnih papira i krediti primljeni od ostalih domaćih sek-tora, do studenoga 2010. prema ostalim bankarskim instituci-jama te nebankarskim financijskim institucijama, a od prosinca 2010. prema ostalim financijskim posrednicima, pomoćnim fi-nancijskim institucijama i osiguravajućim društvima i mirovin-skim fondovima.

Instrumenti tržišta novca (neto) do studenoga 2010. obu-hvaćaju neto obveze kreditnih institucija na osnovi izdanih

blagajničkih zapisa, izdanih mjenica, akceptiranih mjenica i ostalih izdanih vrijednosnih papira, a od prosinca 2010. obuhva-ćaju neto obveze na osnovi izdanih komercijalnih zapisa i nepre-nosivih instrumenata (dužničkih vrijednosnih papira).

Obveznice (neto) obuhvaćaju neto obveze kreditnih institu-cija na osnovi izdanih kunskih i deviznih obveznica te izdanih podređenih i hibridnih instrumenata, osim onih koje su upisali inozemni investitori.

Primljeni krediti iskazani su ukupno i klasificirani prema in-stitucionalnim sektorima.


Tablica D10: Inozemna pasiva drugih monetarnih financij-skih institucija • U tablici se iskazuju ukupne devizne i kunske obveze drugih monetarnih financijskih institucija prema stranim fizičkim i pravnim osobama, osim ograničenih kunskih i devi-znih depozita stranih fizičkih i pravnih osoba.

Inozemna pasiva drugih monetarnih financijskih institucija obuhvaća deviznu i kunsku inozemnu pasivu.

I u sklopu devizne i u sklopu kunske inozemne pasive poseb-no su prikazane obveze prema stranim financijskim institucija-ma i obveze prema stranim nefinancijskim institucijama (uku-pno i po financijskim instrumentima). Stavke Depozitni novac

i Štedni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune i štedne de-pozite.

U ožujku 2013. provedena je revizija stavke Krediti tako što su iz nje isključeni podaci koji se odnose na podređene i hibridne instrumente. U skladu s time provedena je reklasifikacija stavke Od toga: Podređeni i hibridni instrumenti tako što je do ožujka 2013. ta stavka bila iskazivana u sklopu stavke Krediti. Nakon toga iskazuje se kao zasebna stavka i obuhvaća sve instrumente na strani pasive koji imaju značajku podređenoga ili hibridnog instrumenta.

Tablica D10: Inozemna pasiva drugih monetarnih financijskih institucijana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Devizna inozemna pasiva 52.084,3 39.902,2 30.690,9 24.505,1 25.808,6 25.391,6 24.513,7 21.615,4 23.922,9

1.1. Obveze prema stranim financijskim institucijama 41.942,7 29.299,0 18.767,2 14.755,3 16.962,0 16.643,7 15.843,8 12.812,8 15.195,2

Od toga: uz valutnu klauzulu 1.346,9 1.480,5 1.519,1 1.462,0 1.446,5 1.180,9 1.176,6 1.178,1 1.184,6

Podređeni i hibridni instrumenti 3.119,9 3.864,4 3.799,3 4.069,5 3.349,8 3.056,3 3.043,3 3.046,9 3.115,6

Depozitni novac 457,6 440,5 629,8 494,7 483,3 454,5 705,2 666,1 462,7


Krediti 21.203,5 10.425,7 5.729,7 4.620,4 4.750,6 6.938,1 6.485,9 4.746,0 5.339,8

Obveznice – – – – 11,5 12,2 12,9 13,0 13,2

Udjeli novčanih fondova 236,3 238,9 321,4 279,3 268,2 – – – –

1.2. Obveze prema stranim nefinancijskim institucijama 10.141,6 10.603,2 11.923,7 9.749,8 8.846,5 8.747,8 8.669,9 8.802,7 8.727,7


Podređeni i hibridni instrumenti 5,7 10,2 22,4 41,3 37,1 37,1 37,0 37,0 37,2

Štedni i oročeni depoziti 10.113,8 10.551,0 11.854,6 9.690,3 8.794,2 8.710,7 8.632,9 8.765,7 8.690,4

Štedni depoziti 2.072,4 2.652,0 3.068,1 3.647,5 4.321,5 4.462,6 4.615,6 4.930,0 4.778,0


Krediti – – – – 0,8 – – – –

Obveznice – – – – – – – – –


2. Kunska inozemna pasiva 10.243,9 6.736,7 3.556,3 3.652,1 4.245,4 6.279,6 6.219,9 4.038,5 4.371,9

2.1. Obveze prema stranim financijskim institucijama 9.577,9 5.841,3 2.533,4 2.370,4 2.774,6 4.812,5 4.629,8 2.506,2 2.809,1

Podređeni i hibridni instrumenti – 5,0 20,0 24,9 24,9 24,9 24,9 24,9 24,9

Depozitni novac 1.650,3 1.078,1 1.350,0 1.731,5 2.100,5 1.937,0 3.973,3 1.856,5 2.154,3

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 7.728,7 4.586,4 1.148,7 610,4 585,4 2.777,9 576,4 556,3 579,6

Krediti 113,5 87,3 – – – – – 19,7 –

Obveznice 0,0 11,9 11,9 – 59,7 68,7 51,3 44,8 44,8

Udjeli novčanih fondova 85,4 72,7 2,8 3,6 4,0 4,0 4,0 4,0 5,5

2.2. Obveze prema stranim nefinancijskim institucijama 666,0 895,4 1.022,9 1.281,8 1.470,9 1.467,1 1.590,1 1.532,4 1.562,8

Podređeni i hibridni instrumenti 10,3 10,3 3,6 3,6 – – – – –

Depozitni novac 437,8 578,3 654,3 911,1 1.186,1 1.219,9 1.265,1 1.320,1 1.376,7

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 203,5 294,9 349,2 349,8 275,4 247,2 324,9 212,2 186,0

Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Obveznice – – – – – – – – –


Ukupno (1+2) 62.328,2 46.638,9 34.247,2 28.157,2 30.054,0 31.671,2 30.733,7 25.654,0 28.294,8

Napomene: Od prosinca 2010. podaci su usklađeni sa statističkim standardom ESA 2010. Počevši od srpnja 1999. HBOR je reklasificiran iz sektora drugih financijskih posrednika u sektor središnje države. Do svibnja 2006. kunske pozicije uključuju i stavke u kunama uz valutnu klauzulu, a od lipnja 2006. stavke u kunama uz valutnu klauzulu reklasificiraju se u devizne pozicije. Od prosinca 2011. podaci uključuju i novčane fondove. Zbog reklasifikacije pozicije Udjeli novčanih fondova iz kunske u deviznu inozemnu pasivu revidirani su podaci počevši od prosinca 2011. Podaci su revidirani od prosinca 2010. do rujna 2017.


Tablica D11: Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti kod drugih monetarnih financijskih institucijana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Kunski depoziti 9.060,0 8.845,0 8.119,2 7.875,5 8.890,8 8.725,3 9.439,2 10.454,1 9.504,9

1.1. Depoziti središnje države 9.058,9 8.845,0 8.118,9 7.875,4 8.890,7 8.725,2 9.439,1 10.454,0 9.504,8

Depozitni novac 2.410,2 2.619,8 2.361,3 3.004,6 4.390,7 4.126,7 4.670,8 5.250,7 4.853,7

Štedni depoziti 30,9 24,8 12,7 0,1 0,0 7,1 11,2 11,2 11,2

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 772,0 997,4 1.046,9 785,0 880,7 845,3 978,8 1.437,8 785,4

Krediti 5.845,9 5.203,0 4.698,0 4.085,8 3.619,3 3.746,1 3.778,3 3.754,3 3.854,4

1.2. Depoziti fondova socijalne sigurnosti 1,1 0,0 0,3 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Depozitni novac 1,1 0,0 0,3 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Štedni depoziti – – – – – – – – –

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom – – – – – – – – –

Krediti – – – – – – – – –


2.1. Depoziti središnje države 10.162,2 8.750,3 9.161,9 9.468,5 8.275,3 9.994,8 9.251,6 7.559,6 11.072,7

Štedni depoziti 1.258,6 1.109,2 1.596,4 1.517,8 1.166,9 1.319,1 1.755,4 1.669,1 3.194,3

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 773,5 404,9 728,3 1.752,0 1.268,6 2.929,5 1.900,9 1.223,6 3.251,1

Refinancirani krediti 8.130,1 7.236,3 6.837,2 6.198,7 5.839,8 5.746,3 5.595,3 4.666,8 4.627,2

2.2. Depoziti fondova socijalne sigurnosti 14,4 4,2 8,5 4,6 5,5 4,3 4,9 6,8 9,7

Štedni depoziti 5,2 0,1 5,0 1,6 3,0 2,1 2,6 4,6 7,5

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 9,2 4,1 3,6 3,0 2,6 2,3 2,2 2,2 2,3

Krediti – – – – – – – – –

Ukupno (1+2) 19.236,7 17.599,5 17.289,7 17.348,7 17.171,6 18.724,5 18.695,6 18.020,5 20.587,3


Tablica D12: Ograničeni i blokirani depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucijana kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

1. Ograničeni depoziti 3.076,0 3.930,1 3.103,7 3.855,5 4.367,7 4.812,2 5.080,0 5.611,1 5.898,4

1.1. Kunski depoziti 2.032,1 2.428,9 2.348,3 2.734,5 2.681,2 2.842,4 3.005,4 3.262,1 3.078,3

1.2. Devizni depoziti 1.043,9 1.501,1 755,4 1.120,9 1.686,5 1.969,8 2.074,6 2.349,0 2.820,1

2. Blokirani devizni depoziti kućanstava – – – – – – – – –

Ukupno (1+2) 3.076,0 3.930,1 3.103,7 3.855,5 4.367,7 4.812,2 5.080,0 5.611,1 5.898,4


Tablica D11: Depoziti središnje države i fondova socijalne si-gurnosti kod drugih monetarnih financijskih institucija • U ta-blici se iskazuju ukupne kunske i devizne obveze kreditnih insti-tucija prema središnjoj državi, osim ograničenih (kunskih i devi-znih) depozita središnje države kod kreditnih institucija.

U tablici su odvojeno iskazani kunski i devizni depoziti

središnje države i fondova socijalne sigurnosti. Kunski depoziti obuhvaćaju depozitni novac, štedne depozite, oročene depozite i depozite s otkaznim rokom te kredite primljene od središnje države. Devizni depoziti obuhvaćaju štedne depozite, oročene depozite i depozite s otkaznim rokom.

Tablica D12: Ograničeni i blokirani depoziti kod drugih mo-netarnih financijskih institucija • U tablici se iskazuju ograničeni depoziti (kunski i devizni) i blokirani depoziti kućanstava.

Blokirani devizni depoziti uključuju devizne depozite kućan-stava regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih depozita gra-đana u javni dug Republike Hrvatske.

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • E. INVESTICIJSKI FONDOVI OSIM NOVČANIH FONDOVA 45

E. Investicijski fondovi osim novčanih fondova

Tablica E1a: Agregirana bilanca investicijskih fondova (stanja)u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III.a VI. IX. X. XI.

AKTIVA

1. Dani depoziti i zajmovi 672,1 1.653,1 1.781,1 2.271,1 6.244,2 5.565,2 6.991,4 6.238,4 4.949,2

1.1. Domaći sektori 663,7 1.644,9 1.771,9 2.260,7 6.230,4 5.541,5 6.957,5 6.203,6 4.930,6

Od toga: Monetarne financijske institucije 559,6 1.475,1 1.610,8 2.184,3 6.133,6 5.462,9 6.894,6 6.140,7 4.864,8

1.2. Inozemstvo 8,4 8,1 9,2 10,4 13,7 23,8 33,9 34,8 18,6

2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 2.283,1 4.402,2 6.771,8 9.716,6 14.060,5 15.048,7 15.959,1 16.831,9 17.842,3

2.1. Domaći sektori 2.133,2 4.137,7 6.066,1 8.471,4 12.218,4 12.977,4 12.962,9 13.361,1 14.124,0

Od toga: Nefinancijska društva 130,8 197,7 110,9 114,3 156,5 148,7 173,4 210,3 190,1

Od toga: Financijska društva 13,0 33,1 20,4 37,2 57,0 53,2 54,2 54,5 54,8

Od toga: Opća država 1.989,4 3.906,8 5.934,9 8.320,0 12.005,0 12.775,5 12.735,2 13.096,3 13.879,2

2.2. Inozemstvo 150,0 264,5 705,7 1.245,2 1.842,1 2.071,3 2.996,2 3.470,8 3.718,2



Od toga: Opća država 91,8 221,0 630,0 1.231,8 1.786,6 2.011,7 2.936,3 3.415,7 3.663,0

3. Ulaganja u dionice i ostali dionički kapital 4.714,6 5.018,3 5.339,2 4.560,5 4.847,3 4.942,9 5.278,4 5.351,9 5.428,3

3.1. Domaći sektori 2.958,3 3.271,7 3.122,6 2.645,5 2.821,2 2.942,9 3.034,4 3.044,9 3.029,2

Od toga: Nefinancijska društva 2.600,0 2.851,6 2.704,0 2.241,0 2.301,9 2.364,9 2.414,5 2.417,6 2.396,8


3.2. Inozemstvo 1.756,3 1.746,5 2.216,6 1.915,0 2.026,1 2.000,0 2.244,0 2.307,1 2.399,1

Od toga: Nefinancijska društva 1.269,0 1.268,9 1.569,7 1.340,8 1.449,4 1.443,7 1.560,8 1.574,5 1.638,3


4. Nefinancijska imovina 69,2 65,4 77,4 51,9 51,5 0,0 0,0 0,0 0,0

5. Ostala imovina (uključujuči financijske derivate) 141,7 272,6 96,4 50,2 48,7 159,6 109,4 61,5 65,9

Ukupno (1+2+3+4+5) 7.880,7 11.411,4 14.065,8 16.650,3 25.252,2 25.716,4 28.338,2 28.483,8 28.285,7

PASIVA

1. Primljeni depoziti i zajmovi 123,2 449,2 370,9 864,5 800,7 1.152,3 1.034,6 881,9 1.174,9

2. Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova 7.492,5 10.508,5 13.429,8 15.595,3 23.352,4 24.278,3 26.859,1 27.258,3 26.799,6

2.1. Domaći sektori 7.209,8 9.897,5 12.802,6 14.835,5 22.254,4 23.136,6 25.426,5 25.798,8 25.386,3

Od toga: Nefinancijska društva 472,8 695,2 942,7 1.029,3 1.873,0 2.012,3 2.538,9 2.547,0 2.517,1

Od toga: Financijska društva 1.435,2 1.877,4 2.457,8 2.781,5 4.892,9 4.671,8 5.069,6 4.833,2 4.380,7

Od toga: Kućanstva 3.591,4 5.398,6 7.388,9 9.108,1 13.030,8 13.915,7 15.311,7 15.915,2 16.008,4

2.2. Inozemstvo 282,8 611,0 627,2 759,7 1.098,0 1.141,6 1.432,5 1.459,5 1.413,3



Od toga: Kućanstva 108,7 159,5 188,1 285,0 320,9 352,1 397,4 413,9 413,4

3. Ostale obveze (uključujući financijske derivate) 265,0 453,8 265,1 190,5 1.099,1 285,9 444,5 343,6 311,2

Ukupno (1+2+3) 7.880,7 11.411,4 14.065,8 16.650,3 25.252,2 25.716,4 28.338,2 28.483,8 28.285,7

a Podaci sa stanjem 31. ožujka 2019. uvećani su reklasifikacijom stanja fondova koji svoje poslovanje nisu uskladili s odredbama Uredbe (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima.

Tablice skupine E1 • U tablicama se iskazuju podaci o stanju potraživanja i obveza investicijskih fondova (osim novčanih fondo-va koji se agregiraju u bilancu kreditnih institucija) te mjesečne ne-to transakcije za svaku poziciju aktive i pasive. Podaci se iskazuju agregirano, što znači da imovina investicijskih fondova uključuje i

ulaganja fondova u udjele drugih investicijskih fondova.Stanja i neto transakcije financijski značajnijih pozicija aktive

i pasive prikazani su zasebno za protustranke rezidente i nerezi-dente te prema pripadnosti protustranke određenom ekonom-skom sektoru.

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • E. INVESTICIJSKI FONDOVI OSIM NOVČANIH FONDOVA46

Tablica E1b: Agregirana bilanca investicijskih fondova (transakcije)u milijunima kuna

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr. 3. tr. X. XI.

AKTIVA

1. Dani depoziti i zajmovi –75,8 976,9 139,7 496,3 84,1 –665,9 1.417,3 –781,0 –1.281,5

1.1. Domaći sektori –83,7 977,2 138,5 495,0 80,8 –676,0 1.407,4 –781,9 –1.265,3

Od toga: Monetarne financijske institucije 0,1 911,4 146,4 577,6 99,3 –657,8 1.423,0 –781,9 –1.268,1

1.2. Inozemstvo 7,9 –0,3 1,1 1,2 3,3 10,1 10,0 0,9 –16,2

2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 750,3 2.033,6 2.403,9 3.052,0 936,9 858,1 693,9 854,7 1.121,4

2.1. Domaći sektori 797,7 1.929,5 1.962,7 2.468,2 524,1 662,9 –171,9 399,2 832,8

Od toga: Nefinancijska društva 4,6 57,1 –61,0 2,3 0,9 –8,7 20,0 38,0 –21,3

Od toga: Financijska društva 7,0 20,1 –12,6 16,6 0,6 –4,8 0,3 0,2 0,2

Od toga: Opća država 786,2 1.852,3 2.036,4 2.449,3 522,6 676,4 –192,2 361,0 853,9

2.2. Inozemstvo –47,4 104,1 441,2 583,8 412,8 195,2 865,8 455,5 288,6

Od toga: Nefinancijska društva –15,9 –27,0 22,4 –29,1 –6,9 4,0 0,1 –4,9 0,0

Od toga: Financijska društva 1,5 15,0 8,6 –5,0 0,0 0,5 0,1 0,0 0,2

Od toga: Opća država –33,0 116,1 410,2 618,0 419,6 190,7 865,6 460,4 288,5

3. Ulaganja u dionice i ostali dionički kapital 215,1 –45,2 318,3 –206,9 –27,2 –51,8 301,7 45,3 0,3

3.1. Domaći sektori 139,0 39,6 26,0 –91,8 51,6 28,5 88,6 3,7 –20,8

Od toga: Nefinancijska društva 28,6 1,2 –3,7 –79,9 –31,0 –32,0 63,3 0,5 –28,4

Od toga: Financijska društva 110,4 38,4 29,7 –11,8 82,6 60,5 25,3 3,2 7,6

3.2. Inozemstvo 76,2 –84,7 292,3 –115,1 –78,8 –80,3 213,1 41,6 21,0

Od toga: Nefinancijska društva –12,2 –55,6 150,8 –96,0 –28,7 –49,1 103,7 0,2 4,9

Od toga: Financijska društva 88,3 –29,1 141,5 –19,2 –50,1 –31,2 109,4 40,4 17,2

4. Nefinancijska imovina –45,8 –3,9 12,0 –3,3 0,0 –0,9 0,0 0,0 0,0

5. Ostala imovina (uključujuči financijske derivate) –58,4 19,3 –270,3 –90,5 –15,2 114,6 –50,0 –63,4 3,1

Ukupno (1+2+3+4+5) 785,5 2.980,7 2.603,6 3.247,6 978,7 254,1 2.362,9 55,6 –156,8

PASIVA

1. Primljeni depoziti i zajmovi –59,5 316,5 –58,3 468,7 –513,6 361,8 –143,8 –148,4 292,1

2. Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova 892,3 2.556,7 2.859,7 2.927,7 635,6 714,8 2.390,6 327,1 –403,6

2.1. Domaći sektori 795,8 2.254,0 2.849,2 2.779,4 608,4 681,0 2.117,5 307,6 –366,2

Od toga: Nefinancijska društva –30,8 210,4 246,9 145,4 –95,1 144,1 533,1 4,7 –25,9

Od toga: Financijska društva –20,0 351,1 598,9 548,2 166,9 –242,9 354,0 19,6 –448,3

Od toga: Kućanstva 783,3 1.575,9 2.035,1 1.941,9 565,1 764,6 1.248,0 287,4 151,3

2.2. Inozemstvo 96,5 302,7 10,5 148,4 27,2 33,8 273,2 19,5 –37,4

Od toga: Nefinancijska društva –1,2 10,8 5,4 12,8 –7,3 –0,6 –0,5 –0,5 –3,5

Od toga: Financijska društva 78,7 258,2 –22,7 33,8 33,2 9,0 238,1 5,3 –35,9

Od toga: Kućanstva 18,9 33,7 28,1 101,8 1,2 25,3 35,6 14,7 2,0

3. Ostale obveze (uključujući financijske derivate) –47,3 107,6 –197,9 –148,8 856,7 –822,5 116,1 –123,2 –45,2

Ukupno (1+2+3) 785,5 2.980,7 2.603,5 3.247,6 978,7 254,1 2.362,9 55,6 –156,8

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • E. INVESTICIJSKI FONDOVI OSIM NOVČANIH FONDOVA 47

Tablica E2a: Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti ulaganja i vrsti fonda (stanja)u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III.a VI. IX. X. XI.

Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti ulaganja

1. Obveznički 1.478,3 4.142,1 6.432,6 8.979,3 16.197,2 16.836,8 18.590,6 18.920,4 18.357,8

2. Dionički 3.155,5 3.390,4 3.504,1 3.070,1 3.189,0 3.323,7 3.389,5 3.405,3 3.463,8

3. Mješoviti 1.317,3 1.226,3 1.439,3 1.655,9 2.069,0 2.269,9 2.376,1 2.407,3 2.452,6

4. Nekretninski 76,4 70,7 80,6 57,5 57,0 0,0 0,0 0,0 0,0

5. Ostali 1.465,0 1.679,0 1.973,1 1.832,4 1.840,1 1.847,9 2.502,9 2.525,3 2.525,5

Ukupno (1+2+3+4+5) 7.492,5 10.508,5 13.429,8 15.595,3 23.352,4 24.278,3 26.859,1 27.258,3 26.799,6

Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti fonda

1. Otvoreni 6.032,9 9.002,3 11.876,9 14.202,2 21.879,2 22.789,5 25.340,9 25.741,2 25.264,9

2. Zatvoreni 1.459,6 1.506,1 1.552,9 1.393,1 1.473,1 1.488,7 1.518,2 1.517,0 1.534,8

Ukupno (1+2) 7.492,5 10.508,5 13.429,8 15.595,3 23.352,4 24.278,3 26.859,1 27.258,3 26.799,6

a Podaci sa stanjem 31. ožujka 2019. uvećani su reklasifikacijom stanja fondova koji svoje poslovanje nisu uskladili s odredbama Uredbe (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima.

Tablice skupine E2 • U tablicama se iskazuje detaljnija struk-tura izdanih udjela investicijskih fondova (osim novčanih fondo-va koji se agregiraju u bilancu kreditnih institucija) prema vrsti ulaganja i vrsti fonda.

Vrsta ulaganja podrazumijeva prospektom definiranu politi-ku ulaganja fonda pretežno u obveznice, dionice, kombinaciju obveznica i dionica (mješoviti fondovi), nekretnine te ostale vr-ste ulaganja (fondovi za omeđivanje rizika, engl. hedge funds,

fondovi rizičnoga kapitala i ostali).Prema vrsti fonda razlikujemo otvorene i zatvorene fondove.

Udjeli u otvorenom investicijskom fondu otkupljuju se, izravno ili neizravno, na zahtjev imatelja udjela iz imovine investicijskog fonda. Udjeli u zatvorenom fondu, osnovanom u obliku dionič-kog društva ili društva s ograničenom odgovornošću, nisu otku-pivi iz imovine zatvorenog fonda na zahtjev imatelja.

Tablica E2b: Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti ulaganja i vrsti fonda (transakcije)u milijunima kuna

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr. 3. tr. X. XI.

Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti ulaganja

1. Obveznički 531,2 2.559,2 2.206,2 2.666,3 413,5 542,0 1.623,1 294,7 –456,6

2. Dionički –173,0 –36,5 164,4 –112,0 –116,2 29,6 –28,3 –0,3 0,8

3. Mješoviti 329,3 –146,2 233,1 271,6 349,0 160,1 68,9 16,6 49,7

4. Nekretninski –42,5 –5,8 9,9 –1,0 –0,1 –0,1 0,0 0,0 0,0

5. Ostali 247,3 185,9 246,0 102,9 –10,6 –16,8 726,9 16,2 2,5

Ukupno (1+2+3+4+5) 892,3 2.556,7 2.859,8 2.927,7 635,6 714,8 2.390,6 327,1 –403,6

Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti fonda

1. Otvoreni 955,4 2.614,9 2.878,5 2.889,2 668,1 699,8 2.393,9 329,3 –397,3

2. Zatvoreni –63,1 –58,2 –18,7 38,5 –32,5 15,1 –3,3 –2,2 –6,4

Ukupno (1+2) 892,3 2.556,7 2.859,8 2.927,7 635,6 714,8 2.390,6 327,1 –403,6

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • F. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I LIKVIDNOST48

F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost

Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne bankeu postocima, na godišnjoj razini

Godina Mjesec Eskontna stopa

HNB-a

Repo stopa

HNB-aa

Aktivne kamatne stope

Na lom-

bardne krediteb

Na pre-konoćne krediteb

Na inter-ventne kre-dite za pre-mošćivanje

nelikvidnosti

Na kredite korištene

unutar jednog danab

Na kratkoroč-ni kredit za

likvidnost

Na nepravilno obračunatu ili manje izdvo-jenu obveznu

pričuvub

Na nepropisno korištena

sredstva i dospjele nena-

plaćene obveze

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

2005. prosinac 4,50 3,50 7,50c .... .... .... 8,50c 15,00 15,00

2006. prosinac 4,50 3,50 7,50 .... .... .... 8,50 15,00 15,00

2007. prosinac 9,00d 4,06 7,50 .... .... .... 8,50 15,00 15,00

2008. prosinac 9,00 6,00 9,00 .... .... .... 10,00 15,00 14,00

2009. prosinac 9,00 – 9,00 .... .... .... 10,00 15,00 14,00

2010. prosinac 9,00 – 9,00 .... .... .... 10,00 15,00 14,00

2011. prosinac 7,00 – 6,25 .... .... .... 7,25 15,00 12,00

2012. prosinac 7,00 – 6,25 .... .... .... 7,25 14,50 12,00

2013. prosinac 7,00 – 5,00e .... .... .... 6,00e 12,00e 12,00

2014. prosinac 7,00 – 5,00 .... .... .... 6,00 12,00 12,00

2015. prosinac 3,00 0,50 2,50 .... .... .... 4,00 8,00 10,14

2016. prosinac 3,00 0,30 2,50 .... .... .... 4,00 8,00 9,88

2017. prosinac 3,00 0,30 .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 9,41

2018. prosinac 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,82

2019. siječanj 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,54f

veljača 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,54

ožujak 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,54

travanj 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,54

svibanj 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,54

lipanj 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,54

srpanj 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,30g

kolovoz 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,30

rujan 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,30

listopad 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,30

studeni 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,30

prosinac 3,00 – .... 2,50 .... .... 4,00 8,00 8,30

a Do studenoga 2008. prikazani su vagani prosjeci vaganih repo stopa, a od prosinca 2008. vagani prosjeci fiksnih repo stopa ostvarenih na redovitim obratnim repo aukcijama Hrvatske narodne banke u izvještajnom mjesecu. b Lomovi u serijama podataka nastali zbog izmjena instrumentarija HNB-a opisani su u metodološkim objašnjenjima. c Od 14. prosinca 2005. d Od 31. prosinca 2007. e Od 7. prosinca 2013. f Od 1. siječnja 2019. g Od 1. srpnja 2019.

Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne ban-ke • U tablici su iskazane kamatne stope prema kojima Hrvatska narodna banka obračunava i naplaćuje kamate na plasmane iz pri-marne emisije i na sva druga potraživanja. Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne banke utvrđuju se odlukama Hrvatske narodne banke na godišnjoj razini. Vremenske serije iskazane u tablici sa-državaju određene lomove zbog izmjena instrumentarija Hrvatske narodne banke.

U stupcu 4 do studenoga 2008. prikazani su vagani prosjeci va-ganih repo stopa, a od prosinca 2008. vagani prosjeci fiksnih repo stopa ostvarenih na redovitim obratnim repo aukcijama Hrvatske narodne banke u izvještajnom mjesecu. U stupcu 5 do studenog 1994. iskazane su kamatne stope na kredite za održavanje dnevne likvidnosti, a od prosinca 1994. kamatne stope na lombardne kre-dite. Od lipnja 1995. do kolovoza 1996. iskazuje se vagana pro-sječna kamatna stopa na lombardne kredite, na koje je Hrvatska narodna banka obračunavala i naplaćivala kamate po stopi koja je za 1,5 postotnih bodova bila veća od vagane prosječne kamatne stope na dragovoljno upisane blagajničke zapise Hrvatske narodne

banke, koji su služili kao zalog za lombardne kredite, onda kada je ta vagana prosječna kamatna stopa bila veća od 16,5%. Kamatna stopa za rujan 1996. jest vagani prosjek kamatnih stopa primjenji-vanih u prvih deset dana toga mjeseca prema navedenom režimu te fiksne kamatne stope koja se primjenjuje od 11. rujna 1996. Od 28. rujna 2017. ukida se mogućnost korištenja lombardnog kre-dita, a uvodi se mogućnost korištenja prekonoćnoga kredita. Po-daci o kamatnim stopama na prekonoćne kredite prikazuju se u stupcu 6. Podaci iskazani u stupcu 8 do rujna 1994. odnose se na kamatne stope na posebne kredite za isplate štednih uloga i za plaćanja s tekućih računa građana, a od listopada 1994. do rujna 1997. na kamatne stope na dnevne kredite za štedne uloge i tekuće račune građana u kunama. Za razliku od posebnih kredita, dnevni se krediti vraćaju istoga dana. Od listopada 1997. taj instrument zamjenjuje se dnevnim kreditom za premošćivanje tekuće nelikvid-nosti do visine nominalne vrijednosti blagajničkih zapisa HNB-a založenih u tu svrhu, od prosinca 1998. do travnja 1999. inkorpo-rira se u lombardni kredit, s diferenciranom kamatnom stopom za njegovo korištenje tijekom jednog dana. Podaci iskazani u stupcu

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • F. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I LIKVIDNOST 49

9 odnose se za razdoblje do prosinca 1994. na kamatne stope na inicijalne kredite za premošćivanje nelikvidnosti, od 18. ožujka 1998. na kamatnu stopu na kredit za premošćivanje nelikvidnosti bankama nad kojima je pokrenut postupak za ocjenu mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije i restrukturiranja banke, a od ve-ljače 1999. na kamatnu stopu na kratkoročni kredit za likvidnost. Od prosinca 1999. do rujna 2015. ta se kamatna stopa odnosi na kratkoročne kredite za likvidnost korištene s rokom dužim od tri mjeseca te se određuje kao kamatna stopa na lombardni kredit uvećana za 1 postotni bod, a od listopada 2015. uvećana za 1,5 postotnih bodova. Od rujna 2017. kamatna stopa na kratkoroč-ne kredite za likvidnost s rokom dužim od tri mjeseca određuje se kao kamatna stopa na prekonoćni kredit uvećana za 1,5 postotnih bodova za razdoblje korištenja kredita dulje od tri mjeseca. Za ko-rištenje kratkoročnoga kredita za likvidnost s rokom do tri mjeseca od prosinca 1999. do rujna 2015. primjenjivala se kamatna stopa na lombardni kredit uvećana za 0,5 postotnih bodova, a od listo-pada 2015. uvećana za 1 postotni bod. Od rujna 2017. kamatna stopa na kratkoročne kredite za likvidnost s rokom do tri mjeseca određuje se kao kamatna stopa na prekonoćni kredit uvećana za 1 postotni bod za razdoblje korištenja kredita do tri mjeseca.

Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne ban-ke • U tablici su iskazane kamatne stope prema kojima Hrvatska narodna banka obračunava i plaća kamate na sredstva deponirana

kod Hrvatske narodne banke te na izdane vrijednosne papire.Kamatne stope Hrvatske narodne banke na sredstva izdvojene

obvezne pričuve utvrđuju se odlukom Savjeta Hrvatske narod-ne banke. Do travnja 2005. godine izdvojena sredstva obvezne pričuve obuhvaćaju sredstva obračunate obvezne pričuve izdvoje-na na posebnom računu obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke te sredstva koja se, u svrhu održavanja prosječnoga dnev-nog stanja obvezne pričuve, izdvajaju na račune za namiru bana-ka i na poseban račun u Hrvatskoj narodnoj banci za namiru ne-to pozicije iz Nacionalnoga klirinškog sustava, a od travnja 2005. godine obuhvaćaju sredstva obračunate obvezne pričuve izdvo-jena na poseban račun obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke. Od ožujka 2011. godine na sredstva obvezne pričuve Hr-vatska narodna banka ne plaća naknadu (stupac 3).

Kamatne stope na obvezno upisane blagajničke zapise Hr-vatske narodne banke utvrđuju se odlukom Savjeta Hrvatske na-rodne banke.

Kamatna stopa na dragovoljno upisane blagajničke zapise Hrvatske narodne banke formira se na aukcijama blagajničkih zapisa. U stupcima 5, 6 i 7 iskazuju se vagane prosječne kamat-ne stope postignute na aukcijama blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke. Od studenoga 1994. godine do siječnja 2001. godine iskazane su kamatne stope na dragovoljno upisane bla-gajničke zapise Hrvatske narodne banke s rokom dospijeća od

Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne bankeu postocima, na godišnjoj razini

Godi-na

Mjesec Kamatne stope na sredstva izdvoje-ne obve-

zne pričuvea

Kamatne stope na upisane obvezne

blag. zapise HNB-a

Kamatne stope na dragovoljno upisane blagajničke zapise HNB-a

s rokom dospijećaa

Kamatne stope na dragovoljno upisane blagajničke zapise HNB-a u stranoj valuti s rokom dospijeća

Kamatne stope na

prekonoć-ne depo-

zite kod

HNB-a

Od 7 dana

Od 35 dana

Od 70 dana

Od 105 dana

Od 35 dana

Od 63 dana

Od 91 dana

Od 182 dana

Od 364 dana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

2005. prosinac 0,75 – – – – – – – – – – 0,50

2006. prosinac 0,75 – – – – – – – – – – 0,50

2007. prosinac 0,75 0,75 – – – – – – – – – 0,50

2008. prosinac 0,75 0,25 – – – – – – – – – 0,50

2009. prosinac 0,75 0,25 – – – – – – – – – 0,50

2010. prosinac 0,75 – – – – – – – – – – 0,50

2011. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,25

2012. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,25

2013. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

2014. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

2015. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

2016. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

2017. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

2018. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

2019. siječanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

veljača 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

ožujak 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

travanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

svibanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

lipanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

srpanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

kolovoz 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

rujan 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

listopad 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

studeni 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00

a Lomovi u serijama podataka nastali zbog izmjena instrumentarija HNB-a opisani su u metodološkim objašnjenjima.


Tablica F3: Obvezne pričuve banakaprosječna dnevna stanja i stope, u milijunima kuna i postocima

Godi-na

Mjesec Vagana prosječna

stopa obvezne pričuve

Obračunata obvezna pričuva Ostali obvezni depoziti kod

HNB-a

Izdvojena obvezna pričuva

Prosječna stopa remuneracije na

kunska imobilizira-

na sredstva

Prosječna sto-pa remuneracije

na devizna izdvojena sredstva

Ukupno U kunama U stranoj valuti

U kunama U stranoj valuti

1 2 3 4 = 5 + 6 5 6 7 8 9 10 11

2005. prosinac 18,00 37.424,5 24.997,9 12.426,6 3.940,2 17.497,7 9.271,4 0,52 0,92

2006. prosinac 17,00 40.736,4 28.966,1 11.770,4 7.332,5 20.257,0 8.780,9 0,52 1,06

2007. prosinac 17,00 44.465,9 31.809,1 12.656,8 6.641,1 22.266,4 9.203,5 0,53 1,29

2008. prosinac 14,87 41.474,4 29.179,7 12.294,7 461,9 20.425,8 8.807,0 0,52 0,81

2009. prosinac 14,00 40.423,5 33.693,7 6.729,8 30,9 23.585,6 4.898,0 0,52 –

2010. prosinac 13,00 38.990,6 32.374,8 6.615,8 – 22.662,4 4.736,7 0,52 –

2011. prosinac 14,00 44.443,2 36.936,6 7.506,7 – 25.654,6 5.437,9 – –

2012. prosinac 13,50 42.272,1 35.107,8 7.164,3 – 24.575,4 5.120,7 – –

2013. prosinac 12,48 39.283,2 32.733,2 6.550,0 2.655,2 22.913,3 4.605,3 – –

2014. prosinac 12,00 37.589,8 31.351,3 6.238,5 3.568,0 21.945,9 3.743,1 – –

2015. prosinac 12,00 38.279,3 31.941,1 6.338,2 – 22.358,8 3.802,9 – –

2016. prosinac 12,00 36.798,5 30.938,4 5.860,1 – 21.656,9 – – –

2017. prosinac 12,00 37.231,6 31.588,2 5.643,4 – 22.111,7 – – –

2018. prosinac 12,00 38.993,6 33.512,8 5.480,8 – 23.459,0 – – –

2019. siječanj 12,00 39.223,1 33.754,9 5.468,2 – 23.628,4 – – –

veljača 12,00 39.458,1 33.997,6 5.460,5 – 23.798,3 – – –

ožujak 12,00 39.358,0 33.924,0 5.434,0 – 23.746,8 – – –

travanj 12,00 39.427,1 33.995,6 5.431,5 – 23.796,9 – – –

svibanj 12,00 39.623,1 34.187,8 5.435,2 – 23.931,5 – – –

lipanj 12,00 39.641,4 34.222,5 5.418,9 – 23.955,7 – – –

srpanj 12,00 39.815,5 34.400,8 5.414,7 – 24.080,5 – – –

kolovoz 12,00 39.913,1 34.518,1 5.395,1 – 24.162,6 – – –

rujan 12,00 40.430,4 34.979,2 5.451,2 – 24.485,4 – – –

listopad 12,00 41.014,1 35.466,0 5.548,1 – 24.826,1 – – –

studeni 12,00 41.139,7 35.566,8 5.572,8 – 24.896,7 – – –

prosinac 12,00 41.127,8 35.561,9 5.565,9 – 24.893,3 – – –

91 dana (stupac 7) odnosno 182 dana (stupac 8).Od travnja 1998. godine u stupcima od 9 do 13 iskazuju se

vagane prosječne kamatne stope postignute na aukcijama drago-voljno upisanih blagajničkih zapisa u stranoj valuti. Blagajnički zapisi upisuju se u eurima i američkim dolarima (do prosinca 1998. godine u njemačkim markama i američkim dolarima). Kamatna stopa izračunata je kao vagani prosjek upisanih iznosa tih dviju valuta.

U stupcu 14 iskazuje se kamatna stopa na prekonoćni depo-zit kod Hrvatske narodne banke.

Tablica F3: Obvezne pričuve banaka • U tablici se iskazuju osnovni podaci o mjesečnim prosjecima dnevnih stanja obveznih pričuva banaka kod Hrvatske narodne banke u kunama i u stra-noj valuti. Štedionice se uključuju od srpnja 1999. godine.

U stupcu 3 iskazana je ukupna vagana prosječna stopa obve-zne pričuve kao postotni udio ukupno obračunate obvezne pri-čuve u kunama i u stranoj valuti (stupac 4) u osnovici za obra-čun obvezne pričuve.

Obračunata obvezna pričuva (stupac 4) jest propisani iznos sredstava koji su banke dužne izdvojiti na poseban račun obve-zne pričuve kod Hrvatske narodne banke ili održavati prosječ-nim dnevnim stanjem na svojim računima za namiru i u bla-gajnama, odnosno na računima likvidnih deviznih potraživanja (koja uključuju efektivni strani novac i čekove u stranoj valuti, likvidna devizna potraživanja na računima kod prvoklasnih ino-zemnih banaka i blagajničke zapise Hrvatske narodne banke u

stranoj valuti).U stupcu 5 iskazuje se iznos obračunate obvezne pričuve u

kunama. Od siječnja 1995. godine do prosinca 2000. godine taj se iznos poklapa s instrumentom obvezne pričuve, dok je do prosinca 1994. godine obuhvaćao dva instrumenta: obveznu pri-čuvu i zahtjev za održavanje minimalne likvidnosti banaka (osim u dijelu u kojem su banke tom zahtjevu udovoljavale dragovolj-nim upisom blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke). U prosincu 2000. obavljena je unifikacija obvezne pričuve u kuna-ma i u stranoj valuti. U tom smislu unificirani su stopa obvezne pričuve, obračunska razdoblja te rokovi izdvajanja i održavanja obvezne pričuve, kao i postotak minimalnog izdvajanja obvezne pričuve kod Hrvatske narodne banke. Od rujna 2001. godine stupac 5 obuhvaća i dio obvezne pričuve u stranoj valuti koji se izdvaja/održava u kunama.

U stupcu 6 iskazuje se iznos obračunate obvezne pričuve u stranoj valuti, tj. propisani iznos sredstava koje su banke duž-ne izdvojiti na devizne račune Hrvatske narodne banke ili odr-žavati prosječnim dnevnim stanjem na računima likvidnih po-traživanja. Do studenoga 2000. godine osnovicu za obračun čini prosječno stanje devizne štednje kućanstava s preostalim rokom dospijeća do tri mjeseca, a od prosinca 2000. godine osnovica se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to redovnih deviznih računa, posebnih deviznih računa, deviznih računa i štednih uloga po viđenju, primljenih deviznih depozita, pri-mljenih deviznih kredita te obveza po izdanim vrijednosnim

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • F. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I LIKVIDNOST 51

papirima u stranoj valuti (osim vlasničkih vrijednosnih papira banke). Od studenoga 2001. godine osnovica uključuje i hi-bridne i podređene instrumente.

U stupcu 7 iskazuje se ukupan iznos ostalih obveznih depo-zita kod Hrvatske narodne banke koji obuhvaća obvezno upisa-ne blagajničke zapise Hrvatske narodne banke, dio dragovoljno upisanih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke kojima su se banke koristile za održavanje propisane minimalne likvidnosti, posebnu obveznu pričuvu do srpnja 1995. godine te od ožuj-ka 2006. do veljače 2009. posebnu obveznu pričuvu na obveze po izdanim vrijednosnim papirima, obveznu pričuvu na devizne depozite, devizne kredite inozemnih banaka i garancije za takve kredite te graničnu obveznu pričuvu (od kolovoza 2004. do li-stopada 2008.).

U stupcu 8 iskazuje se dio ukupne obračunate obvezne pri-čuve u kunama koji su banke izdvojile na račun obvezne priču-ve kod Hrvatske narodne banke (do prosinca 1994. godine taj se iznos poklapa s instrumentom obvezne pričuve, a od siječnja 1995. godine utvrđuje se minimalni postotak obračunate obve-zne pričuve koji su banke dužne izdvojiti na poseban račun ob-vezne pričuve kod Hrvatske narodne banke). Od travnja 2005. godine postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve je fiksan i iznosi 70%.

U stupcu 9 iskazuje se dio ukupno obračunate obvezne pri-čuve u stranoj valuti koji su banke izdvojile na devizne račune Hrvatske narodne banke. Postotak izdvajanja deviznog dijela ob-vezne pričuve do prosinca 2015. iznosio je 60%, a od siječnja

2016. iznosi 0%.U stupcu 10 iskazuje se vagana prosječna stopa remunera-

cije svih oblika kunskih imobiliziranih sredstava, koja uključu-ju obračunatu obveznu pričuvu i ostale obvezne depozite kod HNB-a. Od ožujka 2011. godine na sredstva obvezne pričuve Hrvatska narodna banka ne plaća naknadu.

U stupcu 11 iskazuje se vagana prosječna stopa remuneracije na izdvojena sredstva u stranoj valuti, uključujući sredstva gra-nične obvezne pričuve (od kolovoza 2004. do listopada 2008.). Od studenoga 2009. Hrvatska narodna banka na sredstva izdvo-jenoga deviznog dijela obvezne pričuve ne plaća naknadu.

Tablica F4: Indikatori likvidnosti banaka • U tablici se iska-zuju mjesečni prosjeci dnevnih stanja nekih indikatora likvidnos-ti banaka. Štedionice se uključuju od srpnja 1999. godine.

U stupcu 3 iskazuju se slobodna novčana sredstva u kunama, definirana kao razlika između ostvarenog prosjeka na računu za namiru i u blagajni (do listopada 2008.), a od studenoga 2008. kao razlika između ostvarenog prosjeka na računu za namiru u razdoblju održavanja kunskog dijela obvezne pričuve i minimal-no potrebnog prosjeka na računu za namiru prema obračunu kunskog dijela obvezne pričuve.

U stupcu 4 iskazuju se slobodna novčana sredstva u stranoj valuti, definirana kao sredstva za održavanje obvezne pričuve u stranoj valuti (efektivni strani novac i čekovi u stranoj valuti, li-kvidna devizna potraživanja na računima kod prvoklasnih inoze-mnih banaka i blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke u stra-noj valuti) umanjena za minimalno potrebno stanje tih sredstava

Tablica F4: Indikatori likvidnosti banakaprosječna dnevna stanja i stope, u milijunima kuna i postocima

Godina Mjesec Slobodna novčana sredstva Stopa primarne likvidnosti

Korišteni sekundarni izvori likvidnosti

Blagajnički zapisi HNB-a

u kunama

Blagajnički zapisi HNB-a u

stranoj valuti

Trezorski zapisi MF-a u kunama

U kunama U stranoj valuti

1 2 3 4 5 6 7 8 9

2005. prosinac 672,5 20.493,4 0,96 0,2 – – 4.163,3

2006. prosinac 840,8 20.239,1 0,83 – – – 5.993,7

2007. prosinac 1.161,5 30.412,6 1,03 330,4 – – 4.449,4

2008. prosinac 1.168,7 28.101,4 1,03 289,1 – – 6.171,2

2009. prosinac 880,0 24.885,6 0,91 – – – 4.776,6

2010. prosinac 407,1 30.511,9 0,42 – – – 5.705,9

2011. prosinac 333,0 15.693,8 0,32 97,3 – – 8.157,7

2012. prosinac 612,4 5.113,4 0,61 – – – 8.010,0

2013. prosinac 5.390,9 4.944,6 5,14 2,3 – – 12.495,7

2014. prosinac 5.970,3 7.473,8 5,67 – – – 14.588,2

2015. prosinac 7.283,7 9.956,2 6,76 – – – 11.741,9

2016. prosinac 10.029,3 14.447,2 9,01 – – – 8.381,4

2017. prosinac 19.714,7 11.303,0 16,14 – – – 8.473,1

2018. prosinac 29.211,6 8.696,9 20,53 – – – 7.916,9

2019. siječanj 33.291,9 7.758,3 23,03 – – – 7.998,5

veljača 33.490,0 7.185,4 22,81 – – – 7.346,3

ožujak 33.497,1 7.264,5 22,81 – – – 7.543,7

travanj 32.272,3 6.049,4 21,88 – – – 7.794,3

svibanj 31.002,8 5.525,8 20,80 – – – 8.641,6

lipanj 29.639,4 7.259,3 19,80 – – – 8.750,8

srpanj 29.589,2 9.896,2 19,56 – – – 9.109,7

kolovoz 30.892,2 11.216,4 20,22 – – – 9.077,7

rujan 32.004,3 11.668,6 20,62 – – – 9.000,0

listopad 33.389,4 10.808,8 21,29 – – – 9.198,2

studeni 33.219,8 10.151,3 21,15 – – – 9.246,9

prosinac 34.134,9 9.712,4 21,71 – – – 9.209,3


u istom razdoblju.U stupcu 5 iskazuje se stopa primarne likvidnosti kao postot-

ni udio mjesečnog prosjeka dnevnih stanja slobodnih novčanih sredstava u kunama (stupac 3) u mjesečnom prosjeku dnevnih stanja depozita koji čine osnovicu za obračun obvezne pričuve.

U stupcu 6 iskazuje se mjesečni prosjek dnevnih stanja kori-štenih sekundarnih izvora likvidnosti. Sekundarni izvori likvid-nosti obuhvaćaju: lombardne kredite (od prosinca 1994. godine), kratkoročne kredite za likvidnost (od veljače 1999. godine) te ne-podmirene dospjele obveze prema Hrvatskoj narodnoj banci.

U stupcu 7 iskazuje se mjesečni prosjek dnevnih stanja dra-govoljno upisanih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke u

kunama (do prosinca 1994. godine taj je iznos bio umanjen za dio dragovoljno upisanih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke kojima su se banke služile za održavanje propisane mini-malne likvidnosti).

U stupcu 8 iskazuje se mjesečni prosjek dnevnih stanja upisa-nih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke u stranoj valuti (u eurima i američkim dolarima).

U stupcu 9 iskazuje se mjesečni prosjek dnevnih stanja upisa-nih trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama. Do rujna 2002. iskazuje se diskontirana vrijednost trezorskih zapisa, a od listopada 2002. godine iskazuje se njihova nominalna vrijednost.

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • G. FINANCIJSKA TRŽIŠTA 53

G. Financijska tržišta

Tablica G1a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite bez valutne klauzule (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.

Kamatna stopa Kamatna stopa Iznos

1. Kućanstva

1.1. Prekonoćni depoziti 0,19 0,13 0,10 0,06 0,06 0,06 0,05 0,05 0,05 0,05 56.763,8

Od toga: Transakcijski računi 0,11 0,06 0,04 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 54.001,0

Od toga: Štedni depoziti 1,13 1,24 1,01 0,72 0,76 0,76 0,65 0,65 0,64 0,64 2.714,3

1.2. Oročeni depoziti 2,15 1,26 0,97 0,57 0,36 0,35 0,29 0,32 0,29 0,25 988,8

1.2.1. Do 3 mjeseca 1,50 0,57 0,28 0,13 0,16 0,08 0,07 0,13 0,08 0,08 200,4

1.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,94 1,01 0,50 0,24 0,12 0,12 0,07 0,32 0,11 0,14 64,7

1.2.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 2,34 1,25 0,97 0,50 0,25 0,32 0,28 0,26 0,23 0,21 400,0

1.2.4. Od 1 do 2 godine 2,74 1,72 1,41 0,69 0,39 0,45 0,40 0,40 0,40 0,30 179,2

1.2.5. Više od 2 godine 2,74 1,88 1,80 1,18 0,98 0,84 0,66 0,63 0,64 0,57 144,5

1.3. Depoziti u otkaznom roku – – – – – – – – – – –

1.3.1. Do 3 mjeseca – – – – – – – – – – –

1.3.2. Više od 3 mjeseca – – – – – – – – – – –

2. Nefinancijska društva



Od toga: Štedni depoziti 1,41 0,67 0,23 0,15 0,12 0,11 0,11 0,11 0,09 0,11 470,4


2.2.1. Do 3 mjeseca 0,85 0,35 0,21 0,17 0,39 0,12 0,12 0,13 0,13 0,11 721,7

2.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,53 0,54 0,30 0,37 0,12 0,26 0,08 0,06 0,13 0,14 39,6


2.2.4. Od 1 do 2 godine 2,49 1,19 0,90 0,63 0,44 0,92 0,44 0,41 0,41 0,28 54,5

2.2.5. Više od 2 godine 1,57 0,77 1,28 1,02 0,13 0,19 0,75 0,29 0,14 0,85 66,6

3. Krediti s osnove repo poslova 0,65 0,19 0,00 – – – – – – – –

Tablice skupine G1 • U tablicama se iskazuju vagani mje-sečni prosjeci kamatnih stopa te sume iznosa novih depozitnih poslova kreditnih institucija u izvještajnom mjesecu, posebno za kunske depozite bez valutne klauzule, za kunske depozite s va-lutnom klauzulom i za devizne depozite. U tablicama od G1a do G1c navodi se daljnja podjela na depozite kućanstava i nefinan-cijskih društava, podjela po instrumentima, podjela po ročnosti i podjela prema valuti indeksacije odnosno prema valutama, ovi-sno o prezentacijskom formatu u pojedinoj tablici.

Načelno, osnova za izračunavanje vaganih prosjeka kod de-pozita jesu iznosi primljeni tijekom izvještajnog mjeseca (novi poslovi), dok su kod prekonoćnih depozita osnova za izračuna-vanje vaganih prosjeka knjigovodstvena stanja na kraju izvještaj-nog mjeseca.

Novi poslovi su novoprimljeni depoziti u izvještajnom mjese-cu, a definiraju se kao svaki novi ugovor između klijenta i izvje-štajne institucije. To znači da obuhvaćaju sve financijske ugovore kojima se prvi put utvrđuju kamatne stope na depozite i sve po-novne sporazume o uvjetima postojećih ugovora o depozitima.

Kod pregovaranja o novim uvjetima već postojećih ugovora bitno je aktivno sudjelovanje klijenta u pregovorima, dok se sve automatske promjene uvjeta ugovora od strane izvještajne insti-tucije ne smatraju novim poslovima.

Kunski i devizni depoziti koji služe kao polog za odobravanje kredita obuhvaćeni su podacima u tablici.

Kratkoročni depoziti jesu depoziti s izvornim dospijećem do

i uključujući jednu godinu, a dugoročni depoziti jesu depoziti s izvornim dospijećem dužim od jedne godine.

Prekonoćni depoziti dijele se na transakcijske račune i na štedne depozite. Transakcijski račun jest račun preko kojeg vla-snik računa u izvještajnoj instituciji plaća svoje obveze i preko kojeg naplaćuje svoja potraživanja.

Izvještajna institucija koristi se ovim instrumentom samo za prikaz novčanih sredstava na računima s potražnim stanjem. Transakcijski račun jest račun otvoren kod izvještajne institucije na temelju ugovora o otvaranju takvog računa. U ovu poziciju uključuju se i ograničeni depoziti, tj. razni privremeni (ograniče-ni) depoziti koji mogu biti s određenom svrhom preneseni s te-kućih računa i žiroračuna (primjerice sredstva izdvojena po na-logu suda, sredstva za plaćanja u inozemstvo, sredstva za kupnju deviza te kupnju vrijednosnih papira, depoziti na osnovi broker-skih poslova i skrbništva, pokrića za akreditive i slično). Šted-ni depoziti jesu depoziti koji nemaju unaprijed utvrđeni datum dospijeća ili otkazni rok te na čiji teret deponent ne može dava-ti platne naloge bezgotovinskoga platnog prometa. Takvi računi namijenjeni su prije svega štednji.

Oročeni depoziti jesu depoziti čije se upotrebe deponent odriče na određeno dogovoreno vrijeme. Sredstva oročenih de-pozita ne mogu se koristiti za plaćanja. Ovi depoziti uključuju i oročene depozite s ugovorenim otkaznim rokom kod kojih za-htjev za raspolaganje sredstvima nije još podnesen.

Depoziti u otkaznom roku jesu štedni depoziti i oročeni

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • G. FINANCIJSKA TRŽIŠTA54

depoziti kod kojih je podnesen zahtjev za raspolaganje sredstvima.Krediti na osnovi repo poslova protustavka su novčanih

sredstava primljenih u zamjenu za vrijednosne papire koje su

izvještajne institucije prodale po određenoj cijeni uz čvrstu ob-vezu ponovne kupnje istih (ili sličnih) vrijednosnih papira po fik-snoj cijeni na određeni datum u budućnosti.

Tablica G1b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite s valutnom klauzulom (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.

Kamatna stopa Kamatna stopa

Iznos

1. Kućanstva

1.1. Prekonoćni depoziti 0,15 0,14 1,19 1,82 1,02 0,63 0,56 0,39 0,38 0,43 7,8

Od toga: Transakcijski računi 1,31 0,01 0,05 0,13 0,10 0,10 0,10 0,10 0,09 0,09 1,6



1.2.1. Do 3 mjeseca 1,10 0,49 0,70 0,77 0,86 0,80 0,85 0,30 0,05 0,07 1,1

1.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,84 0,06 0,06 0,06 0,15 0,15 0,02 0,44 – 0,07 1,1

1.2.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 0,39 0,70 0,05 0,05 0,13 0,38 0,41 0,85 – 0,02 0,0

1.2.4. Od 1 do 2 godine 1,59 0,75 0,96 1,12 0,12 0,13 0,10 0,10 0,13 0,03 1,0

1.2.5. Više od 2 godine 2,84 1,63 1,21 2,31 0,69 0,46 0,58 0,57 0,55 0,52 86,9

Od toga: uz euro 2,62 1,35 1,15 2,25 0,66 0,42 0,55 0,54 0,51 0,50 90,1

Kratkoročno 0,66 0,42 0,41 0,41 0,64 0,39 0,47 0,31 0,05 0,07 2,2

Dugoročno 2,84 1,42 1,20 2,28 0,66 0,42 0,56 0,55 0,52 0,51 88,0

Od toga: uz američki dolar – – – – – – – 2,82 – – –

Kratkoročno – – – – – – – 2,82 – – –

Dugoročno – – – – – – – – – – –


1.3.1. Do 3 mjeseca – – – – – – – – – – –

1.3.2. Više od 3 mjeseca – – – – – – – – – – –


2.1. Prekonoćni depoziti 0,43 0,61 0,30 0,36 0,29 0,21 0,17 0,15 0,13 0,15 54,3

Od toga: Transakcijski računi – – 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,1



2.2.1. Do 3 mjeseca 4,22 0,62 1,18 0,51 0,10 0,44 0,40 0,51 0,23 0,42 0,6

2.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,80 0,12 – 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,00 0,01 0,9


2.2.4. Od 1 do 2 godine 1,51 0,49 0,05 0,10 0,06 0,00 – 0,00 0,01 0,01 0,1

2.2.5. Više od 2 godine 2,90 0,42 0,00 0,20 0,46 0,01 0,46 0,00 0,00 0,18 8,4

Od toga: uz euro 3,41 0,40 1,17 0,21 0,40 0,02 0,45 0,07 0,01 0,17 10,3

Kratkoročno 3,93 0,21 1,18 0,30 0,09 0,17 0,27 0,11 0,01 0,14 1,8

Dugoročno 2,77 0,42 0,03 0,20 0,43 0,00 0,46 0,00 0,01 0,18 8,5

Od toga: uz američki dolar 3,00 – – – – – – – – – –

Kratkoročno 3,00 – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – – –

3. Krediti s osnove repo poslova – – – – – – – – – – –


Tablica G1c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.


Iznos

1. Kućanstva




1.2. Oročeni depoziti 1,52 0,65 0,37 0,27 0,16 0,14 0,14 0,25 0,17 0,14 2.451,5

1.2.1. Do 3 mjeseca 0,68 0,27 0,09 0,06 0,07 0,07 0,06 0,19 0,12 0,07 319,8

1.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,12 0,44 0,14 0,11 0,08 0,09 0,08 0,47 0,19 0,13 154,5


1.2.4. Od 1 do 2 godine 1,98 0,78 0,49 0,33 0,16 0,14 0,12 0,20 0,16 0,15 649,4

1.2.5. Više od 2 godine 2,04 0,98 0,74 0,56 0,33 0,26 0,24 0,29 0,20 0,24 369,4

Od toga: u eurima 1,56 0,67 0,37 0,21 0,13 0,12 0,12 0,17 0,13 0,10 2.126,1

Kratkoročno 1,23 0,56 0,24 0,11 0,09 0,10 0,11 0,16 0,12 0,08 1.225,2

Dugoročno 2,03 0,84 0,58 0,32 0,17 0,15 0,13 0,17 0,14 0,13 901,0

Od toga: u američkim dolarima 1,34 0,66 0,39 0,75 0,46 0,36 0,39 1,12 0,65 0,43 245,0

Kratkoročno 1,12 0,59 0,35 0,29 0,28 0,25 0,26 1,05 0,60 0,29 144,5

Dugoročno 1,80 0,85 0,48 1,20 0,75 0,60 0,69 1,35 0,75 0,64 100,6


1.3.1. Do 3 mjeseca – – – – – – – – – – –

1.3.2. Više od 3 mjeseca – – – – – – – – – – –





2.2. Oročeni depoziti 0,55 0,20 0,63 1,06 0,65 1,14 0,86 1,00 0,79 0,67 1.779,3

2.2.1. Do 3 mjeseca 0,28 0,14 0,68 1,32 0,71 1,29 0,90 1,03 0,89 0,75 1.536,0

2.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,95 0,32 0,35 0,66 1,55 0,50 0,86 1,64 0,27 0,12 95,8


2.2.4. Od 1 do 2 godine 1,22 0,50 0,22 0,55 0,36 0,30 0,13 0,39 0,24 0,41 82,0

2.2.5. Više od 2 godine 1,41 0,53 0,24 0,25 0,54 0,47 0,61 0,10 0,96 0,29 5,1

Od toga: u eurima 0,54 0,09 0,09 0,53 0,25 0,09 0,22 0,02 0,05 0,02 854,6

Kratkoročno 0,46 0,08 0,07 0,55 0,23 0,05 0,22 0,02 0,01 0,02 789,2

Dugoročno 1,25 0,54 0,25 0,49 0,39 0,30 0,34 0,17 0,63 0,05 65,3

Od toga: u američkim dolarima 0,62 0,50 1,06 1,89 1,85 2,06 1,81 1,66 1,46 1,28 922,3

Kratkoročno 0,63 0,50 1,07 1,90 1,85 2,06 1,81 1,66 1,46 1,27 901,8

Dugoročno 0,05 0,27 0,00 1,32 – 0,80 – 1,21 – 1,53 20,6

3. Krediti s osnove repo poslova – – – – – – – – – – –


Tablice skupine G2 • U tablicama se iskazuju vagani mjeseč-ni prosjeci kamatnih stopa te sume iznosa novih kreditnih poslo-va kreditnih institucija sa kućanstvima u izvještajnom mjesecu, posebno za kunske kredite bez valutne klauzule, za kunske kre-dite s valutnom klauzulom i za devizne kredite. U tablicama od G2a do G2c navodi se daljnja podjela na kredite kućanstvima prema instrumentima, prema izvornom dospijeću, prema raz-doblju početnog fiksiranja kamatne stope i prema valuti indek-sacije (uz euro i uz švicarski franak) odnosno prema valutama (euro i švicarski franak), ovisno o prezentacijskom formatu u pojedinoj tablici.

Na pojedinim mjestima u tablicama, u sklopu kredita kućan-stvima, kao stavke “od toga” iskazuju se krediti dani obrtnicima.

Načelno, osnova za izračunavanje vaganih prosjeka kod kre-dita jesu iznosi kredita odobreni tijekom izvještajnog mjeseca (novi poslovi), dok su kod revolving kredita, prekoračenja po transakcijskim računima i kredita kod kreditnih kartica osno-va za izračunavanje vaganih prosjeka knjigovodstvena stanja na kraju izvještajnog mjeseca. Obuhvaćeni su samo krediti razvr-stani u rizičnu skupinu A.

Novi poslovi jesu novoodobreni krediti u izvještajnom mjese-cu, a definiraju se kao svaki novi ugovor između klijenta i izvje-štajne institucije. To znači da obuhvaćaju sve financijske ugovore koji prvi put utvrđuju kamatne stope na kredite i sve novode-finirane uvjete postojećih ugovora. Kod pregovaranja o novim uvjetima već postojećih ugovora bitno je aktivno sudjelovanje klijenta u pregovorima, dok se sve automatske promjene uvjeta ugovora od strane izvještajne institucije ne smatraju novim po-slovima.

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope razdoblje je koje je definirano kao unaprijed određeno razdoblje na počet-ku ugovora tijekom kojeg se vrijednost kamatne stope ne može promijeniti.

Krediti s fiksnom kamatnom stopom jesu krediti čija je ka-matna stopa nepromjenjiva tijekom cijeloga životnog vijeka kre-dita.

Kratkoročni krediti jesu krediti s izvornim dospijećem do i uključujući jednu godinu, a dugoročni krediti jesu krediti s izvornim dospijećem duljim od jedne godine.

Revolving krediti uključuju kredite koji zadovoljavaju sljedeće

Tablica G2a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite kućanstvima bez valutne klauzule (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.*


Iznos

1. Revolving krediti, prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja i krediti po kreditnim karticama 8,66 8,21 7,48 7,20 7,18 7,14 7,07 7,04 6,99 6,92 10.886,0

Od toga: Revolving krediti 7,76 7,00 5,56 5,00 4,88 4,60 4,48 4,51 4,20 4,19 78,9

Od toga: Prekoračenja po transakcijskom računu 9,68 9,27 8,68 8,32 8,29 8,29 8,27 8,25 8,21 8,17 6.362,8

Od toga: Krediti po kreditnim karticama 8,33 7,84 7,32 6,53 6,42 6,33 6,17 6,13 6,08 6,08 3.772,0

Od toga: Obrtnici 9,36 8,71 8,06 7,40 7,18 6,96 6,87 6,80 6,68 6,76 290,8

2. Potrošački krediti 6,48 6,39 6,02 5,42 5,46 5,44 4,75 5,01 4,73 4,81 6,4

2.1. Kratkoročno 6,60 6,99 9,46 6,70 9,51 8,30 8,37 8,10 8,10 9,64 0,0

2.1.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine 6,60 6,99 9,46 6,70 9,51 8,30 8,37 8,10 8,10 9,64 0,0

2.2. Dugoročno 6,48 6,36 6,00 5,39 5,38 5,40 4,71 4,97 4,70 4,78 6,4

2.2.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine 6,97 6,49 4,23 – 5,16 5,63 – – – –

2.2.2. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 godine 6,33 6,35 6,00 8,74 5,38 5,41 4,69 4,97 4,70 4,78 6,4

3. Stambeni krediti 5,09 4,55 3,89 3,59 3,06 3,04 2,83 2,63 2,73 2,88 365,4

3.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine 5,02 4,51 3,84 3,89 3,64 3,50 2,94 3,38 3,17 3,29 19,4

3.2. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 5 godina 5,14 4,63 3,95 3,64 3,45 3,09 3,22 2,97 3,15 3,00 97,4


3.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina 5,18 4,55 3,90 3,47 3,21 3,22 2,83 2,77 2,75 3,10 38,2

Od toga: s fiksnom kamatnom stopom 5,09 4,45 3,92 3,50 3,19 3,24 2,91 2,86 2,79 3,17 51,5

Kratkoročno 5,07 4,76 – – – – – – – – –

Dugoročno 5,10 4,43 3,92 3,50 3,19 3,24 2,91 2,86 2,79 3,17 51,5

4. Za ostale namjene 8,29 7,76 6,99 6,63 6,28 6,35 6,24 6,24 6,05 6,07 1.551,1

4.1. Kratkoročno 7,50 6,76 6,22 5,87 5,65 5,89 5,54 5,93 6,48 5,02 88,4


4.2. Dugoročno 8,36 7,85 7,05 6,68 6,31 6,36 6,27 6,25 6,02 6,14 1.462,7


4.2.2. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 godine 8,49 7,81 7,29 6,78 6,39 6,49 6,37 6,37 6,14 6,22 1.103,7

Od toga: Obrtnici 6,39 5,84 5,22 4,76 4,64 4,24 4,08 4,43 4,14 4,44 163,1


Tablica G2b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite kućanstvima s valutnom klauzulom (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.

Kamatna stopa Ka-matna stopa

Iznos

1. Revolving krediti, prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja i krediti po kreditnim karticama 7,12 6,61 5,97 4,74 4,45 4,35 5,83 4,04 4,08 4,09 14,8


Od toga: Prekoračenja po transakcijskom računu 9,31 7,48 5,98 5,89 – – – – – – –

Od toga: uz euro 9,31 7,48 5,98 5,89 – – – – – – –

Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Dugoročno 9,31 7,48 5,98 5,89 – – – – – – –

Od toga: Krediti po kreditnim karticama – – – – – – – – – – –

Od toga: uz euro – – – – – – – – – – –

Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – – –

Od toga: Obrtnici 7,12 6,62 5,94 4,65 4,37 4,32 5,82 4,01 4,05 4,06 14,7

2. Potrošački krediti 7,38 3,77 4,46 3,90 3,57 3,76 3,76 4,02 3,81 3,74 3,3

2.1. Kratkoročno 7,73 9,49 – – – – – 4,99 – – –

2.1.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine 7,73 9,49 – – – – – 4,99 – – –

2.2. Dugoročno 7,06 3,77 4,46 3,90 3,57 3,76 3,76 4,00 3,81 3,74 3,3

2.2.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine 6,62 5,75 – 3,51 4,80 – 5,33 5,77 4,90 – –


Od toga: uz euro 7,38 3,77 4,46 3,90 3,57 3,76 3,76 4,02 3,81 3,74 3,3

Kratkoročno 7,73 9,49 – – – – – 4,99 – – –

Dugoročno 7,06 3,77 4,46 3,90 3,57 3,76 3,76 4,00 3,81 3,74 3,3

Od toga: uz švicarski franak – – – – – – – – – – –

Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – – –

3. Stambeni krediti 5,63 4,00 3,56 3,41 3,21 3,09 2,97 2,67 2,72 2,94 611,4

3.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine 5,66 4,10 3,80 4,00 3,49 3,22 3,26 3,11 3,10 3,28 108,8




Od toga: uz euro 5,64 4,00 3,56 3,41 3,21 3,09 2,97 2,67 2,72 2,94 611,4

Kratkoročno 4,77 3,96 – – – – 2,73 – – – –

Dugoročno 5,64 4,01 3,56 3,41 3,21 3,09 2,97 2,67 2,72 2,94 611,4

Od toga: uz švicarski franak 2,12 3,23 – – – – – – – – –

Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Dugoročno 2,12 3,23 – – – – – – – – –

Od toga: s fiksnom kamatnom stopom 5,02 4,21 3,65 3,53 3,35 3,21 3,00 2,97 2,80 3,20 97,3

Od toga: kratkoročno uz euro 4,56 3,79 – – – – 2,73 – – – –

Od toga: dugoročno uz euro 5,05 4,29 3,65 3,53 3,35 3,21 3,01 2,97 2,80 3,20 97,3

4. Za ostale namjene 6,99 6,65 5,84 5,63 5,32 5,13 4,86 5,13 4,84 4,82 295,1

4.1. Kratkoročno 5,29 5,77 4,49 4,34 3,82 3,72 3,12 2,39 3,17 3,66 6,1


4.2. Dugoročno 7,21 6,70 5,89 5,65 5,34 5,18 4,89 5,19 4,92 4,84 289,0



Od toga: uz euro 7,01 6,67 5,85 5,64 5,32 5,15 4,87 5,13 4,85 4,83 292,9

Kratkoročno 5,31 5,83 4,49 4,47 3,83 3,71 3,12 2,39 3,18 3,78 5,8

Dugoročno 7,23 6,71 5,90 5,66 5,34 5,20 4,89 5,19 4,92 4,85 287,1

Od toga: Obrtnici 5,77 5,53 4,32 3,73 3,93 3,89 3,46 3,86 3,51 3,94 58,1


uvjete: ne postoji obveza redovite otplate kredita, klijent se može koristiti sredstvima ili ih povući do ugovorenog limita bez pret-hodne obavijesti izvještajnoj instituciji, iznos raspoloživoga kre-dita može se povećavati ili smanjivati ovisno o povlačenju i ot-plati sredstava, kreditom se može koristiti u više navrata. Ova stavka ne uključuje revolving kredite odobrene preko kreditnih kartica i prekoračenja po transakcijskim računima.

Prekoračenja po transakcijskim računima odnose se na po-traživanja s osnove iskorištenih prekoračenja po transakcijskim računima protustranaka.

Osim navedenih, u tablici su posebno iskazani i krediti po kreditnim karticama s naplatom kamata, koji uključuju i kredite po kreditnim karticama uz jamstvo kartičarske kuće.

Potraživanja s osnove kartica s odgodom plaćanja nisu iska-zana kao zasebna stavka, već se prikazuju unutar stavke Re-volving krediti, prekoračenja po transakcijskom računu te potra-živanja i krediti po kreditnim karticama.

Kartica s odgodom plaćanja jest kartica kod koje je komitent dužan, bez plaćanja kamata, podmiriti svoje obveze nakon što o tome dobije obavijest od izvještajne institucije, obično jedanput na mjesec. Potrošački krediti jesu krediti odobreni kućanstvima

u osobne svrhe za kupnju robe i usluga.Stambeni krediti uključuju sve hipotekarne i druge kredite

odobrene: za kupnju, izgradnju i dovršenje stana, za kupnju, iz-gradnju i dovršenje objekata u kojima nema više od četiri stana ili za adaptaciju stana, stambenih objekata ili stambenih zgrada (neovisno o tome jesu li odobreni dužniku pojedincu ili zajed-nički svim stanarima stambene zgrade). Kreditiranje za kupnju stambenog prostora obuhvaća kredite osigurane stambenom imovinom koji se koriste za kupnju stambenog prostora i, kad ih je moguće identificirati, druge kredite za kupnju stambenog prostora na osobnoj osnovi ili osigurane drugim tipom imovine.

Krediti za ostale namjene obuhvaćaju sljedeće vrste kredita: prekonoćne kredite, kredite za izvršena plaćanja s osnove garan-cija i drugih jamstava, obratne repo kredite, udjele u sindicira-nim kreditima, financijski najam, kredite za obrazovanje, hipote-karne kredite, kredite za automobile, maržne kredite, lombardne kredite, kredite za obrtna sredstva, kredite za građevinarstvo, kredite za poljoprivredu, kredite za turizam, kredite za investici-je, kredite za financiranje izvoza, gotovinske nenamjenske kredi-te, faktoring i forfaiting te ostale kredite.

Tablica G2c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne kredite kućanstvima (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.


Iznos



Od toga: Prekoračenja po transakcijskom računu 8,03 7,77 7,38 6,82 6,54 6,30 6,30 6,30 6,30 6,30 0,4

Od toga: Krediti po kreditnim karticama 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,7

Od toga: Obrtnici 4,94 6,72 4,05 3,03 3,13 3,39 3,50 3,46 4,56 4,66 0,1

2. Potrošački krediti – – – – – – – – – – –

2.1. Kratkoročno – – – – – – – – – – –

2.1.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine – – – – – – – – – – –

2.2. Dugoročno – – – – – – – – – – –

2.2.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine – – – – – – – – – – –

2.2.2. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 godine – – – – – – – – – – –

3. Stambeni krediti – – – – – – – 3,68 – – –

3.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine – – – – – – – – – – –

3.2. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 5 godina – – – – – – – 3,56 – – –

3.3. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 5 do 10 godina – – – – – – – – – – –

3.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – – – – – – – 3,76 – – –

4. Za ostale namjene 4,82 4,90 – 4,84 2,69 3,30 4,69 2,77 2,42 2,70 43,8

4.1. Kratkoročno 7,65 4,90 – 6,25 – 3,30 – 2,86 2,73 – –

4.1.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine 7,65 4,90 – 6,25 – 3,30 – 2,86 2,73 – –

4.2. Dugoročno 4,70 4,90 – 4,66 2,69 – 4,69 2,75 2,34 2,70 43,8

4.2.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine 4,75 6,68 – 5,90 3,05 – 4,69 – 2,16 – –

4.2.2. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 godine 4,07 4,74 – 4,40 2,69 – – 2,75 2,63 2,70 43,8

Od toga: Obrtnici 4,82 4,17 – 4,84 2,69 3,30 4,69 2,77 2,42 2,70 43,8


Tablica G3a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite nefinancijskim društvima bez valutne klauzule (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.


Kamatna stopa Kamat-na stopa

Iznos

1. Revolving krediti, prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja i krediti po kreditnim karticama 6,60 5,61 4,85 4,27 4,24 4,03 3,85 3,78 3,73 3,79 2.831,4

Od toga: Revolving krediti i prekoračenja po transakcijskom računu 6,56 5,57 4,79 4,20 4,18 3,96 3,79 3,71 3,66 3,71 2.721,0

Od toga: Krediti po kreditnim karticama 10,28 9,88 9,55 9,13 8,96 9,04 8,83 8,83 8,64 8,90 65,5

2. Krediti do 2 milijuna kuna 5,67 5,16 4,20 3,79 3,68 3,42 3,22 3,32 3,27 3,23 757,4

2.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 3 mjeseca 5,76 5,29 4,38 3,86 3,75 3,47 3,19 3,30 3,24 3,11 379,5

2.2. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 mjeseca do 1 godine 5,63 5,11 3,81 3,55 3,36 2,98 2,72 2,89 2,89 3,01 198,8

2.3. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 3 godine 5,54 5,03 4,39 4,01 4,36 4,21 4,10 4,12 3,99 3,79 113,8




3. Krediti od 2 do 7,5 milijuna kuna 3,90 3,81 2,65 2,02 2,05 2,28 1,99 1,88 2,11 2,48 618,7




3.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina 4,26 3,80 3,11 4,07 2,79 2,43 – 2,49 2,18 1,96 50,9


3.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina 3,90 5,05 3,89 2,55 3,40 3,47 2,42 – 3,17 3,07 21,8

4. Krediti veći od 7,5 milijuna kuna 3,84 3,55 2,63 2,06 1,89 1,84 1,76 1,57 1,80 1,88 2.397,3






4.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – – 2,52 – – – 3,01 3,01 2,07 2,61 478,8

Tablice skupine G3 • U tablicama se iskazuju vagani mjeseč-ni prosjeci kamatnih stopa te sume iznosa novih kreditnih poslo-va kreditnih institucija s nefinancijskim društvima u izvještajnom mjesecu, posebno za kunske kredite bez valutne klauzule, za kunske kredite s valutnom klauzulom i za devizne kredite. U ta-blicama od G3a do G3c navodi se podjela kredita nefinancijskim društvima na revolving kredite, prekoračenja po transakcijskom računu, potraživanja i kredite po kreditnim karticama te podjela prema visini odobrenih kredita: krediti do 2 milijuna kuna, kre-diti od 2 do 7,5 milijuna kuna i krediti veći od 7,5 milijuna kuna.

Taj iznos odnosi se na jednu kreditnu transakciju, a ne na

cjelokupno poslovanje između nefinancijskih društava i izvještaj-nih jedinica. Razlog tome jest odvajanje kredita velikim i malim poduzećima. Bez te podjele krediti velikim poduzećima domi-nirali bi ponderiranom prosječnom kamatnom stopom. Daljnja podjela odnosi se na izvorno dospijeće i valutu (euro i švicarski franak), odnosno valutu indeksacije (uz euro i švicarski franak) ovisno o prezentacijskom formatu u pojedinoj tablici. Vrste kre-dita, osnova za izračunavanje vaganih prosjeka, definicija novih poslova te razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope objašnje-ni su u sklopu metodoloških pojašnjenja koja se odnose na tabli-ce skupine G2.


Tablica G3b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite nefinancijskim društvima s valutnom klauzulom (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.



Iznos


Od toga: Revolving krediti i prekoračenja po transakcijskom računu 5,87 5,40 4,58 3,46 3,57 3,30 3,24 3,16 3,07 3,13 439,0

Od toga: Krediti po kreditnim karticama – – – – – – – – – – –







2.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina 6,51 – 4,86 5,13 3,23 4,79 3,90 3,45 3,01 2,73 1,9

Od toga: uz euro 5,93 5,34 4,65 4,16 3,77 3,63 3,63 3,49 3,50 3,73 177,2

Kratkoročno 5,81 5,52 4,50 3,88 3,35 3,31 3,26 3,32 3,41 3,53 75,8

Dugoročno 6,03 5,19 4,76 4,29 4,05 3,82 3,83 3,61 3,56 3,88 101,4

Od toga: uz švicarski franak 7,00 – – – – – – – – – –

Kratkoročno 7,00 – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – – –








Od toga: uz euro 5,46 4,64 3,80 3,56 3,44 3,21 2,89 2,99 2,61 2,83 454,7

Kratkoročno 5,46 5,24 3,72 3,53 3,11 3,56 2,28 2,62 2,39 2,16 110,2

Dugoročno 5,47 4,16 3,82 3,59 3,54 3,03 3,18 3,15 2,79 3,05 344,5


Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – – –





4.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina 3,69 2,73 – 1,93 2,38 1,27 1,91 1,42 1,51 1,14 466,9


4.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina 3,00 3,07 3,25 2,36 3,20 2,61 – 2,02 2,56 1,86 122,7

Od toga: uz euro 5,82 4,16 3,54 2,86 2,46 2,33 2,51 2,40 2,08 1,77 1.391,7

Kratkoročno 6,42 4,16 3,73 3,35 1,82 1,79 2,08 0,63 1,25 1,83 301,0

Dugoročno 5,51 4,16 3,50 2,81 2,71 2,46 2,53 2,59 2,33 1,76 1.090,8


Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – – –


Tablica G3c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne kredite nefinancijskim društvima (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.


Iznos


Od toga: Revolving krediti i prekoračenja po transakcijskom računu 5,42 4,93 4,41 3,28 3,01 2,89 2,80 2,44 2,47 2,48 296,2

Od toga: Krediti po kreditnim karticama 0,00 – – – – – – – – – –





2.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina 6,50 3,31 3,25 2,78 5,50 4,55 – 3,20 3,72 – –

2.5. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 5 do 10 godina – 3,77 2,62 2,68 2,34 2,34 2,22 2,12 2,39 – –

2.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – – – – – – – – – 2,50 0,6

Od toga: u euru 5,84 4,88 4,09 4,02 3,25 2,51 2,71 2,63 2,32 2,55 58,5

Kratkoročno 5,91 5,21 4,24 4,20 3,01 2,46 2,73 2,57 2,26 2,48 49,2

Dugoročno 5,56 3,87 3,50 3,03 4,05 2,61 2,55 3,03 2,67 2,92 9,4

Od toga: u američkom dolaru 3,12 5,44 5,62 2,86 2,94 2,99 2,81 2,44 2,42 2,20 4,8

Kratkoročno 2,96 5,44 5,62 2,86 2,94 2,99 2,81 2,44 2,42 2,20 4,8

Dugoročno 7,23 – – – – – – – – – –





3.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina 4,61 3,78 – 2,61 – – 1,21 – 2,95 2,10 2,2

3.5. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 5 do 10 godina – 4,39 3,25 3,30 2,54 3,19 – – 3,45 2,28 22,8

3.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – – – – – – 2,20 – – – –

Od toga: u euru 4,56 2,86 3,52 2,68 2,24 1,49 1,23 1,31 1,39 1,42 218,0

Kratkoročno 4,73 2,63 3,04 2,12 1,97 0,97 1,03 1,16 0,90 0,84 141,8

Dugoročno 4,14 3,23 4,46 3,50 2,75 2,97 2,40 2,55 2,48 2,49 76,2


Kratkoročno 0,66 0,92 1,78 2,71 2,94 2,84 2,82 2,49 2,25 2,30 23,3

Dugoročno – 3,53 3,53 – – – – – – – –


4.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 3 mjeseca 3,46 2,00 2,38 2,66 1,40 1,36 0,66 0,65 0,93 0,84 1.383,8


4.3. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 3 godine 4,00 3,70 2,56 1,99 1,70 1,81 – 1,15 0,85 2,17 16,4

4.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina – – 2,27 2,88 – – 1,21 2,02 2,95 0,61 148,7

4.5. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 5 do 10 godina 4,00 3,88 3,63 1,64 1,72 3,31 2,11 – 1,52 2,16 54,6

4.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – – 2,48 – 2,16 2,32 2,31 – – – –

Od toga: u euru 4,10 2,36 2,49 2,18 1,45 1,93 1,25 0,54 0,62 0,81 1.494,2

Kratkoročno 3,85 1,94 3,04 2,26 1,19 0,93 0,43 0,36 0,28 0,87 939,4

Dugoročno 4,14 2,48 2,26 2,09 1,60 2,61 2,41 2,31 1,71 0,71 554,8


Kratkoročno 1,83 0,93 1,86 3,36 3,01 2,86 2,30 2,26 2,41 1,60 279,7

Dugoročno 2,22 – – 3,72 – – – – – – –


Tablica G4: Efektivne kamatne stope kreditnih institucija za odabrane kredite (novi poslovi) • U tablici se iskazuju vagani mjesečni prosjeci efektivnih kamatnih stopa te sume iznosa no-vih kreditnih poslova kreditnih institucija u izvještajnom mje-secu, posebno za kunske kredite, za kunske kredite s valutnom klauzulom i za devizne kredite te odvojeno za kredite kućanstvi-ma i za kredite nefinancijskim društvima.

Efektivne kamatne stope dostavljaju izvještajne institucije u skladu s Odlukom o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institu-cija i kreditnih unija te ugovaranjem usluga s potrošačima.

Krediti kućanstvima dijele se na kunske kredite, kredite s va-lutnom klauzulom te na devizne kredite. Unutar kredita s valut-nom klauzulom prikazana je podjela po vrsti, valuti indeksacije (uz euro i uz švicarski franak) i izvornom dospijeću. Krediti ne-financijskim društvima dijele se prema valuti i prema visini odo-brenih kredita: krediti do 7,5 milijuna kuna i krediti veći od 7,5 milijuna kuna. Vrste kredita, osnova za izračunavanje vaganih prosjeka i definicija novih poslova objašnjeni su u sklopu meto-doloških pojašnjenja koja se odnose na tablice skupine G2.

Tablica G4: Efektivne kamatne stope kreditnih institucija za odabrane kredite (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.



Iznos

1. Kućanstva

1.1. Kunski krediti

1.1.1. Potrošački krediti 8,46 8,29 8,24 5,53 5,62 5,60 4,88 5,14 4,85 4,94 6,4

1.1.2. Stambeni krediti 5,35 4,82 4,14 3,95 3,48 3,49 3,30 2,85 3,02 3,25 365,4

1.2. Krediti uz valutnu klauzulu

1.2.1. Potrošački krediti 8,56 6,58 7,02 3,98 3,63 3,84 3,87 4,15 3,89 3,81 3,3

Od toga: uz euro 8,56 6,58 7,02 3,98 3,63 3,84 3,87 4,15 3,89 3,81 3,3

Kratkoročno 9,60 10,04 – – – – – 5,11 – – –

Dugoročno 7,59 6,58 7,02 3,98 3,63 3,84 3,87 4,13 3,89 3,81 3,3


Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – – –


Od toga: uz euro 5,77 4,37 3,90 3,84 3,60 3,51 3,46 2,93 3,02 3,30 611,4

Kratkoročno 4,91 4,04 – – – – 2,76 – – – –

Dugoročno 5,78 4,41 3,90 3,84 3,60 3,51 3,46 2,93 3,02 3,30 611,4


Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Dugoročno 2,24 5,24 – – – – – – – – –

1.3. Devizni krediti

1.3.1. Potrošački krediti – – – – – – – – – – –

1.3.2. Stambeni krediti – – – – – – – 4,10 – – –

2. Krediti nefinancijskim društvima

2.1. Kunski krediti

2.1.1. Krediti do 7,5 milijuna kuna 5,26 4,96 3,83 3,34 3,13 3,14 2,84 2,85 3,07 3,30 1.376,0

2.1.2. Krediti veći od 7,5 milijuna kuna 4,13 3,81 2,75 2,71 2,25 2,07 2,18 1,64 1,86 2,00 2.397,3

2.2. Krediti uz valutnu klauzulu

2.2.1. Krediti do 7,5 milijuna kuna 6,48 5,56 4,57 4,42 3,95 3,74 3,48 3,44 3,15 3,36 632,0


2.3. Devizni krediti

2.3.1. Krediti do 7,5 milijuna kuna 4,56 2,96 3,49 3,08 2,79 2,03 1,89 1,82 1,80 1,85 304,7



Tablica G5a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite bez valutne klauzule (stanja)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.



Iznos

1. Depoziti 2,39 1,65 1,30 1,04 0,91 0,85 0,76 0,72 0,69 0,66 25.779,0

1.1. Kućanstva 2,64 1,87 1,44 1,13 0,98 0,91 0,83 0,80 0,77 0,73 20.790,6

1.1.1. Oročeni depoziti 2,64 1,87 1,44 1,13 0,98 0,91 0,83 0,80 0,77 0,73 20.790,6

1.1.1.1. Kratkoročno 2,43 1,50 0,99 0,70 0,53 0,50 0,44 0,42 0,39 0,38 8.806,5

1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 1,80 0,83 0,40 0,29 0,22 0,25 0,22 0,22 0,20 0,37 1.192,5

1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 2,16 1,19 0,64 0,36 0,20 0,19 0,16 0,17 0,15 0,15 1.179,9

1.1.1.1.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 2,64 1,69 1,17 0,84 0,64 0,60 0,53 0,50 0,46 0,42 6.434,0

1.1.1.2. Dugoročno 2,94 2,27 1,83 1,46 1,31 1,21 1,11 1,08 1,04 1,00 11.984,2

1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 2,88 2,13 1,59 1,19 0,99 0,85 0,70 0,66 0,60 0,55 4.807,8

1.1.1.2.2. Više od 2 godine 3,00 2,42 2,08 1,68 1,57 1,48 1,40 1,37 1,34 1,29 7.176,4

1.2. Nefinancijska društva 1,76 1,19 0,90 0,72 0,68 0,61 0,45 0,41 0,37 0,36 4.988,3


1.2.1.1. Kratkoročno 1,58 0,91 0,61 0,61 0,61 0,32 0,31 0,28 0,24 0,24 2.788,0

1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 1,17 0,53 0,38 0,34 0,36 0,24 0,28 0,21 0,16 0,16 1.057,7

1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,57 0,75 0,50 1,09 1,06 0,30 0,18 0,18 0,16 0,16 494,5


1.2.1.2. Dugoročno 2,23 1,63 1,28 0,91 0,79 0,88 0,63 0,56 0,55 0,51 2.200,3

1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 2,45 1,91 1,30 0,85 0,72 0,66 0,57 0,57 0,49 0,46 752,4

1.2.1.2.2. Više od 2 godine 1,83 1,19 1,25 0,97 0,85 1,00 0,66 0,55 0,59 0,54 1.447,9

1.3. Krediti s osnove repo poslova 0,64 0,24 0,05 0,00 0,00 – – – – – –

2. Krediti 7,07 6,54 6,00 5,66 5,59 5,47 5,35 5,30 5,23 5,19 96.339,2

2.1. Kućanstva 8,18 7,53 6,87 6,47 6,38 6,30 6,19 6,16 6,10 6,05 69.699,3

2.1.1. Stambeni krediti 5,49 4,91 4,41 4,12 4,04 3,95 3,86 3,80 3,74 3,71 17.081,0

2.1.1.1. Kratkoročno 6,17 5,43 4,91 3,00 4,41 1,10 – – 2,93 4,80 0,0

2.1.1.2. Dugoročno 5,49 4,91 4,41 4,12 4,04 3,95 3,86 3,80 3,74 3,71 17.081,0

2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina 5,22 4,64 4,34 4,06 3,94 3,85 3,74 3,70 3,68 3,66 92,6

2.1.1.2.2. Više od 5 godina 5,49 4,91 4,41 4,12 4,04 3,95 3,86 3,80 3,74 3,71 16.988,5

2.1.2. Potrošački i ostali krediti 8,63 8,26 7,68 7,24 7,14 7,03 6,92 6,89 6,85 6,82 52.618,2

2.1.2.1. Kratkoročno 8,54 8,11 7,37 7,12 7,11 7,07 7,04 7,03 6,97 6,90 9.896,6

2.1.2.2. Dugoročno 8,68 8,32 7,78 7,28 7,14 7,03 6,89 6,86 6,82 6,80 42.721,6

2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 8,58 8,20 7,65 7,17 7,11 6,95 6,82 6,76 6,72 6,68 8.011,9

2.1.2.2.2. Više od 5 godina 8,71 8,35 7,81 7,30 7,15 7,04 6,91 6,89 6,84 6,82 34.709,7

Od toga: Obrtnici 6,84 6,33 5,82 5,38 5,26 5,11 4,96 4,92 4,84 4,83 2.280,9


2.2.1. Krediti 5,04 4,56 3,84 3,42 3,37 3,23 3,08 3,01 2,97 2,95 26.639,9

2.2.1.1. Kratkoročno 5,41 4,62 3,91 3,37 3,36 3,21 3,10 2,99 2,90 2,91 8.403,7

2.2.1.2. Dugoročno 4,76 4,51 3,79 3,45 3,38 3,25 3,07 3,02 3,01 2,96 18.236,2

2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 5,30 4,89 3,88 3,41 3,34 3,13 2,95 2,91 2,91 2,89 7.678,1

2.2.1.2.2. Više od 5 godina 4,44 4,28 3,72 3,47 3,41 3,34 3,16 3,11 3,09 3,01 10.558,1

Tablice skupine G5 • U tablicama se iskazuju vagani mjeseč-ni prosjeci kamatnih stopa za stanja odabranih depozita i kredita kreditnih institucija te sume iznosa knjigovodstvenih stanja tih depozita i kredita, po izvještajnim mjesecima.

Depoziti i krediti kućanstvima i nefinancijskim društvima dije le se na depozite i kredite bez valutne klauzule, na depozite i kredite s valutnom klauzulom te na devizne depozite i kredite.

U tablicama od G5a do G5c navodi se daljnja podjela na de-pozite i kredite kućanstvima prema instrumentima, prema izvor-nom dospijeću te prema valuti indeksacije (uz euro i uz švicarski

franak) odnosno prema valuti (euro i švicarski franak), ovisno o prezentacijskom formatu u pojedinoj tablici. Na pojedinim mje-stima u tablicama, u sklopu kredita kućanstvima, kao stavke “od toga” iskazuju se krediti dani obrtnicima.

Osnova za izračunavanje vaganih prosjeka kod depozita i kredita jesu knjigovodstvena stanja depozita i kredita na kraju izvještajnog mjeseca.

Opisi instrumenata nalaze se u sklopu metodoloških pojaš-njenja koja se odnose na tablice skupine G1 odnosno G2.


Tablica G5b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite s valutnom klauzulom (stanja)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.


1. Depoziti 2,86 2,61 2,34 2,11 1,95 1,90 1,84 1,81 1,76 1,69 6.075,5

1.1. Kućanstva 2,91 2,68 2,42 2,17 2,01 1,96 1,89 1,86 1,82 1,74 5.718,0


1.1.1.1. Kratkoročno 1,25 0,71 0,40 0,33 0,57 0,39 0,26 0,28 0,28 1,90 271,8

1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 1,13 0,52 0,49 0,62 0,93 0,56 0,29 0,35 0,16 2,38 208,9

1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,72 0,43 0,23 0,11 0,18 0,14 0,17 0,19 0,20 0,16 14,5

1.1.1.1.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 1,42 0,83 0,44 0,32 0,29 0,28 0,28 0,30 0,32 0,33 48,4

Od toga: uz euro 1,35 0,77 0,44 0,36 0,61 0,41 0,28 0,31 0,31 1,95 264,7

Od toga: uz američki dolar 0,31 0,22 0,07 0,06 0,06 0,07 0,06 0,07 0,06 0,06 6,8

1.1.1.2. Dugoročno 2,95 2,72 2,45 2,19 2,04 1,99 1,91 1,88 1,84 1,74 5.446,2

1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 2,36 1,39 1,10 0,78 0,67 0,59 0,55 0,52 0,49 0,45 102,4

1.1.1.2.2. Više od 2 godine 2,97 2,76 2,49 2,23 2,08 2,02 1,94 1,90 1,87 1,76 5.343,8

Od toga: uz euro 3,00 2,75 2,47 2,21 2,06 2,01 1,93 1,89 1,86 1,75 5.393,8

Od toga: uz američki dolar 0,77 0,30 0,17 0,07 0,06 0,06 0,08 0,08 0,08 0,08 11,5

1.2. Nefinancijska društva 2,30 1,62 1,13 1,03 0,90 0,95 0,95 0,92 0,82 0,83 357,5

1.2.1. Oročeni depoziti 2,30 1,62 1,13 1,03 0,90 0,95 0,95 0,92 0,82 0,83 357,5

1.2.1.1. Kratkoročno 2,66 0,92 0,59 0,62 0,19 0,11 0,13 0,12 0,07 0,12 28,9

1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 4,10 0,47 0,88 0,13 0,20 0,15 0,29 0,30 0,29 0,31 4,9

1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,43 0,20 0,09 0,24 0,16 0,04 0,04 0,04 0,01 0,04 7,5


Od toga: uz euro 2,67 0,92 0,59 0,62 0,19 0,11 0,13 0,12 0,07 0,12 28,9

Od toga: uz američki dolar 0,85 0,88 – – – – – – – –

1.2.1.2. Dugoročno 2,20 1,75 1,26 1,10 0,95 1,06 1,04 1,01 0,93 0,89 328,6

1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,88 0,96 0,22 0,14 0,12 0,18 0,12 0,11 0,10 0,14 21,3

1.2.1.2.2. Više od 2 godine 2,23 1,84 1,52 1,28 1,07 1,15 1,12 1,09 1,02 0,94 307,3

Od toga: uz euro 2,20 1,75 1,26 1,10 0,95 1,06 1,04 1,01 0,93 0,89 328,6

Od toga: uz američki dolar 0,91 0,40 – – – – – – – – –

1.3. Krediti s osnove repo poslova – – – – – – – – – – –

2. Krediti 5,78 5,58 4,97 4,43 4,32 4,24 4,13 4,09 4,04 3,99 86.310,1

2.1. Kućanstva 5,99 6,00 5,43 4,92 4,80 4,71 4,59 4,54 4,49 4,45 56.675,2

2.1.1. Stambeni krediti 4,76 5,01 4,54 4,10 3,98 3,91 3,80 3,76 3,72 3,69 38.253,6

2.1.1.1. Kratkoročno 2,25 5,77 4,70 2,99 3,89 2,37 2,57 0,04 2,59 2,52 0,0

Od toga: uz euro 1,89 5,77 4,70 2,99 3,89 2,37 2,57 0,04 2,59 2,52 0,0


2.1.1.2. Dugoročno 4,76 5,01 4,54 4,10 3,98 3,91 3,80 3,76 3,72 3,69 38.253,6

2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,76 4,51 3,76 3,91 3,81 3,58 3,39 3,33 3,31 3,29 87,2

2.1.1.2.2. Više od 5 godina 4,76 5,01 4,55 4,10 3,98 3,91 3,80 3,76 3,72 3,69 38.166,4

Od toga: uz euro 5,42 5,04 4,56 4,11 4,00 3,92 3,81 3,77 3,73 3,69 37.900,2

Od toga: uz švicarski franak 3,23 2,89 2,89 2,82 2,81 2,80 2,79 2,77 2,77 2,77 305,5


2.1.2.1. Kratkoročno 6,43 5,55 4,68 3,78 4,17 3,97 3,77 3,55 3,56 3,53 104,6

Od toga: uz euro 6,46 5,57 4,69 3,78 4,18 3,98 3,78 3,55 3,57 3,54 103,8

Od toga: uz švicarski franak 0,75 – – 2,07 – – – – – – –

2.1.2.2. Dugoročno 8,32 7,75 7,12 6,53 6,39 6,27 6,14 6,09 6,06 6,05 18.317,0

2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 7,62 6,49 5,56 4,99 4,95 4,83 4,76 4,70 4,67 4,70 1.215,0

2.1.2.2.2. Više od 5 godina 8,39 7,86 7,23 6,64 6,50 6,38 6,24 6,19 6,16 6,14 17.102,0

Od toga: uz euro 8,36 7,77 7,13 6,54 6,39 6,28 6,15 6,10 6,07 6,05 18.259,9


Od toga: Obrtnici 6,07 5,75 5,30 4,80 4,65 4,52 4,41 4,35 4,31 4,29 2.181,5


2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.



2.2.1. Krediti 5,20 4,64 4,10 3,54 3,45 3,37 3,26 3,23 3,18 3,12 29.634,9

2.2.1.1. Kratkoročno 6,20 5,15 4,13 3,45 3,38 3,09 3,01 2,95 2,75 2,49 2.427,8

Od toga: uz euro 6,20 5,15 4,13 3,45 3,38 3,09 3,01 2,95 2,75 2,49 2.427,4


2.2.1.2. Dugoročno 5,08 4,59 4,10 3,55 3,46 3,39 3,29 3,25 3,22 3,18 27.207,0

2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 5,89 5,00 4,11 3,45 3,35 3,26 3,20 3,17 3,08 2,98 4.578,3

2.2.1.2.2. Više od 5 godina 4,91 4,51 4,10 3,57 3,48 3,42 3,30 3,27 3,24 3,22 22.628,7

Od toga: uz euro 5,09 4,60 4,10 3,56 3,46 3,40 3,29 3,25 3,22 3,18 27.176,2


Tablica G5c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite i kredite (stanja)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.


1. Depoziti 1,98 1,29 0,78 0,49 0,43 0,40 0,36 0,35 0,33 0,32 73.441,9

1.1. Kućanstva 2,05 1,32 0,79 0,48 0,42 0,38 0,34 0,33 0,32 0,31 69.141,7


1.1.1.1. Kratkoročno 1,55 0,76 0,35 0,22 0,19 0,18 0,17 0,17 0,17 0,16 25.044,5

1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,73 0,31 0,22 0,15 0,12 0,17 0,15 0,15 0,14 0,13 2.453,3

1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,08 0,41 0,18 0,10 0,07 0,07 0,08 0,09 0,10 0,10 2.991,9


Od toga: u euru 1,58 0,78 0,35 0,21 0,18 0,17 0,16 0,16 0,15 0,14 21.928,8

Od toga: u američkom dolaru 1,43 0,68 0,39 0,32 0,26 0,32 0,31 0,37 0,38 0,37 2.282,3

1.1.1.2. Dugoročno 2,42 1,68 1,07 0,64 0,55 0,49 0,44 0,42 0,40 0,39 44.097,2

1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 2,15 1,32 0,70 0,39 0,34 0,29 0,25 0,24 0,23 0,22 18.610,3

1.1.1.2.2. Više od 2 godine 2,67 1,98 1,36 0,83 0,71 0,64 0,57 0,55 0,53 0,51 25.486,9

Od toga: u euru 2,46 1,71 1,08 0,64 0,55 0,49 0,43 0,41 0,39 0,37 40.336,3

Od toga: u američkom dolaru 2,15 1,48 0,97 0,68 0,66 0,65 0,65 0,66 0,65 0,64 2.834,2



1.2.1.1. Kratkoročno 1,07 0,52 0,52 0,70 0,65 0,79 0,60 0,63 0,49 0,47 2.980,9

1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,45 0,15 0,63 0,65 0,72 1,04 0,31 0,56 0,24 0,32 327,0

1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,20 0,41 0,40 0,59 0,38 0,77 0,42 0,43 0,32 0,33 580,5


Od toga: u euru 1,09 0,39 0,34 0,41 0,39 0,47 0,50 0,52 0,38 0,37 2.731,0


1.2.1.2. Dugoročno 1,86 1,52 0,87 0,60 0,61 0,60 0,61 0,62 0,64 0,67 1.319,3

1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,91 1,57 0,73 0,47 0,41 0,53 0,49 0,50 0,52 0,58 747,2

1.2.1.2.2. Više od 2 godine 1,51 1,35 0,95 0,76 0,83 0,71 0,80 0,80 0,81 0,79 572,1

Od toga: u euru 1,86 1,54 0,87 0,58 0,58 0,50 0,48 0,49 0,51 0,52 1.102,9



2. Krediti 4,62 4,19 3,44 2,66 2,61 2,63 2,38 2,34 2,30 2,28 14.778,6

2.1. Kućanstva 4,59 4,09 4,26 2,89 3,41 3,43 2,45 2,39 2,40 2,66 223,5


2.1.1.1. Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Od toga: u euru – – – – – – – – – – –

Od toga: u švicarskom franku – – – – – – – – – – –

2.1.1.2. Dugoročno 3,79 4,49 4,22 4,16 4,00 4,00 3,98 3,82 3,83 3,83 2,7


2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.


2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina – – – – – – – 3,56 3,56 3,56 0,5

2.1.1.2.2. Više od 5 godina 3,79 4,49 4,22 4,16 4,00 4,00 3,98 3,89 3,90 3,89 2,1

Od toga: u euru 7,07 4,49 4,22 4,31 4,11 4,10 4,10 3,86 3,87 3,86 2,5

Od toga: u švicarskom franku 3,30 – – 3,28 3,28 3,28 3,28 3,28 3,28 3,28 0,2

2.1.2. Potrošački i ostali krediti 4,60 4,09 4,26 2,88 3,40 3,43 2,44 2,37 2,39 2,65 220,9

2.1.2.1. Kratkoročno 3,23 0,46 0,37 0,11 0,20 3,58 0,13 0,20 0,17 1,68 68,0

Od toga: u euru 3,23 0,45 0,37 0,10 0,20 3,58 0,12 0,19 0,16 1,68 68,0

Od toga: u švicarskom franku 8,14 7,88 7,41 6,82 6,54 6,30 6,30 6,30 6,30 6,30 0,0

2.1.2.2. Dugoročno 5,43 5,24 5,36 3,99 4,16 3,29 3,14 3,09 3,07 3,08 152,9

2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 5,56 5,55 6,07 3,47 4,99 3,28 3,23 3,19 3,15 3,24 10,2

2.1.2.2.2. Više od 5 godina 5,42 5,16 4,72 4,06 3,60 3,29 3,13 3,09 3,07 3,06 142,7

Od toga: u euru 5,40 5,26 5,38 3,99 4,16 3,28 3,13 3,09 3,07 3,07 151,7


Od toga: Obrtnici 5,59 5,12 4,65 3,89 3,42 3,20 3,05 3,00 2,98 2,98 140,4


2.2.1. Krediti 4,62 4,19 3,43 2,66 2,60 2,61 2,38 2,34 2,29 2,28 14.555,0

2.2.1.1. Kratkoročno 4,77 3,83 3,37 2,62 2,42 2,72 1,94 1,80 1,55 1,79 2.499,2

Od toga: u euru 4,92 3,95 3,37 2,44 2,39 2,70 1,92 1,76 1,50 1,71 2.263,6


2.2.1.2. Dugoročno 4,60 4,24 3,44 2,67 2,64 2,59 2,45 2,43 2,42 2,38 12.055,8

2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,79 4,66 3,95 2,67 2,70 2,61 2,57 2,56 2,50 2,46 2.168,0

2.2.1.2.2. Više od 5 godina 4,54 4,08 3,16 2,66 2,62 2,58 2,43 2,40 2,40 2,36 9.887,9

Od toga: u euru 4,59 4,23 3,42 2,65 2,62 2,57 2,44 2,42 2,41 2,37 11.995,5



Tablice skupine G6 • Podaci o kamatnim stopama i iznosima novih poslova za potkategorije kredita i depozita iz tablica G6a do G6c prikazani su detaljnije u tablicama skupina od G1 do G3.

U tablice od G6a do G6c nisu uključeni prekonoćni depoziti i revolving krediti. U tablicama se iskazuju vagani mjesečni pro-sjeci kamatnih stopa kreditnih institucija za odabrane agregirane kategorije novih depozitnih poslova (samo za oročene depozi-te) i novih kreditnih poslova (za kredite koji nisu prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja i krediti po kreditnim

karticama) te sume iznosa novih poslova za te kategorije depo-zita i kredita. Prekoračenja po transakcijskom računu te potra-živanja i krediti po kreditnim karticama prikazani su kao knjigo-vodstvena stanja. Depoziti i krediti kućanstvima i nefinancijskim društvima dijele se na depozite i kredite bez valutne klauzule (Tablica G6a), na depozite i kredite s valutnom klauzulom (Ta-blica G6b) i na devizne depozite i kredite (Tablica G6c).

Opisi podjele po instrumentima, sektoru protustranke, roč-nosti i valuti nalaze se u sklopu metodoloških pojašnjenja koja se odnose na tablice skupina G1 do G3.

Tablica G6a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite bez valutne klauzule (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.



Iznos

1. Depoziti 1,76 0,85 0,68 0,45 0,37 0,31 0,23 0,24 0,21 0,22 1.973,4

1.1. Kućanstva 2,15 1,26 0,97 0,57 0,36 0,35 0,29 0,32 0,29 0,25 988,8


1.1.1.1. Kratkoročno 1,98 1,03 0,73 0,38 0,21 0,21 0,21 0,23 0,17 0,17 665,0

1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 1,50 0,57 0,28 0,13 0,16 0,08 0,07 0,13 0,08 0,08 200,4

1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,94 1,01 0,50 0,24 0,12 0,12 0,07 0,32 0,11 0,14 64,7


1.1.1.2. Dugoročno 2,74 1,77 1,54 0,88 0,62 0,60 0,49 0,49 0,51 0,42 323,8

1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 2,74 1,72 1,41 0,69 0,39 0,45 0,40 0,40 0,40 0,30 179,2

1.1.1.2.2. Više od 2 godine 2,74 1,88 1,80 1,18 0,98 0,84 0,66 0,63 0,64 0,57 144,5



1.2.1.1. Kratkoročno 1,16 0,48 0,33 0,28 0,37 0,16 0,14 0,14 0,14 0,14 863,4

1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,85 0,35 0,21 0,17 0,39 0,12 0,12 0,13 0,13 0,11 721,7

1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,53 0,54 0,30 0,37 0,12 0,26 0,08 0,06 0,13 0,14 39,6


1.2.1.2. Dugoročno 2,44 1,13 0,98 0,69 0,34 0,77 0,52 0,38 0,20 0,59 121,2

1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 2,49 1,19 0,90 0,63 0,44 0,92 0,44 0,41 0,41 0,28 54,5

1.2.1.2.2. Više od 2 godine 1,57 0,77 1,28 1,02 0,13 0,19 0,75 0,29 0,14 0,85 66,6

1.3. Krediti s osnove repo poslova 0,65 0,19 0,00 – – – – – – – –

2. Krediti 7,62 7,03 6,41 6,17 5,95 5,87 5,90 5,60 5,71 5,56 18.228,5

2.1. Kućanstva 8,57 8,04 7,36 7,09 6,94 6,94 6,82 6,68 6,67 6,72 12.730,0


2.1.1.1. Kratkoročno 5,14 4,49 – – – – – – – – –

2.1.1.2. Dugoročno 5,08 4,56 3,89 3,59 3,06 3,04 2,83 2,63 2,73 2,88 365,4

2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina 5,20 4,48 4,09 3,82 3,24 3,21 3,09 3,05 3,30 3,54 3,6

2.1.1.2.2. Više od 5 godina 5,08 4,56 3,88 3,59 3,06 3,04 2,82 2,63 2,73 2,87 361,8


2.1.2.1. Kratkoročno 8,55 8,14 7,40 7,17 7,17 7,16 7,11 7,09 7,04 6,96 9.379,0

2.1.2.2. Dugoročno 8,99 8,29 7,61 7,10 6,74 6,71 6,55 6,51 6,36 6,43 2.985,5

2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 8,62 8,07 7,43 6,96 7,09 6,96 6,76 6,69 6,62 6,59 1.948,9

2.1.2.2.2. Više od 5 godina 9,52 8,58 7,87 7,29 6,30 6,30 6,21 6,22 5,96 6,14 1.036,6

Od toga: Obrtnici 8,87 8,06 7,54 6,99 6,50 6,47 6,24 6,22 5,89 6,20 399,0


Krediti 5,08 4,47 3,74 3,39 3,19 3,10 3,07 2,78 3,01 2,88 5.498,5

2.2.1.1. Kratkoročno 5,12 4,56 3,82 3,43 3,16 3,27 3,11 2,91 3,10 3,15 3.509,5

2.2.1.2. Dugoročno 4,90 4,16 3,47 3,18 3,28 2,64 2,96 2,43 2,78 2,41 1.989,0

2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 5,13 4,64 3,87 3,15 3,54 2,52 3,43 2,48 3,11 2,56 839,3

2.2.1.2.2. Više od 5 godina 4,73 3,86 3,12 3,25 2,86 3,14 2,59 2,34 2,45 2,29 1.149,7


Tablica G6b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite s valutnom klauzulom (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.



1. Depoziti 3,03 1,11 1,16 2,05 0,59 0,25 0,52 0,50 0,30 0,47 100,4

1.1. Kućanstva 2,62 1,35 1,15 2,25 0,66 0,42 0,55 0,54 0,51 0,50 90,1


1.1.1.1. Kratkoročno 0,66 0,42 0,41 0,41 0,64 0,39 0,47 0,33 0,05 0,07 2,2

1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 1,10 0,49 0,70 0,77 0,86 0,80 0,85 0,30 0,05 0,07 1,1

1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,84 0,06 0,06 0,06 0,15 0,15 0,02 0,44 – 0,07 1,1

1.1.1.1.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 0,39 0,70 0,05 0,05 0,13 0,38 0,41 0,85 – 0,02 0,0

Od toga: uz euro 0,66 0,42 0,41 0,41 0,64 0,39 0,47 0,31 0,05 0,07 2,2

Od toga: uz američki dolar – – – – – – – 2,82 – – –

1.1.1.2. Dugoročno 2,84 1,42 1,20 2,28 0,66 0,42 0,56 0,55 0,52 0,51 88,0

1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,59 0,75 0,96 1,12 0,12 0,13 0,10 0,10 0,13 0,03 1,0

1.1.1.2.2. Više od 2 godine 2,84 1,63 1,21 2,31 0,69 0,46 0,58 0,57 0,55 0,52 86,9

Od toga: uz euro 2,84 1,42 1,20 2,28 0,66 0,42 0,56 0,55 0,52 0,51 88,0

Od toga: uz američki dolar – – – – – – – – – – –



1.2.1.1. Kratkoročno 3,93 0,21 1,18 0,30 0,09 0,17 0,27 0,11 0,01 0,14 1,8

1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 4,22 0,62 1,18 0,51 0,10 0,44 0,40 0,51 0,23 0,42 0,6

1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,80 0,12 – 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,00 0,01 0,9


Od toga: uz euro 3,93 0,21 1,18 0,30 0,09 0,17 0,27 0,11 0,01 0,14 1,8

Od toga: uz američki dolar 3,00 – – – – – – – – – –

1.2.1.2. Dugoročno 2,77 0,42 0,03 0,20 0,43 0,00 0,46 0,00 0,01 0,18 8,5

1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,51 0,49 0,05 0,10 0,06 0,00 – 0,00 0,01 0,01 0,1

1.2.1.2.2. Više od 2 godine 2,90 0,42 0,00 0,20 0,46 0,01 0,46 0,00 0,00 0,18 8,4

Od toga: uz euro 2,77 0,42 0,03 0,20 0,43 0,00 0,46 0,00 0,01 0,18 8,5

Od toga: uz američki dolar – – – – – – – – – – –


2. Krediti 5,85 4,61 3,97 3,62 3,64 3,24 3,26 3,03 2,70 2,61 2.933,4

2.1. Kućanstva 5,89 5,61 4,56 4,50 4,30 3,93 3,67 3,33 3,24 3,55 909,7


2.1.1.1. Kratkoročno 4,77 3,96 – – – – 2,73 – – – –

Od toga: uz euro 4,77 3,96 – – – – 2,73 – – – –


2.1.1.2. Dugoročno 5,64 4,01 3,56 3,41 3,21 3,09 2,97 2,67 2,72 2,94 611,4

2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,34 4,08 3,35 3,70 3,15 3,04 2,85 2,67 2,97 3,27 3,2

2.1.1.2.2. Više od 5 godina 5,64 4,01 3,56 3,41 3,21 3,09 2,98 2,67 2,72 2,94 608,2

Od toga: uz euro 5,64 4,01 3,56 3,41 3,21 3,09 2,97 2,67 2,72 2,94 611,4



2.1.2.1. Kratkoročno 5,33 5,77 4,49 4,34 3,82 3,72 3,12 2,40 3,17 3,66 6,1

Od toga: uz euro 5,35 5,83 4,49 4,47 3,83 3,71 3,12 2,40 3,18 3,78 5,8


2.1.2.2. Dugoročno 7,22 6,64 5,88 5,65 5,33 5,17 4,88 5,18 4,91 4,83 292,2

2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 6,77 4,61 5,11 5,36 4,71 3,92 4,43 4,35 3,76 3,29 47,5

2.1.2.2.2. Više od 5 godina 7,31 7,06 6,00 5,69 5,44 5,38 4,94 5,31 5,10 5,13 244,7

Od toga: uz euro 7,23 6,65 5,88 5,65 5,34 5,18 4,89 5,18 4,91 4,84 290,4

Od toga: uz švicarski franak 2,58 – – – – 6,86 – – – – –

Od toga: Obrtnici 5,79 5,55 4,32 3,74 3,93 3,89 3,46 3,89 3,51 3,94 58,1


Tablica G6c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite i kredite (novi poslovi)vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.


1. Depoziti 1,20 0,49 0,45 0,60 0,27 0,45 0,42 0,54 0,42 0,36 4.230,8

1.1. Kućanstva 1,52 0,65 0,37 0,27 0,16 0,14 0,14 0,25 0,17 0,14 2.451,5


1.1.1.1. Kratkoročno 1,20 0,55 0,24 0,13 0,11 0,12 0,12 0,26 0,17 0,11 1.432,7

1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,68 0,27 0,09 0,06 0,07 0,07 0,06 0,19 0,12 0,07 319,8

1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,12 0,44 0,14 0,11 0,08 0,09 0,08 0,47 0,19 0,13 154,5


Od toga: u euru 1,23 0,56 0,24 0,11 0,09 0,10 0,11 0,16 0,12 0,08 1.225,2


1.1.1.2. Dugoročno 2,00 0,84 0,57 0,41 0,22 0,18 0,16 0,23 0,18 0,18 1.018,8

1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,98 0,78 0,49 0,33 0,16 0,14 0,12 0,20 0,16 0,15 649,4

1.1.1.2.2. Više od 2 godine 2,04 0,98 0,74 0,56 0,33 0,26 0,24 0,29 0,20 0,24 369,4

Od toga: u euru 2,03 0,84 0,58 0,32 0,17 0,15 0,13 0,17 0,14 0,13 901,0




1.2.1.1. Kratkoročno 0,48 0,19 0,66 1,18 0,68 1,19 0,88 1,01 0,80 0,69 1.692,2

1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,28 0,14 0,68 1,32 0,71 1,29 0,90 1,03 0,89 0,75 1.536,0

1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,95 0,32 0,35 0,66 1,55 0,50 0,86 1,64 0,27 0,12 95,8


Od toga: u euru 0,46 0,08 0,07 0,55 0,23 0,05 0,22 0,02 0,01 0,02 789,2


1.2.1.2. Dugoročno 1,23 0,51 0,22 0,51 0,39 0,31 0,34 0,20 0,63 0,40 87,1

1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,22 0,50 0,22 0,55 0,36 0,30 0,13 0,39 0,24 0,41 82,0

1.2.1.2.2. Više od 2 godine 1,41 0,53 0,24 0,25 0,54 0,47 0,61 0,10 0,96 0,29 5,1

Od toga: u euru 1,25 0,54 0,25 0,49 0,39 0,30 0,34 0,17 0,63 0,05 65,3

Od toga: u američkom dolaru 0,05 0,27 0,00 1,32 – 0,80 – 1,21 – 1,53 20,6


2. Krediti 3,51 2,20 2,50 2,51 1,85 1,90 1,30 0,95 1,18 1,08 2.216,0

2.1. Kućanstva 1,88 0,55 0,06 0,16 1,02 0,05 0,11 0,44 0,28 1,34 89,8

2.1.1. Stambeni krediti – – – – – – – 3,68 – – –

2.1.1.1. Kratkoročno – – – – – – – – – – –

Od toga: u euru – – – – – – – – – – –


2.1.1.2. Dugoročno – – – – – – – 3,68 – – –

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.




2.2.1. Krediti 5,79 4,31 3,68 3,18 2,95 2,72 2,73 2,67 2,30 2,18 2.023,7

2.2.1.1. Kratkoročno 6,15 4,49 3,88 3,55 2,47 2,68 2,55 2,15 1,86 2,17 487,1

Od toga: uz euro 6,14 4,49 3,88 3,55 2,47 2,68 2,55 2,15 1,86 2,17 487,0


2.2.1.2. Dugoročno 5,57 4,22 3,64 3,09 3,15 2,73 2,76 2,78 2,48 2,19 1.536,6

2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,94 4,70 3,45 2,95 3,39 2,50 2,94 2,83 2,65 1,89 793,6

2.2.1.2.2. Više od 5 godina 5,81 3,97 3,68 3,15 3,05 2,85 2,69 2,77 2,45 2,51 742,9

Od toga: uz euro 5,57 4,22 3,64 3,09 3,15 2,73 2,76 2,78 2,48 2,19 1.536,6



2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019. 2019.XII.

III. VI. IX. X. XI.


2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina – – – – – – – 3,56 – – –

2.1.1.2.2. Više od 5 godina – – – – – – – 3,76 – – –

Od toga: u euru – – – – – – – 3,68 – – –



2.1.2.1. Kratkoročno 0,26 0,19 0,06 0,07 0,05 0,05 0,05 0,11 0,10 0,05 45,9

Od toga: u euru 0,25 0,18 0,05 0,06 0,05 0,05 0,05 0,11 0,10 0,05 45,9


2.1.2.2. Dugoročno 4,70 4,90 – 4,66 2,69 – 4,69 2,75 2,34 2,70 43,8

2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 4,15 3,79 – 4,66 3,01 – – – 2,53 4,20 0,1

2.1.2.2.2. Više od 5 godina 4,75 6,84 – – 2,68 – 4,69 2,75 2,33 2,69 43,7

Od toga: u euru 4,70 4,90 – 4,66 2,69 – 4,69 2,75 2,34 2,70 43,8

Od toga: u švicarskom franku – – – – – – – – – –

Od toga: obrtnici 4,70 4,16 0,00 4,58 2,69 2,20 4,47 2,76 2,40 2,69 43,9


2.2.1. Krediti 3,55 2,25 2,53 2,56 1,90 1,96 1,33 0,98 1,22 1,07 2.126,2

2.2.1.1. Kratkoročno 3,51 1,84 2,77 2,62 2,01 1,27 0,70 0,85 1,05 1,11 1.485,9

Od toga: u euru 4,26 2,53 3,16 2,38 1,60 1,07 0,63 0,68 0,62 0,97 1.178,1


2.2.1.2. Dugoročno 3,56 2,56 2,36 2,46 1,78 2,63 2,41 2,41 1,95 0,95 640,3

2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 3,79 2,40 3,82 3,07 2,25 1,75 1,61 2,35 2,06 1,08 200,1

2.2.1.2.2. Više od 5 godina 2,17 2,62 2,10 2,14 1,74 2,93 2,47 2,50 1,88 0,90 440,2

Od toga: u euru 4,15 2,56 2,35 2,23 1,78 2,63 2,41 2,41 1,95 0,95 640,3

Od toga: u američkom dolaru 2,22 3,53 3,53 3,72 – – – – – – –


Tablica G7a: Kamatne stope ostvarene u trgovini depozitima na međubankovnom tržištu • U Tablici G7a iskazuju se vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa ostvarenih u izravnoj među-sobnoj trgovini depozitima kreditnih institucija u izvještajnom mjesecu te ne uključuju izravnu i repo trgovinu vrijednosnim papirima niti transakcije s drugim pravnim i fizičkim osobama. Godišnji prosjeci izračunati su kao jednostavni prosjeci vaga-nih mjesečnih prosjeka. Kamatne stope detaljnije su podijeljene prema roku dospijeća: u stupcu 3 – O/N (prekonoćno dospije-će), to jest odobrenje sredstava obavlja se na dan zaključivanja

transakcije, a povrat sredstava sljedećega radnog dana, u stupcu 4 – T/N (“TOM/NEXT”), to jest odobrenje sredstava obavlja se prvi radni dan nakon dana zaključivanja transakcije, a povrat sredstava sljedećega radnog dana, u stupcu 5 – S/N (“SPOT/NEXT”), to jest odobrenje sredstava obavlja se drugi radni dan nakon dana zaključivanja transakcije, a povrat sredstava sljede-ćega radnog dana, u stupcu 6 dospijeće do opoziva, u stupcu 7 dospijeće 2 do 6 dana, zatim u sljedećim stupcima: 1 tjedan, 2 tjedna, 1 mjesec te 3 mjeseca.

Tablica G7a: Kamatne stope ostvarene u trgovini depozitima na međubankovnom tržištuvagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini

Godina Mjesec O/N T/N S/N Do opoziva 2 – 6 dana 1 tj. 2 tj. 1 mj. 3 mj.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

2004. 4,98 4,94 4,67 5,66 4,85 5,37 5,82 5,88 6,35

2005. 2,97 4,45 4,91 4,27 3,52 3,69 4,20 4,57 5,33

2006. 2,36 2,37 2,30 2,82 2,31 2,77 2,68 3,36 3,81

2007. 4,97 5,30 4,91 4,00 5,45 5,51 5,59 5,87 5,86

2008. 5,86 5,64 4,79 – 5,22 6,59 6,50 6,88 7,38

2009. 7,22 6,97 6,30 6,50 7,76 7,79 8,53 8,98 9,31

2010. 0,89 1,23 1,25 – 1,16 1,23 1,82 1,74 2,92

2011. 0,86 0,98 1,92 – 0,89 1,22 1,46 2,25 3,31

2012. 1,09 1,67 1,37 – 1,09 1,38 2,20 1,75 3,79

2013. 0,37 0,33 1,00 – 0,73 1,01 0,63 1,02 2,36

2014. 0,34 0,36 0,83 – 0,48 0,54 0,57 0,79 0,95

2015. 0,44 1,19 – – 0,47 0,68 0,85 0,81 1,17

2016. 0,33 0,60 – – 0,34 0,32 0,46 – 0,81

2017. 0,10 – – – 0,10 0,04 0,13 – –

2018. 0,11 – – – 0,14 0,06 0,00 0,00 0,29

2019. 0,03 – – – 0,40 0,33 0,45 0,00 –

2019. veljača – – – – 0,60 0,45 – – –

ožujak – – – – 0,34 0,38 0,60 – –

travanj –0,24 – – – 0,25 0,36 – – –

svibanj 0,30 – – – – 0,39 – – –

lipanj – – – – – 0,34 – – –

srpanj – – – – – 0,25 – – –

kolovoz – – – – – – – 0,00 –

rujan – – – – – – 0,30 – –

listopad – – – – – – – – –

studeni – – – – – – – – –

prosinac – – – – – 0,05 – – –

2020. siječanj – – – – – – – – –


Tablica G7b: Kamatne stope kotirane na međubankovnom tržištu (ZIBOR) • U Tablici G7b iskazuju se jednostavni mje-sečni prosjeci dnevnih vrijednosti kamatnog indeksa ZIBOR, a godišnji prosjeci jesu jednostavni prosjeci jednostavnih mjeseč-nih prosjeka. Indeksi ZIBOR (engl. Zagreb Interbank Offered Rates) jedinstvene su referentne kamatne stope na hrvatskom međubankovnom tržištu. Službeni izračun ZIBOR-a prema dos-pijećima temelji se na izračunu prosječnih vrijednosti kamatnih stopa osam najvećih hrvatskih banaka kotiranih na Reutersovu sustavu točno u 11.00 sati svakoga radnog dana. Kamatne stope detaljnije su podijeljene prema roku dospijeća: u stupcu 3 – O/N

(prekonoćno dospijeće), to jest odobrenje sredstava obavlja se na dan zaključivanja transakcije, povrat sredstava sljedećega radnog dana, u stupcu 4 – T/N (“TOM/NEXT”), to jest odo-brenje sredstava obavlja se prvi radni dan nakon dana zaklju-čivanja transakcije, povrat sredstava sljedećega radnog dana, u stupcu 5 – S/N (“SPOT/NEXT”), to jest odobrenje sredstava obavlja se drugi radni dan nakon dana zaključivanja transakcije, povrat sredstava sljedećega radnog dana, u stupcu 6 tjedan da-na, zatim u sljedećim stupcima: 2 tjedna, 1 mjesec, 3 mjeseca, 6 mjeseci, 9 mjeseci te 12 mjeseci.

Tablica G7b: Kamatne stope kotirane na međubankovnom tržištu (ZIBOR)jednostavni mjesečni prosjeci jednostavnih dnevnih prosjeka kotacija banaka

Godina Mjesec O/N T/N S/N 1 tj. 2 tj. 1 mj. 3 mj. 6 mj. 9 mj. 12 mj.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

2004. 5,31 5,42 5,56 5,79 6,04 10,11 7,33 7,61 – –

2005. 3,62 3,74 3,79 4,30 4,59 5,98 6,21 6,45 – –

2006. 2,90 2,96 3,00 3,28 3,52 4,24 4,49 4,67 4,66 4,82

2007. 5,18 5,28 5,27 5,50 5,61 5,73 5,66 5,58 5,55 5,59

2008. 5,96 6,15 6,23 6,72 6,80 6,88 7,17 7,19 7,18 7,20

2009. 7,16 7,49 7,72 8,33 8,63 9,15 8,96 8,68 8,48 8,41

2010. 1,04 1,05 1,05 1,17 1,31 1,57 2,44 3,32 3,74 4,12

2011. 1,03 1,06 1,09 1,27 1,53 2,11 3,15 3,84 4,12 4,39

2012. 1,23 1,21 1,20 1,37 1,58 2,12 3,42 4,14 4,37 4,58

2013. 0,59 0,60 0,60 0,67 0,75 0,94 1,50 2,10 2,40 2,66

2014. 0,47 0,47 0,47 0,58 0,63 0,75 0,97 1,32 1,57 1,81

2015. 0,70 0,66 0,61 0,82 0,90 1,05 1,23 1,43 1,65 1,88

2016. 0,48 – – 0,53 0,59 0,68 0,86 1,03 1,20 1,37

2017. 0,37 – – 0,42 0,47 0,52 0,60 0,69 0,75 0,84

2018. 0,31 0,32 0,34 0,44 0,50 0,51 0,52 0,54

2019. 0,29 – – 0,30 0,32 0,39 0,46 0,47 0,48 0,51

2019. siječanj 0,30 0,30 0,33 0,42 0,49 0,49 0,50 0,52

veljača 0,31 0,32 0,34 0,42 0,49 0,49 0,50 0,52

ožujak 0,30 0,30 0,33 0,42 0,49 0,49 0,50 0,52

travanj 0,30 0,30 0,33 0,41 0,47 0,48 0,50 0,52

svibanj 0,30 0,30 0,32 0,42 0,48 0,49 0,50 0,53

lipanj 0,31 0,32 0,33 0,41 0,49 0,49 0,50 0,53

srpanj 0,28 0,30 0,32 0,40 0,47 0,48 0,49 0,52

kolovoz 0,29 0,30 0,31 0,38 0,45 0,46 0,47 0,49

rujan 0,30 0,31 0,32 0,39 0,47 0,47 0,48 0,51

listopad 0,29 0,30 0,31 0,36 0,43 0,44 0,46 0,49

studeni 0,27 0,29 0,30 0,35 0,41 0,44 0,46 0,48

prosinac 0,27 0,28 0,30 0,34 0,39 0,42 0,45 0,47

Napomene Od 21. rujna 2015. ukinut je izračun ZIBOR-a za dospijeća T/N (“TOM/NEXT”) i S/N (“SPOT/NEXT”). Slijedom odluke da se izračun ZIBOR-a neće usklađivati s Uredbom (EU) br. 2016/1011 (EU Benchmarks Regulation – BMR), ZIBOR se nakon 1. siječnja 2020. prestaje upotrebljavati kao referentna stopa (https://www.hnb.hr/-/zibor-mora-biti-zamijenjen-drugim-stopama). U skladu s time podaci u Tablici G7b više se neće ažurirati.


Tablica G8a: Kamatne stope na trezorske zapise Republike Hrvatske

Godina Mjesec Izdani u kunama Izdani uz valutnu klauzulu u eurima

3 mj. 6 mj. 12 mj. 3 mj. 12 mj.

2004. 4,64 5,74 6,38 – –

2005. 3,96 4,65 4,99 – –

2006. 3,07 3,37 3,87 – –

2007. 3,29 3,49 4,08 – –

2008. 4,39 5,24 5,98 – 7,95

2009. 6,95 7,25 7,52 – 7,09

2010. 2,19 3,28 4,01 – 3,37

2011. 2,60 3,53 3,91 3,76 3,46

2012. 2,74 3,59 3,93 2,71 3,26

2013. 0,97 1,70 2,54 0,64 1,38

2014. 0,49 0,99 1,86 0,38 0,51

2015. 0,36 0,50 1,50 0,23 0,40

2016. 0,40 0,43 0,95 0,20 0,24

2017. 0,20 0,27 0,41 – 0,02

2018. – 0,06 0,09 – 0,00

2019. 0,03 0,06 0,08 – –0,03

2019. veljača – 0,06 0,09 – –

ožujak – – 0,09 – –

travanj – – 0,08 – –

svibanj 0,03 – 0,08 – 0,00

lipanj – – 0,08 – –

srpanj – – – – –

kolovoz – 0,05 0,08 – –0,05

rujan – – – – –

listopad – – 0,06 – –0,05

studeni – – 0,06 – –

prosinac – – 0,06 – –

2020. siječanj – – 0,06 – –

Tablica G8a: Kamatne stope na trezorske zapise Republike Hrvatske • U Tablici G8a iskazuju se vagani mjesečni prosjeci dnevnih kamatnih stopa ostvarenih na aukcijama trezorskih za-pisa Ministarstva financija Republike Hrvatske. Dnevne kamatne stope odgovaraju ostvarenom jedinstvenom prinosu pri izdava-nju na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija.

Godišnji prosjeci jesu obični prosjek vaganih mjesečnih pro-sjeka.

Vagani mjesečni prosjeci dnevnih kamatnih stopa izračunava-ju se zasebno za trezorske zapise izdane u kunama i za trezorske zapise izdane uz valutnu klauzulu u eurima te posebno za svako ugovoreno izvorno dospijeće (91 dan, 182 ili 364 dana).


Tablica G8b: Prinosi do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske za odabrane valute i rokove dospijeća • U Tablici G8b iskazuju se prosječni mjesečni i godišnji prinosi do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske za odabrane valute i rokove.

Prosječni mjesečni prinosi do dospijeća obični su prosjek dnevnih prinosa do dospijeća.

Prosječni godišnji prinosi su obični prosjek mjesečnih pro-sjeka.

Dnevni se prinosi računaju za svako preostalo dospijeće (za-okruženo na cijeli broj godina) tako da se obveznice prvo grupi-raju u skupine prema preostalom roku dospijeća, a zatim se ra-čuna obični prosjek u svakoj takvoj skupini. Preostalo do spijeće obveznice na dan računa se kao prirodno zaokruženi broj (inter-val t–0,5 do t+0,5) uz pretpostavku godine s 365 dana.

Ovisno o tržištu na kojemu su obveznice izdane, u Repu-blici Hrvatskoj ili na inozemnim tržištima kapitala, i s obzirom na raspoloživost podataka za izračun prinosa do dospijeća,

primijenjena je djelomično različita metodologija.a) Obveznice izdane na domaćem tržištu kapitalaDnevni prinosi do dospijeća izračunavaju se na temelju vaga-

nog prosjeka ostvarene prosječne cijene trgovanja na svim seg-mentima trgovanja Zagrebačke burze.

Dnevni prinosi izračunavaju se i u slučaju da određenog dana nisu ostvarene transakcije trgovanja, uz pretpostavku zadržava-nja zadnje prosječne cijene.

Dnevni prinosi ne izračunavaju se na dane državnih praznika i blagdana u RH.

b) Obveznice izdane na inozemnim tržištima kapitalaDnevni se prinosi do dospijeća preuzimaju preko Bloomber-

gova financijskog servisa, a izračunati su na temelju dnevnih po-dataka o zadnjoj ponudbenoj (“bid”) kotiranoj cijeni.

U izračun prosječnoga mjesečnog prinosa ne uzimaju se dani za koje nije raspoloživ podatak o dnevnom prinosu.

Tablica G8b: Prinosi do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske za odabrane valute i rokove dospijeća

Godi-na

Mjesec USD EUR HRK s valutnom klauzulom u EURa

HRK

6 g. 7 g. 9 g. 10 g. 4 g. 8 g. 5 g. 6 g. 8 g. 10 g. 2 g. 3 g. 4 g. 6 g. 10 g. 11 g.

2004. 4,48 4,23 – – 3,66 – 4,54 – 5,02 5,41 – 5,82 6,19 – – –

2005. 4,70 – – – 3,19 3,66 – 3,73 3,86 4,07 4,07 5,17 4,24 – 4,42 –

2006. – – – – 4,04 4,19 4,42 4,36 4,38 3,78 4,06 4,60 4,15 – 4,17 –

2007. – – – – 4,62 – 4,83 5,17 4,86 – 4,71 4,24 – 4,98 5,04 –

2008. – – – – – – 6,12 5,55 5,40 – 5,50 – – 5,32 – –

2009. – – – 5,83 4,51 – 7,19 6,52 – 6,44 – – 8,14 7,95 – –

2010. – – 5,66 5,69 4,30 – 5,25 5,07 – 5,86 – 5,28 5,97 5,81 6,37 –

2011. – – 6,51 6,24 5,04 – 5,40 – 6,46 – 4,75 5,30 5,66 6,27 – –

2012. – 5,45 6,68 – – – – – 6,35 5,86 6,36 4,63 5,54 6,63 – –

2013. 5,17 5,08 5,90 5,71 – – – 4,58 – 4,16 3,35 3,74 4,17 4,99 – –

2014. 4,68 4,95 5,20 5,47 3,08 3,83 3,62 4,18 4,29 4,64 2,87 3,67 3,91 4,23 – –

2015. 4,57 5,08 4,82 – 2,72 – 2,81 – 3,55 3,99 2,33 2,72 3,10 – 3,96 4,09

2016. 4,26 4,43 – – – 2,89 – 2,99 3,26 – 1,58 1,90 2,26 – 3,42 3,85

2017. 3,72 4,08 – – 1,16 2,54 1,77 2,19 2,74 – 0,66 1,28 1,69 1,47 2,78 3,01

2018. 4,12 – – – 0,99 2,33 1,04 1,48 – – 0,14 0,57 0,80 1,04 2,22 2,48

2019. – – – – – 1,15 0,66 1,19 – – 0,17 0,32 0,20 0,75 1,30 2,38

2019. veljača – – – – – 1,89 1,20 – – – 0,42 0,62 – 1,48 2,31 –

ožujak – – – – – 1,58 1,02 – – – 0,24 0,44 – 1,29 2,07 –

travanj – – – – – 1,36 0,89 – – – 0,16 0,22 – 1,02 1,82 –

svibanj – – – – – 1,31 0,90 – – – 0,21 0,23 0,41 0,93 1,69 –

lipanj – – – – – 0,95 0,83 – – – 0,13 0,17 0,34 0,89 1,36 –

srpanj – – – – – 0,69 0,40 – – – 0,12 0,12 0,15 0,60 1,06 –

kolovoz – – – – – 0,54 0,30 – – – 0,14 0,16 0,12 0,37 0,83 –

rujan – – – – – 0,42 0,27 – – – 0,04 – 0,11 0,32 0,49 –

listopad – – – – – – 0,23 – – – –0,02 – 0,11 0,23 0,47 –

studeni – – – – – – 0,29 – – – 0,03 – 0,15 0,16 0,53 –

prosinac – – – – – 0,65 0,27 – – – 0,10 – 0,23 0,14 0,59 –

2020. siječanj – – – – – 0,60 0,24 – – – 0,17 – 0,23 0,37 0,63 –

a Obveznice izdane u kunama s valutnom klauzulom u eurima uključuju i obveznice izdane u kunama i indeksirane uz kretanje tečaja kune prema euru.


Tablica G10a: Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke

Godina Mjesec EUR/HRK ATS/HRK FRF/HRK 100 ITL/HRK CHF/HRK GBP/HRK USD/HRK DEM/HRK

2001. 7,471006 0,542939 1,138947 0,385845 4,946810 12,010936 8,339153 3,819865

2002. 7,406976 5,049125 11,793108 7,872490

2003. 7,564248 4,978864 10,943126 6,704449

2004. 7,495680 4,854986 11,048755 6,031216

2005. 7,400047 4,780586 10,821781 5,949959

2006. 7,322849 4,656710 10,740292 5,839170

2007. 7,336019 4,468302 10,731537 5,365993

2008. 7,223178 4,553618 9,101622 4,934417

2009. 7,339554 4,861337 8,233112 5,280370

2010. 7,286230 5,285859 8,494572 5,500015

2011. 7,434204 6,035029 8,566138 5,343508

2012. 7,517340 6,237942 9,269634 5,850861

2013. 7,573548 6,154290 8,922067 5,705883

2014. 7,630014 6,282424 9,465973 5,749322

2015. 7,609601 7,133762 10,489299 6,862262

2016. 7,529383 6,907710 9,221675 6,803718

2017. 7,460100 6,722335 8,517207 6,622397

2018. 7,414111 6,419731 8,381674 6,278406

2019. 7,413605 6,662175 8,454193 6,622347

2019. veljača 7,411951 6,519350 8,484735 6,527974

ožujak 7,416254 6,552390 8,641933 6,554411

travanj 7,426090 6,568185 8,620099 6,606620

svibanj 7,413388 6,551552 8,519430 6,627035

lipanj 7,406491 6,626123 8,324226 6,571900

srpanj 7,386686 6,666971 8,220422 6,577939

kolovoz 7,381077 6,768934 8,059456 6,634335

rujan 7,395688 6,780646 8,284635 6,713881

listopad 7,426955 6,765573 8,486384 6,725343

studeni 7,438456 6,777775 8,672071 6,729418

prosinac 7,436526 6,801172 8,778474 6,698580

2020. siječanj 7,440038 6,908291 8,755403 6,701245

Tablica G10a: Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke • Godišnji prosjeci srednjih deviznih tečajeva HNB-a izračunati su na osnovi srednjih devi-znih tečajeva za radne dane u godini, prema tečajnicama HNB-a koje po datumu primjene pripadaju razdoblju izračuna.

Mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva HNB-a izraču-nati su na osnovi srednjih deviznih tečajeva za radne dane u mje-secu, prema tečajnicama HNB-a koje po datumu primjene pri-padaju razdoblju izračuna.

Podaci o godišnjim i mjesečnim prosjecima srednjih deviznih

tečajeva HNB-a prikazani su za odabrane valute od 1992. godi-ne do danas i iskazani su u kunama. Za razdoblja izračuna od početka 1992. godine, kad je hrvatski dinar bio zakonito sred-stvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, pa do uvođenja kune 30. svibnja 1994. godišnji i mjesečni prosjeci iskazani su u kunskoj vrijednosti tako da su iznosi denominirani dijeljenjem s tisuću (1000).

Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva za eu-ro u razdoblju od 1992. do kraja 1998. prosjeci su srednjih devi-znih tečajeva koji su se primjenjivali za ECU.


Tablica G10b: Srednji devizni tečajevi Hrvatske narodne ban-ke na kraju razdoblja • Tablica prikazuje srednje devizne teča-jeve HNB-a koji se primjenjuju posljednjega dana promatranog razdoblja.

Podaci o srednjim deviznim tečajevima HNB-a prikazani su za odabrane valute od 1992. godine do danas i iskazani su u kunama. Za razdoblja od početka vremenske serije 1992. godine

do uvođenja kune 30. svibnja 1994. srednji devizni tečajevi koji se primjenjuju na kraju razdoblja iskazani su u kunskoj vrijed-nosti tako da su iznosi denominirani dijeljenjem s tisuću (1000).

Srednji devizni tečajevi za euro koji su se primjenjivali po-sljednjeg dana promatranog razdoblja od 1992. do kraja 1998. srednji su devizni tečajevi na kraju razdoblja koji su se primjenji-vali za ECU.

Tablica G10b: Srednji devizni tečajevi Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja

Godina Mjesec EUR/HRK ATS/HRK FRF/HRK 100 ITL/HRK CHF/HRK GBP/HRK USD/HRK DEM/HRK

2001. 7,370030 0,535601 1,123554 0,380630 4,977396 12,101856 8,356043 3,768237

2002. 7,442292 5,120256 11,451442 7,145744

2003. 7,646909 4,901551 10,860544 6,118506

2004. 7,671234 4,971314 10,824374 5,636883

2005. 7,375626 4,744388 10,753209 6,233626

2006. 7,345081 4,571248 10,943208 5,578401

2007. 7,325131 4,412464 9,963453 4,985456

2008. 7,324425 4,911107 7,484595 5,155504

2009. 7,306199 4,909420 8,074040 5,089300

2010. 7,385173 5,929961 8,608431 5,568252

2011. 7,530420 6,194817 8,986181 5,819940

2012. 7,545624 6,245343 9,219971 5,726794

2013. 7,637643 6,231758 9,143593 5,549000

2014. 7,661471 6,368108 9,784765 6,302107

2015. 7,635047 7,059683 10,361035 6,991801

2016. 7,557787 7,035735 8,815802 7,168536

2017. 7,513648 6,431816 8,467991 6,269733

2018. 7,417575 6,588129 8,205282 6,469192

2019. 7,442580 6,838721 8,724159 6,649911

2019. veljača 7,426413 6,537335 8,665593 6,517828

ožujak 7,425058 6,640782 8,680217 6,610040

travanj 7,412105 6,521296 8,590757 6,641671

svibanj 7,418955 6,597559 8,412467 6,658549

lipanj 7,393633 6,660331 8,236196 6,495329

srpanj 7,373115 6,677337 8,060692 6,615032

kolovoz 7,396506 6,775839 8,163013 6,698520

rujan 7,402264 6,828027 8,326506 6,774908

listopad 7,452511 6,755358 8,641594 6,701296

studeni 7,435968 6,762430 8,715387 6,759356

prosinac 7,442580 6,838721 8,724159 6,649911

2020. siječanj 7,437908 6,950666 8,784585 6,753753


Tablica G11: Trgovanje banaka stranim sredstvima plaćanjau milijunima eura, tekući tečaj

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

III. VI. IX. X. XI.

A. Kupnja stranih sredstava plaćanja

1. Pravne osobe 18.318,4 17.214,2 15.892,4 19.406,7 15.302,1 1.032,8 991,2 1.213,9 1.600,5 1.222,0

2. Fizičke osobea 5.519,3 5.737,7 5.638,5 5.681,9 6.093,2 444,5 508,7 509,2 462,9 381,4

2.1. Domaće fizičke osobe 5.036,8 5.223,8 5.131,4 – – – – – – –

2.2. Strane fizičke osobe 482,5 513,9 507,2 – – – – – – –

3. Domaće banke 10.132,4 12.123,7 11.525,9 12.832,4 8.409,4 360,6 417,6 738,3 518,4 535,7

4. Strane banke 6.736,7 7.226,7 7.308,1 8.806,2 6.650,4 483,6 546,9 431,6 616,9 531,9

5. Hrvatska narodna banka 240,2 767,2 – – – – – – – –

Ukupno (1+2+3+4+5) 40.947,0 43.069,4 40.365,0 46.727,1 36.455,1 2.321,5 2.464,4 2.893,0 3.198,7 2.671,0

B. Prodaja stranih sredstava plaćanja

1. Pravne osobe 23.579,1 21.157,6 20.350,1 25.345,5 19.941,1 1.499,0 1.704,5 2.220,6 2.073,0 1.666,9

2. Fizičke osobea 1.444,7 1.587,8 1.444,7 1.466,3 2.316,4 144,7 179,8 164,2 151,1 130,6



3. Domaće banke 10.132,4 12.123,7 11.525,9 12.832,4 8.409,4 360,6 417,6 738,3 518,4 535,7

4. Strane banke 7.135,4 8.221,8 8.107,7 8.942,1 8.559,1 569,7 628,9 617,8 811,1 602,9

5. Hrvatska narodna banka – – 1.018,8 1.757,0 1.808,9 – – – – –

Ukupno (1+2+3+4+5) 42.291,6 43.090,9 42.447,2 50.343,3 41.034,9 2.574,0 2.930,8 3.740,9 3.553,6 2.936,1

C. Neto kupnja stranih sredstava plaćanja banaka (A–B)

1. Pravne osobe –5.260,7 –3.943,4 –4.457,7 –5.938,8 –4.639,0 –466,2 –713,3 –1.006,7 –472,5 –444,9

2. Fizičke osobea 4.074,7 4.149,9 4.193,9 4.215,5 3.776,8 299,8 328,9 345,0 311,8 250,8



3. Strane banke –398,7 –995,2 –799,6 –135,9 –1.908,7 –86,1 –82,0 –186,2 –194,2 –71,0

4. Hrvatska narodna banka 240,2 767,2 –1.018,8 –1.757,0 –1.808,9 – – – – –

Ukupno (1+2+3+4) –1.344,6 –21,6 –2.082,3 –3.616,2 –4.579,8 –252,5 –466,4 –847,9 –354,9 –265,1

Bilješka: Ostale transakcije Hrvatske narodne banke

Kupnja stranih sredstava plaćanja 420,6 1.364,0 125,6 30,6 30,4 1,8 662,6 2,5 2,5 2,6

Od toga: s MF-om 420,6 1.364,0 125,6 30,6 30,4 1,8 662,6 2,5 2,5 2,6

Prodaja stranih sredstava plaćanja 392,2 429,0 277,8 0,0 0,0 – 0,0 0,1 0,0 0,0

Od toga: s MF-om 0,0 0,1 0,0 0,0 0,0 – 0,0 0,1 0,0 0,0

a Od siječnja 2017. godine Odlukom o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove (NN, br. 22/2016.) ukinuta je mogućnost podjele fizičkih osoba na rezidente i nerezidente.

Tablica G11: Trgovanje banaka stranim sredstvima plaćanja • Podaci o trgovanju banaka stranim sredstvima plaćanja obuhva-ćaju promptne (spot) transakcije kupnje i prodaje stranih sred-stava plaćanja na domaćem deviznom tržištu. Promptni poslovi su ugovorene transakcije kupoprodaje deviza koje se realiziraju najkasnije u roku od 48 sati.

Transakcije su klasificirane prema kategorijama sudionika

(pravne i fizičke osobe, domaće i strane banke i Hrvatska narod-na banka). Izvor su podataka izvješća banaka o trgovanju stra-nim sredstvima plaćanja uključujući i podatke o kupnji i proda-ji stranih sredstava plaćanja od fizičkih osoba preko ovlaštenih mjenjača.

Ostale transakcije HNB-a obuhvaćaju kupnju i prodaju stra-nih sredstava plaćanja koje HNB obavlja uime drugih.

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • H. GOSPODARSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM78

Tablice H1 – H6: Platna bilanca • Platna bilanca Republike Hrvatske sustavan je prikaz vrijednosti ekonomskih transakcija hrvatskih rezidenata s inozemstvom u određenom razdoblju. Od 1993. do kraja 2013. platna bilanca sastavljala se u skladu s me-todologijom koju je preporučio Međunarodni monetarni fond u 5. izdanju svog priručnika za sastavljanje platne bilance (priruč-nik BPM5), dok se, počevši s 2014. godinom, platna bilanca sa-stavlja prema 6. izdanju priručnika (priručnik BPM6). Također, s početkom primjene priručnika BPM6, u skladu s novom me-todologijom, rekonstruirane su i povijesne serije podataka platne bilance za godine 2000. – 2013.

Tri su vrste izvora podataka za sastavljanje platne bilance: 1.

procjene i statistička istraživanja koje provodi Hrvatska narod-na banka, 2. specijalizirana izvješća Hrvatske narodne banke (o ostvarenom platnom prometu s inozemstvom, monetarnoj sta-tistici, statistici vrijednosnih papira i međunarodnim pričuvama) te 3. izvješća državnih institucija (Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu-ranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje).

Platna bilanca Republike Hrvatske iskazuje se u tri valute: u euru (EUR), američkom dolaru (USD) i kuni (HRK). U sva tri slučaja rabe se isti izvori podataka i primjenjuju se ista nače-la obuhvata transakcija i kompiliranja pojedinih stavki. Izvor-ni podaci iskazani su u različitim valutama, pa je vrijednost

H. Gospodarski odnosi s inozemstvom

Tablica H1: Platna bilanca – svodna tablicau milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

A. TEKUĆE TRANSAKCIJE (1+6) 111,1 1.452,4 993,7 1.678,9 973,2 –2.083,2 –350,7 4.567,6

1. Roba, usluge i primarni dohodak (2+5) –1.021,2 –144,1 –822,2 –376,6 –1.223,7 –2.526,6 –1.015,4 4.021,8

1.1. Prihodi 19.639,2 21.496,3 22.172,8 25.046,0 27.894,8 4.773,0 7.298,3 11.970,2

1.2. Rashodi 20.660,4 21.640,4 22.994,9 25.422,7 29.118,6 7.299,6 8.313,7 7.948,4

2. Roba i usluge (3+4) –154,3 133,8 563,7 344,0 –417,8 –2.372,6 –651,3 4.271,9

2.1. Prihodi 18.815,0 20.727,8 22.245,2 24.615,7 26.095,7 4.420,7 6.708,2 11.330,9

2.2. Rashodi 18.969,3 20.593,9 21.681,6 24.271,7 26.513,6 6.793,3 7.359,6 7.059,0

3. Roba –6.627,2 –7.116,8 –7.606,9 –8.447,9 –9.638,9 –2.566,9 –2.998,9 –2.361,0

3.1. Prihodi 9.439,5 10.193,5 10.510,6 11.712,1 12.233,8 3.027,8 3.154,3 3.418,2

3.2. Rashodi 16.066,7 17.310,3 18.117,6 20.160,1 21.872,7 5.594,7 6.153,1 5.779,2

4. Usluge 6.472,9 7.250,6 8.170,6 8.791,9 9.221,1 194,3 2.347,5 6.632,9

4.1. Prihodi 9.375,5 10.534,3 11.734,6 12.903,5 13.861,9 1.392,9 3.553,9 7.912,7

4.2. Rashodi 2.902,6 3.283,7 3.564,0 4.111,6 4.640,8 1.198,6 1.206,4 1.279,9

5. Primarni dohodak –866,9 –278,0 –1.385,8 –720,6 –805,9 –154,0 –364,1 –250,1

5.1. Prihodi 824,2 768,5 –72,5 430,4 1.799,1 352,4 590,1 639,2

5.2. Rashodi 1.691,1 1.046,5 1.313,4 1.151,0 2.605,0 506,4 954,2 889,4

6. Sekundarni dohodak 1.132,4 1.596,5 1.815,9 2.055,5 2.197,0 443,4 664,7 545,9

6.1. Prihodi 2.271,3 2.720,2 3.013,2 3.274,1 3.490,6 880,0 983,5 912,8

6.2. Rashodi 1.138,9 1.123,7 1.197,3 1.218,6 1.293,6 436,6 318,8 366,9

B. KAPITALNE TRANSAKCIJE 181,2 335,3 714,9 537,8 729,8 204,6 372,1 221,9

C. FINANCIJSKE TRANSAKCIJE 769,5 1.788,8 1.497,6 2.379,4 1.834,7 –1.085,1 685,2 3.446,6

1. Izravna ulaganja –688,9 –219,2 –1.987,1 –1.135,6 –743,3 –380,9 128,8 –323,0

1.1. Imovina 1.620,1 –189,0 –1.629,4 –675,0 264,0 –12,9 100,9 117,8

1.2. Obveze 2.309,0 30,2 357,7 460,6 1.007,3 368,0 –28,0 440,8

2. Portfeljna ulaganja 704,4 –148,0 1.359,5 391,4 885,5 421,8 –974,3 –705,4

2.1. Imovina 375,8 151,5 –123,6 430,4 336,4 220,2 16,1 470,8

2.2. Obveze –328,6 299,5 –1.483,1 39,0 –549,1 –201,6 990,5 1.176,2

3. Financijske izvedenice 175,0 –130,0 –149,1 –371,5 96,1 167,6 217,6 –34,7

4. Ostala ulaganja 1.108,9 1.540,7 2.539,0 901,9 51,4 –2.019,1 –218,5 4.143,9

4.1. Imovina 1.128,2 –12,3 367,4 506,1 –558,8 –817,7 –64,3 1.121,8

4.2. Obveze 19,2 –1.552,9 –2.171,5 –395,8 –610,2 1.201,3 154,2 –3.022,1

5. Međunarodne pričuve HNB-a –529,9 745,3 –264,7 2.593,1 1.545,0 725,5 1.531,6 365,8

D. NETO POGREŠKE I PROPUSTI 477,1 1,1 –211,1 162,7 131,7 793,4 663,7 –1.342,9

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka platne bilance počevši od 2000. godine zbog unapređenja izvora podataka i računskih metoda te poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), čiji je učinak povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR). U cijeloj seriji podataka HBOR je reklasificiran iz Ostalih sektora u sektor Opća država. U poziciji neto pogrešaka i propusta nalazi se i protustavka dijela prihoda od usluga putovanja koji se odnosi na takve prihode koji nisu zabilježeni u evidenciji kreditnih institucija.

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • H. GOSPODARSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM 79

Tablica H2: Platna bilanca – roba i uslugeu milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

Roba –6.627,2 –7.116,8 –7.606,9 –8.447,9 –9.638,9 –2.566,9 –2.998,9 –2.361,0

1. Prihodi 9.439,5 10.193,5 10.510,6 11.712,1 12.233,8 3.027,8 3.154,3 3.418,2

1.1. Izvoz (fob) u vanjskotrgovinskoj statistici 10.262,9 11.434,0 12.270,7 13.983,4 14.505,1 3.626,7 3.745,0 3.938,1

1.2. Prilagodbe za obuhvat –946,6 –1.350,0 –1.825,0 –2.319,0 –2.329,8 –613,3 –602,1 –531,1

1.3. Neto izvoz u poslovima preprodaje robe 17,4 15,6 19,1 14,2 20,2 2,7 2,5 2,5

1.4. Nemonetarno zlato 105,8 93,8 45,8 33,5 38,3 11,7 8,8 8,7

2. Rashodi 16.066,7 17.310,3 18.117,6 20.160,1 21.872,7 5.594,7 6.153,1 5.779,2

2.1. Uvoz (cif) u vanjskotrgovinskoj statistici 17.225,0 18.624,1 19.934,2 22.077,9 24.047,7 6.182,6 6.653,7 6.241,9

2.2. Prilagodbe za obuhvat –543,9 –643,3 –1.143,6 –1.200,7 –1.401,2 –389,3 –285,9 –262,4

2.3. Prilagodbe za klasifikaciju –638,2 –677,0 –680,5 –731,4 –790,0 –202,9 –218,4 –204,9

2.4. Nemonetarno zlato 23,8 6,5 7,4 14,3 16,3 4,3 3,8 4,6

Usluge 6.472,9 7.250,6 8.170,6 8.791,9 9.221,1 194,3 2.347,5 6.632,9

1. Usluge oplemenjivanja robe u vlasništvu drugih 229,9 251,3 264,4 258,2 251,9 65,8 70,2 67,9

1.1. Prihodi 251,3 277,0 300,9 302,0 300,8 77,5 82,7 79,2

1.2. Rashodi 21,3 25,6 36,6 43,9 49,0 11,7 12,6 11,2

2. Prijevoz 432,1 438,9 510,1 504,3 554,0 85,6 149,0 183,4

2.1. Prihodi 999,1 1.018,2 1.077,5 1.147,0 1.223,8 249,0 331,2 362,0

2.2. Rashodi 567,1 579,3 567,4 642,6 669,8 163,3 182,2 178,6

3. Putovanja – turizam 5.910,2 6.537,5 7.244,7 7.757,7 8.066,1 72,7 1.907,0 6.251,7

3.1. Prihodi 6.544,8 7.219,2 8.098,2 8.959,6 9.501,2 486,2 2.322,4 6.638,1

3.1.1. Poslovni razlozi 169,7 190,6 180,3 244,0 187,6 31,2 63,8 87,6

3.1.2. Osobni razlozi 6.375,2 7.028,7 7.917,9 8.715,5 9.313,6 455,0 2.258,6 6.550,5

3.2. Rashodi 634,6 681,8 853,5 1.201,9 1.435,1 413,5 415,4 386,4

3.2.1. Poslovni razlozi 180,4 202,2 279,1 377,3 417,3 107,7 135,8 69,3

3.2.2. Osobni razlozi 454,2 479,6 574,5 824,6 1.017,8 305,7 279,6 317,1

4. Ostale usluge –99,3 23,0 151,5 271,7 349,2 –29,9 221,3 129,8

4.1. Prihodi 1.580,3 2.019,9 2.257,9 2.495,0 2.836,1 580,2 817,6 833,5

4.2. Rashodi 1.679,6 1.997,0 2.106,5 2.223,3 2.486,9 610,0 596,3 703,7

Od toga: FISIM –144,6 –164,9 –235,3 –198,4 –207,2 –55,8 –56,3 –74,7

Prihodi 4,4 4,9 3,6 7,7 10,0 2,6 2,5 2,7

Rashodi 149,0 169,8 238,9 206,1 217,2 58,4 58,8 77,4

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomena: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka stavke Roba – rashodi dopunom podataka o uvozu rabljenih automobila od strane fizičkih osoba iz zemalja Europske unije koji nisu obuhvaćeni sustavom izvješćivanja Intrastat, počevši od 2013. godine. Nadalje, revidirana je i serija podataka stavke Turizam – prihodi zbog izmjene metodologije procjene prihoda od turizma, počevši od 2003. godine. Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s 2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.

transakcija potrebno preračunati iz originalne valute u izvještaj-nu valutu primjenom tečajeva s tečajnice Hrvatske narodne ban-ke na jedan od sljedećih načina:• primjenom srednjih tečajeva na dan transakcije• primjenom prosječnih mjesečnih ili tromjesečnih srednjih te-

čajeva kad nije poznat datum transakcije• primjenom tečaja na kraju razdoblja za izračun promjene vri-

jednosti transakcija između dva razdoblja; iz stanja iskazanih na kraju razdoblja u originalnoj valuti izračunava se vrijed-nost promjene u originalnoj valuti, koja se primjenom pro-sječnoga srednjeg tečaja u promatranom razdoblju preraču-nava u vrijednost promjene u izvještajnoj valuti.Stavke platne bilance koje se odnose na izvoz i uvoz robe sla-

žu se od podataka Državnog zavoda za statistiku o ostvarenoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom. Pridruži-vanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. sta-tistički podaci o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozem-stvom dobivaju se iz dva različita izvora: Intrastat obrasca za sta-tistiku robne razmjene između zemalja članica EU-a (Intrastat) i Jedinstvene carinske deklaracije za statistiku robne razmjene sa

zemljama nečlanicama EU-a (Extrastat). Ti se podaci u skladu s preporučenom metodologijom prilagođuju za obuhvat i klasi-fikaciju. Tako se iz podataka DZS-a o robnoj razmjeni treba-ju isključiti uvoz i izvoz koje obavljaju nerezidenti. Također, u skladu s metodologijom, izvoz i uvoz robe iskazuju se u platnoj bilanci prema paritetu fob. Vrijednost izvoza prema tom parite-tu već je sadržana u spomenutom izvješću DZS-a, dok se vri-jednost uvoza prema paritetu fob do 2007. godine procjenjivala uz pomoć istraživanja Hrvatske narodne banke koje se provodilo na stratificiranom uzorku uvoznika, na osnovi čijih se rezultata procjenjivao udio usluga prijevoza i osiguranja za koji se uma-njuje originalna vrijednost uvoza prema paritetu cif iz navede-nog izvješća DZS-a. U razdoblju od 1993. do 2001. taj je udio iznosio 7,10% (procijenjen samo na uzorku najvećih i velikih uvoznika), a od 2002. godine on iznosi 3,73%. Hrvatska narod-na banka ponovo je provela istovrsnu anketu krajem 2006. (za uvoz u prethodnoj godini). Nova je anketa pokazala da se udio troškova prijevoza i osiguranja nastavio smanjivati te je iznosio 3,03%. Taj se udio počeo primjenjivati od obračuna za prvo tro-mjesečje 2007. godine. Radi veće pouzdanosti 2011. pristupilo


se procjeni koeficijenta cif/fob na temelju raspoloživih podataka DZS-a o robnom uvozu. Za svaku godinu posebno, počevši od 2008., na temelju robe uvezene na paritetu fob i sličnim parite-tima izračunati su udjeli usluga prijevoza i osiguranja. Tako je za 2008. godinu procijenjen koeficijent od 4,1%, u 2009. godini 4,4%, a u 2010. godini 4,7%. Za svaku iduću godinu podatak se na isti način ponovo procjenjuje. Tretman goriva i ostale ro-be koja čini opskrbu stranih prijevoznih sredstava u Hrvatskoj ili domaćih prijevoznih sredstava u inozemstvu ostaje nepromi-jenjen, odnosno sadržan je u uvozu i izvozu robe. Od drugog tromjesečja 2019. godine podaci o uvozu robe nadopunjuju se podacima o uvozu rabljenih automobila od strane fizičkih osoba iz zemalja Europske unije koji nisu obuhvaćeni sustavom izvje-šćivanja Intrastat. Vremenska serija uvoza robe revidirana je na-vedenim podacima počevši od 2013. godine.

Od 1999., na osnovi rezultata Istraživanja o potrošnji ino-zemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu, stavka izvoza robe dopunjuje se procijenjenom vrijednošću robe prodane stranim putnicima i turistima i iznesene iz Republike Hrvatske, a stavka uvoza robe dopunjuje se procijenjenom vri-jednošću robe koju su hrvatski građani osobno uvezli iz susjed-nih zemalja (troškovi za tzv. šoping). Ovakav tretman također je

usklađen s priručnikom BPM6.Počevši s 2014. godinom, uvoz i izvoz robe koja je pred-

met prekograničnog oplemenjivanja HNB prati posebnim sta-tističkim istraživanjem s obzirom na to da takvu robu, koja nije promijenila vlasništvo, za potrebe platne bilance treba isključiti iz podataka Državnog zavoda za statistiku o ostvarenoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom. Rezultati ovoga statističkog istraživanja uspoređuju se i nadopunjuju podacima Državnog zavoda za statistiku o uvozu i izvozu robe radi ople-menjivanja bez promjene vlasništva. Nadalje, vrijednost robe kod koje nije došlo do promjene vlasništva između rezidenata i ne-rezidenata (tzv. kvazitranzit) također se isključuje iz podataka DZS-a o ostvarenoj robnoj razmjeni RH s inozemstvom. Osim toga, u uvoz i izvoz robe uključuju se transakcije između rezide-nata i nerezidenata obavljene na teritoriju RH, pri kojima roba nije prešla državnu granicu.

BPM6 donosi promjene u tretmanu osobne imovine koju sa sobom nose osobe koje mijenjaju rezidentnost. Takva vrsta pri-jenosa robe ne uključuje se u platnu bilancu vodeći se kriterijem da nad robom nije došlo do promjene vlasništva.

Preprodaja robe prikazuje se na bruto načelu unutar raču-na robe, kao zasebna stavka. Uključuje vrijednost robe kojom se

Tablica H3: Platna bilanca – primarni i sekundarni dohodaku milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

Primarni dohodak –866,9 –278,0 –1.385,8 –720,6 –805,9 –154,0 –364,1 –250,1

1. Naknade zaposlenima 721,1 896,9 1.165,0 1.345,1 1.404,1 333,0 428,4 438,3

1.1. Prihodi 754,3 926,2 1.183,6 1.367,1 1.438,9 342,6 437,8 448,9

1.2. Rashodi 33,2 29,3 18,6 22,0 34,7 9,6 9,4 10,6

2. Dohodak od izravnih ulaganja –471,8 –59,3 –1.621,6 –1.314,2 –1.580,3 –299,9 –637,3 –581,4

2.1. Prihodi –155,0 –384,9 –1.489,0 –1.145,7 171,1 –38,0 84,7 97,9

2.1.1. Dividende i povlačenja dobiti iz kvazidruštava 27,7 32,1 51,2 77,8 100,3 5,7 16,5 36,2

2.1.2. Zadržana dobit –212,0 –446,0 –1.562,8 –1.239,4 55,0 –48,3 63,7 57,5

2.1.3. Dohodak od dužničkih odnosa (kamate) 29,4 29,0 22,6 15,9 15,7 4,6 4,5 4,2

2.2. Rashodi 316,8 –325,6 132,6 168,5 1.751,3 262,0 722,0 679,3

2.2.1. Dividende i povlačenja dobiti iz kvazidruštava 327,9 462,0 258,6 606,5 655,4 302,0 596,5 73,3

2.2.2. Zadržana dobit –187,8 –974,9 –291,2 –612,2 924,8 –71,7 93,6 575,0

2.2.3. Dohodak od dužničkih odnosa (kamate) 176,7 187,3 165,1 174,2 171,1 31,6 31,9 31,0

3. Dohodak od portfeljnih ulaganja –683,0 –757,4 –726,6 –633,5 –567,2 –174,7 –142,8 –101,1

3.1. Prihodi 54,4 66,7 83,2 79,1 73,0 16,4 37,0 59,4

3.2. Rashodi 737,4 824,1 809,8 712,6 640,2 191,1 179,8 160,5

4. Dohodak od ostalih ulaganja –567,9 –482,9 –319,3 –218,1 –161,6 –38,9 –37,9 –35,1

4.1. Prihodi 35,8 35,8 33,1 29,7 17,2 4,7 5,1 3,8

4.2. Rashodi 603,7 518,7 352,4 247,8 178,8 43,6 43,0 38,9

5. Dohodak od međunarodnih pričuva 134,6 124,7 116,6 100,1 98,9 26,6 25,5 29,2

5.1. Prihodi 134,6 124,7 116,6 100,1 98,9 26,6 25,5 29,2

5.2. Rashodi 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Sekundarni dohodak 1.132,4 1.596,5 1.815,9 2.055,5 2.197,0 443,4 664,7 545,9

1. Opća država –552,3 –460,9 –419,6 –369,4 –332,7 –193,1 –49,6 –70,0

1.1. Prihodi 183,5 215,1 306,2 346,6 421,5 98,8 135,7 137,9

1.2. Rashodi 735,8 676,0 725,8 716,0 754,2 292,0 185,3 208,0

2. Ostali sektori 1.684,6 2.057,4 2.235,5 2.425,0 2.529,6 636,5 714,3 615,9

2.1. Prihodi 2.087,8 2.505,2 2.707,0 2.927,5 3.069,1 781,1 847,8 774,8

2.2. Rashodi 403,1 447,7 471,5 502,5 539,5 144,6 133,5 158,9

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomena: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka stavke Sekundarni dohodak – Ostali sektori zbog uključenja podataka za procijenjeni dio radničkih doznaka koji zaobilaze formalne kanale prijenosa, počevši od 2000. godine. Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s 2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.


Tablica H4: Platna bilanca – izravna i portfeljna ulaganjau milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

Izravna ulaganja –688,9 –219,2 –1.987,1 –1.135,6 –743,3 –380,9 128,8 –323,0

1. Imovina 1.620,1 –189,0 –1.629,4 –675,0 264,0 –12,9 100,9 117,8

1.1. Vlasnička ulaganja 1.564,7 382,9 –81,9 383,7 103,7 26,8 23,9 61,9

1.1.1. U poduzeće izravnog ulaganja 1.565,0 380,5 110,8 384,5 104,2 26,8 24,4 62,0

1.1.2. U izravnog ulagača (obratno ulaganje) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.1.3. Između horizontalno povezanih poduzeća –0,4 2,4 –192,7 –0,7 –0,5 0,0 –0,4 –0,1

1.2. Zadržana dobit –212,0 –446,0 –1.562,8 –1.239,4 55,0 –48,3 63,7 57,5

1.3. Dužnički instrumenti 267,4 –125,9 15,4 180,7 105,3 8,6 13,3 –1,6

1.3.1. U poduzeće izravnog ulaganja 167,3 115,1 54,8 101,8 –22,4 –14,8 –39,1 –27,1

1.3.2. U izravnog ulagača (obratno ulaganje) 33,2 –32,3 49,7 –16,7 70,0 –15,7 29,5 –16,1

1.3.3. Između horizontalno povezanih poduzeća 66,9 –208,7 –89,1 95,6 57,7 39,1 22,9 41,6

2. Obveze 2.309,0 30,2 357,7 460,6 1.007,3 368,0 –28,0 440,8

2.1. Vlasnička ulaganja 2.231,4 1.962,0 675,6 591,9 660,2 154,3 108,5 174,3

2.1.1. U poduzeće izravnog ulaganja 2.231,4 1.958,1 675,6 591,9 660,4 154,3 108,5 174,3

2.1.2. U izravnog ulagača (obratno ulaganje) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.1.3. Između horizontalno povezanih poduzeća 0,0 3,9 0,0 0,0 –0,3 0,0 0,0 0,0

2.2. Zadržana dobit –187,8 –974,9 –291,2 –612,2 924,8 –71,7 93,6 575,0

2.3. Dužnički instrumenti 265,4 –956,9 –26,7 480,9 –577,8 285,3 –230,0 –308,5

2.3.1. U poduzeće izravnog ulaganja 100,3 4,3 61,4 553,2 –322,3 309,1 –14,9 –263,0

2.3.2. U izravnog ulagača (obratno ulaganje) 95,7 –19,9 72,5 –13,6 –4,5 32,7 –0,3 –5,3

2.3.3. Između horizontalno povezanih poduzeća 69,4 –941,4 –160,6 –58,7 –251,0 –56,5 –214,8 –40,3

Portfeljna ulaganja 704,4 –148,0 1.359,5 391,4 885,5 421,8 –974,3 –705,4

1. Sredstva 375,8 151,5 –123,6 430,4 336,4 220,2 16,1 470,8

1.1. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele 139,7 191,6 –159,6 340,0 114,2 78,4 38,3 151,0

1.1.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.1.2. Druge monetarne financijske institucije –2,0 1,4 –66,7 2,6 –2,2 0,0 0,5 0,0

1.1.3. Ostali sektori 141,7 190,1 –92,9 337,4 116,4 78,4 37,8 151,0

1.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 236,1 –40,1 36,0 90,4 222,2 141,8 –22,1 319,8

1.2.1. Dugoročna 465,1 186,5 55,6 60,8 208,6 141,8 126,2 192,9

1.2.1.1. Opća država 0,0 –1,5 0,0 0,0 0,0 0,0 1,0 –1,1

1.2.1.2. Druge monetarne financijske institucije 410,5 140,2 –1,8 –91,6 –55,8 157,4 –32,7 4,0

1.2.1.3. Ostali sektori 54,6 47,8 57,4 152,4 264,4 –15,6 158,0 190,0

1.2.2. Kratkoročna –229,0 –226,6 –19,5 29,7 13,6 0,0 –148,4 126,9

1.2.2.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.2.2.2. Druge monetarne financijske institucije –219,0 –226,6 –149,9 13,6 13,3 –5,0 1,0 –24,7

1.2.2.3. Ostali sektori –10,0 0,0 130,4 16,1 0,3 5,0 –149,3 151,5

2. Obveze –328,6 299,5 –1.483,1 39,0 –549,1 –201,6 990,5 1.176,2

2.1. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele –27,4 9,2 14,9 32,4 12,4 –7,8 –25,1 60,5

2.1.1. Druge monetarne financijske institucije 2,7 0,5 1,6 –2,6 1,9 –1,0 –0,1 –0,9

2.1.2. Ostali sektori –30,1 8,7 13,4 35,0 10,4 –6,8 –25,0 61,4

2.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire –301,2 290,3 –1.498,0 6,6 –561,4 –193,8 1.015,6 1.115,7

2.2.1. Dugoročna –339,5 322,1 –1.500,0 –16,9 –542,2 –199,9 1.015,6 1.115,7

2.2.1.1. Opća država 122,4 295,1 –1.337,2 381,5 –512,1 –244,5 1.013,8 –30,1

2.2.1.2. Druge monetarne financijske institucije –1,3 –0,5 12,5 –4,0 9,8 41,6 1,5 0,0

2.2.1.3. Ostali sektori –460,6 27,6 –175,3 –394,5 –39,9 3,0 0,3 1.145,8

2.2.2. Kratkoročna 38,4 –31,8 1,9 23,6 –19,3 6,0 0,0 0,0

2.2.2.1. Opća država 13,9 –75,3 –5,9 18,3 –19,3 6,0 0,0 0,0

2.2.2.2. Druge monetarne financijske institucije 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.2.2.3. Ostali sektori 24,5 43,5 7,9 5,3 0,0 0,0 0,0 0,0

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka stavke Izravna ulaganja – dužnički instrumenti zbog revizije podataka o inozemnom dugu počevši od 2010. godine. Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s 2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR).


trguje, a koja ne prelazi carinsku granicu zemlje trgovca, već se kupi, a potom proda negdje u inozemstvu. Tako se kupnja robe prikazuje kao negativan izvoz zemlje u kojoj je trgovac rezident, a prodaja robe kao izvoz s pozitivnim predznakom. Moguće je da neto izvoz robe na ovoj osnovi za neko razdoblje bude nega-tivan. Preprodaja robe iskazuje se po transakcijskim cijenama, a ne po fob vrijednosti, i to samo u zemlji čiji je trgovac rezident. Od 1. siječnja 2011. neto vrijednost, odnosno provizija i druge zarade od preprodaje robe, prikuplja se putem statističkog istra-živanja o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozem-stvom. Budući da BPM6 preporučuje prikazivanje bruto vrijed-nosti, anketni upitnik ovog istraživanja prilagođen je počevši s 2014. godinom na bruto osnovi.

U BPM6 naglašena je važnost prikazivanja nemonetarnog zlata odvojeno od ostale robe zbog posebne uloge te robe na fi-nancijskom tržištu.

Na računu usluga zasebno se vode usluge prijevoza, putova-nja – turizma i ostale usluge. Prihodi i rashodi s osnove usluga prijevoza u razdoblju od 1993. do 1998. preuzimani su iz evi-dencije platnog prometa s inozemstvom. Počevši od 1999. godi-ne, prihodi i rashodi s osnove prijevoza robe i putnika, kao i vri-jednost pratećih usluga, koji zajedno čine ukupnu vrijednost tih usluga, sastavljaju se na osnovi rezultata Statističkog istraživanja o uslugama u međunarodnom prijevozu, što ga provodi HNB. Zbog izrazito velike populacije cestovnih prijevoznika prihodi i rashodi s osnove teretnoga cestovnog prijevoza ne preuzimaju se iz tog istraživanja, nego se sastavljaju upotrebom podataka o ostvarenom platnom prometu s inozemstvom. Počevši od siječ-nja 2011., zbog ukidanja evidencije platnog prometa s inozem-stvom, ova stavka sastavlja se na osnovi Istraživanja o transpor-tu DZS-a i procjenama Udruge cestovnih teretnih prijevoznika. Rashodi teretnoga cestovnog prijevoza jednaki su troškovima prijevoza i osiguranja koji se odnose na uvoz robe koji pripada nerezidentima, a koji se procjenjuje na osnovi svođenja vrijedno-sti uvoza prema paritetu cif na vrijednost uvoza prema paritetu fob.

Prihodi od usluga pruženih stranim putnicima i turistima, kao i rashodi koje su domaći putnici i turisti imali u inozemstvu, prikazuju se na pozicijama Putovanja – turizam. Za razdoblje od 1993. do 1998. te se pozicije procjenjuju upotrebom različi-tih izvora podataka. Međutim, kako dostupni izvori za ovo raz-doblje ne osiguravaju potpuni obuhvat u skladu s preporučenom metodologijom za razdoblje od 1999. do 2002. za ove se procje-ne rabi Istraživanje o potrošnji inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu koje HNB provodi od druge polovine 1998. godine. Podaci o prosječnoj potrošnji putnika iz tog izvora, koji je rezultat anketiranja putnika (stratificirani uzorak) na graničnim prijelazima, kombiniraju se sa službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog zavoda za statistiku o broju stranih i domaćih putnika kako bi se procije-nila ukupna potrošnja stranih putnika u RH i domaćih putni-ka u inozemstvu u navedenom razdoblju. Za sljedeće razdoblje, 2003. – 2012., platnobilančni podaci o prihodima na poziciji Putovanja – turizam nisu izvedeni opisanom standardnom me-todološkom kombinacijom fizičkih pokazatelja i ocijenjene pro-sječne potrošnje iz Istraživanja o potrošnji inozemnih putnika, već se radi veće pouzdanosti procjene za ovo razdoblje na strani prihoda primjenjuje ekonometrijska metoda procjene koju je ra-zvio HNB. Pritom se fizički pokazatelji MUP-a i DZS-a, kao i druge relevantne varijable, rabe kao ulazni podaci za tu ekono-metrijsku procjenu. Naposljetku, za razdoblje od 2013. godine nadalje podaci o prihodima i podaci o rashodima na pozicijama Putovanja – turizam ponovo se računaju kao umnožak fizičkih pokazatelja broja putnika i odgovarajućih anketnih pokazatelja njihove prosječne potrošnje. Pritom kao glavni izvor podataka za

ovaj izračun služe službeni podaci MUP-a i rezultati Istraživanja o potrošnji putnika HNB-a.

Pozicija Ostale usluge sastavlja se upotrebom različitih izvo-ra podataka: osim prihoda i rashoda koji se odnose na usluge osiguranja te komunikacijske i građevinske usluge, koji se od 2001. utvrđuju uz pomoć specijaliziranih statističkih istraživa-nja HNB-a, vrijednosti svih ostalih usluga preuzimale su se iz statistike ostvarenoga platnog prometa s inozemstvom sve do kraja 2010., kada je ukinuta njegova evidencija prema karakteru transakcija. Počevši od 2011. godine, za procjenu pozicije Osta-le usluge, koja uključuje 30 različitih vrsta usluga čija je podjela propisana 6. izdanjem MMF-ova Priručnika za platnu bilancu (engl. Balance of Payments Manual), primjenjuje se jedinstveno statističko istraživanje. To istraživanje uključuje i komunikacij-ske usluge, čime se istodobno ukida posebno istraživanje o ko-munikacijskim uslugama, dok se usluge osiguranja i građevinske usluge i nadalje prate zasebnim istraživanjima.

Nakon prelaska na priručnik BPM6 račun usluga obuhvaća i proizvođačke usluge na robi koja je u tuđem vlasništvu čiji naj-važniji dio čini oplemenjivanje robe. Osim usluge oplemenjiva-nja, tu su još i usluge slaganja, etiketiranja, pakiranja i slično, koje obavljaju subjekti koji nisu vlasnici robe. Prema BPM6 u platnu bilancu uključuje se samo neto vrijednost usluge koja uk-ljučuje naknadu koja se veže za doradu, a ne i vrijednost dora-đene robe. Ovakve usluge prate se u sklopu Istraživanja o raz-mjeni usluga s inozemstvom (US-PB) počevši od 2011. godine, a 2014. uvedeno je posebno statističko istraživanje radi praćenja uvoza i izvoza robe s motivom dorade i oplemenjivanja te pripa-dajućih usluga koje iz toga proizlaze. Za identificiranje tvrtki ko-je primaju/pružaju usluge oplemenjivanja rabe se podaci DZS-a o robnom uvozu i izvozu.

Usluge popravaka i održavanja robe od 2011. godine poseb-no se prate u sklopu Statističkog istraživanja o prihodima i ras-hodima od razmjene usluga s inozemstvom.

Kod financijskih usluga novost koju donosi priručnik BPM6 jest uključivanje posredno mjerene naknade za uslugu financij-skog posredovanja (engl. financial intermediation services indi-rectly measured, FISIM), što znači da se jedan dio dohotka od ulaganja reklasificira iz Primarnog dohotka na Usluge. Riječ je o onom dijelu dohotka koji financijske institucije zarađuju iznad tzv. referentne kamatne stope. Referentna kamatna stopa je sto-pa koja u sebi ne sadržava element pružene usluge klijentima, a kao prikladna primjenjuje se stopa za međubankovno krediti-ranje. Kod kredita FISIM je razlika između kamata na kredite i troška sredstava izračunatog na temelju referentne kamatne sto-pe. Kod depozita FISIM je razlika između kamata izračunatih na temelju referentne kamatne stope i kamata koje se plaćaju deponentima. BPM6 u obzir uzima samo FISIM kod financij-skih društava i samo na instrumente kredita i depozita u njiho-vim bilancama (fondovi novčanog tržišta i investicijski fondovi ne proizvode, FISIM). U našem slučaju FISIM je u potpunosti izračunat prema međunarodno propisanoj metodologiji.

Na računu primarnog dohotka transakcije se raspoređuju u četiri osnovne skupine.

Stavka Naknade zaposlenima sastavlja se na osnovi ostvare-noga platnog prometa s inozemstvom sve do kraja 2010., ka-da je ukinuta njegova evidencija prema karakteru transakcija. Počevši od 2011., ova pozicija na strani prihoda procjenjuje se modelom koji se zasniva na agregiranim podacima banaka o priljevima fizičkih osoba rezidenata od nerezidenata. Na strani rashoda rabe se postojeća istraživanja o uslugama koja u sebi sadržavaju dio koji se odnosi na naknade zaposlenicima isplaće-ne nerezidentima te posebno istraživanje o dohocima isplaćeni-ma nerezidentima za institucije koje nisu uključene u uzorak za istraživanje o uslugama.


Tablica H5: Platna bilanca – ostala ulaganjau milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

Ostala ulaganja, neto 1.108,9 1.540,7 2.539,0 901,9 51,4 –2.019,1 –218,5 4.143,9

1. Imovina 1.128,2 –12,3 367,4 506,1 –558,8 –817,7 –64,3 1.121,8

1.1. Ostala vlasnička ulaganja 26,9 26,9 53,4 53,2 26,7 1,4 17,3 –2,0

1.2. Valuta i depoziti 961,3 –459,9 –293,3 371,5 –718,1 –585,2 81,8 739,5

1.2.1. Središnja banka 0,0 0,0 483,4 575,5 –780,9 –101,3 27,4 88,8

1.2.2. Opća država 122,2 –69,1 –46,2 –31,4 –9,3 3,9 –2,1 157,0

1.2.3. Druge monetarne financijske institucije 542,4 26,8 –766,1 –135,8 92,7 –471,9 33,6 650,7

1.2.4. Ostali sektori 296,8 –417,6 35,6 –36,8 –20,6 –15,8 23,0 –157,1

1.3. Krediti 43,1 231,5 435,9 –164,0 282,3 –199,0 –2,3 444,8

1.3.1. Opća država –3,4 15,7 0,2 15,8 62,8 –0,5 –2,0 –16,4

1.3.1.1. Dugoročni krediti –3,4 15,7 0,2 15,8 62,8 –0,5 –2,0 –16,4

1.3.1.2. Kratkoročni krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.3.2. Druge monetarne financijske institucije 56,2 218,1 430,0 –265,3 210,6 –208,5 –19,5 462,0

1.3.2.1. Dugoročni krediti –24,8 34,0 –36,7 41,1 –50,9 –2,3 41,4 –26,0

1.3.2.2. Kratkoročni krediti 81,1 184,1 466,6 –306,5 261,5 –206,2 –60,8 488,0

1.3.3. Ostali sektori –9,7 –2,3 5,7 85,6 8,9 10,0 19,2 –0,9

1.3.3.1. Dugoročni krediti –3,4 –0,3 5,3 54,8 5,6 –3,4 20,1 –0,7

1.3.3.2. Kratkoročni krediti –6,3 –2,0 0,5 30,7 3,3 13,3 –0,9 –0,1

1.4. Trgovinski krediti 99,7 187,6 153,8 214,0 –109,3 –33,7 –157,5 –61,9

1.4.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.4.1.1. Dugoročni krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


1.4.2. Ostali sektori 99,7 187,6 153,8 214,0 –109,3 –33,7 –157,5 –61,9

1.4.2.1. Dugoročni krediti –3,0 8,6 5,4 5,2 –3,2 0,2 0,5 –0,9

1.4.2.2. Kratkoročni krediti 102,8 179,0 148,5 208,9 –106,2 –33,9 –158,1 –61,0

1.5. Ostala imovina –2,9 1,6 17,6 31,4 –40,4 –1,3 –3,5 1,4

1.5.1. Središnja banka 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.5.2. Druge monetarne financijske institucije –2,9 1,6 17,6 31,4 –40,4 –1,3 –3,5 1,4

2. Obveze 19,2 –1.552,9 –2.171,5 –395,8 –610,2 1.201,3 154,2 –3.022,1

2.1. Ostala vlasnička ulaganja 0,0 0,0 0,0 0,9 15,6 0,0 0,5 2,9

2.2. Valuta i depoziti –460,7 –865,6 –954,5 –656,3 211,4 11,4 –35,7 –423,1

2.2.1. Središnja banka –0,7 –34,8 29,1 –3,3 –32,5 15,4 17,5 38,1

2.2.2. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.2.3. Druge monetarne financijske institucije –460,0 –830,8 –983,7 –653,1 243,8 –4,0 –53,2 –461,2

2.2.4. Ostali sektori 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.3. Krediti 129,6 –722,6 –1.474,0 483,2 –572,6 669,5 381,6 –2.311,5

2.3.1. Središnja banka 0,0 1.215,3 –303,5 705,9 –372,8 657,4 170,5 –543,1


2.3.1.1.1. Povučena kreditna sredstva 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.3.1.1.2. Otplate 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.3.1.2. Kratkoročni krediti 0,0 1.215,3 –303,5 705,9 –372,8 657,4 170,5 –543,1

2.3.2. Opća država 272,0 –405,3 47,0 –37,2 –451,8 –93,8 –102,1 –362,3

2.3.2.1. Dugoročni krediti 471,8 –405,1 47,0 –102,2 –406,8 –78,8 –146,6 –312,8

2.3.2.1.1. Povučena kreditna sredstva 1.409,2 523,8 1.046,6 899,8 329,6 31,6 71,1 148,2

2.3.2.1.2. Otplate 937,4 928,9 999,6 1.001,9 736,4 110,4 217,7 461,0

2.3.2.2. Kratkoročni krediti –199,8 –0,2 0,0 65,0 –45,0 –15,0 44,5 –49,5

2.3.3. Druge monetarne financijske institucije –585,2 –1.399,2 –626,9 –104,5 33,4 253,6 –56,2 –234,0

2.3.3.1. Dugoročni krediti –436,9 –1.041,4 –586,2 –176,7 40,8 –30,2 15,2 3,8

2.3.3.1.1. Povučena kreditna sredstva 708,2 647,7 267,8 148,9 137,0 20,2 39,8 15,8

2.3.3.1.2. Otplate 1.145,1 1.689,1 854,0 325,5 96,2 50,4 24,6 12,1

2.3.3.2. Kratkoročni krediti –148,3 –357,8 –40,7 72,2 –7,4 283,9 –71,3 –237,8

2.3.4. Ostali sektori 442,9 –133,4 –590,6 –81,0 218,5 –147,7 369,4 –1.172,1

2.3.4.1. Dugoročni krediti 96,2 –238,2 –696,5 –245,1 154,5 –131,8 281,1 –1.197,8


2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

2.3.4.1.1. Povučena kreditna sredstva 4.481,8 3.704,2 3.868,8 3.473,7 4.533,6 593,9 1.122,7 1.181,7

2.3.4.1.2. Otplate 4.385,6 3.942,4 4.565,3 3.718,8 4.379,1 725,6 841,7 2.379,5

2.3.4.2. Kratkoročni krediti 346,7 104,8 105,9 164,1 64,0 –15,9 88,3 25,7

2.4. Trgovinski krediti 27,6 289,2 432,9 109,3 254,7 200,4 156,3 –286,6

2.4.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



2.4.2. Ostali sektori 27,6 289,2 432,9 109,3 254,7 200,4 156,3 –286,6

2.4.2.1. Dugoročni krediti –11,8 28,5 154,1 10,0 –125,4 –36,3 –20,7 –0,1

2.4.2.2. Kratkoročni krediti 39,5 260,7 278,9 99,3 380,1 236,7 176,9 –286,5

2.5. Ostale obveze 322,6 –253,8 –176,0 –332,9 –519,2 320,0 –348,4 –3,9

2.6. Posebna prava vučenja (SDR) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka zbog ažuriranja zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, a u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom, počevši s 2000. godinom.

Dohoci od izravnih ulaganja, portfeljnih ulaganja odnosno ostalih ulaganja prikazuju se odvojeno. Unutar dohotka od iz-ravnih ulaganja, koji se izračunava na osnovi Statističkog istra-živanja Hrvatske narodne banke o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima, posebno se iskazuje podatak o zadržanoj dobiti. Za razliku od podataka o dividendama, podatak o zadržanoj dobiti ne postoji za razdoblje od 1993. do 1996. jer se tada nije poseb-no iskazivao. Od prvog tromjesečja 2009. statističko praćenje zadržane dobiti usklađeno je s međunarodnim standardima, a svodi se na evidentiranje zadržane dobiti na tromjesečnoj osnovi, u razdoblju u kojemu je dobit ostvarena. Prije toga zadržana do-bit bila je evidentirana u mjesecu u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu te se tako teme-ljila na dobiti ostvarenoj prethodne godine. Na osnovi statistič-kih podataka o dužničkim odnosima s inozemstvom, počevši od 1997., dohodak od izravnih ulaganja uključuje i podatke o ka-matama za kreditne odnose između vlasnički izravno povezanih rezidenata i nerezidenata. Novost kod priručnika BPM6 jest da razlikuje dohodak od tri tipa izravnih ulaganja. To su:• ulaganje izravnog investitora u subjekt izravnog ulaganja• obratno ulaganje (odnosi se na obveze izravnog investitora

prema subjektu izravnog ulaganja te na potraživanja subjekta izravnog ulaganja svoga izravnog investitora)

• ulaganja između horizontalno povezanih poduzeća (tokovi dohotka od ulaganja između svih poduzeća koja imaju istoga izravnog investitora).Pritom treba imati na umu da dividende, povlačenja dohot-

ka kvazidruštava, kamate i sl. mogu biti sadržani u bilo kojem od prethodno navedenih tipova dohotka od ulaganja. Zadržanih zarada nema kod obratnih ulaganja, kao ni kod ulaganja izme-đu horizontalno povezanih poduzeća jer nije ispunjen kriterij za 10% vlasništva.

Priručnik BPM6 donosi pojam superdividenda. Superdivi-dende se opisuju kao isplate dioničarima koje nisu rezultat re-dovitih poslovnih aktivnosti tijekom poslovne godine za koju se isplaćuju redovne dividende. Superdividende se najbliže mogu približiti definiciji isplata dioničarima na teret zadržanih dobiti prethodnih godina. Takve isplate treba evidentirati kao povlače-nje vlasničkog ulaganja, a ne u sklopu evidentiranja primarnog dohotka. To načelo kod nas vrijedi već duže vrijeme tako da pri-mjenom priručnika BPM6 nije došlo do promjene statističkog tretmana takvih isplata.

Dohodak od vlasničkih portfeljnih ulaganja sastavlja se na osnovi istog istraživanja, dok se podaci o dohotku od dužnič-kih portfeljnih ulaganja sastavljaju od 1999. na osnovi evidencije

kreditnih odnosa s inozemstvom, koja obuhvaća i evidenciju do-hotka koja se odnosi na dužničke vrijednosne papire u vlasništvu nerezidenata. Dohodak od ostalih ulaganja obuhvaća obračun kamata prema evidenciji kreditnih odnosa s inozemstvom. Valja spomenuti da je u 2007. došlo do promjene metodologije u di-jelu koji se odnosi na evidenciju dohotka od dužničkih ulaganja, i to tako da je uvedeno evidentiranje dohotka na obračunskom načelu. Znači da se dohodak od dužničkih ulaganja odnosno kamate evidentira u trenutku njihova obračuna, a ne dospijeća odnosno naplate. U tom smislu došlo je i do revizije podataka od 1999. do 2006. godine. Dohodak od vlasničkih vrijednosnih papira prema metodologiji i nadalje uključuje samo dividende, a procjena zadržane dobiti za ovaj dio dohotka nije predviđena.

Prema BPM6 kamate se prikazuju bez FISIM-a, a vrijednost FISIM-a prikazuje se u sklopu financijskih usluga.

Sekundarni dohodak prikazuje se odvojeno za sektor opće države i za ostale sektore.

Evidencija platnog prometa s inozemstvom bila je glav-ni izvor podataka o tekućim transferima za oba sektora sve do kraja 2010., kada je ukinuta njegova evidencija prema karakteru transakcija. Počevši od 2011. godine, transferi sektora opće dr-žave evidentiraju se na osnovi podataka Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u slučaju mirovina isplaćenih nerezidentima. Osim poreza i trošarina, mirovina te novčanih pomoći i darova, koji su uključeni u tekuće transfere obaju sektora, sektor opće države obuhvaća još i podatke o me-đudržavnoj suradnji, a ostali sektori sadržavaju i podatke o rad-ničkim doznakama. Počevši od 2011. godine, pozicija radničke doznake i novčane pomoći i darovi ostalih sektora procjenjuje se modelom koji se zasniva na agregiranim podacima banaka o priljevima fizičkih osoba rezidenata iz inozemstva i odljevima fi-zičkih osoba rezidenata u inozemstvo. Od drugog tromjesečja 2019. godine u podatke o radničkim doznakama uključen je i procijenjeni dio radničkih doznaka koji zaobilaze formalne ka-nale prijenosa kao što su bezgotovinski platni promet i novčane pošiljke putem tvrtki specijaliziranih za prijenos gotovog novca. Za taj, tzv. neformalni dio radničkih doznaka (gotovinski pri-jenosi novca), revidirana je vremenska serija podataka počev-ši od 2000. godine. Naplate po mirovinama procjenjuju se na osnovi raspoloživih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Također, transferi ostalih sektora dopunjuju se po-dacima istraživanja o razmjeni usluga s inozemstvom koje sadr-žava poseban dio za eventualne transfere iz inozemstva ili pre-ma inozemstvu. U tekuće se transfere kod sektora opća država također dodaju podaci o uvozu i izvozu robe bez plaćanja, koje


Tablica H6: Platna bilanca – svodna tablicau milijunima kuna

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

A. TEKUĆE TRANSAKCIJE (1+6) 770,8 10.736,3 7.164,8 12.226,0 7.056,8 –15.453,5 –2.619,2 33.733,1

1. Roba, usluge i primarni dohodak (2+5) –7.869,5 –1.412,2 –6.485,5 –3.117,4 –9.229,0 –18.741,9 –7.548,6 29.700,4

1.1. Prihodi 149.719,5 163.364,9 166.691,9 186.433,0 206.796,5 35.397,5 54.124,3 88.427,3

1.2. Rashodi 157.589,0 164.777,1 173.177,4 189.550,4 216.025,5 54.139,4 61.672,9 58.726,9

2. Roba i usluge (3+4) –1.273,1 725,7 3.958,9 2.260,4 –3.253,4 –17.600,7 –4.845,6 31.547,6

2.1. Prihodi 143.439,0 157.530,2 167.253,4 183.338,0 193.462,2 32.783,9 49.749,5 83.704,0

2.2. Rashodi 144.712,1 156.804,5 163.294,5 181.077,5 196.715,7 50.384,6 54.595,2 52.156,4

3. Roba –50.558,5 –54.212,0 –57.298,4 –62.997,8 –71.526,7 –19.041,8 –22.245,3 –17.442,7

3.1. Prihodi 72.007,9 77.615,7 79.175,6 87.396,5 90.790,2 22.452,0 23.403,7 25.258,0

3.2. Rashodi 122.566,5 131.827,7 136.474,0 150.394,3 162.316,8 41.493,8 45.649,0 42.700,7

4. Usluge 49.285,5 54.937,8 61.257,4 65.258,2 68.273,2 1.441,1 17.399,7 48.990,3

4.1. Prihodi 71.431,1 79.914,6 88.077,8 95.941,5 102.672,1 10.331,9 26.345,9 58.446,0

4.2. Rashodi 22.145,6 24.976,8 26.820,4 30.683,2 34.398,9 8.890,8 8.946,2 9.455,7

5. Primarni dohodak –6.596,4 –2.138,0 –10.444,5 –5.377,8 –5.975,6 –1.141,2 –2.703,0 –1.847,2

5.1. Prihodi 6.280,5 5.834,7 –561,5 3.095,1 13.334,2 2.613,6 4.374,8 4.723,3

5.2. Rashodi 12.876,9 7.972,6 9.883,0 8.472,9 19.309,8 3.754,8 7.077,7 6.570,5

6. Sekundarni dohodak 8.640,4 12.148,5 13.650,4 15.343,4 16.285,9 3.288,4 4.929,4 4.032,7

6.1. Prihodi 17.332,5 20.705,7 22.669,3 24.433,9 25.876,9 6.526,6 7.292,9 6.743,3

6.2. Rashodi 8.692,2 8.557,2 9.018,9 9.090,5 9.591,0 3.238,2 2.363,4 2.710,7

B. KAPITALNE TRANSAKCIJE 1.415,4 2.550,2 5.383,8 4.011,3 5.407,8 1.518,1 2.759,8 1.639,1

C. FINANCIJSKE TRANSAKCIJE 5.813,3 13.493,0 11.024,1 17.523,1 13.545,0 –8.042,8 5.076,6 25.453,6

1. Izravna ulaganja –5.234,7 –1.706,0 –14.971,6 –8.528,5 –5.512,1 –2.823,9 956,9 –2.385,0

1.1. Imovina 12.284,1 –1.449,1 –12.262,4 –5.156,7 1.960,7 –95,5 747,1 870,4

1.2. Obveze 17.518,8 256,9 2.709,2 3.371,8 7.472,8 2.728,4 –209,8 3.255,4

2. Portfeljna ulaganja 5.363,5 –1.178,3 10.238,3 2.796,0 6.569,5 3.128,3 –7.225,5 –5.210,6

2.1. Imovina 2.864,3 1.140,8 –926,9 3.219,1 2.496,7 1.632,9 119,2 3.479,1

2.2. Obveze –2.499,3 2.319,2 –11.165,2 423,2 –4.072,8 –1.495,4 7.344,7 8.689,7

3. Financijske izvedenice 1.334,1 –997,3 –1.121,6 –2.758,8 713,8 1.243,0 1.613,5 –256,5

4. Ostala ulaganja 8.405,4 11.553,1 18.953,6 6.594,3 308,2 –14.977,2 –1.619,6 30.616,4

4.1. Imovina 8.575,1 –172,7 2.637,5 3.680,6 –4.179,3 –6.065,7 –476,4 8.287,4

4.2. Obveze 169,6 –11.725,8 –16.316,0 –2.913,6 –4.487,4 8.911,5 1.143,2 –22.329,0

5. Međunarodne pričuve HNB-a –4.055,1 5.821,5 –2.074,5 19.420,1 11.465,6 5.387,0 11.351,3 2.689,3

D. NETO POGREŠKE I PROPUSTI 3.627,0 206,5 –1.524,5 1.285,8 1.080,3 5.892,5 4.936,0 –9.918,6

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka platne bilance počevši od 2000. godine zbog unapređenja izvora podataka i računskih metoda te poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR). U poziciji neto pogrešaka i propusta nalazi se i protustavka dijela prihoda od usluga putovanja koji se odnosi na takve prihode koji nisu zabilježeni u evidenciji kreditnih institucija.

dostavlja Državni zavod za statistiku. Od 2002. priljevi i odljevi po tekućim transferima ostalih sektora dopunjuju se podacima specijaliziranoga statističkog istraživanja HNB-a o međunarod-nim transakcijama povezanima s uslugama osiguranja. Sredstva primljena od fondova EU-a evidentiraju se na tekućem odno-sno kapitalnom računu ovisno o prirodi transakcija na temelju podataka Ministarstva financija. Primjena priručnika BPM6 ne donosi sadržajne novosti u ovom dijelu platne bilance. U prezen-tacijskom smislu radničke doznake ne sastavljaju se kao posebna stavka, već postaju dijelom osobnih transfera zajedno s ostalim osobnim transferima. Kapitalni račun u dijelu koji se odnosi na kapitalne transfere zasnivao se na evidenciji platnog prometa s inozemstvom sve do kraja 2010. Od početka 2011. za sastav-ljanje računa kapitalnih transfera rabe se podaci Ministarstva fi-nancija i podaci istraživanja o razmjeni usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom. Podaci o eventualnim oprostima dugovanja također su dio kapitalnog računa. Prema

priručniku BPM6 rezultati procesa istraživanja i razvoja kao što su patenti i izdavačka prava više se ne smatraju neproizvodnom imovinom, pa se ni njihova kupoprodaja ne prikazuje na kapital-nom računu, već na poziciji usluge istraživanja i razvoja na teku-ćem računu. Također, prekogranično kretanje imovine i obveza osoba koje mijenjaju rezidentnost ne prikazuje se više kao tran-sfer migranata u sklopu kapitalnih transfera te prestaje uopće bi-ti platnobilančna transakcija. Ako je riječ o financijskoj imovini, ona se evidentira u sklopu ostalih prilagodba.

Inozemna izravna ulaganja obuhvaćaju vlasnička ulaganja, zadržanu dobit i dužničke odnose između vlasnički povezanih rezidenata i nerezidenata. Izravna vlasnička ulaganja jesu ulaga-nja kojima strani vlasnik stječe najmanje 10% udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, bez obzira na to je li riječ o ulaga-nju rezidenta u inozemstvo ili nerezidenta u hrvatske reziden-te. Istraživanje Hrvatske narodne banke o inozemnim izravnim ulaganjima započelo je 1997., kada su poduzeća obuhvaćena


istraživanjem dostavila i podatke o izravnim vlasničkim ulaga-njima za razdoblje od 1993. do 1996. godine. Za isto razdoblje ne postoje podaci o zadržanoj dobiti i ostalom kapitalu izravnih ulaganja u koji se klasificiraju svi dužnički odnosi između pove-zanih rezidenata i nerezidenata (osim za bankarski sektor) i koji su postali dostupni tek nakon početka provođenja spomenutog istraživanja. Od 1999. podaci o dužničkim odnosima unutar iz-ravnih ulaganja prikupljaju se na osnovi evidencije dužničkih od-nosa s inozemstvom. Od 2007. godine pokrenuto je istraživanje o kupoprodaji nekretnina na teritoriju Republike Hrvatske od strane nerezidenata. Obveznici izvješćivanja jesu javni bilježnici koji u svojem redovitom poslovanju saznaju za takve transakcije. Podaci o kupoprodaji nekretnina od strane hrvatskih rezidenata u inozemstvu prikupljaju se u sklopu sustava platnog prometa s inozemstvom sve do njegova ukidanja krajem 2010. godine. Od 2011. podaci o kupoprodaji nekretnina od strane hrvatskih nerezidenata u inozemstvu prikupljaju se na temelju Prijave o prometu nekretnina u inozemstvu. Te su kupoprodaje također dio izravnih ulaganja.

Izravna ulaganja prema BPM6 dodatno se dijele na:• izravna ulaganja u poduzeće izravnog ulaganja• ulaganja u izravnog ulagača (obratno ulaganje, engl.

reverse investment)• ulaganja između horizontalno povezanih poduzeća.Kod tzv. obratnih ulaganja originalni primatelj izravnog ula-

ganja obavi vlasničko ulaganje u svog ulagatelja, ali koje mora rezultirati vlasničkim udjelom manjim od 10% jer se inače stvara novo izravno ulaganje. Također, uključuje i dužnička ulaganja s obratnim smjerom. Ulaganja između horizontalno povezanih poduzeća jesu vlasnička ulaganja između poduzeća koja su ne-izravno vlasnički povezana, također do 10% udjela u vlasništvu, ili dužnička ulaganja između takvih poduzeća. Za dio ulaganja između horizontalno povezanih poduzeća treba reći da se ta vr-sta ulaganja identificira u sklopu statistike inozemnog duga od 2009. godine. Od 2014. uvedena je mogućnost identificiranja takvih ulaganja i u sklopu Istraživanja o izravnim i ostalim vla-sničkim ulaganjima.

Prema BPM6 svi se dužnički odnosi između dva povezana fi-nancijska posrednika tretiraju jednako – izvan izravnih ulaganja odnosno unutar ostalih ili portfeljnih ulaganja.

BPM6 uvodi pojam kvazidruštva koji se odnosi na poduze-ća koja proizvode dobra i usluge u stranom gospodarstvu, ali nemaju uspostavljenu zasebnu pravnu osobnost u tom gospo-darstvu. Tipovi su kvazidruštava: podružnice, fiktivne rezidentne institucionalne jedinice, multiteritorijalna poduzeća, zajednička ulaganja, partnerstva i sl. Podružnice se u sklopu izravnih ulaga-nja posebno prate od 2005. godine.

Podaci o portfeljnim vlasničkim ulaganjima prikupljaju se iz istog izvora kao i podaci o izravnim vlasničkim ulaganjima. Por-tfeljna dužnička ulaganja obuhvaćaju sva ulaganja u kratkoročne i dugoročne dužničke vrijednosne papire koja se ne mogu kla-sificirati u izravna ulaganja. U razdoblju od 1997. do 1998. ti su se podaci prikupljali u istraživanju Hrvatske narodne banke o izravnim i portfeljnim ulaganjima, a od 1999. godine uzimaju se podaci o dužničkim odnosima s inozemstvom i podaci mo-netarne statistike za ulaganja banaka. Počevši od 2002. godine, ova se pozicija sastavlja i za investicijske fondove, a od 2004. i za mirovinske fondove. Počevši od 2009., za nadopunu ovih pozi-cija upotrebljava se i statistika o trgovini vlasničkim i dužničkim vrijednosnim papirima koju dostavljaju Središnje klirinško de-pozitarno društvo, kreditne institucije i investicijska društva ko-ja obavljaju poslove skrbništva nad vrijednosnim papirima. Tim podacima nadopunjuju se portfeljna ulaganja u onim dijelovima koji nisu potpuno pokriveni postojećim istraživanjima. Poda-ci za godine od 2006. do 2009. također su revidirani. Tako su,

počevši od 2006., u platnu bilancu uključeni podaci o dužničkim vrijednosnim papirima domaćih izdavatelja kojima na domaćem tržištu trguju nerezidenti (portfeljna ulaganja, dužnički vrijedno-sni papiri na strani obveza). Treba napomenuti da se ovakvo na-čelo primjenjuje i kod vrijednosnih papira naših rezidenata izda-nih u inozemstvu, gdje se iznos na ovaj način generiranog duga umanjuje za dio koji otkupe rezidenti.

Od prvog tromjesečja 2010. u platnu bilancu uključene su transakcije koje proizlaze iz zaključenih ugovora s obilježjima financijskih derivata. Izvještajne institucije jesu poslovne banke i druge financijske institucije, a od četvrtog tromjesečja 2012. izvještajna populacija proširena je i na nefinancijske institucije, koje u ovakve poslove ulaze najčešće radi zaštite od promjene tržišnih uvjeta.

Ostala ulaganja obuhvaćaju sva ostala nespomenuta dužnička ulaganja, osim ulaganja koja čine međunarodne pričuve. Ostala se ulaganja klasificiraju prema instrumentima, ročnosti i sekto-rima.

Osim toga, u sklopu ostalih ulaganja priručnik BPM6 donosi poziciju Ostala vlasnička ulaganja, koja podrazumijeva vlasnič-ka ulaganja koja ne zadovoljavaju kriterije za izravno, portfeljno ulaganje ili međunarodne pričuve. Ostala vlasnička ulaganja ni-kad nisu u obliku vrijednosnih papira, pa ih po tome razlikujemo od portfeljnih ulaganja. Budući da sudjelovanje u kapitalu među-narodnih organizacija nije u obliku vrijednosnih papira, klasifi-cira se kao ostala vlasnička ulaganja. U većini slučajeva kapital u kvazidruštvima, npr. u podružnicama ili fiktivnim jedinicama za vlasništvo nekretnina i prirodnih resursa, uključen je u izrav-na ulaganja, ali ako je udio u vlasništvu manji od 10%, onda je uključen u kategoriju ostalih vlasničkih ulaganja.

Pozicija Valuta i depoziti pokazuje potraživanja rezidenata od inozemstva za stranu efektivu i depozite koji se nalaze u stra-nim bankama, kao i obveze hrvatskih banaka za depozite u vla-sništvu nerezidenata. Izvor podataka za sektore opće države i drugih monetarnih financijskih institucija jest monetarna stati-stika, iz koje se na osnovi podataka o stanjima i valutnoj struk-turi inozemne aktive i pasive procjenjuju transakcije iz kojih je uklonjen utjecaj tečaja. U razdoblju od 1993. do 1998. podaci o potraživanjima ostalih sektora na ovoj poziciji kompilirali su se na osnovi procjene Hrvatske narodne banke koja se zasnivala na dijelu neto deviznog priljeva stanovništva koji nije klasificiran u tekuće transfere. Od 1999. godine ova pozicija sadržava samo podatke prema tromjesečnim podacima Banke za međunarodne namire, a podaci za četvrto tromjesečje 2001. i prva dva tromje-sečja 2002. odnose se i na učinak promjene valuta država članica EMU-a u euro. Podaci za četvrto tromjesečje 2008. upotpunjeni su procjenom povlačenja valute i depozita iz financijskog sustava prouzročenih strahom od učinka svjetske financijske krize.

Krediti koje su rezidenti odobrili nerezidentima, odnosno inozemni krediti kojima se koriste rezidenti, a odobrili su ih ne-rezidenti, a koji se ne mogu svrstati u izravna ulaganja ili u tr-govinske kredite, svrstani su prema institucionalnim sektorima i ročnosti u odgovarajuće pozicije ostalih ulaganja. Izvor je poda-taka tih pozicija evidencija Hrvatske narodne banke o kreditnim odnosima s inozemstvom.

Trgovinski krediti u razdoblju od 1996. do 2002. obuhvaća-ju procjenu Hrvatske narodne banke za avansna plaćanja i od-gode plaćanja koja je napravljena na osnovi uzorka najvećih i velikih uvoznika i izvoznika. Podaci o avansima procjenjuju se od 1996., a podaci o kratkoročnim odgodama plaćanja (najprije do 90 dana, zatim do 150 dana, a danas od 8 dana do 1 godi-ne) prikupljaju se od 1999. godine. Od 2003. to je istraživanje zamijenjeno novim istraživanjem, a podatke za njega obvezna su dostavljati izabrana poduzeća bez obzira na svoju veličinu (stra-tificirani uzorak). Podaci o odgodama plaćanja s originalnim


dospijećem dužim od godine dana preuzimaju se iz evidencije Hrvatske narodne banke o kreditnim odnosima s inozemstvom.

Pozicija Ostala ulaganja – Ostala potraživanja i obveze obu-hvaća ostala potraživanja i obveze koje nisu uključene u trgovač-ke kredite i ostale financijske instrumente, među ostalim uklju-čuje prijevremeno plaćane premije i neisplaćene štete za neživot-no osiguranje, potraživanja iz osiguranja po policama životnog osiguranja i mirovinskim shemama te provizije po standardizi-ranim garancijama (engl. provision for calls under standardized guarantees). Ova pozicija sastavlja se na temelju podataka koje dostavljaju osiguravajuća društva i uključuje promjene matema-tičke pričuve osiguranja života.

Alokacija SDR-a zemljama članicama MMF-a prikazuje se kao nastanak obveze primatelja u ostalim ulaganjima (pozicija SDR) s odgovarajućim unosom stavke SDR na poziciji pričuva. Ostala stjecanja i otpuštanja SDR-a prikazuju se kao transakcije pričuvama.

Sektorska podjela portfeljnih i ostalih ulaganja podrazumi-jeva sektorsku klasifikaciju rezidenata prema priručnicima ESA 2010 i SNA 2008 te je u potpunosti usklađena sa sektorskom klasifikacijom bruto inozemnog duga prema domaćim sektorima

odnosno međunarodnom investicijskom pozicijom. Sektor op-će države obuhvaća sektore središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države. Sektor središnje banke obuhvaća Hrvatsku narodnu banku. Sektor drugih monetarnih financij-skih institucija obuhvaća kreditne institucije i novčane fondove. Ostali domaći sektori obuhvaćaju sve financijske institucije i po-srednike osim središnje banke i drugih monetarnih financijskih institucija (uključujući Hrvatsku banku za obnovu i razvitak), privatna i javna nefinancijska društva, neprofitne institucije i ku-ćanstva, uključujući obrtnike.

U razdoblju od 1993. do 1998. procjena transakcija u po-zicijama međunarodnih pričuva napravljena je tako da su pro-mjene u originalnim valutama pretvorene u američke dolare pri-mjenom prosječnih mjesečnih tečajeva valuta sadržanih u priču-vama. Promjene salda međunarodnih pričuva od 1999. godine izračunavaju se na osnovi računovodstvenih podataka Hrvatske narodne banke.

Od prvog tromjesečja 2013. za ovu poziciju uzimaju se po-daci o ostvarenim transakcijama Direkcije za upravljanje među-narodnim pričuvama i deviznom likvidnošću Hrvatske narodne banke.


Tablica H7: Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke i devizne pričuve banaka • Međunarodne pričuve Hrvatske na-rodne banke iskazuju se u skladu s Priručnikom za sastavljanje platne bilance (Međunarodni monetarni fond, 1993.) i uključu-ju ona potraživanja Hrvatske narodne banke od inozemstva koja se mogu rabiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Međunarodne pričuve sastoje se od posebnih prava

vučenja, pričuvne pozicije u MMF-u, zlata, strane valute i depo-zita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica.

Devizne pričuve banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih banaka kod stranih banaka. Te su devizne pričuve do-punska rezerva likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti me-đunarodnih plaćanja.

Tablica H7: Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke i devizne pričuve banakana kraju razdoblja, u milijunima eura

Godina Mjesec Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke Devizne pričuve banakaUkupno Posebna

prava vučenja

Pričuvna pozicija

u MMF-u

Zlato Devize

Ukupno Valuta i depoziti

Obveznice i zadužnice

2001. prosinac 5.333,6 122,9 0,2 – 5.210,5 3.469,7 1.740,7 4.056,0

2002. prosinac 5.651,3 2,3 0,2 – 5.648,8 3.787,8 1.861,0 2.581,6

2003. prosinac 6.554,1 0,7 0,2 – 6.553,2 3.346,0 3.207,2 3.927,1

2004. prosinac 6.436,2 0,6 0,2 – 6.435,4 3.173,3 3.262,0 4.220,1

2005. prosinac 7.438,4 0,9 0,2 – 7.437,3 3.834,5 3.602,8 2.938,4

2006. prosinac 8.725,3 0,7 0,2 – 8.724,4 4.526,9 4.197,5 3.315,0

2007. prosinac 9.307,4 0,8 0,2 – 9.306,5 4.533,9 4.772,5 4.388,9

2008. prosinac 9.120,9 0,7 0,2 – 9.120,0 2.001,8 7.118,2 4.644,5

2009. prosinac 10.375,8 331,7 0,2 – 10.043,9 2.641,4 7.402,6 4.293,9

2010. prosinac 10.660,3 356,7 0,2 – 10.303,4 3.274,9 7.028,5 3.828,9

2011. prosinac 11.194,9 360,7 0,2 – 10.834,0 2.730,7 8.103,2 3.463,7

2012. prosinac 11.235,9 352,8 0,2 – 10.882,9 2.245,8 8.637,1 2.895,3

2013. prosinac 12.907,5 340,6 0,2 – 12.566,7 3.717,9 8.848,8 2.756,6

2014. prosinac 12.687,6 364,0 0,2 – 12.323,4 3.397,8 8.925,6 3.305,5

2015. prosinac 13.706,6 387,6 0,3 – 13.318,8 4.848,0 8.470,8 3.371,7

2016. prosinac 13.514,0 392,1 0,3 – 13.121,7 3.570,9 9.550,8 3.878,6

2017. prosinac 15.706,2 365,4 0,3 – 15.340,4 5.463,7 9.876,7 3.996,3

2018. prosinac 17.438,0 371,8 0,3 – 17.065,8 5.864,8 11.201,0 3.160,9

2019. siječanj 18.458,5 373,7 0,3 – 18.084,5 6.189,0 11.895,5 2.700,5

veljača 18.934,4 373,9 0,3 – 18.560,2 6.879,5 11.680,7 2.985,1

ožujak 18.321,3 375,9 0,3 – 17.945,1 5.963,6 11.981,5 2.731,8

travanj 18.782,1 378,4 0,3 – 18.403,4 6.531,6 11.871,8 2.667,3

svibanj 18.615,3 376,6 0,4 – 18.238,3 6.235,0 12.003,4 2.584,2

lipanj 19.879,9 372,1 0,3 – 19.507,4 7.495,9 12.011,4 2.663,9

srpanj 19.638,7 375,9 0,4 – 19.262,5 6.871,3 12.391,2 3.460,0

kolovoz 21.036,6 375,9 0,4 – 20.660,4 8.272,8 12.387,6 3.942,0

rujan 20.424,8 379,9 0,4 – 20.044,5 7.214,5 12.830,0 3.792,4

listopad 20.667,6 377,6 0,4 – 20.289,6 7.612,9 12.676,7 3.111,9

studeni 18.522,6 379,2 0,4 – 18.143,0 4.766,0 13.377,0 3.205,8

prosinac 18.560,4 377,4 0,4 – 18.182,7 4.763,9 13.418,8 3.026,1

Napomena: Međunarodne pričuve Republike Hrvatske čine samo devizne pričuve HNB-a.


Tablica H8: Međunarodne pričuve i devizna likvidnostna kraju razdoblja, u milijunima eura

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

I. Službene međunarodne pričuve i ostale devizne pričuve (približna tržišna vrijednost)

A. Službene međunarodne pričuve 12.687,6 13.706,6 13.514,0 15.706,2 17.439,1 18.321,7 19.881,2 20.426,5 18.562,7

1) Devizne pričuve (u konvertibilnoj stranoj valuti) 11.629,7 9.909,3 11.731,4 13.014,9 14.222,1 13.922,4 14.713,4 16.565,1 16.657,4

a) Dužnički vrijednosni papiri 8.925,6 8.470,8 9.550,8 9.876,7 11.201,0 11.981,7 12.011,6 12.830,2 13.419,9

Od toga: Izdavatelji sa sjedištem u zemlji o kojoj se izvještava, ali locirani u inozemstvu – – – – – – – –

b) Ukupno valuta i depoziti kod: 2.704,1 1.438,5 2.180,6 3.138,2 3.021,1 1.940,7 2.701,8 3.734,9 3.237,5

i) Ostalih središnjih banaka, BIS-a i MMF-a 485,2 1.207,7 1.990,2 2.970,5 2.846,0 1.761,2 2.522,0 3.542,9 3.057,9

ii) Banaka sa sjedištem u zemlji o kojoj se izvještava – – – – – – – – –

Od toga: Locirane u inozemstvu – – – – – – – – –

iii) Banaka sa sjedištem izvan zemlje o kojoj se izvještava 2.218,9 230,7 190,4 167,7 175,1 179,5 179,8 191,9 179,7

Od toga: Locirane u zemlji o kojoj se izvještava – – – – – – – – –

2) Pričuvna pozicija u MMF-u 0,2 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4

3) Posebna prava vučenja (SDR) 364,0 387,6 392,1 365,4 371,8 375,9 372,1 379,9 377,4

4) Zlato – – – – – – – – –

5) Ostale devizne pričuve 693,7 3.409,5 1.390,3 2.325,5 2.844,8 4.023,1 4.795,3 3.481,2 1.527,6

– Obratni repo poslovi 693,7 3.409,5 1.390,3 2.325,5 2.844,8 4.023,1 4.795,3 3.481,2 1.527,6

B. Ostale devizne pričuve – – – – – – – – –

– Oročeni depoziti – – – – – – – – –

C. Ukupno (A+B) 12.687,6 13.706,6 13.514,0 15.706,2 17.439,1 18.321,7 19.881,2 20.426,5 18.562,7

II. Obvezni kratkoročni neto odljevi međunarodnih i ostalih deviznih pričuva (nominalna vrijednost)

1. Devizni krediti, dužnički vrijednosni papiri i depoziti (ukupni neto odljevi do 1 godine) –2.212,2 –1.783,8 –2.827,0 –1.747,6 –2.452,9 –2.496,2 –2.709,8 –3.289,9 –2.043,4

a) Hrvatska narodna banka –83,6 –50,9 –80,1 –76,7 –45,2 –60,4 –78,3 –115,8 –55,8

Do 1 mjeseca Glavnica –83,6 –50,9 –80,1 –76,7 –45,2 –60,4 –78,3 –115,8 –55,8

Kamate – – – – – – – – –

Preko 1 do 3 mjeseca Glavnica – – – – – – – – –

Kamate – – – – – – – – –

Preko 3 mjeseca do 1 godine Glavnica – – – – – – – – –

Kamate – – – – – – – – –

b) Središnja država –2.128,6 –1.732,9 –2.746,9 –1.670,9 –2.407,7 –2.435,9 –2.631,5 –3.174,0 –1.987,6

Do 1 mjeseca Glavnica –763,2 –96,2 –80,4 –88,1 –97,1 –69,5 –78,5 –78,3 –93,6

Kamate –17,0 –16,5 –12,7 –10,6 –11,8 –5,1 –10,6 –5,0 –15,1

Preko 1 do 3 mjeseca Glavnica –164,8 –322,3 –142,8 –213,2 –178,2 –210,8 –455,2 –1.290,6 –162,9

Kamate –33,2 –47,5 –38,2 –38,5 –38,1 –26,8 –24,8 –19,2 –31,2

Preko 3 mjeseca do 1 godine Glavnica –765,0 –755,0 –2.110,2 –1.033,4 –1.812,7 –1.779,0 –1.749,0 –1.477,9 –1.487,1

Kamate –385,4 –495,4 –362,6 –287,0 –269,9 –344,7 –313,4 –303,1 –197,7

2. Agregatna kratka i duga pozicija deviznih terminskih poslova, deviznih ročnica i međuvalutnih swapova u odnosu na domaću valutu – – – – – – – – –

a) Kratke pozicije (–) – – – – – – – – –

Do 1 mjeseca – – – – – – – – –

Preko 1 do 3 mjeseca – – – – – – – – –

Preko 3 mjeseca do 1 godine – – – – – – – – –

b) Duge pozicije (+) – – – – – – – – –

Do 1 mjeseca – – – – – – – – –

Preko 1 do 3 mjeseca – – – – – – – – –


3. Ostalo – –1.238,2 –950,2 –1.599,7 –1.242,4 –1.909,4 –2.073,4 –1.553,6 –805,9

– Odljevi s osnove repo poslova (–) – –1.238,2 –950,2 –1.599,7 –1.242,4 –1.909,4 –2.073,4 –1.553,6 –805,9

Do 1 mjeseca Glavnica – –1.238,2 –950,2 –1.599,7 –1.242,4 –1.909,4 –2.073,4 –1.553,6 –805,9

Kamate – – – – – – – – –

Preko 1 do 3 mjeseca Glavnica – – – – – – – – –

Kamate – – – – – – – – –

Preko 3 mjeseca do 1 godine Glavnica – – – – – – – – –


Tablica H8: Međunarodne pričuve i devizna likvidnost • Me-đunarodne pričuve i inozemna likvidnost iskazuju se u skladu s Predloškom o međunarodnim pričuvama i inozemnoj likvidnos-ti, koji je sastavio MMF. Detaljno objašnjenje Predloška nalazi se u materijalu MMF-a International reserves and foreign currency liquidity: guidelines for a data template, 2001. Prvi dio Predloš-ka prikazuje ukupnu imovinu Hrvatske narodne banke u kon-vertibilnoj stranoj valuti. Službene međunarodne pričuve (I. A.) prikazuju one oblike imovine kojima se HNB može u bilo kojem trenutku koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarod-nih plaćanja. Službene međunarodne pričuve uključuju kratko-ročne inozemne utržive dužničke vrijednosne papire, efektivni strani novac, devizne depozite po viđenju, devizne oročene de-pozite koji se mogu razročiti prije dospijeća, devizne oročene

depozite s preostalim dospijećem do godine dana, pričuvnu po-ziciju u MMF-u, posebna prava vučenja, zlato i obratne repo po-slove s inozemnim utrživim dužničkim vrijednosnim papirima.

Drugi dio Predloška prikazuje fiksno ugovorene devizne neto obveze Hrvatske narodne banke i središnje države, koje dospi-jevaju tijekom idućih 12 mjeseci. Devizni krediti, dužnički vri-jednosni papiri i depoziti (II. 1.) uključuju buduća plaćanja ka-mata na deviznu obveznu pričuvu banaka kod HNB-a (uključe-no je samo plaćanje kamata za idući mjesec), plaćanja budućih dospije ća izdanih blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti, buduće otplate glavnice i plaćanja kamata na kredite primljene od MMF-a, te buduće otplate glavnice i plaćanja kamata na de-vizne dugove središnje države. Agregatna kratka i duga pozici-ja deviznih terminskih poslova (II. 2.) uključuje buduće naplate

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III. VI. IX. XII.

Kamate – – – – – – – – –

4. Ukupni kratkoročni neto odljevi međunarodnih i ostalih deviznih pričuva (1+2+3) –2.212,2 –3.022,0 –3.777,2 –3.347,3 –3.695,4 –4.405,6 –4.783,2 –4.843,4 –2.849,3

III. Potencijalni kratkoročni neto odljevi međunarodnih pričuva (nominalna vrijednost)

1. Potencijalne devizne obveze –760,8 –591,7 –108,8 –107,2 –232,1 –169,8 –153,8 –155,3 –154,8

a) Izdane garancije s dospijećem od 1 godine –271,9 –93,8 –108,8 –107,2 –232,1 –169,8 –153,8 –155,3 –154,8

– Hrvatska narodna banka – – – – – – – – –

– Središnja država –271,9 –93,8 –108,8 –107,2 –232,1 –169,8 –153,8 –155,3 –154,8

Do 1 mjeseca –8,1 –7,2 –31,1 –5,9 –17,4 –113,9 –123,4 –123,7 –123,5

Preko 1 do 3 mjeseca –27,2 –1,0 –2,5 –3,3 –26,1 –16,1 – –15,5 0,0

Preko 3 mjeseca do 1 godine –236,6 –85,6 –75,3 –98,0 –188,7 –39,7 –30,4 –16,1 –31,3

b) Ostale potencijalne obveze –488,9 –497,9 – – – – – – –

– Hrvatska narodna banka –488,9 –497,9 – – – – – – –

Do 1 mjeseca – – – – – – – – –

Preko 1 do 3 mjeseca –488,9 –497,9 – – – – – – –


– Središnja država – – – – – – – – –

2. Izdani devizni dužnički vrijed. papiri s opcijom prodaje – – – – – – – – –

3. Neiskorišteni okvirni krediti ugovoreni s: – – – – – – – – –

– BIS-om (+) – – – – – – – – –

– MMF-om (+) – – – – – – – – –

4. Agregatna kratka i duga pozicija deviznih opcija prema domaćoj valuti – – – – – – – – –

5. Ukupni kratkoročni neto odljevi međunarodnih i ostalih deviznih pričuva (1+2+3+4) –760,8 –591,7 –108,8 –107,2 –232,1 –169,8 –153,8 –155,3 –154,8

IV. Bilješke

a) Kratkoročni kunski dug s valutnom klauzulom – – – – – – – – –

Od toga: Središnja država – – – – – – – – –

b) Devizni financijski instrumenti koji se ne honoriraju u devizama – – – – – – – – –

c) Založena imovina – – – – – – – – –

d) Repo poslovi s vrijednosnim papirima – – – – – – – – –

– Posuđeni ili repo i uključeni u Dio I. 0,0 –1.198,2 –910,4 –1.468,6 –1.164,8 –1.873,7 –2.017,8 –1.459,1 –764,3

– Posuđeni ili repo ali nisu uključeni u Dio I. – – – – – – – – –

– Primljeni ili stečeni i uključeni u Dio I. – – – – – – – – –

– Primljeni ili stečeni ali nisu uključeni u Dio I. 655,4 3.317,5 1.389,7 2.265,0 2.692,4 3.765,8 4.522,5 3.238,6 1.485,1

e) Financijske izvedenice (neto, po tržišnoj vrijednosti) – – – – – – – – –

f) Valutna struktura službenih međunarodnih pričuva – – – – – – – – –

– SDR i valute koje čine SDR 12.687,2 13.706,3 13.513,9 15.705,9 17.438,9 18.321,4 19.880,8 20.426,2 18.562,5

– Valute koje ne čine SDR 0,5 0,3 0,2 0,3 0,2 0,3 0,4 0,2 0,3

– Po pojedinim valutama: USD 2.194,2 3.304,4 2.580,6 2.278,9 2.220,2 2.878,7 3.513,4 3.799,4 2.958,3

EUR 10.128,4 10.013,6 10.540,7 13.061,0 14.846,5 15.066,4 15.994,7 16.242,7 15.226,0

Ostale 365,1 388,6 392,7 366,3 372,4 376,6 373,0 384,4 378,4


Tablica H11: Indeksi efektivnih tečajeva kuneindeksi, 2010. = 100

Godina Mjesec Nominalni efektivni tečaj kune

Realni efektivni tečaj kune; deflator Realni efektivni tečaj kuneb; deflator

Indeks potrošačkih cijena

Indeks proizvođačkih cijena industrijea

Jedinični troškovi radac u ukupnom

gospodarstvu

Jedinični troškovi radac u prerađivačkoj

industriji

2001. prosinac 105,54 108,58 109,89 123,46 156,25

2002. prosinac 104,30 108,22 107,75 108,90 143,88

2003. prosinac 104,44 108,84 107,39 112,35 137,17

2004. prosinac 101,70 105,81 104,22 112,14 135,17

2005. prosinac 101,42 104,27 103,78 107,67 122,58

2006. prosinac 99,66 102,65 104,45 105,46 113,56

2007. prosinac 98,25 99,45 101,75 100,94 105,69

2008. prosinac 97,67 98,10 99,77 102,76 110,77

2009. prosinac 97,19 97,29 97,75 99,23 105,31

2010. prosinac 102,07 103,02 101,02 101,36 98,94

2011. prosinac 103,68 105,72 101,83 104,01 102,39

2012. prosinac 104,65 104,65 98,61 109,10 101,28

2013. prosinac 104,34 105,37 100,18 112,66 102,97

2014. prosinac 105,75 107,70 103,36 118,99 107,05

2015. prosinac 106,90 110,08 106,09 121,37 114,79

2016. prosinac 104,54 108,91 105,66 122,95 114,06

2017. prosinac 103,17 108,17 104,99 124,96 109,51

2018. prosinac 100,64 106,69 105,13 124,71 107,58

2019. veljača 101,16 107,75 105,19

ožujak 101,33 107,57 104,54 126,85 111,47

travanj 101,38 107,74 103,92

svibanj 100,91 106,86 103,64

lipanj 100,78 107,10 104,38 123,95 109,47

srpanj 100,65 107,19 103,87

kolovoz 100,38 107,39 103,78

rujan 100,63 107,11 103,99 123,93d 113,18d

listopad 101,06 107,39 104,13

studeni 101,39 107,76 104,62

prosinac 101,35 108,12d 104,84d

2020. siječanj 101,50

a Indeks proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu b Prikazane su vrijednosti tromjesečni podatak. c Jedinični trošak rada izračunat je kao omjer isplaćenih naknada po zaposleniku i proizvodnosti rada (izražena kao BDP po zaposlenom). d Preliminarni podaci Napomena: Pri ažuriranju serija realnih efektivnih tečajeva kune može doći do promjene povijesnih podataka.

(predznak +) ili plaćanja (predznak –) koje rezultiraju iz među-valutnih swapova između HNB-a i domaćih banaka (privremene prodaje ili privremene kupnje deviza). Ostalo (II. 3.) uključu-je buduća plaćanja s osnove repo poslova s inozemnim utrživim dužničkim vrijednosnim papirima.

Treći dio Predloška prikazuje ugovorene potencijalne neto devizne obveze Hrvatske narodne banke i središnje države koje dospijevaju tijekom idućih 12 mjeseci. Potencijalne devizne ob-veze (III. 1.) uključuju buduće otplate glavnice i plaćanja kama-ta na inozemne kredite za koje jamči središnja država te stanje devizne obvezne pričuve banaka kod HNB-a (uključivanje devi-zne obvezne pričuve zasniva se na pretpostavkama da u buduć-nosti neće biti promjena stope ni promjena osnovice za obračun devizne pričuve, koja se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to redovnih deviznih računa, posebnih deviznih računa, deviznih računa i štednih uloga po viđenju, primljenih deviznih depozita, primljenih deviznih kredita te obveza po izdanim vrijednosnim papirima u stranoj valuti, osim vlasničkih vrijednosnih papira banke te hibridnih i podređenih instrumenata). Neiskorišteni okvirni krediti prikazuju potencijalne priljeve (predznak +) ili odljeve (predznak –) koji bi nastali korištenjem tih kredita.

Četvrti dio Predloška prikazuje bilješke. Kratkoročni kunski dug s valutnom klauzulom (IV. a)) prikazuje obveze na teme-lju Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske, koje dospijevaju tijekom idućih 12 mjeseci. Založena imovina (IV. c)) prikazuje oročene devizne depozite s ugovorenim dospijećem dužim od 3 mjeseca iz stavke I. B., koji također čine zalog. Repo poslovi s vrijednosnim papirima prika-zuju vrijednost kolaterala koji su predmet repo poslova i obrat-nih repo poslova s vrijednosnim papirima, kao i način evidenti-ranja tih poslova u Predlošku.

Tablica H11: Indeksi efektivnih tečajeva kune • Indeks no-minalnoga efektivnog tečaja kune ponderirani je geometrijski prosjek indeksa bilateralnih nominalnih tečajeva kune prema odabranim valutama glavnih trgovinskih partnera. Valute glav-nih trgovinskih partnera i njihovi ponderi određeni su na osnovi strukture uvoza i izvoza robe prerađivačke industrije, pri čemu ponderi odražavaju izravnu uvoznu konkurenciju, izravnu izvo-znu konkurenciju i izvoznu konkurenciju na trećim tržištima (vi-di Okvir 2. Biltena HNB-a broj 165, 2011.). Skupinu zemalja za formiranje indeksa efektivnih tečajeva kune čini 20 zemalja partnera, a to su: a) iz europodručja osam zemalja: Austrija,


Tablica H12: Bruto inozemni dug prema domaćim sektorimau milijunima eura

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III.* VI.* IX.* X.

1. Opća država 15.640,4 16.214,3 15.144,2 14.769,2 13.953,2 13.716,7 14.565,4 14.365,6 14.183,4

Kratkoročno 83,8 8,1 1,8 85,0 20,6 11,6 56,1 6,6 0,0

Gotovina i depoziti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dužnički vrijednosni papiri 83,6 8,1 1,8 20,0 0,6 6,6 6,6 6,6 0,0

Krediti 0,2 0,0 0,0 65,0 20,0 5,0 49,5 0,0 0,0

Trgovački krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 15.556,7 16.206,2 15.142,4 14.684,3 13.932,6 13.705,1 14.509,3 14.359,0 14.183,4


Dužnički vrijednosni papiri 9.089,2 10.106,3 8.991,6 8.728,4 8.423,4 8.273,4 9.226,3 9.387,1 9.237,4

Krediti 6.467,5 6.099,9 6.150,8 5.955,9 5.509,2 5.431,7 5.283,0 4.971,9 4.945,9


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2. Središnja banka 482,9 1.692,0 1.419,4 2.039,3 1.657,4 2.344,4 2.521,5 2.047,8 1.984,9

Kratkoročno 121,6 1.307,3 1.030,2 1.676,3 1.287,6 1.970,4 2.151,1 1.669,6 1.608,9



Krediti 0,0 1.238,2 950,1 1.600,2 1.242,9 1.910,4 2.073,2 1.553,8 1.453,4


Ostale obveze 38,0 18,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 361,3 384,7 389,2 363,0 369,8 373,9 370,4 378,2 376,0

Posebna prava vučenja (alokacija) 361,3 384,7 389,2 363,0 369,8 373,9 370,4 378,2 376,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

3. Druge monetarne financijske institucije 8.160,1 6.125,3 4.554,6 3.769,2 4.073,0 4.393,6 4.287,9 3.595,8 3.727,2

Kratkoročno 1.950,9 1.697,0 1.765,4 1.653,5 2.269,0 2.554,2 2.429,0 1.739,8 1.851,2

Gotovina i depoziti 1.513,3 1.602,9 1.703,9 1.521,3 2.140,1 2.139,4 2.085,3 1.636,9 1.672,6


Krediti 410,7 65,5 25,1 97,1 90,8 375,2 302,8 65,8 140,9


Ostale obveze 26,9 28,5 36,4 35,2 38,1 39,6 40,9 37,1 37,7

Dugoročno 6.209,1 4.428,3 2.789,2 2.115,6 1.804,0 1.839,4 1.858,9 1.856,1 1.876,0

Gotovina i depoziti 3.645,9 2.845,5 1.779,8 1.286,3 924,1 923,6 926,1 918,8 924,2


Krediti 2.558,7 1.579,1 992,9 816,9 857,8 827,6 842,9 846,6 860,8


Ostale obveze 2,0 1,7 2,0 2,0 1,8 26,2 26,5 27,3 27,4

4. Ostali domaći sektori 18.078,4 18.344,7 17.381,2 16.271,5 16.664,5 16.760,9 17.118,3 17.123,6 16.898,9

Kratkoročno 3.204,4 3.401,5 3.554,9 3.712,5 4.169,3 4.428,7 4.625,4 4.370,2 4.219,9



Krediti 600,7 493,5 360,3 411,9 385,3 358,1 423,0 445,8 397,5

Trgovački krediti 2.579,3 2.839,9 3.118,8 3.218,1 3.701,5 3.988,1 4.119,9 3.841,8 3.739,9

Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 14.874,0 14.943,2 13.826,2 12.559,0 12.495,2 12.332,2 12.493,0 12.753,4 12.679,0


Dužnički vrijednosni papiri 1.537,5 1.640,1 1.488,1 1.017,8 996,4 1.008,9 1.003,0 2.167,7 2.146,0

Krediti 13.193,0 13.133,4 12.010,5 11.215,2 11.301,1 11.161,7 11.349,5 10.444,8 10.392,3


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Slovenija i Španjolska; b) iz EU-a, a izvan europodručja, pet zemalja: Češ-ka, Madžarska, Poljska, Švedska i Velika Britanija te c) izvan EU-a sedam zemalja: Bosna i Hercegovina, Japan, Kina, SAD, Srbija, Švicarska i Turska. Ponderi koji se pridružuju pojedinim zemljama u izračunu efektivnih tečajeva kune jesu ponderi koji se mijenjaju s vremenom (engl. time varying weights), a izraču-nati su tako da odražavaju prosječnu strukturu vanjske trgovi-ne RH tijekom tri uzastopne godine (više o tome vidi u Okviru 3. Biltena HNB-a broj 205, 2014.), sve do razdoblja 2013. – 2015., koje se trenutačno koristi i pri izračunu indeksa za iduće godine. Posljednje ažuriranje pondera (2013. – 2015.) odražava i promjene u strukturi vanjske trgovine Hrvatske nakon ulaska u EU, kada se promijenilo statističko praćenje trgovine robom. Pritom se izvoz robe i dalje prikazuje prema zemlji namjene, dok se na strani uvoza podaci iskazuju prema zemlji otpreme, a ne prema zemlji podrijetla, što je pridonijelo statističkom poveća-nju vrijednosti uvoza iz zemalja članica EU-a uz istovremeni pad uvoza iz ostalih zemalja. Glede strukture pondera, to je re-zultiralo smanjenjem pondera Kine, Italije, SAD-a i Japana, a povećanjem pondera Austrije, Slovenije, Madžarske, Njemačke i Nizozemske, u odnosu na razdoblje 2010. – 2012. Pri izra-čunu efektivnih tečajeva kune koristi se metodologija fiksnoga ulančanog povezivanja na trogodišnjoj razini (engl. fixed cha-in-linking). Serije baznih indeksa izračunate su na osnovi 2010. godine. Povećanje indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune u određenom razdoblju pokazatelj je deprecijacije tečaja kune prema košarici valuta i obratno.

Indeks realnoga efektivnog tečaja ponderirani je geometrijski prosjek indeksa bilateralnih tečajeva kune korigiranih odgova-rajućim indeksima relativnih cijena ili troškova (odnos indeksa cijena ili troškova u zemljama partnerima i domaćih cijena). Za deflacioniranje se primjenjuju indeksi proizvođačkih cijena indu-strije na ukupnom tržištu, indeksi potrošačkih cijena, odnosno harmonizirani indeksi potrošačkih cijena za zemlje članice EU-a i indeksi jediničnih troškova rada u ukupnom gospodarstvu i prerađivačkoj industriji. Serija indeksa proizvođačkih cijena in-dustrije na ukupnom tržištu (domaćem i nedomaćem) za Hr-vatsku je raspoloživa od siječnja 2010., a za godine prije 2010.

serija indeksa proizvođačkih cijena industrije na ukupnom trži-štu jednaka je indeksu proizvođačkih cijena na domaćem tržištu. Serija potrošačkih cijena u Hrvatskoj konstruirana je tako da se do prosinca 1997. godine primjenjuju indeksi cijena na malo, a od siječnja 1998. indeksi potrošačkih cijena. Podaci o jedinič-nim troškovima rada nisu dostupni za sve zemlje, pa je košarica zemalja za izračun realnoga efektivnog tečaja kune uz jedinične troškove rada u ukupnom gospodarstvu i prerađivačkoj industri-ji sužena na 15 odnosno 13 zemalja trgovinskih partnera – sve zemlje trgovinski partneri (dakle njih 20) bez Švicarske, Turske, Kine, BiH i Srbije, odnosno bez spomenutih pet te Belgije i Japa-na. Jedinični troškovi rada za Hrvatsku izračunati su kao omjer isplaćenih naknada po zaposleniku i proizvodnosti rada, izraže-no kao BDP po zaposlenom (više o izračunu jediničnih troškova rada vidi u Okviru 1. Biltena HNB-a broj 141, 2008.). Podaci o realnom efektivnom tečaju za posljednji su mjesec preliminar-ni. Također su moguće određene korekcije prijašnjih podataka u skladu s naknadnim izmjenama podataka o deflatorima koji se primjenjuju u izračunu indeksa realnoga efektivnog tečaja kune.

Tablica H12: Bruto inozemni dug prema domaćim sektori-ma • Bruto inozemni dug obuhvaća sve obveze rezidenata na osnovi dužničkih vrijednosnih papira izdanih na inozemnim tržištima (po nominalnoj vrijednosti), depozita primljenih od nerezidenata, kredita (uključujući repo ugovore) i trgovinskih kredita neovisno o ugovorenom dospijeću, a od prosinca 2005. obuhvaća i obveze rezidenata na osnovi ulaganja nerezidenata u dužničke vrijednosne papire izdane na domaćem tržištu.

Struktura inozemnog duga prikazuje se po domaćim sekto-rima, odnosno sektorima dužnika, što podrazumijeva sektorsku klasifikaciju rezidenata prema priručnicima ESA 2010 i SNA 2008. Sektor opće države obuhvaća središnju državu, fondo-ve socijalne sigurnosti i lokalnu državu. Sektor središnje ban-ke prikazuje dugove Hrvatske narodne banke. Sektor drugih monetarnih financijskih institucija prikazuje dugove kreditnih institucija i novčanih fondova. Ostali domaći sektori prikazuju dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija (uključujući Hrvatsku banku za obnovu i razvitak), privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih instituci-ja koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III.* VI.* IX.* X.

5. Izravna ulaganja 6.733,1 5.853,8 6.214,3 6.833,4 6.361,4 6.516,3 6.367,4 6.140,1 6.199,7

Dužničke obveze prema nerezidentnim izravnim ulagateljima 4.020,0 3.947,5 4.295,4 5.037,0 4.793,2 4.966,5 5.031,1 4.848,1 4.864,0

Dužničke obveze prema nerezidentima u koje je izvršeno izravno ulaganje 231,4 215,6 288,8 279,1 291,3 325,0 321,2 315,9 293,8

Dužničke obveze prema horizontalno povezanim poduzećima 2.481,7 1.690,7 1.630,1 1.517,3 1.276,9 1.224,8 1.015,1 976,1 1.041,9

Ukupno 49.094,8 48.230,1 44.713,6 43.682,7 42.709,6 43.731,9 44.860,5 43.273,0 42.994,1

Od toga: Kružna izravna ulaganjaa – – – – – – – – –

Dodatak:

Kašnjenja glavnice i kamata 1.961,6 2.036,7 2.057,3 4.190,0 4.008,7 3.993,9 3.987,6 4.006,3 3.997,4

Opća država 0,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Središnja banka 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Kreditne institucije 17,4 6,3 11,5 11,3 10,0 13,6 13,6 11,4 8,5

Ostali domaći sektori 1.652,0 1.702,7 1.652,9 3.826,6 3.655,7 3.660,4 3.679,6 3.697,9 3.690,8

Izravna ulaganja 291,4 327,7 392,9 352,1 343,0 319,9 294,5 297,0 298,2

a Podaci o stanju inozemnog duga koji se odnosi na izravna ulaganja uključuju kružna izravna ulaganja (engl. round tripping) kombiniranoga dužničko-vlasničkoga karaktera, što je proizvelo specificirani učinak povećanja inozemnog duga Republike Hrvatske. U prosincu 2010. zabilježena je značajna transakcija, koja je dovela do ukidanja kružne komponente izravnih ulaganja, ali dug i nadalje ostaje iskazan u sklopu pozicije "Izravna ulaganja".Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o bruto inozemnom dugu počevši od 31. prosinca 2000. zbog uključenja podataka o dugu po trgovačkim kreditima s originalnim dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali), a od siječnja 2010. revidirana je serija podataka o bruto inozemnom dugu zbog promjena radi poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjem, a u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. U cijeloj seriji podataka lučke su uprave reklasificirane iz Ostalih sektora u sektor Opća država.


Tablica H13: Bruto inozemni dug javnog sektora, privatnog sektora za koji jamči javni sektor i privatnog sektora za koji ne jamči javni sektoru milijunima eura

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III.* VI.* IX.* X.

1. Dug javnog sektora 17.927,8 19.678,6 18.097,8 17.876,7 16.581,9 17.025,2 18.258,1 17.639,4 17.311,0

Ostala ulaganja 17.926,7 19.651,3 18.096,2 17.875,1 16.579,6 17.022,9 18.255,8 17.637,1 17.308,7

Kratkoročno 368,1 1.487,9 1.306,7 1.958,3 1.504,4 2.217,3 2.460,8 1.969,6 1.903,9



Krediti 0,2 1.238,2 1.038,0 1.665,2 1.262,9 1.915,4 2.122,7 1.610,3 1.479,2


Ostale obveze 38,1 18,9 0,7 0,6 0,9 0,9 0,9 0,9 0,9

Dugoročno 17.558,6 18.163,4 16.789,5 15.916,9 15.075,2 14.805,6 15.794,9 15.667,5 15.404,8

Posebna prava vučenja (alokacija) 361,3 384,7 389,2 363,0 369,8 373,9 370,4 378,2 376,0


Dužnički vrijednosni papiri 9.770,7 10.856,7 9.554,7 9.036,9 8.719,8 8.577,4 9.526,2 9.681,2 9.504,6

Krediti 7.391,8 6.900,3 6.823,4 6.497,6 5.971,7 5.840,9 5.884,7 5.595,0 5.511,2


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,1 0,1 0,6 0,6


Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 1,1 27,3 1,6 1,6 2,3 2,3 2,3 2,3 2,3



Krediti 1,1 27,3 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2. Dug privatnog sektora za koji jamči javni sektor 39,3 191,5 359,9 307,2 181,7 144,5 123,4 123,7 123,6

Ostala ulaganja 39,3 191,5 359,9 307,2 181,7 144,5 123,4 123,7 123,6

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 39,3 191,5 359,9 307,2 181,7 144,5 123,4 123,7 123,6



Krediti 0,0 67,6 67,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


i samozaposlene. Izravna ulaganja prikazuju dužničke transak-cije između kreditora i dužnika ostalih sektora, koji su među-sobno ulagački povezani, po smjeru ulaganja. Unutar svakog sektora (osim izravnih ulaganja) podaci se razvrstavaju prema ugovorenom dospijeću, na kratkoročne i dugoročne dugove, te prema dužničkom instrumentu na osnovi kojega je nastala duž-nička obveza. Pritom je ročnost instrumenata koji se uključu-ju u poziciju Gotovina i depoziti za sektor drugih monetarnih institucija raspoloživa od početka 2004. godine te se za pret-hodna razdoblja ova pozicija u cijelosti iskazuje kao dugoročna. Stanje bruto inozemnog duga uključuje buduće otplate glavnice, obračunate nedospjele kamate te nepodmirene dospjele obveze s osnove glavnice i kamata. Stanja duga iskazuju se prema sred-njem deviznom tečaju HNB-a na kraju razdoblja. Objavljeni po-daci preliminarni su do objave konačnih podataka platne bilance za izvještajno tromjesečje.

Tablica H13: Bruto inozemni dug javnog sektora, privatnog sektora za koji jamči javni sektor i privatnog sektora za koji ne jamči javni sektor • Bruto inozemni dug obuhvaća sve obveze rezidenata na osnovi dužničkih vrijednosnih papira izdanih na inozemnim tržištima (po nominalnoj vrijednosti), depozita pri-mljenih od nerezidenata, kredita (uključujući repo ugovore) i tr-govinskih kredita neovisno o ugovorenom dospijeću, a od pro-sinca 2005. obuhvaća i obveze rezidenata na osnovi ulaganja nerezidenata u dužničke vrijednosne papire izdane na domaćem tržištu.

Tablica prikazuje bruto inozemni dug strukturiran s obzirom na ulogu javnog sektora. Javni sektor pritom obuhvaća opću dr-žavu, središnju banku, javne financijske institucije i javna nefi-nancijska društva. Bruto inozemni dug privatnog sektora za koji jamči javni sektor čine inozemni dugovi subjekata koji nisu obu-hvaćeni definicijom javnog sektora, a za koje je jamstvo izdao

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III.* VI.* IX.* X.


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

3. Dug privatnog sektora za koji ne jamči javni sektor 31.127,7 28.359,9 26.255,9 25.498,7 25.946,0 26.562,3 26.479,0 25.509,9 25.559,5

Ostala ulaganja 24.395,7 22.533,4 20.043,3 18.666,9 19.586,9 20.048,3 20.113,9 19.372,1 19.362,1

Kratkoročno 4.992,6 4.925,9 5.045,6 5.169,0 6.242,1 6.747,7 6.800,8 5.816,6 5.776,1

Gotovina i depoziti 1.487,6 1.581,8 1.683,3 1.495,9 2.112,9 2.113,0 2.053,8 1.606,4 1.642,4


Krediti 1.011,4 559,1 297,5 508,9 476,1 733,3 725,8 455,1 512,6


Ostale obveze 26,9 28,0 35,7 34,5 37,2 38,7 40,0 36,2 36,8

Dugoročno 19.403,1 17.607,5 14.997,7 13.497,9 13.344,8 13.300,6 13.313,1 13.555,6 13.586,0

Gotovina i depoziti 3.631,4 2.824,5 1.757,7 1.267,0 910,2 910,4 912,5 906,4 911,8

Dužnički vrijednosni papiri 858,5 891,7 939,5 719,7 720,3 766,7 766,5 1.937,0 1.942,5

Krediti 14.827,4 13.844,6 12.262,9 11.490,3 11.696,5 11.580,2 11.590,6 10.668,3 10.687,9


Ostale obveze 2,0 1,7 2,0 1,9 1,7 26,1 26,4 26,7 26,8

Izravna ulaganja 6.732,0 5.826,5 6.212,6 6.831,8 6.359,1 6.514,0 6.365,1 6.137,8 6.197,4

Kratkoročno 470,8 775,6 660,1 935,1 928,8 1.074,4 850,6 830,7 901,1



Krediti 193,5 470,3 324,8 578,4 645,3 603,6 352,7 308,9 365,4


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 6.261,2 5.050,9 5.552,6 5.896,7 5.430,3 5.439,6 5.514,5 5.307,0 5.296,3



Krediti 6.253,3 5.041,0 5.544,2 5.846,1 5.366,2 5.378,9 5.452,9 5.244,7 5.234,1


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Ukupno 49.094,8 48.230,1 44.713,6 43.682,7 42.709,6 43.731,9 44.860,5 43.273,0 42.994,1

Od toga: Kružna izravna ulaganjaa – – – – – – – – –

Dodatak:

Kašnjenja glavnice i kamata 1.961,6 2.036,7 2.057,3 4.190,0 4.008,7 3.993,9 3.987,6 4.006,3 3.997,4

Dug javnog sektora 0,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dug privatnog sektora za koji jamči javni sektor 6,5 6,3 5,9 5,0 14,6 29,1 123,4 123,7 123,6

Dug privatnog sektora za koji ne jamči javni sektor 1.954,3 2.030,4 2.051,4 4.185,0 3.994,1 3.964,8 3.864,2 3.882,6 3.873,8

a Podaci o stanju inozemnog duga koji se odnosi na izravna ulaganja uključuju kružna izravna ulaganja (engl. round tripping) kombiniranoga dužničko-vlasničkoga karaktera, što je proizvelo specificirani učinak povećanja inozemnog duga Republike Hrvatske. U prosincu 2010. zabilježena je značajna transakcija, koja je dovela do ukidanja kružne komponente izravnih ulaganja, ali dug i nadalje ostaje iskazan u sklopu pozicije 3. u okviru Izravnih ulaganja.Napomena: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o bruto inozemnom dugu počevši od 31. prosinca 2000. zbog uključenja podataka o dugu po trgovačkim kreditima s originalnim dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali), a od siječnja 2010. revidirana je serija podataka o bruto inozemnom dugu zbog promjena radi poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjem, a u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.


Tablica H14: Projekcija otplate bruto inozemnog duga po domaćim sektorimau milijunima eura

Bruto inozemni

dug 31.10.19.

Trenutačno dospijeće/kašnjenja

Projekcija otplate glavnice

4. tr. 2019.a

1. tr. 2020.

2. tr. 2020.

3. tr. 2020.

2019.a 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. Ostalo

1. Opća država 14.183,4 0,0 1.358,0 212,5 307,2 989,8 1.358,0 1.679,1 1.579,6 1.388,8 1.083,5 1.327,6 1.120,1 4.646,5

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Gotovina i depoziti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dužnički vrijednosni papiri 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Trgovački krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 14.183,4 0,0 1.358,0 212,5 307,2 989,8 1.358,0 1.679,1 1.579,6 1.388,8 1.083,5 1.327,6 1.120,1 4.646,5


Dužnički vrijednosni papiri 9.237,4 0,0 1.208,9 80,2 115,7 866,4 1.208,9 1.062,2 998,6 873,8 670,9 966,5 604,1 2.852,4

Krediti 4.945,9 0,0 149,2 132,3 191,6 123,4 149,2 616,9 581,0 515,0 412,6 361,1 516,0 1.794,1


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2. Središnja banka 1.984,9 0,0 1.608,9 0,0 0,0 0,0 1.608,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 376,0

Kratkoročno 1.608,9 0,0 1.608,9 0,0 0,0 0,0 1.608,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 1.453,4 0,0 1.453,4 0,0 0,0 0,0 1.453,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 376,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 376,0

Posebna prava vučenja (alokacija) 376,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 376,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

3. Druge monetarne financijske institucije 3.727,2 8,5 1.773,6 214,7 148,8 148,5 1.773,6 607,2 495,2 232,3 112,8 98,2 72,1 327,3

Kratkoročno 1.851,2 8,3 1.643,6 62,7 60,7 56,9 1.643,6 199,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Gotovina i depoziti 1.672,6 0,4 1.482,9 61,4 57,3 52,9 1.482,9 189,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Krediti 140,9 0,5 130,4 1,3 3,3 4,0 130,4 10,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 37,7 7,3 30,3 0,0 0,0 0,0 30,3 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 1.876,0 0,2 130,1 152,0 88,2 91,6 130,1 407,9 495,2 232,3 112,8 98,2 72,1 327,3



Krediti 860,8 0,1 35,8 11,9 15,6 16,8 35,8 81,4 225,8 176,4 66,7 62,3 40,2 172,2


Ostale obveze 27,4 0,0 27,4 0,0 0,0 0,0 27,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

4. Ostali domaći sektori 16.898,9 3.690,8 1.364,8 4.151,2 610,0 305,7 1.364,8 5.718,6 1.391,0 1.212,3 731,0 285,6 275,3 2.229,4

Kratkoročno 4.219,9 256,2 109,3 3.784,0 44,4 25,9 109,3 3.854,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 397,5 173,7 109,3 44,1 44,4 25,9 109,3 114,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Trgovački krediti 3.739,9 0,0 0,0 3.739,9 0,0 0,0 0,0 3.739,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


bilo koji subjekt iz javnog sektora. Bruto inozemni dug privatnog sektora za koji ne jamči javni sektor čine inozemni dugovi subje-kata koji nisu obuhvaćeni definicijom javnog sektora, a za koje ne postoji jamstvo javnog sektora. Vrednovanje pozicija prove-deno je jednako kao u Tablici H12.

Tablica H14: Projekcija otplate bruto inozemnog duga po domaćim sektorima • Tablica prikazuje stanje bruto inozemnog duga i projekciju otplate bruto duga te procijenjena plaćanja ka-mata po srednjem tečaju HNB-a na kraju razdoblja.

Bruto inozemni dug obuhvaća sve obveze rezidenata na osno-vi dužničkih vrijednosnih papira izdanih na inozemnim tržištima (po nominalnoj vrijednosti), depozita primljenih od nerezidena-ta, kredita (uključujući repo ugovore) i trgovinskih kredita neo-visno o ugovorenom dospijeću, a od prosinca 2005. obuhvaća i

obveze rezidenata na osnovi ulaganja nerezidenata u dužničke vrijednosne papire izdane na domaćem tržištu.

Struktura tablice po sektorima, izvornom dospijeću i instru-mentima slijedi strukturu Tablice H12.

Za monetarne financijske institucije buduća plaćanja kamata procijenjena su na osnovi dostupnih podataka monetarne stati-stike o planu naplate kamata. Za ostale sektore buduća plaćanja kamata procijenjena su na osnovi dostavljenih planova otplate i referentne kamatne stope koja vrijedi na izvještajni datum. Pro-jekcija otplate obračunatih nedospjelih kamata, koje su sastavni dio bruto inozemnog duga, uvećava projekciju otplate glavnice u razdoblju dospijeća prve rate kamata te, posljedično, umanjuje iznose procijenjene prve otplate kamata.

Bruto inozemni

dug 31.10.19.

Trenutačno dospijeće/kašnjenja

Projekcija otplate glavnice

4. tr. 2019.a

1. tr. 2020.

2. tr. 2020.

3. tr. 2020.

2019.a 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. Ostalo

Dugoročno 12.679,0 3.434,6 1.255,5 367,2 565,5 279,8 1.255,5 1.864,2 1.391,0 1.212,3 731,0 285,6 275,3 2.229,4


Dužnički vrijednosni papiri 2.146,0 699,9 20,2 0,0 0,4 0,2 20,2 0,6 0,0 252,1 13,9 1,5 0,0 1.157,9

Krediti 10.392,3 2.599,0 1.232,7 366,2 564,5 279,2 1.232,7 1.861,7 1.390,6 960,2 717,2 284,1 275,3 1.071,5


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

5. Izravna ulaganja 6.199,7 298,2 1.380,2 834,3 460,4 179,5 1.380,2 1.700,1 899,8 587,7 219,0 180,9 111,0 822,9

Dužničke obveze prema nerezidentnim izravnim ulagateljima

4.864,0 250,2 1.002,6 793,2 210,8 138,0 1.002,6 1.323,5 779,2 476,7 127,6 168,2 106,9 629,2

Dužničke obveze prema nerezidentima u koje je izvršeno izravno ulaganje

293,8 23,3 67,8 9,3 18,2 20,7 67,8 67,0 32,5 62,5 9,9 0,3 0,3 30,3

Dužničke obveze prema horizontalno povezanim poduzećima

1.041,9 24,6 309,8 31,8 231,4 20,7 309,8 309,6 88,1 48,6 81,5 12,4 3,8 163,3

Ukupno 42.994,1 3.997,4 7.485,6 5.412,7 1.526,4 1.623,4 7.485,6 9.705,0 4.365,7 3.421,1 2.146,4 1.892,3 1.578,5 8.402,1

Dodatak: Procjena plaćanja kamata 51,9 154,4 156,8 169,7 51,9 603,5 571,3 499,3 326,0 225,8 188,1 806,1

a Projekcije otplata za ovo tromjesečje i godinu odnose se na razdoblje od datuma stanja bruto duga do kraja navedenog tromjesečja odnosno godine.Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. uključeni su podaci o dugu po trgovačkim kreditima s originalnim dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali). Projekcija otplata bruto inozemnog duga uključuje projekciju otplata glavnice i obračunatih nedospjelih kamata.


Tablica H15: Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektorau milijunima eura

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III.* VI.* IX.* X.

4.1. Ostala javna financijska društva osim monetarnih financijskih institucija 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

4.2. Ostala privatna financijska društva osim monetarnih financijskih institucija 3.143,8 2.776,4 2.611,6 2.461,1 2.678,8 2.629,7 2.833,7 2.848,2 2.826,8

Kratkoročno 414,2 130,4 71,3 134,8 143,1 122,1 212,3 168,5 168,3



Krediti 414,2 130,4 71,3 134,8 143,1 122,1 212,3 168,5 168,3


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 2.729,6 2.646,1 2.540,3 2.326,3 2.535,8 2.507,6 2.621,4 2.679,7 2.658,5



Krediti 2.729,6 2.646,1 2.540,3 2.326,3 2.535,8 2.507,6 2.621,4 2.679,7 2.658,5


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

4.3. Javna nefinancijska društva 1.657,8 1.643,7 1.477,6 1.018,5 922,0 913,9 1.110,5 1.167,1 1.084,3

Kratkoročno 137,0 150,8 253,5 170,9 168,1 207,9 221,2 261,9 264,0



Krediti 0,0 0,0 87,9 0,0 0,0 0,0 0,0 56,6 25,8


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 1.520,8 1.492,9 1.224,1 847,6 753,9 706,0 889,4 905,2 820,3



Krediti 819,0 741,8 661,0 539,0 457,5 401,9 589,5 611,1 553,1


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

4.4. Privatna nefinancijska društva 13.101,5 13.765,2 13.154,9 12.630,4 12.926,9 13.083,4 13.043,2 12.977,5 12.861,0

Kratkoročno 2.653,2 3.120,3 3.230,1 3.406,7 3.858,1 4.098,6 4.191,9 3.939,7 3.787,6



Krediti 186,4 363,2 201,0 277,0 242,2 235,9 210,7 220,8 203,4


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 10.448,3 10.644,9 9.924,9 9.223,7 9.068,8 8.984,8 8.851,4 9.037,7 9.073,4


Dužnički vrijednosni papiri 856,0 889,7 925,0 709,2 700,1 704,8 703,1 1.873,6 1.878,8

Krediti 9.469,2 9.586,2 8.672,2 8.188,3 8.171,1 8.118,3 8.007,8 7.023,2 7.053,8


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Tablica H15: Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora • Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora prikazuje inozemne dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, javnih i privatnih nefinancijskih društava, neprofit-nih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući

poslodavce i samozaposlene. Unutar svakog sektora podaci se razvrstavaju prema ugovorenom (izvornom) dospijeću, na krat-koročne i dugoročne dugove, te prema dužničkom instrumentu na osnovi kojega je nastala dužnička obveza.

2014.XII.

2015.XII.

2016.XII.

2017.XII.

2018.XII.

2019.

III.* VI.* IX.* X.

4.5. Kućanstva 155,8 136,0 118,4 143,4 119,7 116,9 114,0 114,0 110,0

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 155,8 136,0 118,4 143,4 119,7 116,9 114,0 114,0 110,0



Krediti 155,8 136,0 118,4 143,4 119,7 116,9 114,0 114,0 110,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

4.6. Neprofitne institucije koje služe kućanstvima 19,4 23,3 18,7 18,2 17,1 17,1 16,8 16,8 16,8

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 19,4 23,3 18,7 18,2 17,1 17,1 16,8 16,8 16,8



Krediti 19,4 23,3 18,7 18,2 17,1 17,1 16,8 16,8 16,8


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Ukupno 18.078,4 18.344,7 17.381,2 16.271,5 16.664,5 16.760,9 17.118,3 17.123,6 16.898,9

Dodatak:

1. Kašnjenja glavnice i kamata 1.652,0 1.702,7 1.652,9 3.826,6 3.655,7 3.660,4 3.679,6 3.697,9 3.690,8

Ostala javna financijska društva osim monetarnih financijskih institucija 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Ostala privatna financijska društva osim monetarnih financijskih institucija 33,2 34,4 34,9 35,0 34,4 37,4 16,0 19,0 21,0

Javna nefinancijska društva 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Privatna nefinancijska društva 1.618,8 1.668,3 1.618,1 3.791,6 3.621,2 3.623,1 3.663,6 3.678,9 3.669,7

Kućanstva 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Neprofitne institucije koje služe kućanstvima 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2. Kvaziizravna ulaganja uključena u poziciju 4.2. Ostala privatna financijska društva osim monetarnih financijskih institucijaa

1.740,9 1.431,8 1.349,7 1.235,9 1.218,8 1.238,5 1.413,1 1.442,8 1.443,7

a Kvaziizravna ulaganja: Dug rezidenata sektora drugih financijskih posrednika prema nerezidentima istog sektora s kojima ujedno imaju zasnovan izravni vlasnički odnos, ali njihovi dužnički odnosi prema važećoj metodologiji nisu dijelom duga unutar izravnih ulaganja nego unutar ostalih sektora.Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o bruto inozemnom dugu počevši od 31. prosinca 2000. zbog uključenja podataka o dugu po trgovačkim kreditima s originalnim dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali), a od siječnja 2010. revidirana je serija podataka o bruto inozemnom dugu zbog promjena radi poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjem, a u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. U cijeloj seriji podataka lučke su uprave reklasificirane iz Ostalih sektora u sektor Opća država.


Tablica H16: Stanje međunarodnih ulaganja – svodna tabli-ca • Tablica stanja međunarodnih ulaganja sastavlja se u skladu s metodologijom koju je preporučio Međunarodni monetarni fond u Priručniku za platnu bilancu. Od 1993. do kraja 2013. stanje međunarodnih ulaganja sastavlja se u skladu s metodologijom koju je preporučio Međunarodni monetarni fond u 5. izdanju priručnika za sastavljanje platne bilance (priručnik BPM5), a počevši s 2014. godinom stanje međunarodnih ulaganja sastavlja se prema 6. izdanju priručnika (priručnik BPM6). Također, s početkom primjene BPM6, prema novoj metodologiji rekonstru-irane su i povijesne serije podataka za godine 1999. – 2013.

Izvori su podataka izvješća banaka, trgovačkih društava, Hr-vatske narodne banke i Zagrebačke burze.

Međunarodna ulaganja Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku iskazuju se u eurima (EUR) i američkim dolarima (USD). Preračunavanje vrijednosti iz izvornih valuta u izvje-štajne obavlja se primjenom srednjih tečajeva Hrvatske narodne banke na izvještajni datum.

Podaci o inozemnim izravnim i portfeljnim vlasničkim ulaga-njima kompiliraju se na temelju tržišnih cijena gdje god su one

raspoložive. U dijelu koji se odnosi na ulaganja u Republiku Hr-vatsku primjenjuju se tržišne cijene na posljednji dan izvještaj-nog razdoblja preuzete sa Zagrebačke burze, a u dijelu koji se odnosi na ulaganja u inozemstvo izvještajne jedinice obveznici istraživanja o izravnim i portfeljnim vlasničkim ulaganjima obve-zne su prikazivati vrijednosti svojih vlasničkih udjela u inozem-stvu koristeći se tržišnim cijenama. Tamo gdje to nije moguće, primjenjuju se knjigovodstvene vrijednosti ukupnoga kapitala poduzeća u vlasništvu izravnih ili portfeljnih ulagača, bez obzira na to je li riječ o ulaganjima u Republiku Hrvatsku ili u inozem-stvo (metoda own funds at book value).

Sektorska podjela portfeljnih i ostalih ulaganja podrazumi-jeva sektorsku klasifikaciju rezidenata prema priručnicima ESA 2010 i SNA 2008 te je u potpunosti usklađena sa sektorskom klasifikacijom bruto inozemnog duga prema domaćim sektorima odnosno platnom bilancom. Sektor opće države obuhvaća sek-tore središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne dr-žave. Sektor središnje banka obuhvaća Hrvatsku narodnu ban-ku. Sektor drugih monetarnih financijskih institucija obuhvaća kreditne institucije i novčane fondove. Ostali domaći sektori

Tablica H16: Stanje međunarodnih ulaganja – svodna tablicau milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

1. Stanje međunarodnih ulaganja, neto –37.530,5 –34.870,7 –33.658,5 –32.007,5 –29.885,5 –30.747,5 –30.379,1 –26.582,5

2. Imovina 30.310,8 30.914,2 29.468,9 30.018,9 32.087,0 32.983,5 34.651,8 37.438,1

2.1. Izravna ulaganja 5.423,2 3.901,1 2.260,9 1.017,1 1.249,4 1.279,9 1.351,1 1.481,6

2.2. Portfeljna ulaganja 4.101,5 3.885,9 3.648,9 4.093,9 4.442,5 4.837,3 4.929,8 5.530,7

2.2.1. Vlasnička ulaganja 2.059,0 1.889,6 1.600,3 2.016,9 2.165,3 2.387,2 2.470,2 2.700,2

2.2.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 2.042,5 1.996,2 2.048,6 2.077,0 2.277,2 2.450,1 2.459,6 2.830,5

2.2.2.1. Dugoročna 1.717,8 1.841,5 1.912,1 1.913,1 2.097,2 2.269,6 2.423,5 2.667,6

2.2.2.2. Kratkoročna 324,7 154,8 136,4 163,9 180,0 180,5 36,1 162,8

2.3. Financijske izvedenice 287,6 1.419,9 1.598,7 479,2 712,4 884,0 883,5 1.180,0

2.4. Ostala ulaganja 7.810,7 8.000,7 8.446,4 8.722,6 8.243,6 7.660,6 7.606,2 8.819,3

2.4.1. Ostala vlasnička ulaganja 68,8 95,8 149,8 204,5 233,9 234,9 251,9 249,6

2.4.2. Valuta i depoziti 5.338,1 5.065,2 4.830,9 5.039,8 4.353,1 3.800,0 3.867,0 4.689,8

2.4.3. Krediti 559,7 805,0 1.258,3 1.053,8 1.339,5 1.144,4 1.140,3 1.590,2

2.4.4. Trgovinski krediti 1.825,7 2.014,7 2.169,9 2.355,6 2.288,3 2.453,9 2.323,0 2.264,4

2.4.5. Ostala imovina 18,4 20,0 37,6 68,9 28,8 27,5 24,0 25,3

2.5. Devizne pričuve 12.687,6 13.706,6 13.514,0 15.706,2 17.439,1 18.321,7 19.881,2 20.426,5

3. Obveze 67.841,2 65.784,9 63.127,4 62.026,3 61.972,5 63.731,0 65.030,8 64.020,6

3.1. Izravna ulaganja 24.628,2 22.673,4 23.805,5 24.348,3 24.837,7 25.707,5 25.737,0 26.022,5

3.2. Portfeljna ulaganja 11.314,8 12.400,5 11.235,7 10.513,0 10.179,7 10.091,1 11.030,6 12.416,5

3.2.1. Vlasnička ulaganja 577,5 576,0 663,7 653,9 656,4 657,8 648,8 709,2

3.2.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 10.737,3 11.824,5 10.571,9 9.859,1 9.523,2 9.433,3 10.381,8 11.707,3

3.2.2.1. Dugoročna 10.629,2 11.748,3 10.494,3 9.756,6 9.440,1 9.344,1 10.292,7 11.618,2

3.2.2.2. Kratkoročna 108,1 76,1 77,7 102,5 83,1 89,1 89,1 89,1

3.3. Financijske izvedenice 273,8 159,3 158,9 174,9 130,2 141,5 142,3 152,9

3.4. Ostala ulaganja 31.624,4 30.551,8 27.927,4 26.990,1 26.824,9 27.790,8 28.120,9 25.428,6

3.4.1. Ostala vlasnička ulaganja 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

3.4.2. Valuta i depoziti 5.242,8 4.499,1 3.563,8 2.883,7 3.108,9 3.123,2 3.089,4 2.671,5

3.4.3. Krediti 23.230,8 22.609,8 20.489,6 20.162,1 19.407,2 20.078,2 20.333,5 18.331,7

3.4.4. Trgovinski krediti 2.722,6 3.009,6 3.446,4 3.544,2 3.899,2 4.149,7 4.260,4 3.982,7

3.4.5. Ostale obveze 67,0 48,6 38,4 37,1 39,9 65,8 67,3 64,4

3.4.6. Posebna prava vučenja 361,3 384,7 389,2 363,0 369,8 373,9 370,4 378,2

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka platne bilance počevši od 2000. godine zbog unapređenja izvora podataka i računskih metoda te poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, a u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), čiji je učinak povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR).


obuhvaćaju sve financijske institucije i posrednike osim središ-nje banke i drugih monetarnih financijskih institucija (uključu-jući Hrvatsku banku za obnovu i razvitak), privatna i javna nefi-nancijska društva, neprofitne institucije i kućanstva, uključujući obrtnike.

Pozicije Portfeljna dužnička ulaganja kod Imovine i kod Ob-veza obuhvaćaju podatke o ulaganjima rezidenata u dužničke vrijednosne papire koje su izdali nerezidenti (imovina) i ulaganja nerezidenata u dužničke vrijednosne papire koje su izdali rezi-denti (obveze). Podaci o tim ulaganjima zasnovani su na registru inozemnih kredita Hrvatske narodne banke i podacima mone-tarne statistike.

Podaci o portfeljnim vlasničkim i dužničkim ulaganjima upotpunjuju se podacima koje dostavljaju Središnje klirinško de-pozitarno društvo, kreditne institucije i investicijska društva koja obavljaju poslove skrbništva nad vrijednosnim papirima, poseb-no u dijelu imovine ostalih sektora.

Od prvog tromjesečja 2010. u platnu bilancu uključena su stanja pozicija zaključenih ugovora s obilježjima financijskih derivata. Izvještajne su institucije kreditne institucije i druge fi-nancijske institucije, a od četvrtog tromjesečja 2012. izvještajna populacija proširena je i na nefinancijska društva, koja u ovakve poslove ulaze najčešće radi zaštite od promjene tržišnih uvjeta.

U sklopu ostalih ulaganja priručnik BPM6 donosi poziciju Ostala vlasnička ulaganja, koja podrazumijeva vlasnička ulaga-nja koja ne zadovoljavaju kriterije za izravno, portfeljno ulaganje ili međunarodne pričuve. Ova pozicija uključuje i sudjelovanje u kapitalu međunarodnih organizacija.

Pozicija Ostala ulaganja – Valuta i depoziti kod Imovine po-kazuje stanja ukupnih likvidnih deviznih sredstava kreditnih in-stitucija ovlaštenih za poslovanje s inozemstvom umanjena za dio deviznih sredstava koja kreditne institucije deponiraju kao dio obvezne pričuve. Osim potraživanja kreditnih institucija od inozemstva, prikazana su i potraživanja sektora opće drža-ve od inozemstva. Izvor su podataka izvješća države i kreditnih

institucija. Za ostale sektore uzimaju se tromjesečni podaci Ban-ke za međunarodne namire. Pozicija Ostala ulaganja – Valuta i depoziti kod Obveza pokazuje stanja ukupnih deviznih i kunskih obveza prikazanih sektora prema inozemstvu na osnovi tekućih računa, oročenih depozita i depozita s otkaznim rokom, depo-zita po viđenju te depozitnog novca. Izvor su podataka izvješća kreditnih institucija.

Pozicije Ostala ulaganja – Krediti kod Imovine i kod Obveza obuhvaćaju podatke o odobrenim i primljenim kreditima između rezidenata i nerezidenata grupirane po sektorima. Izvor podata-ka je registar kreditnih odnosa s inozemstvom Hrvatske narodne banke.

Pozicije Ostala ulaganja – Trgovinski krediti kod Imovine i kod Obveza obuhvaćaju potraživanja spomenutih sektora od inozemstva i dugovanja spomenutih sektora inozemstvu s osno-ve trgovinskih kredita. Izvor je podataka registar kreditnih odno-sa s inozemstvom Hrvatske narodne banke za trgovinske kredite preko 12 mjeseci te posebno statističko istraživanje o kratkoroč-nim trgovinskim kreditima za trgovinske kredite do 12 mjeseci.

Pozicija Ostala ulaganja – Ostala vlasnička ulaganja obuhva-ća vlasnička ulaganja koja nisu u obliku vrijednosnih papira. Uk-ljučuje vlasnička ulaganja u kvazidruštva, međunarodne organi-zacije i sl.

Pozicije Ostala ulaganja – Ostala imovina i Ostale obveze obuhvaćaju ostalu imovinu i obveze koji nisu uključeni u trgo-vačke kredite i ostale financijske instrumente.

Pozicija Ostala ulaganja – Posebna prava vučenja na strani obveza prikazuje stanje alociranih posebnih prava vučenja. Sta-nje ove pozicije povećano je na temelju opće alokacije iz kolovo-za 2009. godine, kada je Republici Hrvatskoj dodijeljen iznos od 270.652.208 XDR te je na osnovi posebne alokacije u rujnu iste godine dodijeljeno još 32.848.735 XDR.

Pozicija Međunarodne pričuve HNB-a sastavlja se na osnovi izvješća Direkcije računovodstva Hrvatske narodne banke koje sadržava podatke o njihovim stanjima i promjenama.


Tablica H17: Stanje međunarodnih ulaganja – izravna ulaganjau milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

Izravna ulaganja, neto –19.205,0 –18.772,3 –21.544,5 –23.331,2 –23.588,3 –24.427,6 –24.385,9 –24.540,9

1. Imovina 5.423,2 3.901,1 2.260,9 1.017,1 1.249,4 1.279,9 1.351,1 1.481,6

1.1. Vlasnička ulaganja i zadržane zarade 4.067,4 2.637,9 979,9 –401,8 –306,7 –352,2 –284,4 –159,5

1.1.1. U društvo u inozemstvu 3.873,2 2.440,2 976,4 –404,6 –308,4 –354,0 –285,6 –160,8

1.1.2. U izravnog investitora (obratno ulaganje) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.1.3. Između horizontalno povezanih poduzeća 194,2 197,6 3,5 2,8 1,7 1,9 1,3 1,4

1.2. Ostala ulaganja 1.355,8 1.263,2 1.281,1 1.418,9 1.556,1 1.632,1 1.635,5 1.641,0

1.2.1. U društvo u inozemstvu 929,1 1.044,2 1.094,4 1.144,9 1.152,5 1.205,2 1.155,6 1.135,8



2. Obveze 24.628,2 22.673,4 23.805,5 24.348,3 24.837,7 25.707,5 25.737,0 26.022,5

2.1. Vlasnička ulaganja i zadržane zarade 17.895,2 16.819,6 17.591,2 17.514,9 18.476,3 19.190,0 19.372,5 19.880,4

2.1.1. U društvo u inozemstvu 17.895,2 16.819,6 17.591,2 17.514,9 18.476,3 19.190,0 19.372,5 19.880,4



2.2. Ostala ulaganja 6.733,1 5.853,8 6.214,3 6.833,4 6.361,4 6.517,5 6.364,6 6.142,0

2.2.1. U društvo u inozemstvu 4.020,0 3.947,5 4.295,4 5.037,0 4.793,2 4.967,7 5.028,3 4.850,8


2.2.3. Između horizontalno povezanih poduzeća 2.481,7 1.690,7 1.630,1 1.517,3 1.276,9 1.224,8 1.015,1 975,3

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o stanju međunarodnih ulaganja od 2000. godine na stavci Izravna ulaganja – dužnički instrumenti zbog uključenja podataka o trgovačkim kreditima s originalnim dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali). Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s 2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), čiji je učinak povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR)

Tablica H18: Stanje međunarodnih ulaganja – portfeljna ulaganja

u milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

Portfeljna ulaganja, neto –7.213,3 –8.514,6 –7.586,8 –6.419,1 –5.737,1 –5.253,8 –6.100,8 –6.885,8

1. Imovina 4.101,5 3.885,9 3.648,9 4.093,9 4.442,5 4.837,3 4.929,8 5.530,7

1.1. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele 2.059,0 1.889,6 1.600,3 2.016,9 2.165,3 2.387,2 2.470,2 2.700,2

1.1.1. Druge monetarne financijske institucije 12,1 73,2 29,1 40,2 50,9 57,5 63,4 66,8

1.1.2. Ostali sektori 2.046,9 1.816,5 1.571,2 1.976,6 2.114,4 2.329,7 2.406,7 2.633,4

1.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 2.042,5 1.996,2 2.048,6 2.077,0 2.277,2 2.450,1 2.459,6 2.830,5

2. Obveze 11.314,8 12.400,4 11.235,6 10.513,0 10.179,6 10.091,1 11.030,6 12.416,5

2.1. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele 577,5 576,0 663,7 653,9 656,4 657,8 648,8 709,2


2.1.2. Ostali sektori 545,0 545,4 626,7 617,6 622,9 624,2 614,5 675,4

2.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 10.737,3 11.824,5 10.571,9 9.859,1 9.523,2 9.433,3 10.381,8 11.707,3

2.2.1. Dugoročna 10.629,2 11.748,3 10.494,3 9.756,6 9.440,1 9.344,1 10.292,7 11.618,2

2.2.1.1. Opća država 9.089,2 10.106,3 8.991,6 8.728,4 8.423,4 8.273,4 9.226,3 9.387,1

2.2.1.2. Druge monetarne financijske institucije 2,5 2,0 14,5 10,5 20,3 61,9 63,4 63,4

2.2.1.3. Ostali sektori 1.537,5 1.640,1 1.488,1 1.017,8 996,4 1.008,9 1.003,0 2.167,7

2.2.2. Kratkoročna 108,1 76,1 77,7 102,5 83,1 89,1 89,1 89,1

2.2.2.1. Opća država 83,6 8,1 1,8 20,0 0,6 6,6 6,6 6,6

2.2.2.2. Ostali sektori 24,5 68,0 75,9 82,5 82,5 82,5 82,5 82,5

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o stanju međunarodnih ulaganja od 2000. godine zbog ažuriranja podataka zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, a u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.


Tablica H19: Stanje međunarodnih ulaganja – ostala ulaganjau milijunima eura

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr.a 3. tr.b

Ostala ulaganja, neto –23.813,7 –22.551,0 –19.481,0 –18.267,6 –18.581,4 –20.130,2 –20.514,7 –16.609,3

1. Imovina 7.810,7 8.000,7 8.446,4 8.722,6 8.243,6 7.660,6 7.606,2 8.819,3


1.2. Valuta i depoziti 5.338,1 5.065,2 4.830,9 5.039,8 4.353,1 3.800,0 3.867,0 4.689,8

1.2.1. Središnja banka 0,0 0,0 483,4 1.058,8 277,9 176,5 203,9 292,7

1.2.2. Opća država 159,1 90,0 43,7 11,7 2,7 6,7 4,5 161,6

1.2.3. Druge monetarne financijske institucije 3.563,3 3.723,9 2.988,3 2.720,8 2.838,0 2.387,2 2.411,0 3.092,6

1.2.4. Ostali sektori 1.615,8 1.251,3 1.315,5 1.248,5 1.234,5 1.229,5 1.247,6 1.142,8

1.3. Krediti 559,7 805,0 1.258,3 1.053,8 1.339,5 1.144,4 1.140,3 1.590,2

1.3.1. Središnja banka 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


1.3.2. Opća država 14,8 30,9 32,0 42,7 106,9 107,4 104,8 90,3


1.3.3. Druge monetarne financijske institucije 436,1 664,4 1.100,2 795,3 1.005,7 799,4 778,8 1.242,4



1.3.4. Ostali sektori 108,8 109,7 126,1 215,8 226,9 237,6 256,7 257,4



1.4. Trgovinski krediti 1.825,7 2.014,7 2.169,9 2.355,6 2.288,3 2.453,9 2.323,0 2.264,4

1.4.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


1.4.2. Ostali sektori 1.825,7 2.014,7 2.169,9 2.355,6 2.288,3 2.453,9 2.323,0 2.264,4


1.4.2.2. Kratkoročni krediti 1.776,6 1.955,6 2.104,0 2.312,5 2.247,2 2.412,1 2.281,0 2.222,3

1.5. Ostala potraživanja 18,4 20,0 37,6 68,9 28,8 27,5 24,0 25,3

1.5.1. Središnja banka 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


2. Obveze 31.624,4 30.551,8 27.927,4 26.990,1 26.824,9 27.790,8 28.120,9 25.428,6


2.2. Valuta i depoziti 5.242,8 4.499,1 3.563,8 2.883,7 3.108,9 3.123,2 3.089,4 2.671,5

2.2.1. Središnja banka 83,6 50,7 80,1 76,2 44,7 60,1 77,9 115,8

2.2.2. Druge monetarne financijske institucije 5.159,2 4.448,4 3.483,7 2.807,6 3.064,2 3.063,1 3.011,4 2.555,7

2.2.3. Ostali sektori 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.3. Krediti 23.230,8 22.609,8 20.489,6 20.162,1 19.407,2 20.078,2 20.333,5 18.331,7

2.3.1. Središnja banka 0,0 1.238,2 950,1 1.600,2 1.242,9 1.910,4 2.073,2 1.553,8


2.3.1.2. Kratkoročni krediti 0,0 1.238,2 950,1 1.600,2 1.242,9 1.910,4 2.073,2 1.553,8

2.3.2. Opća država 6.467,7 6.099,9 6.150,8 6.020,9 5.529,2 5.436,7 5.333,7 4.973,9

2.3.2.1. Dugoročni krediti 6.467,5 6.099,9 6.150,8 5.955,9 5.509,2 5.431,7 5.284,2 4.973,9


2.3.3. Druge monetarne financijske institucije 2.969,4 1.644,6 1.018,0 914,0 948,7 1.202,8 1.145,7 912,4

2.3.3.1. Dugoročni krediti 2.558,7 1.579,1 992,9 816,9 857,8 827,6 842,9 846,6


2.3.4. Ostali sektori 13.793,7 13.627,0 12.370,8 11.627,0 11.686,4 11.528,3 11.781,0 10.891,7

2.3.4.1. Dugoročni krediti 13.193,0 13.133,4 12.010,5 11.215,2 11.301,1 11.170,2 11.358,0 10.445,9


2.4. Trgovinski krediti 2.722,6 3.009,6 3.446,4 3.544,2 3.899,2 4.149,7 4.260,4 3.982,7

2.4.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



2.4.2. Ostali sektori 2.722,6 3.009,6 3.446,4 3.544,2 3.899,2 4.149,7 4.260,4 3.982,7


2.4.2.2. Kratkoročni krediti 2.579,3 2.839,9 3.118,8 3.218,1 3.701,5 3.988,1 4.119,9 3.841,8

2.5. Ostale obveze 67,0 48,6 38,4 37,1 39,9 65,8 67,3 64,4

2.6. Posebna prava vučenja 361,3 384,7 389,2 363,0 369,8 373,9 370,4 378,2

a Revidirani podaci b Preliminarni podaciNapomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o stanju međunarodnih ulaganja od 2000. godine zbog uključenja podataka o trgovačkim kreditima s originalnim dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali). Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s 2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • I. DRŽAVNE FINANCIJE – IZABRANI PODACI104

I. Državne financije – izabrani podaci

Tablica I1: Nefinancijski računi opće državeu milijunima kuna

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr. 3. tr.

A) Konsolidirana opća država

1. Ukupni prihodi (1.1. + 1.2.) 143.754 153.946 163.158 169.113 177.199 41.994 49.033 51.204

1.1. Ukupni tekući prihodi (1.1.1.+ ... +1.1.5.) 142.806 152.264 160.715 167.492 175.053 41.354 47.535 50.156

1.1.1. Direktni porezi 20.841 20.817 22.883 22.989 24.776 6.333 6.852 5.504

1.1.2. Indirektni porezi 61.290 64.835 67.620 71.524 76.666 16.594 21.025 23.981

1.1.3. Socijalni doprinosi 39.187 40.714 41.730 43.634 45.908 11.406 11.976 11.984

1.1.4. Ostali tekući prihodi 8.862 11.245 12.812 13.819 11.106 3.042 3.153 3.749

1.1.5. Prihodi od prodaje 12.627 14.653 15.669 15.527 16.598 3.980 4.529 4.937

1.2. Ukupni kapitalni prihodi 948 1.682 2.443 1.622 2.146 639 1.498 1.048

2. Ukupni rashodi (2.1. + 2.2.) 161.479 165.208 167.042 166.200 176.206 44.243 46.583 44.967

2.1. Ukupni tekući rashodi (2.1.1. + ... + 2.1.4.) 143.105 148.372 148.502 151.369 155.693 40.079 41.452 39.088

2.1.1. Tekući transferi (a) + b) + c)) 66.251 69.750 68.797 70.396 71.468 19.366 18.554 17.381

a) Socijalne naknade 56.046 57.742 56.026 57.188 59.516 14.811 15.107 14.875

b) Subvencije 5.038 4.046 4.666 5.611 6.733 2.453 2.085 1.115

c) Ostali tekući transferi 5.167 7.962 8.105 7.597 5.219 2.102 1.363 1.391

2.1.2. Kamate 11.380 11.686 10.854 9.777 8.890 2.210 2.193 2.226

2.1.3. Naknade zaposlenicima 38.011 38.988 40.066 41.761 44.491 10.977 11.917 11.642

2.1.4. Intermedijarna potrošnja 27.463 27.949 28.785 29.435 30.844 7.527 8.787 7.839

2.2. Ukupni kapitalni rashodi (2.2.1. + 2.2.2.) 18.374 16.835 18.540 14.830 20.513 4.164 5.131 5.879

2.2.1. Investicije 12.732 11.584 11.982 10.079 13.365 2.659 2.629 3.919

2.2.2. Ostali kapitalni transferi 5.642 5.251 6.559 4.751 7.148 1.505 2.502 1.959

Neto pozajmljivanje (+) / Neto zaduživanje (–) (1 – 2) –17.725 –11.262 –3.884 2.914 992 –2.250 2.450 6.237

B) Središnja država

1. Ukupni prihodi (1.1. + 1.2.) 88.216 94.453 102.248 108.139 112.428 .... .... ....

1.1. Ukupni tekući prihodi (1.1.1. + ... + 1.1.5.) 87.350 92.786 99.902 106.671 110.698 .... .... ....

1.1.1. Direktni porezi 8.423 9.858 11.337 11.672 12.175 .... .... ....

1.1.2. Indirektni porezi 57.613 60.947 63.634 67.340 71.937 .... .... ....

1.1.3. Socijalni doprinosi 0 0 0 0 0 .... .... ....

1.1.4. Ostali tekući prihodi 13.458 12.543 14.794 17.586 15.780 .... .... ....

1.1.5. Prihodi od prodaje 7.856 9.438 10.137 10.073 10.807 .... .... ....

1.2. Ukupni kapitalni prihodi 866 1.667 2.346 1.468 1.729 .... .... ....

2. Ukupni rashodi (2.1. + 2.2.) 107.052 105.514 106.900 105.854 111.863 .... .... ....

2.1. Ukupni tekući rashodi (2.1. + ... + 2.1.4.) 94.236 92.407 92.349 95.314 96.819 .... .... ....

2.1.1. Tekući transferi (a) + b) + c)) 47.965 45.116 44.859 47.632 47.958 .... .... ....

a) Socijalne naknade 4.704 5.079 4.923 5.098 5.645 .... .... ....

b) Subvencije 3.361 2.774 3.260 4.209 5.007 .... .... ....

c) Ostali tekući transferi 39.900 37.263 36.675 38.325 37.306 .... .... ....

2.1.2. Kamate 11.220 11.552 10.771 9.720 8.858 .... .... ....

2.1.3. Naknade zaposlenicima 19.574 19.957 20.546 21.449 22.992 .... .... ....

2.1.4. Intermedijarna potrošnja 15.477 15.782 16.174 16.513 17.010 .... .... ....

2.2. Ukupni kapitalni rashodi (2.2.1. + 2.2.2.) 12.816 13.107 14.551 10.540 15.045 .... .... ....

2.2.1. Investicije 7.789 7.873 7.825 5.662 6.891 .... .... ....

2.2.2. Ostali kapitalni transferi 5.028 5.233 6.726 4.878 8.154 .... .... ....

Neto pozajmljivanje (+) / Neto zaduživanje (–) (1 – 2) –18.836 –11.061 –4.652 2.285 564 .... .... ....

C) Fondovi socijalne sigurnosti

1. Ukupni prihodi (1.1. + 1.2.) 63.667 63.272 64.922 65.714 68.597 .... .... ....


1.1.1. Direktni porezi 0 0 0 0 0 .... .... ....

1.1.2. Indirektni porezi 0 0 0 0 0 .... .... ....

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • I. DRŽAVNE FINANCIJE – IZABRANI PODACI 105

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1. tr. 2. tr. 3. tr.

1.1.3. Socijalni doprinosi 39.187 40.714 41.730 43.634 45.908 .... .... ....


1.1.5. Prihodi od prodaje 48 539 588 589 645 .... .... ....

1.2. Ukupni kapitalni prihodi 13 0 2 0 2 .... .... ....

2. Ukupni rashodi (2.1. + 2.2.) 62.339 63.713 63.970 65.036 67.824 .... .... ....




b) Subvencije 345 237 107 252 553 .... .... ....


2.1.2. Kamate 0 0 0 0 0 .... .... ....

2.1.3. Naknade zaposlenicima 680 642 684 702 733 .... .... ....

2.1.4. Intermedijarna potrošnja 231 292 256 246 264 .... .... ....

2.2. Ukupni kapitalni rashodi (2.2.1. + 2.2.2.) 29 31 34 29 38 .... .... ....

2.2.1. Investicije 29 28 31 28 36 .... .... ....

2.2.2. Ostali kapitalni transferi 0 3 3 1 2 .... .... ....

Neto pozajmljivanje (+) / Neto zaduživanje (–) (1 – 2) 1.328 –441 952 678 772 .... .... ....

D) Lokalna država .... .... ....

1. Ukupni prihodi (1.1. + 1.2.) 42.399 42.054 41.637 42.798 46.166 .... .... ....


1.1.1. Direktni porezi 12.418 10.959 11.545 11.317 12.601 .... .... ....

1.1.2. Indirektni porezi 3.677 3.887 3.987 4.184 4.729 .... .... ....

1.1.3. Socijalni doprinosi 0 0 0 0 0 .... .... ....


1.1.5. Prihodi od prodaje 4.722 4.676 4.944 4.864 5.146 .... .... ....

1.2. Ukupni kapitalni prihodi 439 1.149 1.316 1.269 2.233 .... .... ....

2. Ukupni rashodi (2.1. + 2.2.) 42.616 41.814 41.821 42.847 46.510 .... .... ....




b) Subvencije 1.332 1.035 1.299 1.150 1.174 .... .... ....


2.1.2. Kamate 167 142 94 72 49 .... .... ....

2.1.3. Naknade zaposlenicima 17.758 18.389 18.837 19.610 20.766 .... .... ....

2.1.4. Intermedijarna potrošnja 11.755 11.875 12.356 12.676 13.570 .... .... ....

2.2. Ukupni kapitalni rashodi (2.2.1. + 2.2.2.) 5.899 4.832 5.176 5.377 7.249 .... .... ....

2.2.1. Investicije 4.915 3.683 4.125 4.389 6.438 .... .... ....

2.2.2. Ostali kapitalni transferi 984 1.149 1.051 988 812 .... .... ....

Neto pozajmljivanje (+) / Neto zaduživanje (–) (1 – 2) –217 240 –184 –49 –344 .... .... ....

Napomena: Metodologija ESA 2010Izvor: DZS

Tablica I1: Nefinancijski računi opće države • Tablica I1 pri-kazuje ukupne prihode i rashode i njihove najznačajnije kompo-nente te neto uzajmljivanje (+) / pozajmljivanje (–) po podsek-torima kao i na razini cijelog sektora opće države.

Neto uzajmljivanje (+) / pozajmljivanje (–) definirano je kao razlika ukupnih prihoda i rashoda, a ono u omjeru s bruto do-maćim proizvodom (BDP) u tekućim cijenama predstavlja sta-tistički pokazatelj čiji iznos određuje zadovoljava li država čla-nica EU-a jedan od četiri maastrichtska kriterija konvergencije (kriterij najvećega dopuštenog proračunskog manjka opće drža-ve).

Izvor podataka za tablicu nefinancijskih računa opće drža-ve jest Državni zavod za statistiku (DZS). Metodološka osnova za izradu podataka jest Europski sustav nacionalnih i regional-nih računa (ESA 2010) te Priručnik o državnom manjku i dugu

(MGDD).Obuhvat institucionalnog sektora opće države definiran je

Odlukom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora (NN, br. 1/2015.) koju službeno donosi i objavljuje DZS, a koja se temelji na metodologiji ESA 2010, prema kojoj se opća država dijeli na: središnju državu, fondove socijalne sigurnosti i lokalnu državu.

Kao jedno od osnovnih metodoloških načela ESA 2010 de-finira obračunski princip kod bilježenja prihoda i rashoda, s tim da se kod određenih poreznih prihoda primjenjuje metoda vre-menske prilagodbe novčanih transakcija, dok su ostali porezni prihodi na čistom gotovinskom načelu. Nadalje, ova statistika primjenjuje metodološke prilagodbe definirane odredbama pre-ma ESA 2010 i MGDD-u, među kojima su za sektor opće dr-žave najvažnije tretman i bilježenje investicija, javno-privatnih


Tablica I2: Glavni makro-agregati opće države u skupu računa ESA 2010u milijunima kuna

2011.a 2012.a 2013.a 2014.a 2015.a 2016.a 2017.a 2018.a

TEKUĆI RAČUNI

I. Račun proizvodnje

Izvori

1. Output (1.1. + 1.2.) 73.978 73.201 72.376 73.131 74.513 76.167 78.666 82.589

1.1. Tržišni output i output za vlastitu krajnju uporabu 5.642 5.578 6.214 5.898 6.054 6.289 6.308 6.550

1.2. Netržišni output 68.336 67.623 66.162 67.233 68.460 69.878 72.357 76.039

Uporabe

2. Intermedijarna potrošnja 26.004 25.764 26.343 27.463 27.949 28.785 29.435 30.844

3. Dodana vrijednost, bruto (1 – 2) 47.974 47.438 46.033 45.668 46.564 47.382 49.231 51.745

4. Potrošnja fiksnoga kapitala 7.514 7.527 7.209 7.656 7.575 7.315 7.424 7.254

5. Dodana vrijednost, neto (3 – 4) 40.460 39.910 38.823 38.011 38.989 40.067 41.807 44.491

II. Račun generiranja dohotka

Izvori

6. Ostale subvencije na proizvodnju, primljene 0 0 0 0 0 0 0 0

Uporabe

7. Naknade zaposlenicima, plaćene 40.460 39.910 38.823 38.011 38.988 40.066 41.761 44.491

8. Ostali porezi na proizvodnju, plaćeni 0,0 0,1 0,1 0,0 1,0 0,9 45,9 0,3

9. Poslovni višak, neto (5 + 6 – 7 – 8) 0 0 0 0 0 0 0 0

III. Račun primarne alokacije dohotka

Izvori

10. Porezi na proizvodnju i uvoz, primljeni (10.1. + 10.2.) 57.306 59.892 61.666 61.290 64.835 67.620 71.524 76.666

10.1. Porezi na proizvode, primljeni 53.774 56.336 58.023 57.545 60.488 63.094 67.313 72.248

10.2. Ostali porezi na proizvodnju, primljeni 3.533 3.556 3.643 3.745 4.346 4.527 4.211 4.418

11. Subvencije, plaćene (11.1. + 11.2.) 7.764 7.149 5.750 5.038 4.046 4.666 5.611 6.733

11.1. Subvencije na proizvode, plaćene 5.042 4.200 3.119 2.892 2.566 3.338 3.902 4.441

11.2. Ostale subvencije na proizvodnju, plaćene 2.722 2.949 2.632 2.146 1.480 1.328 1.709 2.292

12. Vlasnički dohodak, primljeni (12.1. + 12.2.) 3.579 3.560 3.567 4.142 3.334 3.587 3.705 3.357

12.1. Kamate, primljene 1.080 1.173 1.284 1.696 1.079 888 899 845

12.2. Ostali vlasnički dohodak, primljeni 2.499 2.387 2.283 2.446 2.255 2.699 2.806 2.512

Uporabe

13. Vlasnički dohodak, plaćeni (13.1. + 13.2.) 8.948 10.192 10.384 11.389 11.686 10.864 9.793 8.932

13.1. Kamate, plaćene 8.909 10.177 10.375 11.380 11.686 10.854 9.777 8.890

13.2. Ostali vlasnički dohodak, plaćeni 39 15 9 9 1 10 16 42

14. Primarni dohodak, neto (9 + 10 – 11 + 28 – 13) 44.173 46.110 49.099 49.005 52.437 55.678 59.825 64.358

IV. Račun sekundarne rapodjele dohotka

Izvori

15. Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd., primljeni 21.317 20.931 21.587 20.841 20.817 22.883 22.989 24.776

16. Neto socijalni doprinosi 38.605 37.846 37.149 39.187 40.714 41.730 43.634 45.908

17. Ostali tekući transferi, primljeni 2.985 4.503 4.340 4.720 7.911 9.226 10.114 7.748

Uporabe

18. Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd., plaćeni 0 0 0 0 0 0 0 0

19. Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi, plaćene 47.416 46.503 46.917 47.794 49.293 47.747 48.782 51.027

20. Socijalni transferi u naturi, plaćeni 6.827 7.351 7.948 8.252 8.449 8.279 8.406 8.489

21. Ostali tekući transferi, plaćeni 3.895 4.649 6.293 5.158 7.960 8.094 7.535 5.176

22. Raspoloživi dohodak, neto (14 + 15 + 16 + 17 – 18 – 19 – 21) 55.770 58.239 58.965 60.801 64.626 73.675 80.243 86.586

V. Račun uporabe raspoloživog dohotka

Uporabe

23. Izdaci za finalnu potrošnju (23.1. + 23.2.) 68.851 67.998 67.396 68.756 68.310 68.777 71.545 74.481

23.1. Izdaci za individualnu potrošnju 34.406 33.490 33.727 34.465 34.368 34.604 36.463 38.060

23.2. Izdaci za zajedničku potrošnju 34.445 34.508 33.669 34.291 33.942 34.173 35.082 36.421


partnerstva i koncesija, kapitalnih transfera u slučajevima stati-stičkog preuzimanja duga, plaćanja po jamstvima te kapitalnih injekcija kao nefinancijskih transakcija. Također, ova metodolo-gija uključuje i posebne smjernice kod bilježenja prihoda od iz-davanja prava na emisiju stakleničkih plinova, troškova nabavke vojne opreme, prihoda od izdavanja UMTS licencija te kod pro-vođenja korekcije prihoda na temelju testa superdividende kao i kod korekcija vezanih uz transakcije s fondovima EU-a.

Detaljniji opis metodologije za izradu Izvješća o prekomjer-nom proračunskom manjku i razini duga opće države, a time i za izradu statistike nefinancijskih računa opće države, objavljen je na internetskoj stranici DZS-a u dokumentu "EDP Inventory".

Tromjesečni nefinancijski računi iskazuju se samo na razini cijelog sektora opće države, ne i za njegove podsektore.

Suma transakcija u prihodima i rashodima iz tromjesečnih nefinancijskih računa jednaka je ukupnim prihodima i rashodi-ma u godišnjim nefinancijskim računima. Prva tri tromjesečja uvijek prikazuju najbolju procjenu transakcija na temelju dostu-pnih tromjesečnih izvora podataka i metoda procjene.

Tablica I2: Glavni makro-agregati opće države u skupu raču-na ESA 2010 • Izvor podataka za izradu Tablice I2 jest Državni zavod za statistiku (DZS), a metodološka osnova za izradu ma-kro-agregata pokazatelja u Tablici I2 ista je kao i za pokazatelje u Tablici I1.

Tablica I2 prikazuje godišnje sekvencijalne račune sektora opće države prema ESA 2010 koji opisuju ekonomski ciklus od proizvodnje i generiranja dohotka preko njegove distribucije i redistribucije do korištenja raspoloživog dohotka za finalnu po-trošnju. Razlika između raspoloživog dohotka i finalne potrošnje daje vrijednost neto štednje koja se dalje može koristiti za aku-mulaciju nefinancijske ili financijske imovine.

Nefinancijski računi sektora sastoje se od tekućih računa i kapitalnog računa kao računa akumulacije. Tekući računi uklju-čuju račun proizvodnje, račun generiranja dohotka, račun pri-marne alokacije dohotka, račun sekundarne raspodjele dohotka i račun uporabe raspoloživog dohotka. Tekući računi prikazuju izvore, tj. transakcije koje dovode do povećanja ekonomske vri-jednosti i uporabe odnosno transakcije koje dovode do smanje-nja ekonomske vrijednosti. Kapitalni račun prikazuje promjene u nefinancijskoj imovini te obvezama i neto vrijednosti sekto-ra. Agregati koji zatvaraju pojedini račun nazivaju se stavkama poravnanja te mogu biti prikazani po bruto ili neto vrijedno-sti. Bruto vrijednost jest vrijednost prije korekcije za potrošnju

fiksnoga kapitala. Račun proizvodnje prikazuje ukupnu vrijednost proizvedenih

dobara i usluga u referentnom razdoblju. Ukupna proizvodnja za sektor države kao netržišnog proizvođača definira se preko troškova proizvodnje, tj. jednaka je sumi međufazne potrošnje, potrošnje fiksnoga kapitala, naknadama zaposlenicima te pore-zima umanjenima za subvencije na proizvodnju. Razlika između proizvodnje i međufazne potrošnje daje bruto dodanu vrijednost sektora opće države, a suma bruto dodane vrijednosti po svim sektorima u ekonomiji daje vrijednost bruto domaćeg proizvoda prema tzv. proizvodnoj metodi obračuna.

Račun generiranja dohotka ustvari je prvi račun primarne alokacije dohotka u kojem se dodana vrijednost generirana iz proizvodnje raspoređuje faktorima proizvodnje preko naknada zaposlenicima te državi preko poreza i subvencija na proizvod-nju te se dolazi do neto poslovnog viška koji je prema ESA-i za netržišnog proizvođača jednak nuli. Sljedeći račun prikazuje primarnu alokaciju vlasničkog dohotka, tj. kamata, dividenda i rente vlasnicima financijske i nefinancijske neproizvedene imo-vine te poreze koje država prima na proizvodnju i uvoz te neto subvencije kao plaćene tekuće transfere na proizvodnju i pro-izvode. U računu sekundarne raspodjele dohotka prikazuju se prihodi i rashodi od poreza na dohodak i bogatstvo te ostalih tekućih transfera. U istom računu na strani izvora prikazuju se neto socijalni doprinosi, a na strani uporaba socijalni transferi u gotovini i naravi. Oba navedena računa prikazuju efekte u jed-noj od osnovnih funkcija države, a to je redistribucija dohotka. Stavka poravnanja sekundarne raspodjele dohotka jest raspolo-živi dohodak koji umanjen za finalnu potrošnju (finalnu potroš-nju u sustavu ESA 2010 imaju samo sektor opće države, ku-ćanstava i neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima) države u idućem računu (računu uporabe raspoloživog dohotka) daje štednju sektora opće države. Kapitalni račun, kao posljednji u nizu nefinancijskih računa, bilježi stjecanja i otpuštanja nefinan-cijske imovine te kapitalne transfere. Stavka poravnanja kapital-nog računa jest neto uzajmljivanje/pozajmljivanje (glavna mjera za višak/manjak po ESA-i) u kojem pozicija neto uzajmljivanja odgovara iznosu kojim sektor može financirati ostale sektore, odnosno u kojem neto pozajmljivanje odgovara iznosu koji sek-tor mora pozajmiti od drugih sektora. Ovaj agregat čini osnovnu mjeru viška/manjka države po ESA 2010 i identičan je onome u Tablici I1.

2011.a 2012.a 2013.a 2014.a 2015.a 2016.a 2017.a 2018.a

24. Štednja, neto (22 – 23) –13.081 –9.759 –8.431 –7.956 –3.684 4.898 8.698 12.106

KAPITALNI RAČUN

Promjene u imovini

25. Bruto investicije (25.1. + 25.2.) 12.230 12.472 12.996 12.732 11.607 12.004 10.049 13.459

25.1. Bruto investicije u dugotrajnu imovinu 12.230 12.472 12.996 12.732 11.584 11.982 10.079 13.365

25.2. Promjene zaliha i neto povećanje dragocjenosti 0 0 0 0 22,86 22,93 –30,38 93,68

26. Neto povećanje neproizvedene nefinancijske imovine 0 0 0 0 222 274 67 144

Promjene u obvezama i neto vrijednosti

27. Kapitalni transferi, primljeni 1.051 2.725 901 948 1.682 2.443 1.622 2.146

28. Kapitalni transferi, plaćeni 9.623 5.716 4.361 5.642 5.006 6.262 4.714 6.910

29. Neto pozajmljivanje (+) / neto zaduživanje (–) (24 + 4 + 27 – 28 – 25 – 26) –26.369 –17.695 –17.677 –17.725 –11.262 –3.884 2.914 992

a Revidirani podaciNapomena: Metodologija ESA 2010Izvor: DZS


Tablica I3: Dug opće državena kraju razdoblja, u milijunima kuna

2014.XII.b

2015.XII.b

2016.XII.b

2017.XII.b

2018.XII.b

2019.

III.b VI.b IX. X.

1. Unutarnji dug opće državea 160.233,0 166.150,5 173.400,6 173.018,7 180.398,6 185.501,8 187.957,7 189.795,5 191.329,5

1.1. Unutarnji dug središnje države 155.101,9 161.277,9 168.851,9 168.623,1 175.760,4 180.922,6 183.525,9 185.115,1 186.611,3

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri 19.870,3 15.368,4 12.754,0 12.630,3 11.909,1 11.376,4 12.540,8 12.376,5 12.576,6

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri 82.306,1 92.052,8 108.608,9 119.413,5 126.435,7 133.387,8 136.425,6 136.936,0 138.047,1

Krediti 52.925,5 53.856,8 47.488,9 36.579,2 37.415,6 36.158,4 34.559,5 35.802,7 35.987,6

1.2. Unutarnji dug fondova socijalne sigurnosti 3,5 1,9 0,6 0,0 1,1 1,1 1,1 1,9 3,0

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Krediti 3,5 1,9 0,6 0,0 1,1 1,1 1,1 1,9 3,0

1.3. Unutarnji dug lokalne države 5.326,4 5.140,6 4.882,4 4.840,5 5.171,8 5.166,3 5.072,1 5.351,9 5.404,1



Krediti 5.251,6 5.081,2 4.869,0 4.840,5 5.171,8 5.166,3 5.072,1 5.351,9 5.404,1

2. Inozemni dug opće države 120.528,2 120.645,4 110.922,3 112.823,0 105.669,9 103.777,7 110.020,6 106.988,2 106.769,8

2.1. Inozemni dug središnje države 120.047,1 120.231,7 110.547,0 112.472,3 105.322,0 103.429,4 109.674,5 106.623,6 106.404,9


Dugoročni dužnički vrijednosni papiri 64.692,2 68.125,6 58.451,1 61.839,7 57.609,7 56.533,0 63.873,3 63.895,8 63.601,9

Krediti 54.712,4 52.043,4 52.082,4 50.482,5 47.707,7 46.847,1 45.752,1 42.678,6 42.803,0

2.2. Inozemni dug fondova socijalne sigurnosti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.3. Inozemni dug lokalne države 481,0 413,6 375,3 350,7 347,9 348,3 346,1 364,6 364,9



Krediti 350,6 348,3 344,3 350,7 347,9 348,3 346,1 364,6 364,9

Ukupno (1+2) 280.761,2 286.795,8 284.323,0 285.841,7 286.068,6 289.279,5 297.978,3 296.783,7 298.099,4

Dodatak: Izdana jamstva opće države

Domaća 4.086,3 3.258,0 5.245,6 6.221,7 3.824,3 3.669,8 3.565,1 3.298,1 3.293,9

Od toga: Jamstva dana na kredite HBOR-a 2.153,8 1.393,2 2.465,9 3.154,0 2.117,1 2.033,5 1.859,1 1.759,2 1.740,5

Inozemna 2.313,4 3.281,3 4.110,4 3.539,2 1.470,2 1.484,6 1.376,4 1.390,2 1.403,7

a Unutarnji dug opće države = (1.1. + 1.2. + 1.3. – konsolidacijski elementi) b Podaci su revidirani od travnja 2001. zbog daljnjeg usklađivanja sektorizacije institucionalnih jedinica s metodologijom ESA 2010.

Tablica I3: Dug opće države • Do rujna 2014. tablica I3 pri-kazivala je dug opće države u skladu s Europskim sustavom na-cionalnih i regionalnih računa 1995 (ESA 1995). S početkom primjene nove metodologije na razini Europske unije u skladu s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) i Eurostatovim Priručnikom o državnom manjku i dugu revidiranim prema metodologiji ESA 2010, počevši od listopada 2014., izvršeno je usklađivanje metodologije te je obavljena revi-zija podataka od početka serije.

Od 31. prosinca 2010. primjenjuje se službena sektorizacija institucionalnih jedinica u Republici Hrvatskoj u skladu s Odlu-kom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora koju služ-beno donosi i objavljuje Državni zavod za statistiku, a koja se temelji na metodologiji ESA 2010 prema kojoj se opća država

dijeli na sljedeće podsektore: središnju državu, fondove socijal-ne sigurnosti i lokalnu državu.1 Do studenoga 2010. koristila se sektorska klasifikacija koju je u Odluci o kontnom planu za ban-ke propisala Hrvatska narodna banka.

Izvor primarnih podataka za unutarnji i inozemni dug jesu jedinice opće države (Ministarstvo financija RH i ostale jedinice sustava državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nefinancijska društva koja su alocirana u statističku definiciju sektora opće države i dr.) u dijelu koji se odnosi na trezorske zapise, obveznice i inozemne kredite te HNB u dije-lu koji se odnosi na kredite rezidentnih banaka, Hrvatske banke za obnovu i razvitak i HNB-a. Do studenoga 2010. podaci za kredite rezidentnih banaka temelje se na izvještajnom sustavu u skladu s Odlukom o statističkom izvješću banke, a od prosinca

1 Obuhvat sektorske klasifikacije naveden je u dijelu “Klasifikacija i iskazivanje podataka o potraživanjima i obvezama”. Središnja država prema novoj sektorskoj klasifikaciji ESA 2010 uključuje Hrvatsku radioteleviziju, HBOR te javna trgovačka društva HŽ Infrastrukturu, Autocestu Rijeka – Zagreb i Hrvatske autoce-ste (HAC). HAC je uključen u podsektor središnje države od siječnja 2008., a u prethodnoj seriji nalazi se u podsektoru fondova socijalne sigurnosti. Fondovi socijalne sigurnosti prema metodologiji ESA 2010 uključuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Uz prethodno navedeno, iznimno u ovoj tablici podsektor fondova socijalne sigurnosti u dijelu 2. Inozemni dug sadržava dug Hrvatskih cesta i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka od (uključujući) prosinca 1998. do prosinca 2010., dok u dijelu 1. Unutarnji dug od (uključuju-ći) prosinca 2002. do prosinca 2010. fondovi socijalne sigurnosti uključuju i dug Hrvatskih cesta, Hrvatskih voda, Hrvatskog fonda za privatizaciju / Agencije za upravljanje državnom imovinom.


2010. podaci se temelje na izvještajnom sustavu u skladu s Od-lukom o statističkom i bonitetnom izvješćivanju.

Podaci su strukturirani prema vjerovniku na unutarnji i ino-zemni dug te nadalje prema kategorijama instrumenata prema ESA-i 2010 na: kratkoročne dužničke vrijednosne papire, dugo-ročne dužničke vrijednosne papire i kredite.

Stanje kategorije dužnički vrijednosni papiri, kratkoročni, uključuje kratkoročne dužničke vrijednosne papire s izvornim rokom dospijeća do (uključujući) godine dana, kao što su: tre-zorski zapisi Ministarstva financija (izdani u kunama, uz valutnu klauzulu ili nominirani u stranoj valuti), eurozapisi Ministarstva financija te ostali instrumenti tržišta novca.

Stanje kategorije dužnički vrijednosni papiri, dugoročni, uk-ljučuje dugoročne dužničke vrijednosne papire s izvornim ro-kom dospijeća dužim od godine dana, kao što su: obveznice iz-dane na domaćem i inozemnom tržištu te dugoročni trezorski zapisi Ministarstva financija. Obveznice izdane u inozemstvu u jednoj stranoj valuti s ugovorom o zamjeni (engl. swap) u drugu stranu valutu tretiraju se kao dug nominiran u valuti zamjene.

Od veljače 2002. dužnički vrijednosni papiri izdani na inoze-mnom tržištu, a koji su na kraju referentnog razdoblja bili u vla-sništvu rezidentnih institucionalnih jedinica, reklasificirani su iz

inozemnog u unutarnji dug. Od prosinca 2005. dužnički vrije-dnosni papiri izdani na domaćem tržištu, a koji su na kraju refe-rentnog razdoblja bili u vlasništvu nerezidentnih institucionalnih jedinica, reklasificirani su iz unutarnjeg u inozemni dug.

Krediti uključuju kredite primljene od rezidentnih i nerezi-dentnih kreditora te, u skladu s metodologijom ESA 2010, pre-uzete kredite dane institucionalnim jedinicama koji su bili osi-gurani državnim jamstvom, a kod kojih je u tri godine došlo do plaćanja po jamstvima od strane države (tzv. kriterij 3. poziva) ili koji su ugovorom s izvornog dužnika preneseni na državu. Ta-kođer, izvršeno je usklađivanje s metodologijom tretmana ugo-vora o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama.

Stanja trezorskih zapisa bez obzira na izvorni rok dospijeća iskazana su po nominalnoj vrijednosti, tj. uključujući cjelokupni diskont. Stanja obveznica i kredita uključuju nedospjele vrijed-nosti glavnice bez uključenih stečenih kamata.

Stanje duga pojedinog podsektora opće države konsolidirano je unutar podsektora, a stanje unutarnjeg duga opće države kon-solidirano je i između podsektora.

U dodatku su navedeni podaci o ukupno izdanim jamstvima opće države koja su umanjena za jamstva dana drugim jedini-cama opće države. Izvori podataka identični su kao za kredite.

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • J. NEFINANCIJSKE STATISTIKE – IZABRANI PODACI110

Tablica J1: Indeksi potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena industrije • Početkom 2004. godine Državni zavod za statistiku uveo je indeks potrošačkih cijena. Taj je pokazatelj kretanja ci-jena izrađen u skladu s metodološkim načelima koja su postavili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Statistički ured Europ-ske unije (Eurostat). Dana 17. veljače objavljeno je priopćenje o kretanju indeksa potrošačkih cijena u siječnju 2004. te vre-menska serija indeksa potrošačkih cijena od siječnja 2001. DZS je naknadno izračunao i vremensku seriju indeksa potrošačkih cijena od siječnja 1998. do prosinca 2000. godine. U skladu s tim DZS je prestao objavljivati indeks cijena na malo i indeks troškova života, čija metodologija izračuna nije u zadovoljavaju-ćoj mjeri bila usklađena s međunarodno prihvaćenim standardi-ma. Osnovne značajke indeksa potrošačkih cijena prikazane su u Okviru 1. u Biltenu HNB-a broj 91 (2004.). Prosječna godiš-nja stopa inflacije potrošačkih cijena prikazana je u tablici Eko-nomski indikatori u Biltenu HNB-a.

Tablica J1a: Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena • Har-monizirani indeksi potrošačkih cijena (HIPC) jesu ekonomski pokazatelji koji mjere promjenu u razini cijena dobara i usluga

koje u tijeku vremena nabavljaju, koriste se njima ili ih plaća-ju kućanstva, izračunati prema harmoniziranom pristupu i po-sebnom skupu definicija koji omogućuju izračun konzistentne mjere inflacije za Europsku uniju, europodručje i Europski gos-podarski prostor, kojom se ujedno postiže i usporedivost me-đu državama članicama. Državni zavod za statistiku izračuna-va HIPC od siječnja 2007. godine te ga dostavlja Eurostatu kao glavnom diseminatoru statistika HIPC-a na razini EU-a. Serije HIPC-a obuhvaćaju razdoblje od siječnja 1998. godine (od kada je u primjeni klasifikacija COICOP) na dalje. Budući da pro-mjene poreznih stopa na proizvode utječu na inflaciju mjerenu HIPC-om, prikupljaju se dodatne informacije o utjecaju pore-znih promjena na inflaciju, na temelju kojih se izolira taj utje-caj i na taj način dobiva se harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-SP). HIPC-SP je harmonizirani indeks potrošačkih cijena, gdje se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. kroz vrijeme. U slučaju pro-mjene poreznih stopa razlika između tekućih vrijednosti HIPC-SP-a i HIPC-a upućuje na utjecaj promjene poreznih stopa na

J. Nefinancijske statistike – izabrani podaci

Tablica J1: Indeksi potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena industrije

Godi-na

Mjesec Bazni indeksi Mjesečne stope promjene (%) Godišnje stope promjene (%)

Indeksi potrošačkih cijena, 2015. = 100

Proizvođačke cijene

industrije, 2015. = 100a

Indeksi potrošačkih cijena Proizvo-đačke cijene

industrijea

Indeksi potrošačkih cijena Proizvođač-ke cijene

industrijea

Uku-pno

Dobra Usluge Uku-pno

Dobra Usluge Uku-pno

Dobra Usluge

2004. prosinac 78,4 77,7 80,6 77,3 0,7 0,9 0,2 –0,8 2,7 2,5 3,6 4,7

2005. prosinac 81,2 80,4 83,9 79,0 0,5 0,5 0,5 –0,4 3,6 3,5 4,1 2,2

2006. prosinac 82,9 81,9 86,7 80,5 0,0 0,0 0,2 0,0 2,0 1,4 4,2 1,9

2007. prosinac 87,7 87,4 89,1 85,3 1,2 1,2 1,3 0,5 5,8 6,6 3,4 6,0

2008. prosinac 90,2 89,6 92,8 88,9 –0,6 –0,9 0,5 –1,6 2,9 2,4 4,3 4,2

2009. prosinac 91,9 90,7 96,5 90,4 –0,6 –0,7 0,2 0,0 1,9 1,3 3,9 1,7

2010. prosinac 93,6 92,8 96,8 95,5 0,0 0,1 –0,1 1,0 1,8 2,2 0,3 5,6

2011. prosinac 95,6 95,5 95,8 101,0 –0,4 –0,4 –0,4 –0,2 2,1 3,0 –1,1 5,8

2012. prosinac 100,0 100,8 97,7 107,9 –0,1 –0,1 –0,3 0,0 4,7 5,5 2,0 6,8

2013. prosinac 100,3 101,0 98,1 105,1 –0,2 –0,2 0,0 0,0 0,3 0,2 0,4 –2,6

2014. prosinac 99,8 99,8 99,9 101,6 –0,9 –1,1 0,0 –1,2 –0,5 –1,2 1,8 –3,3

2015. prosinac 99,2 99,0 99,9 97,4 –0,6 –0,8 0,1 –1,0 –0,6 –0,8 0,0 –4,1

2016. prosinac 99,4 99,3 99,8 97,5 –0,2 –0,3 0,2 1,8 0,2 0,3 –0,1 0,1

2017. prosinac 100,6 100,6 100,7 99,5 –0,3 –0,5 0,1 –0,1 1,2 1,3 1,0 2,1

2018. prosinac 101,5 101,4 101,9 100,1 –0,8 –1,2 0,2 –1,1 0,8 0,7 1,1 0,5

2019. siječanj 100,6 100,1 101,9 100,2 –0,9 –1,2 0,2 0,1 0,2 –0,2 1,2 0,5

veljača 100,8 100,5 101,8 100,7 0,2 0,4 –0,2 0,5 0,5 0,3 1,0 1,6

ožujak 101,9 101,9 101,9 101,3 1,0 1,4 0,1 0,6 0,9 0,8 1,2 2,3

travanj 102,4 102,5 102,2 101,9 0,6 0,6 0,3 0,6 0,7 0,5 1,4 2,4

svibanj 103,0 103,3 102,3 101,8 0,6 0,8 0,0 –0,1 0,9 0,8 1,3 1,4

lipanj 102,7 102,7 103,0 100,7 –0,3 –0,6 0,7 –1,1 0,6 0,4 1,3 0,4

srpanj 102,2 101,8 103,6 101,0 –0,5 –0,9 0,7 0,3 1,1 1,0 1,3 0,0

kolovoz 101,9 101,3 103,7 100,7 –0,3 –0,5 0,0 –0,3 0,8 0,7 1,2 –0,3

rujan 102,7 102,5 103,4 101,2 0,8 1,2 –0,2 0,5 0,8 0,7 1,2 –0,3

listopad 103,2 103,1 103,4 101,4 0,4 0,6 0,0 0,2 0,6 0,2 1,6 –0,5

studeni 103,0 103,0 103,3 101,6 –0,1 –0,1 –0,2 0,2 0,7 0,4 1,6 0,3

prosinac 102,9 102,7 103,4 101,6 –0,1 –0,2 0,1 0,0 1,4 1,4 1,5 1,4

a Na domaćem tržištuIzvor: DZS

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • STATISTIČKI PREGLED • J. NEFINANCIJSKE STATISTIKE – IZABRANI PODACI 111

Tabl

ica

J1a:

Har

mon

izira

ni in

deks

i pot

roša

čkih

cije

na

God

ina

Mje

sec

Baz

ni in

deks

i (20

15. =

100

)M

jese

čne

stop

e pr

omje

ne (%

)G

odiš

nje

stop

e pr

omje

ne (%

)

Har

mon

izira

ni in

deks

po

troš

ački

h ci

jena

(HIP

C)

Har

mon

izira

ni in

deks

po

troš

ački

h ci

jena

po

stal

nim

po

rezn

im s

topa

ma

(HIP

C –

SP

)

Har

mon

izira

ni in

deks

po

troš

ački

h ci

jena

(HIP

C)

Har

mon

izira

ni in

deks

po

troš

ački

h ci

jena

po

stal

nim

po

rezn

im s

topa

ma

(HIP

C –

SP

)

Har

mon

izira

ni in

deks

po

troš

ački

h ci

jena

(HIP

C)

Har

mon

izira

ni in

deks

po

troš

ački

h ci

jena

po

stal

nim

po

rezn

im s

topa

ma

(HIP

C –

SP

)

Uku

pno

Dob

raU

slug

eU

kupn

oD

obra

Usl

uge

Uku

pno

Dob

raU

slug

eU

kupn

oD

obra

Usl

uge

Uku

pno

Dob

raU

slug

eU

kupn

oD

obra

Usl

uge

2004

.pr

osin

ac77

,81

......

80,5

2...

...0,

2...

...0,

2...

...2,

0...

...1,

6...

...

2005

.pr

osin

ac80

,91

81,1

081

,62

83,7

385

,22

81,1

60,

30,

20,

50,

3...

...4,

0...

...4,

0...

...

2006

.pr

osin

ac82

,62

82,6

583

,90

85,7

086

,84

84,2

50,

00,

00,

20,

00,

00,

22,

11,

92,

82,

41,

93,

8

2007

.pr

osin

ac87

,09

87,8

286

,14

90,5

192

,51

86,5

00,

91,

10,

20,

91,

10,

25,

46,

32,

75,

66,

52,

7

2008

.pr

osin

ac89

,56

89,8

290

,20

93,0

894

,62

90,5

7–0

,7–0

,90,

3–0

,7–0

,90,

32,

82,

34,

72,

82,

34,

7

2009

.pr

osin

ac91

,21

90,9

693

,50

93,5

394

,30

93,4

3–0

,6–0

,90,

1–0

,6–0

,90,

11,

81,

33,

70,

5–0

,33,

2

2010

.pr

osin

ac92

,79

92,9

693

,78

94,9

396

,07

93,7

0–0

,10,

0–0

,3–0

,10,

0–0

,31,

72,

20,

31,

51,

90,

3

2011

.pr

osin

ac94

,77

95,6

593

,42

97,0

598

,99

93,3

5–0

,4–0

,4–0

,4–0

,4–0

,4–0

,32,

12,

9–0

,42,

23,

0–0

,4

2012

.pr

osin

ac98

,94

100,

7295

,20

100,

2510

3,03

94,4

1–0

,1–0

,1–0

,3–0

,10,

0–0

,34,

45,

31,

93,

34,

11,

1

2013

.pr

osin

ac99

,39

101,

1695

,68

100,

1310

1,97

96,3

0–0

,3–0

,4–0

,3–0

,3–0

,4–0

,30,

50,

40,

5–0

,1–1

,02,

0

2014

.pr

osin

ac99

,29

99,9

098

,08

99,5

310

0,26

98,0

8–0

,7–1

,00,

1–0

,7–1

,00,

1–0

,1–1

,22,

5–0

,6–1

,71,

8

2015

.pr

osin

ac98

,99

99,1

198

,73

98,8

698

,93

98,7

3–0

,6–0

,90,

0–0

,6–0

,90,

0–0

,3–0

,80,

7–0

,7–1

,30,

7

2016

.pr

osin

ac99

,69

99,9

199

,26

99,4

699

,56

99,2

60,

0–0

,20,

3–0

,1–0

,40,

30,

70,

80,

50,

60,

60,

5

2017

.pr

osin

ac10

0,95

101,

1410

0,58

100,

6810

1,34

99,4

5–0

,3–0

,5–0

,1–0

,4–0

,6–0

,11,

31,

21,

31,

21,

80,

2

2018

.pr

osin

ac10

1,96

101,

8710

2,09

101,

4510

1,71

100,

94–0

,6–1

,10,

3–0

,9–1

,50,

31,

00,

71,

50,

80,

31,

5

2019

.si

ječa

nj10

1,32

100,

8510

2,18

101,

6510

1,96

101,

02–0

,6–1

,00,

00,

20,

30,

00,

60,

01,

71,

20,

91,

7

velja

ča10

1,41

101,

1110

1,94

101,

7410

2,23

100,

780,

10,

3–0

,20,

10,

3–0

,20,

80,

31,

61,

41,

21,

6

ožuj

ak10

2,20

102,

3210

1,94

102,

5210

3,44

100,

780,

81,

20,

00,

81,

20,

01,

10,

81,

71,

71,

71,

6

trav

anj

102,

8610

2,76

102,

9910

3,18

103,

8810

1,83

0,6

0,4

1,0

0,6

0,4

1,0

0,8

0,4

1,6

1,4

1,3

1,6

svib

anj

103,

3010

3,37

103,

1210

3,63

104,

5110

1,95

0,4

0,6

0,1

0,4

0,6

0,1

1,0

0,5

1,9

1,6

1,4

1,9

lipan

j10

3,59

102,

7610

5,10

103,

9110

3,89

103,

910,

3–0

,61,

90,

3–0

,61,

90,

50,

21,

21,

11,

11,

2

srpa

nj10

4,12

102,

0410

7,99

104,

4410

3,17

106,

760,

5–0

,72,

70,

5–0

,72,

70,

90,

71,

31,

51,

61,

3

kolo

voz

103,

7310

1,69

107,

5110

4,05

102,

8210

6,29

–0,4

–0,3

–0,4

–0,4

–0,3

–0,4

0,6

0,4

0,9

1,1

1,3

0,9

ruja

n10

3,54

102,

7610

4,97

103,

8510

3,87

103,

78–0

,21,

1–2

,4–0

,21,

0–2

,40,

60,

31,

01,

11,

21,

0

listo

pad

103,

7910

3,39

104,

4910

4,10

104,

5010

3,31

0,2

0,6

–0,5

0,2

0,6

–0,5

0,6

0,0

1,8

1,2

0,9

1,8

stud

eni

103,

3910

3,27

103,

6010

3,71

104,

3810

2,42

–0,4

–0,1

–0,9

–0,4

–0,1

–0,9

0,8

0,3

1,7

1,3

1,1

1,7

pros

inac

103,

2510

2,95

103,

7810

3,58

104,

0810

2,60

–0,1

–0,3

0,2

–0,1

–0,3

0,2

1,3

1,1

1,6

2,1

2,4

1,6

Izvo

r: E

uros

tat


Tablica J2: Temeljni indeksi potrošačkih cijena

Godina Mjesec Bazni indeksi, 2015. = 100 Mjesečne stope promjene (%) Godišnje stope promjene (%)

Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge

2004. prosinac 81,9 82,4 79,7 0,1 0,1 0,4 2,2 2,2 2,8

2005. prosinac 84,4 84,7 82,7 0,1 –0,1 0,5 3,1 2,8 3,8

2006. prosinac 86,3 86,6 84,7 –0,1 –0,2 0,2 2,3 2,2 2,4

2007. prosinac 90,6 91,2 87,7 0,8 0,9 0,5 5,0 5,3 3,5

2008. prosinac 94,4 94,9 92,1 –0,5 –0,6 0,2 4,2 4,1 5,0

2009. prosinac 94,6 94,7 94,2 –1,1 –1,5 0,2 0,2 –0,2 2,3

2010. prosinac 94,7 94,8 94,0 –0,8 –1,0 –0,3 0,1 0,1 –0,2

2011. prosinac 97,4 97,9 95,0 –0,5 –0,6 0,0 2,9 3,3 1,1

2012. prosinac 99,4 99,8 97,7 –0,6 –0,7 0,0 2,1 1,9 2,8

2013. prosinac 100,0 100,2 98,6 –0,8 –1,1 0,1 0,6 0,4 0,9

2014. prosinac 99,6 99,4 100,3 –1,0 –1,3 0,1 –0,4 –0,8 1,7

2015. prosinac 99,6 99,7 99,2 –0,7 –1,0 0,1 0,0 0,3 –1,1

2016. prosinac 100,1 100,5 99,0 –0,6 –0,9 0,2 0,5 0,7 –0,2

2017. prosinac 101,5 101,9 100,4 –0,7 –0,9 0,1 1,4 1,4 1,4

2018. prosinac 102,5 102,9 101,4 –0,6 –0,9 0,3 1,0 1,0 1,0

2019. siječanj 101,4 101,3 101,4 –1,1 –1,5 0,0 0,6 0,4 1,0

veljača 101,2 101,2 101,1 –0,2 –0,2 –0,3 0,6 0,5 0,8

ožujak 102,4 102,8 101,4 1,2 1,6 0,2 0,9 0,8 1,1

travanj 102,8 103,2 101,8 0,4 0,4 0,4 0,6 0,4 1,2

svibanj 103,2 103,7 101,7 0,4 0,5 –0,1 1,0 1,0 1,1

lipanj 103,1 103,3 102,6 –0,1 –0,4 0,9 1,1 1,1 1,1

srpanj 102,5 102,2 103,5 –0,6 –1,1 0,9 1,5 1,5 1,4

kolovoz 102,2 101,6 103,5 –0,4 –0,5 0,0 1,0 0,9 1,3

rujan 103,8 104,0 103,3 1,6 2,3 –0,2 1,6 1,8 1,3

listopad 104,3 104,7 103,3 0,5 0,7 0,0 1,3 1,1 1,9

studeni 104,2 104,6 103,0 –0,1 –0,1 –0,2 1,1 0,8 2,0

prosinac 103,7 103,9 103,2 –0,5 –0,6 0,1 1,2 1,0 1,7

Izvor: DZS

promjene cijena, uz pretpostavku da su se promjene u poreznim stopama primijenile trenutačno i u potpunosti. Serije mjesečnih i godišnjih indeksa HIPC i HIPC-SP za Republiku Hrvatsku i ostale države članice EU-a s pripadajućom metodologijom do-stupne su na Eurostatovim mrežnim stranicama. Prema Uredbi Komisije (EU) 2015/2010, počevši od veljače 2016. godine na dalje, indeksi HIPC i HIPC-SP proizvode se i objavljuju u odno-su na referentnu 2015. godinu (2015 = 100).

Tablica J2: Temeljni indeksi potrošačkih cijena • Temeljni in-deks potrošačkih cijena izračunava se u Državnom zavodu za statistiku, a dobiva se tako da se iz košarice dobara i usluga za izračunavanje ukupnog indeksa potrošačkih cijena isključe cije-ne poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene (među ostalim, tu su svrstane i cijene električne struje i naftnih derivata). Udio dobara i usluga koji se isključuju iz košarice za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena u 2013. godini izno-si 35,23% (od toga se 5,53 postotna boda odnose na poljopri-vredne proizvode, a 29,70 postotnih bodova na proizvode čije se cijene administrativno reguliraju). Isključivanje se provodi meto-dom nultog pondera.

Tablica J3: Indeks cijena stambenih nekretnina • Indeks cije-na stambenih nekretnina (ICSN) razvijen je zajedničkom surad-njom Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatske narodne banke (HNB) te zamjenjuje dosadašnji hedonistički indeks cijena nekretnina (HICN), koji je Hrvatska narodna banka samostalno sastavljala zaključno s drugim tromjesečjem 2015. godine (Ta-blica J3a). Indeksom cijena stambenih nekretnina mjeri se kre-tanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kućanstva kupi-la, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost

zemljišta uključena je u tržišnu cijenu. Indeks obuhvaća sve po-datke o transakcijama nekretnina (kuća i stanova/apartmana) na području Republike Hrvatske, prikupljene na temelju Prijave po-reza na promet nekretnina u Poreznoj upravi Ministarstva finan-cija prema unaprijed definiranim rokovima. Indeks se sastavlja u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 93/2013 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđiva-njem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara od 1. veljače 2013., za kategorije novih i postojećih stambenih obje-kata te kategoriju ukupno na razini Republike Hrvatske. Za po-trebe korisnika DZS je dodatno definirao tri geografska područja – Grad Zagreb, Jadran i ostalo. Izračun indeksa cijena stambenih nekretnina u skladu je s metodološkim smjernicama Eurostatova priručnika “Priručnik o indeksima cijena stambenih nekretnina”. Osnovni je izvor podataka za izradu pondera vrijednost transak-cija stambenih objekata kupljenih prethodne godine. Ponderi su preračunati prema kretanju cijena stambenih objekata tijekom posljednjeg tromjesečja prethodne godine. Izračunavanje poči-nje izračunom indeksa na temelju unaprijed definiranih hedoni-stičkih regresijskih modela, čije su varijable definirane na osnovi raspoloživih podataka o svojstvima stambenih objekata. Indeksi su do kraja 2011. izračunati na temelju standardne vremenske indikatorske hedonističke regresije (engl. time-dummy), a od pr-vog tromjesečja 2012., zbog dostupnosti šireg skupa podataka o svojstvima stambenih objekata, za izračun se primjenjuje pomič-na vremenska indikatorska hedonistička regresija (engl. Rolling window time-dummy). Tako dobiveni indeksi agregiraju se prema formuli Laspeyresova tipa na više razine i na razinu ukupno.


Tabl

ica

J3: I

ndek

s ci

jena

sta

mbe

nih

nekr

etni

na

God

ina

Trom

je-

sečj

eB

azni

inde

ksi,

2015

. = 1

00a

Trom

jese

čne

stop

e pr

omje

ne (%

)bG

odiš

nje

stop

e pr

omje

ne (

%)b

Uku

pno

Nov

i st

ambe

ni

obje

kti

Pos

toje

ći

stam

beni

ob

jekt

i

Gra

d Z

agre

bJa

dran

Ost

alo

Uku

pno

Nov

i st

ambe

ni

obje

kti

Pos

toje

ći

stam

beni

ob

jekt

i

Gra

d Z

agre

bJa

dran

Ost

alo

Uku

pno

Nov

i st

ambe

ni

obje

kti

Pos

toje

ći

stam

beni

ob

jekt

i

Gra

d Z

agre

bJa

dran

Ost

alo

2014

.10

2,98

106,

5510

1,43

102,

1810

3,37

102,

80...

......

......

...–1

,6–2

,1–1

,3–1

,3–2

,0–0

,8

2015

.10

0,00

100,

0010

0,00

100,

0010

0,00

100,

00...

......

......

...–2

,9–6

,1–1

,4–2

,1–3

,3–2

,7

2016

.10

0,89

96,6

010

1,81

100,

7210

1,32

99,1

8...

......

......

...0,

9–3

,41,

80,

71,

3–0

,8

2017

.10

4,75

96,5

210

6,45

105,

0810

5,74

99,7

3...

......

......

...3,

8–0

,14,

64,

34,

40,

6

2018

.11

1,14

99,9

511

3,44

116,

3711

1,39

100,

26...

......

......

...6,

13,

66,

610

,75,

30,

5

2014

.1.

tr.

102,

9410

5,29

101,

9610

2,04

103,

2610

3,24

–0,7

–2,0

0,0

–0,3

–0,8

–0,7

–2,2

–4,9

–0,7

–3,1

–2,3

–0,3

2. tr

.10

3,82

106,

1910

2,83

102,

2310

4,71

103,

470,

90,

90,

90,

21,

40,

2–0

,8–1

,7–0

,3–0

,9–0

,5–1

,4

3. tr

.10

3,00

107,

8410

0,87

102,

2910

2,69

105,

04–0

,81,

6–1

,90,

1–1

,91,

5–1

,9–1

,3–2

,1–0

,9–4

,03,

1

4. tr

.10

2,14

106,

8610

0,07

102,

1710

2,80

99,4

3–0

,8–0

,9–0

,8–0

,10,

1–5

,3–1

,4–0

,5–1

,9–0

,2–1

,3–4

,4

2015

.1.

tr.

101,

0510

0,87

101,

1210

1,62

101,

0010

0,20

–1,1

–5,6

1,0

–0,5

–1,8

0,8

–1,8

–4,2

–0,8

–0,4

–2,2

–2,9

2. tr

.99

,13

98,6

799

,33

99,8

498

,47

100,

50–1

,9–2

,2–1

,8–1

,8–2

,50,

3–4

,5–7

,1–3

,4–2

,3–6

,0–2

,9

3. tr

.99

,86

100,

9899

,37

99,9

210

0,01

99,1

40,

72,

30,

00,

11,

6–1

,4–3

,0–6

,4–1

,5–2

,3–2

,6–5

,6

4. tr

.99

,96

99,4

810

0,18

98,6

210

0,51

100,

160,

1–1

,50,

8–1

,30,

51,

0–2

,1–6

,90,

1–3

,5–2

,20,

7

2016

.1.

tr.

101,

2199

,07

101,

7310

0,43

101,

7710

0,21

1,3

–0,4

1,5

1,8

1,3

0,0

0,2

–1,8

0,6

–1,2

0,8

0,0

2. tr

.10

0,28

95,8

010

1,23

99,9

110

0,33

100,

52–0

,9–3

,3–0

,5–0

,5–1

,40,

31,

2–2

,91,

90,

11,

90,

0

3. tr

.10

1,31

96,6

710

2,30

101,

9610

1,80

97,7

41,

00,

91,

12,

11,

5–2

,81,

5–4

,32,

92,

01,

8–1

,4

4. tr

.10

0,75

94,8

410

1,97

100,

5610

1,39

98,2

6–0

,6–1

,9–0

,3–1

,4–0

,40,

50,

8–4

,71,

82,

00,

9–1

,9

2017

.1.

tr.

100,

8592

,86

102,

5110

0,72

102,

2595

,53

0,1

–2,1

0,5

0,2

0,8

–2,8

–0,4

–6,3

0,8

0,3

0,5

–4,7

2. tr

.10

4,55

96,7

110

6,17

102,

6910

6,58

100,

933,

74,

13,

62,

04,

25,

74,

30,

94,

92,

86,

20,

4

3. tr

.10

5,13

97,7

610

6,65

106,

4510

5,46

100,

200,

61,

10,

53,

7–1

,1–0

,73,

81,

14,

34,

43,

62,

5

4. tr

.10

8,45

98,7

311

0,46

110,

4610

8,67

102,

263,

21,

03,

63,

83,

02,

17,

64,

18,

39,

87,

24,

1

2018

.1.

tr.

109,

4499

,03

111,

5911

2,19

110,

5499

,57

0,9

0,3

1,0

1,6

1,7

–2,6

8,5

6,6

8,9

11,4

8,1

4,2

2. tr

.10

9,26

98,5

111

1,47

114,

5110

9,33

98,9

4–0

,2–0

,5–0

,12,

1–1

,1–0

,64,

51,

95,

011

,52,

6–2

,0

3. tr

.11

2,32

100,

7811

4,68

118,

9611

2,20

100,

512,

82,

32,

93,

92,

61,

66,

83,

17,

511

,86,

40,

3

4. tr

.11

3,54

101,

4911

6,00

119,

8211

3,50

102,

001,

10,

71,

20,

71,

21,

54,

72,

85,

08,

54,

4–0

,3

2019

.1.

tr.

117,

5510

9,00

119,

5212

5,02

118,

6710

0,59

3,5

7,4

3,0

4,3

4,6

–1,4

7,4

10,1

7,1

11,4

7,4

1,0

2. tr

.12

0,60

106,

5512

3,40

131,

1511

9,24

102,

242,

6–2

,23,

24,

90,

51,

610

,48,

210

,714

,59,

13,

3

3. tr

.12

1,36

109,

0712

3,90

133,

4611

8,05

103,

980,

62,

40,

41,

8–1

,01,

78,

08,

28,

012

,25,

23,

5

a Ind

eksi

(od

prvo

g tr

omje

sječ

ja 2

017.

refe

rent

no r

azdo

blje

za

inde

ks c

ijena

sta

mbe

nih

nekr

etni

na je

st 2

015.

= 1

00) b

Pre

ma

Eur

osta

tovo

j pra

ksi,

prom

jene

u re

fere

ntno

j god

ini d

ovel

e su

do

revi

zije

pre

thod

no o

bjav

ljeni

h st

opa

prom

jene

zbo

g to

ga š

to s

e st

ope

prom

jene

iz

raču

nane

iz s

erije

201

5. =

100

mog

u ra

zlik

ovat

i od

stop

a pr

omje

ne iz

raču

nani

h iz

ser

ije 2

010.

= 1

00 z

bog

zaok

ruži

vanj

a.N

apom

ena:

Za

potr

ebe

koris

nika

, u s

urad

nji

Drž

avno

g za

voda

za

stat

istik

u i H

rvat

ske

naro

dne

bank

e, iz

raču

nata

je p

rodu

ljena

trom

jese

čna

serij

a in

deks

a od

prv

og tr

omje

sečj

a 20

02.,

otka

da s

u do

stup

ni p

odac

i Por

ezne

upr

ave

Min

ista

rstv

a fin

anci

ja z

a ka

tego

riju

ukup

no i

za

tri d

efin

irana

geo

graf

ska

podr

učja

– G

rad

Zag

reb,

Jad

ran

i Ost

alo.

Izvo

r: D

ZS


Tablica J3a: Hedonistički indeks cijena nekretnina • Hrvat-ska narodna banka započela je 2008. metodološki rad na izra-di hedonističkog indeksa cijena stambenih nekretnina (HICN)2. Korištenjem ulaznih podataka o realiziranim transakcijama i procjenama realiziranih transakcija iz baze Hrvatske burze ne-kretnina konstruiran je ekonometrijski model za izradu hedo-nističkog indeksa cijena nekretnina (HICN), koji je metodološ-ki usklađen s odredbama Eurostatova Priručnika o indeksima cijena stambenih nekretnina (engl. Handbook on Residential Property Prices Indices)3. HICN se iskazuje na tromjesečnoj i go-dišnjoj osnovi počevši od prvog tromjesečja 1997., na razini Re-publike Hrvatske i dviju regija: Grada Zagreba i Jadrana. Osnov-na ideja metodologije koja se primijenjuje pri izračunu indeksa jest da kupci određuju korisnost nekretnine na temelju njezinih

obilježja, pa je nužno odrediti cijene tih obilježja (atributa), tzv. implicitne cijene. No, budući da ne postoji tržište pojedinih atri-buta stambenog prostora, njihove se cijene procjenjuju jedno-stavnim ekonometrijskim modelima. Nakon procjene cijena po-jedinih atributa za svaku je nekretninu moguće odrediti njezi-nu čistu cijenu, tj. cijenu koja je korigirana za utjecaj pojedinih atributa dane nekretnine, poput lokacije na kojoj se nekretnina nalazi, površine, broja soba i sl. Dinamika čistih cijena izravno se koristi za izračun HICN-a. Prema metodologiji ovakav in-deks, za razliku od primjerice indeksa prosječne cijene ili me-dijana kvadrata stambenog prostora, korigira kretanje cijena za moguću pristranost u podacima uzrokovanu činjenicom što je u nekom razdoblju prodan neuobičajeno velik broj iznadprosječno ili ispodprosječno kvalitetnih nekretnina.

Tablica J3a: Hedonistički indeks cijena nekretnina

Godina Tromje-sečje

Bazni indeksi, 2010. = 100 Godišnje stope promjene Stope promjene u odnosu na prethodno tromjesečje

Hrvatska Zagreb Jadran Hrvatska Zagreb Jadran Hrvatska Zagreb Jadran

2001. 61,5 65,5 49,9 1,9 –3,7 31,2 .... .... ....

2002. 64,9 67,9 56,2 5,6 3,7 12,7 .... .... ....

2003. 67,0 70,8 56,0 3,2 4,2 –0,5 .... .... ....

2004. 74,5 78,0 64,3 11,2 10,2 14,8 .... .... ....

2005. 82,9 85,5 75,0 11,2 9,7 16,7 .... .... ....

2006. 97,5 101,7 85,2 17,7 18,9 13,7 .... .... ....

2007. 109,2 112,7 99,1 12,0 10,8 16,3 .... .... ....

2008. 113,0 115,7 105,3 3,5 2,6 6,2 .... .... ....

2009. 108,8 109,5 106,9 –3,8 –5,3 1,5 .... .... ....

2010. 100,0 100,0 100,0 –8,1 –8,6 –6,4 .... .... ....

2011. 96,3 94,9 99,5 –3,7 –5,1 –0,5 .... .... ....

2012. 97,3 97,0 97,9 1,0 2,2 –1,6 .... .... ....

2013. 81,2 82,5 78,4 –16,5 –14,9 –19,9 .... .... ....

2014. 79,3 80,1 77,8 –2,3 –2,9 –0,8 .... .... ....

2014. 1. tr. 77,4 81,2 69,2 –9,7 –8,0 –13,2 –2,8 2,1 –13,2

2. tr. 77,9 79,3 74,8 –2,8 –2,9 –2,4 0,6 –2,3 8,0

3. tr. 81,6 80,2 84,5 2,6 –0,3 9,1 4,8 1,1 13,1

4. tr. 80,5 79,5 82,6 1,2 0,0 3,6 –1,3 –0,8 –2,3

2015. 1. tr. 78,3 81,3 72,5 1,2 0,1 4,7 –2,7 2,2 –12,3

2. tr. 80,2 81,2 78,1 3,0 2,4 4,5 2,4 0,0 7,9

2 Korištena metodologija detaljno je opisana u Kunovac, D. et al. (2008.) Primjena hedonističke metode za izračunavanje indeksa cijena nekretnina u Hrvatskoj, Istraživanje I-20, HNB.

3 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/hicp/methodology/hps/rppi_handbook


Tablica J4: Prosječne mjesečne neto plaćeu tekućim cijenama, u kunama

Godina Mjesec Prosječne mjesečne neto plaće

Lančani indeksi Godišnji mjesečni indeksi

Godišnji kumulativni indeksi

2001. prosinac 3.582,0 96,6 102,4 106,5

2002. prosinac 3.839,0 98,0 107,2 105,0

2003. prosinac 4.045,0 99,8 105,4 105,9

2004. prosinac 4.312,0 99,1 106,6 105,9

2005. prosinac 4.473,0 97,3 103,7 104,9

2006. prosinac 4.735,0 97,0 105,9 105,2

2007. prosinac 4.958,0 96,6 104,7 105,2

2008. prosinac 5.410,0 100,3 109,1 107,0

2009. prosinac 5.362,0 99,6 99,1 102,6

2010. prosinac 5.450,0 97,6 101,7 100,6

2011. prosinac 5.493,0 95,9 100,8 101,8

2012. prosinac 5.487,0 96,6 99,9 100,7

2013. prosinac 5.556,0 98,6 101,3 100,7

2014. prosinac 5.716,0 101,5 102,9 100,3

2015. prosinac 5.648,0 .... 104,3 ....

2016. prosinac 5.838,0 100,6 103,4 101,6

2017. prosinac 5.973,0 96,5 102,3 105,3

2018. prosinac 6.262,0 99,9 104,8 104,3

2019. siječanj 6.400,0 102,2 103,4 103,4

veljača 6.369,0 99,5 103,9 103,7

ožujak 6.464,0 101,5 103,4 103,6

travanj 6.434,0 99,5 103,4 103,5

svibanj 6.476,0 100,7 102,0 103,2

lipanj 6.470,0 99,9 103,1 103,2

srpanj 6.420,0 99,2 103,4 103,2

kolovoz 6.438,0 100,3 102,8 103,2

rujan 6.418,0 99,7 103,6 103,2

listopad 6.496,0 101,2 103,4 103,2

studeni 6.536,0 100,6 104,3 103,3

Napomena: Počevši od siječnja 2016. podaci o prosječnim mjesečnim neto plaćama za razdoblje od siječnja 2015. nadalje dobiveni su korištenjem administrativnih podataka iz obrasca JOPPD te stoga nisu usporedivi s dosad objavljenim mjesečnim podacima (siječanj 1992. – prosinac 2014.). Izvor: DZS

Tablica J4: Prosječne mjesečne neto plaće • Prosječnu mje-sečnu isplaćenu neto plaću u Republici Hrvatskoj izračunava i objavljuje Državni zavod za statistiku. Prema definiciji, prosječ-na mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godiš-nji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu

za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi. Počev-ši od siječnja 2016. podaci o prosječnim mjesečnim isplaćenim plaćama za razdoblje od siječnja 2015. nadalje dobiveni su obra-dom administrativnih izvora podataka iz “Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osigu-ranja” – obrazac JOPPD te stoga nisu usporedivi s prethodno objavljenim mjesečnim podacima.


Tablica J5: Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja po-trošača • Anketa pouzdanja potrošača provodi se od travnja 1999. prema metodologiji Europske komisije pod nazivom Za-jednički harmonizirani program europskih anketa pouzdanja. To se anketno istraživanje do travnja 2005. provodilo jednom u tromjesečju (u siječnju, travnju, srpnju i listopadu). Od svibnja 2005. provodi se svakoga mjeseca, uz tehničku i financijsku po-moć Europske komisije.

Upitnik sadržava ukupno 23 pitanja kojima se ispituje per-cepcija potrošača glede promjena ekonomskih pojava s kojima se oni svako dnevno susreću. Na osnovi odgovora iz Ankete o pouz-danju potrošača utvrđuje se vrijednost indeksa odgovora prema zadanoj metodologiji. Iz vrijednosti indeksa odgovora izračuna-va se i prati kretanje triju kompozitnih indeksa: indeksa pouz-danja potrošača (IPP), indeksa raspoloženja potrošača (IRP) i indeksa očekivanja potrošača (IOP). Svaki navedeni kompozitni indeks za sebe aritmetička je sredina indeksa odgovora (I), tj. prosjek prethodno kvantificiranih odgovora na pojedina pitanja iz ankete:

gdje je: r vrijednost odgovora, w udio ispitanika koji su se opre-dijelili za pojedini odgovor (ponder), i pitanje iz upitnika, z ponuđeni/odabrani odgovor, k broj ponuđenih odgovora na

pojedino pitanje. Vrijednosti navedenih indeksa kreću se u ras-ponu –100<Ii<100. Veće vrijednosti indeksa u odnosu na pret-hodno razdoblje upućuju na porast očekivanja (optimizma) gle-de specifičnog područja obuhvaćenog pojedinim pitanjem.

U tablici su prikazane vrijednosti odabranih indeksa odgovo-ra na pitanja:

I1: Kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financij-ska situacija u vašem kućanstvu?

I2: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u vašem kućanstvu?

I3: Što mislite, kako se tijekom posljednjih 12 mjeseci promi-jenila ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj?

I4: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj?

I8: S obzirom na ukupnu ekonomsku situaciju, mislite li da je sada pravo vrijeme za kupnju trajnih dobara za kućanstvo (na-mještaja, stroja za pranje rublja, televizora i sl.)?

I9: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti vaša kupnja trajnih dobara u odnosu na proteklih 12 mjeseci?

Komponente kompozitnih indeksa jesu:IPP: I1, I2, I4, I9IOP: I2, I4IRP: I1, I3, I8.

Tablica J5: Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošačaindeksni bodovi, originalni podaci

Godina Mjesec Kompozitni indeksi Indeksi odgovora

Indeks pouzda-nja potrošača

Indeks očekiva-nja potrošača

Indeks raspolo-ženja potrošača

I1 I2 I3 I4 I8 I9

2004. listopad –15,9 –7,9 –22,0 –19,1 –4,1 –30,5 –11,6 –16,5 –28,6

2005. prosinac –17,8 –13,7 –25,6 –16,4 –5,9 –34,4 –21,5 –25,9 –27,3

2006. prosinac –11,4 –4,7 –15,4 –10,9 1,1 –22,4 –10,5 –12,9 –25,4

2007. prosinac –19,3 –15,5 –24,5 –16,8 –9,8 –31,8 –21,2 –25,0 –29,2

2008. prosinac –34,3 –33,3 –40,9 –30,7 –25,9 –51,8 –40,6 –40,3 –39,8

2009. prosinac –36,9 –32,7 –47,6 –35,7 –22,6 –64,5 –42,8 –42,5 –46,4

2010. prosinac –36,0 –30,6 –48,7 –40,7 –21,7 –65,9 –39,4 –39,4 –42,3

2011. prosinac –22,5 –8,9 –43,1 –31,6 –5,5 –56,5 –12,3 –41,2 –40,4

2012. prosinac –38,4 –33,5 –52,6 –42,1 –23,1 –71,4 –43,9 –44,2 –44,4

2013. prosinac –32,5 –26,3 –45,9 –34,5 –17,4 –61,9 –35,2 –41,3 –42,7

2014. prosinac –29,3 –24,3 –42,4 –31,4 –16,7 –57,0 –31,9 –38,7 –37,1

2015. prosinac –13,1 –3,9 –25,5 –15,4 –2,6 –26,2 –5,2 –34,9 –29,2

2016. prosinac –10,3 –2,8 –19,9 –11,2 –0,2 –18,0 –5,3 –30,4 –24,7

2017. prosinac –9,3 –4,7 –17,2 –8,0 2,4 –24,4 –11,8 –19,1 –19,9

2018. prosinac –5,8 –3,6 –13,0 –0,8 6,8 –25,4 –14,0 –12,7 –15,2

2019. veljača –4,8 –1,6 –14,0 0,0 9,1 –23,3 –12,3 –18,6 –16,1

ožujak –6,4 –4,8 –14,9 –3,9 5,2 –24,3 –14,7 –16,4 –12,3

travanj –4,8 –2,6 –14,9 –0,9 6,6 –25,4 –11,8 –18,3 –13,2

svibanj –4,1 –1,6 –13,3 0,0 8,2 –24,4 –11,3 –15,5 –13,5

lipanj –2,8 1,8 –9,4 0,9 8,5 –13,8 –5,0 –15,2 –15,7

srpanj –6,7 –4,6 –14,4 –0,9 4,6 –24,5 –13,9 –17,7 –16,5

kolovoz –5,6 –2,1 –12,3 –0,6 7,2 –20,7 –11,4 –15,4 –17,6

rujan –4,1 –1,0 –11,5 0,1 8,5 –20,6 –10,6 –14,1 –14,4

listopad –3,9 –2,1 –12,2 0,4 7,0 –21,4 –11,3 –15,6 –11,8

studeni –2,6 –0,9 –8,7 2,7 8,1 –18,8 –9,9 –10,1 –11,3

prosinac –2,5 1,6 –9,9 –0,4 8,4 –16,8 –5,3 –12,6 –12,9

2020. siječanj 1,3 7,1 –6,5 2,6 12,6 –12,2 1,6 –10,0 –11,5

Izvori: Ipsos; HNB

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • POPIS BANAKA I ŠTEDIONICA 117

1. veljače 2020.

Banke koje imaju odobrenje za rad

R. br. OIB Matični broj Naziv banke

1. 14036333877 01198947 Addiko Bank d.d., Zagreb2. 70663193635 00560286 Agram banka d.d., Zagreb3. 33039197637 01326287 Banka Kovanica d.d., Varaždin4. 32247795989 03467988 Croatia banka d.d., Zagreb5. 23057039320 03337367 Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka6. 87939104217 03777928 Hrvatska poštanska banka d. d., Zagreb7. 99326633206 00971359 Imex banka d.d., Split8. 65723536010 03463958 Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag9. 38182927268 00675539 J&T banka d.d., Varaždin

10. 08106331075 03123014 Karlovačka banka d.d., Karlovac11. 73656725926 01263986 KentBank d.d., Zagreb12. 52508873833 03141721 OTP banka Hrvatska d.d., Split13. 71221608291 03726177 Partner banka d.d., Zagreb14. 97326283154 03015904 Podravska banka d.d., Koprivnica15. 02535697732 03269841 Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb16. 53056966535 00901717 Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb17. 13806526186 03113680 Samoborska banka d.d., Samobor18. 78427478595 01260405 Sberbank d.d., Zagreb19. 42252496579 03999092 Slatinska banka d.d., Slatina20. 92963223473 03234495 Zagrebačka banka d.d., Zagreb

Stambene štedionice koje imaju odobrenje za rad

R. br. OIB Matični broj Naziv stambene štedionice

1. 28857005625 01702785 PBZ stambena štedionica d.d., Zagreb2. 99833333809 01442007 Raiffeisen stambena štedionica d.d., Zagreb3. 07942675532 01393685 Wüstenrot stambena štedionica d.d., Zagreb

Ostale institucije

1. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Zagreb, posluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (NN, br. 138/2006. i 25/2013.)

Banke i štedionice u stečaju

R. br. Naziv banke/štedionice Datum otvaranja stečaja

1. Alpe Jadran banka d.d., Split 15.5.2002.2. Banka splitsko-dalmatinska d.d., Split 1.7.2016.3. Centar banka d.d., Zagreb 30.9.2013.4. Credo banka d.d., Split 16.1.2012.5. Glumina banka d.d., Zagreb 30.4.1999.6. Nava banka d.d., Zagreb 1.12.2014.7. Tesla štedna banka d.d., Zagreb 30.3.2018.8. Trgovačko-turistička banka d.d., Split 8.9.2000.

Popis banaka i štedionica

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • POPIS BANAKA I ŠTEDIONICA118

Banke i štedionice u likvidaciji

R. br. Naziv banke/štedionice Datum pokretanja likvidacije

1. Investicijsko-komercijalna štedionica d.d., Zagreb 31.5.2000.2. Križevačka banka d.d., Križevci

(sada Internet Mobile Bank d.d., Križevci)3.1.2005.

3. Obrtnička štedna banka d.d., Zagreb 22.12.2010.4. Štedbanka d.d., Zagreb 27.12.2017.5. Primorska banka d.d., Rijeka 21.6.2018.

Banke i štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije

R. br. Naziv banke/štedionice Datum oduzimanja odobrenja za rad

1. Hibis štedionica d.d., Zagreb 7.3.2001.

Predstavništva stranih banaka

Hrvatska narodna banka, u skladu s člankom 95. Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 159/2013., 19/2015. i 102/2015.), vodi registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja osni-vaju se u Republici Hrvatskoj nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke. Trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoje osnovana predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja. Za predstavništva kreditnih institucija iz Europske unije ne postoji obveza registriranja.

Podružnice stranih kreditnih institucija

R. br. OIB Matični broj Naziv podružnice Datum upisa u sudski registar

1. 02138784111 04604369 BKS Bank AG, Glavna podružnica Hrvatska 26.9.2016.

Napomena: Za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad navedeni su podaci o njihovu osobnom identifikacijskom broju (OIB) koji im je dodijelila Porezna uprava Ministarstva financija i podaci o njihovu matičnom broju koji im je dodijelio Državni zavod za statistiku.

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • ČLANOVI SAVJETA I RUKOVODSTVO HRVATSKE NARODNE BANKE 119

Članovi Savjeta i rukovodstvo Hrvatske narodne banke

1. veljače 2020.

Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke

Predsjednik Savjeta Boris Vujčić Članovi Savjeta Martina Drvar Michael Faulend Bojan Fras Roman Šubić Sandra Švaljek Slavko Tešija

Rukovodstvo Hrvatske narodne banke

Guverner Boris Vujčić Zamjenica guvernera Sandra Švaljek Viceguvernerka Martina Drvar Viceguverner Michael Faulend Viceguverner Bojan Fras Viceguverner Roman Šubić Viceguverner Slavko Tešija

BILTEN HNB-a • BROJ 256 • KRATICE I ZNAKOVI120

Kratice i znakovi

Kratice

b. b. – bazni bodBDP – bruto domaći proizvodBDV – bruto dodana vrijednostBEA – Ured SAD-a za ekonomske analize (engl. U. S.

Bureau of Economic Analysis)BIS – Banka za međunarodne namire (engl. Bank for

International Settlements)BZ – blagajnički zapisi CDS – premija osiguranja od kreditnog rizika (engl. credit

default swap)DAB – Državna agencija za osiguranje štednih uloga

i sanaciju banakadep. – depozitid. n. – drugdje nespomenutoDZS – Državni zavod za statistiku EK – Europska komisijaEMU – Ekonomska i monetarna unijaengl. – engleskiESB – Europska središnja bankaEU – Europska unijaFed – američka središnja banka (engl. Federal Reserve

System)fik. – fiksniFISIM – posredno mjerene naknade za uslugu financijskog

posredovanjaFZO – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostHAC – Hrvatske autoceste Hanfa – Hrvatska agencija za nadzor financijskih

uslugaHBOR – Hrvatska banka za obnovu i razvitakHC – Hrvatske cesteHFP – Hrvatski fond za privatizacijuHNB – Hrvatska narodna banka HPB – Hrvatska poštanska bankaHWWI – Institut za međunarodnu ekonomiju u Hamburgu

(njem. Hamburgisches Weltwirtschaftsinstitut)HZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje HZZO – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranjeIEA – Međunarodna agencija za energiju (engl.

International Energy Agency)ILO – Međunarodna organizacija rada (engl. International

Labour Organization)Ina – Industrija nafte d.d.ind. – industrijskiIPC – indeks potrošačkih cijenaJTR – jedinični troškovi radaMF – Ministarstvo financijamil. – milijunmlrd. – milijardaMMF – Međunarodni monetarni fondNDA – neto domaća aktivaNIA – neto inozemna aktivaNKD – Nacionalna klasifikacija djelatnostiOECD – Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

(engl. Organization for Economic Cooperation and Development)

OP – obvezna pričuva

PDV – porez na dodanu vrijednostpotr. – potrošnjaPPI – indeks cijena pri proizvođačima (engl. Produce Price

Index)PSR – Pakt o stabilnosti i rastuRH – Republika HrvatskaSDR – posebna prava vučenjaSKDD – Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.SMTK – Standardna međunarodna trgovinska klasifikacijatis. – tisućaT-HT – T – Hrvatski Telekom d.d.TNZ – Tržište novca Zagrebtr. – tromjesečjeTZ – trezorski zapisival. – valutni

Troslovne oznake za valute

ATS – austrijski šiling CHF – švicarski franakCNY – juan renminbiDEM – njemačka markaEUR – euroFRF – francuski franakGBP – funta sterlingaHRK – kunaITL – talijanska liraJPY – jenUSD – američki dolarXDR – posebna prava vučenja

Dvoslovne oznake za zemlje

AT – AustrijaBE – BelgijaBG – BugarskaCY – CiparCZ – ČeškaDE – NjemačkaDK – DanskaEE – EstonijaES – ŠpanjolskaFI – FinskaFR – FrancuskaGB – Velika BritanijaGR – GrčkaHR – HrvatskaHU – MađarskaIE – IrskaIT – ItalijaLT – LitvaLV – LetonijaMT – MaltaNL – NizozemskaPL – PoljskaPT – PortugalRO – RumunjskaSI – SlovenijaSK – Slovačka

BILTEN-HNB-a • BROJ 256 • KRATICE I ZNAKOVI 121

Znakovi

– – nema pojave.... – ne raspolaže se podatkom0 – podatak je manji od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere

∅ – prosjeka, b, c,... – oznaka za napomenu ispod tablice i slike* – ispravljen podatak( ) – nepotpun, nedovoljno provjeren podatak

ISSN 1334-0042 (online)

bilten 256 - hnb

Documents