biljna tkiva - osnove
TRANSCRIPT
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
1/42
Građ a biljnih tkivaHISTOLOGIJA
Prof. dr. sc. Edita Štefanić Poljoprivredni fakultet u Osijeku
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
2/42
Tkiva kormofita Vrste tkiva razlikuju se po:
obliku, sadržaju svojstvima stijenke staničnih elemenata
Što je biljka na višem stupnju organizacije to imaviše vrsta tkiva
Postoje dvije temeljne skupine tkiva: Tvorna ili meristemska tkiva Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
3/42
Tvorna ili meristemska tkiva Sastoje se od stanica koja
imaju sposobnost diobe
stanica (mitoza)
Mlade, embrionske stanices tankom stijenkom,bogate citoplazmom i svelikom jezgrom bezvakuola
Izodijametričnog oblika,priljubljene jedna uzdrugu, bez intercelulara
Nakon diobe jedna odstanica zadrži
meristemski karakter, adruga se diferencira utrajnu stanicu
Trajne stanice nemajusposobnost mitotske diobe,grade glavninu korijena,
stabljike, lista, cvijeta iploda
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
4/42
Tvorna ili meristemska tkiva Prema vremenu postanka i položaja na biljci razlikuju se:
1. primarni meristemiapikalni, lateralni, interkalarni
2. sekundarni meristemikambij, felogen
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
5/42
Primarni meristemi - apikalni Diobama stanica primarnih
meristema biljka raste u
dužinu, stabljika u visinu,a korijen u dubinu
Iz njih se diferenciraju
organi: listovi, bočniogranci, cvjetovi
Zameću se još u klici iz
stanič ja koje zovemoprameristem ilipromeristem
U odrasle biljkemeristemske se stanice
nalaze na vršnimdijelovima biljke:
1. na vrhu stabljike
(vegetacijski vršakstabljike)2. na vrhu korijena
(vegetacijski vršak
korijena)
► vršni ili apikalnimeristemi
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
6/42
Primarni meristemi -apikalni
vegetacijski vršak stabljike
Tvorba konusnog oblika,duga od oko 90 do µm -3,5 mm
Smještena je na vrhustabljike (glavne stabljike,svake grane, ogranka igrančice)
Apikalni meristem
Lisni
primordij
prokambij
Iz: Moore,R., Clark,D.W., Stern, K.R.: Botany.WCB, 1995 .
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
7/42
Primarni meristemi - apikalni
vegetacijski vršak stabljike Izvana je obavijen
tunikom ili periblemom,
s dva ili više nizovaizodijametričnih stanica
Većina dvosupnica (oko
65%) ima dvoslojnutuniku
Unutrašnjost je ispunjena
tkivom korpusom ilipleromom, građen odproduženih stanicanepravilnog rasporeda
Na vrhu svakog niza tunikei na vrhu korpusa nalazi se jedna centralno smještenatzv. inicijalna stanicakoja se neprekidno dijeli inikada ne prelazi u trajnu
stanicu
Njezinim se diobamavegetacijski vršak stalno
obnavlja
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
8/42
Primarni meristemi - apikalni
vegetacijski vršak stabljike Vanjski sloj tunike je
protoderma ili
dermatogen – iz njeganastaje epiderma ilikožno tkivo
Iz ostalih slojeva tunikenastaje primarna kora
Iz korpusa nastaje
centralni ili središnjicilindar odnosnoprovodno tkivo
Lisni zametci iliprimordiji – na bazi
vegetacijskog vrška Oblik izbočina Diferenciraju se u mlade
listove koji obavijaju
vegetacijski vršak tvorećipup
Štite vegetacijski vršak
(zima!) Zametci bočnih
ogranaka – u pazušcimaprimordija, također u
obliku izbočina
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
9/42
Primarni meristemi - apikalni
vegetacijski vršak korijena
prokambij
Nalazi se na vrhu korijena isluži rastu korijena udubinu
Građen je kao ivegetacijski vršakstabljike: od periblema ilitunike te pleroma ili
korpusa
korijenova kapa
protoderm
meristem
apikalna zonaQuiscentov
centar
Iz: Moore,R., Clark,D.W., Stern,K.R.: Botany. WCB, 1995 .
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
10/42
Primarni meristemi- apikalni
vegetacijski vršak korijena
Iz dermatogena se razvija rizoderma koja jeekvivalent epidermi, iz periblema primarnakora, a iz pleroma centralni cilindar
Vegetacijski vršak korijena obavijen je na samomvrhu korijenovom kapom ili kaliptrom –uloga: zaštita nježnog meristemskog stanič ja od
mehaničkih povreda prilikom prodiranja korijenau tlo
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
11/42
Primarni meristemi
lateralni meristemi
Zastupljeni kod velikog broja golosjemenjača i
dvosupnica Prokambij se zadržava u stabljici – oblik
neprekinutog ili isprekidanog cilindra
U određenoj fazi upotpunjuje se djelovanjemsekundarnog meristema
Nastaje kambij -
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
12/42
Primarni meristemi
interkalarni meristemi Meristemi koji se nalaze između dvije susjedne
insercije listova i to:
neposredno iznad nodija (trave-Poaceae)
u sredini internodija (neke koprive –Urticaceae) u gornjem dijelu internodija (neke usnače-
Lamiaceae)
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
13/42
Sekundarni meristemi Tvorna tkiva čije se stanice
počinju dijeliti naknadno
Vode porijeklo ili odpotpuno diferenciranihtrajnih stanica, najčešćeparenhimskih koje su
naknadno steklesposobnost dijeljenja, ili odprimarnih meristemakoji su neko vrijememirovali
žilni i vaskularni kambij teplutni kambij ili felogen
S obzirom na položajnazivaju se lateralni ilibočni meristemi
Nalaze se unutar stabljike ikorijena
Imaju oblik neprekinutogili isprekidanog cilindra (tj.u poprečnom presjekuoblik prstena)
Kambij omogućujekorijenu i stabljici rast uširinu
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
14/42
Trajna tkiva Sastoje se od diferenciranih stanica koje nemaju
sposobnost mitotske diobe
Tu spadaju:1. osnovno ili parenhimsko tkivo
2. pokrovna ili kožna tkiva3. mehanička tkiva4. provodna tkiva
5. tkiva za sekreciju i ekskreciju6. spremišna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
15/42
Trajna tkiva
osnovno ili parenhimsko tkivo Najrasprostranjenije tkivo u
biljaka
Ispunjava prostore izmeđuostalih tkiva, čini osnovuorganizma tj. pretežni diobiljnog tijela
Stanice- izodijametričnog
oblika, imaju tanku ielastičnu celuloznu stijenku ivrlo su rijetko i slabolignificirane
Protoplast je smješten uzstaničnu stijenku
Središnji dio stanicezauzima velika vakuola
Može sadržavatileukoplaste, kloroplaste ikromoplaste
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
16/42
Trajna tkiva
osnovno ili parenhimsko tkivo Između stanica - međustanični prostori ili intercelulari,
ispunjeni zrakom
Postanak intercelulara: shizogeno (središnje lamele se razgrađuju na mjestima
spajanja tri ili više stanica, obično su trokutastog iličetvrtastog oblika, međusobno su povezani u sustav
kanala) lizogeno (nastaju razgradnjom stanica ili skupine stanica)
reksigeno (nastaju kidanjem ili razaranjem čitavih nizovastanica,kao posljedica bržeg rasta perifernih stanica uodnosu prema središnjim tkivima, imaju oblik kanala)
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
17/42
Trajna tkiva
osnovno ili parenhimsko tkivo Uloga osnovnog tkiva:
1. potporna funkcija (temeljena na turgoru)
2. funkcija asimilacije (asimilacijski parenhim)
3. funkcija prozračivanja (aerenhim)
4. funkcija pohranjivanja pričuvnih tvari (u podzemnimorganima)
5. funkcija pohranjivanja vode (vodeni parenhim s velikimvakuolama kod sukulenata)
6. funkcija provođenja tvari (provodni parenhim kod žila
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
18/42
Trajna tkiva
pokrovna ili kožna tkiva
Prekriva površinu biljnog tijela: stabljike, listova i korijena
Uloga: štiti unutarnja tkiva od: štetnih utjecaja vanjskih čimbenika,
od prevelikog izlučivanja vode, mehaničkih oštećenja, prekomjernog zagrijavanja i niskih temperatura,
prodiranja parazita u unutrašnjost biljke
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
19/42
Trajna tkiva
pokrovna ili kožna tkiva
Kožna tkiva s dijele na:
Primarna kožna tkiva Epiderma (jednoslojna- obavija vanjske organe) Endoderma (jednoslojna – obavija unutarnje organe) Hipoderma (višeslojno tkivo)
Sekundarna kožna tkiva Pluto Mrtva kora
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
20/42
Trajna tkiva
pokrovna ili kožna tkiva - epiderma Nastaje od perrifernog
sloja prameristema –
protoderma ilidermatogenavegetacijskog vrškastabljike i korijena
Kod zeljastih biljakaepiderma trajno prekrivalistove i stabljiku
Kod drvenastih biljaka se nakon određenogvremena zamjeni plutom –sekundarnim kožnimstani č jem
Stanice epoderme suzbijene jedna do druge,
bez intercelulara, s velikomvakuolom i citoplazmom uzstaničnu stijenku
U citoplazmi se u blizini jezgre nalaze leukoplasti,kloroplasta uglavnomnema
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
21/42
Trajna tkiva
primarna kožna tkiva – epidermlne tvorevine Puči ili stome (lat.
stomata) se otvaraju i
zatvaraju pomoću parabubrežastih (najčešće)
stanica zapornica izmeđukojih je otvor (porus)
Puči i stanice susjedice –stomatalni aparat
U epidermi latica – malibroj puči, na korijenu ihuopće nema
služe izmjeni plinova iizlučivanju vodene pare
Kroz puči: ulazi: CO2 (fotosinteza) i
O2 (disanje)
izlazi: CO2 (nastaodisanjem), O2 (nastaofotosintezom) te H2O u
obliku vodene pare(nastala disanjem, ali i onakoja se nije upotrijebila zaasimilaciju)
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
22/42
Trajna tkiva
primarna kožna tkiva – epidermlne tvorevine Dlake ili trihomi su
epidermalne izrasline
Nastaju od jedne inicijalnestanice koja ima sposobnostproduženog rasta prema van– epidermalni meristemoid
U početku su jednostanične, a
kasnije mogu prijeći i uvišestanične Tanke ili debele stijenke Žive ili mrtve
Oblik dlaka je raznolik Taksonomsko svojstvo
(Brassicaceae –zvjezdaste dlake)
Veličina: od mikroskop.pa do 5 mm
Uloga: štite od
insolacije, mehaničkihpovreda, pomažu priprianjanju, za zaštitu odživotinja i dr.
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
23/42
Trajna tkiva
primarna kožna tkiva – epidermlne tvorevine
Emergence - tvorbe učijoj izgradnji sudjeluju idublji, subepidremalnislojevi
Trnovi u ruža, malina,kupina
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
24/42
Trajna tkiva
sekundarna kožna tkiva- pluto ili felem Pluto ili felem nastaje
naknadno diobama plutnogkambija ili felogena (sek.meristema)
Mrtvo tkivo, a ovisno o
količini suberina u stijencimože biti meko i tvrdo
Na poprečnom presjeku
su: pravokutnog oblika,suberiziranih stijenki, čestoimpregnirani voskom,smeđe boje, bezintercelulara
Uloga pluta:
Zaštita od transpiracije- zbog nepropustljivostiplinova i vode
Zaštita od mehaničkihpovreda – zbogelastičnosti i čvrstoće
Zaštita unutrašnjih tkivaod temp. promjena,patogenihmikroorganizama, životinja
T k
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
25/42
Trajna tkiva
sekundarna kožna tkiva - mrtva kora Po postanku je tercijarno
kožno tkivo – lila ili lup, ili
ritidoma
Složenog je histološkogsastava: sadrži dijelove
primarne kore, sekundarnekore i vrpce periderme
Tamnosmeđe je boje –tanin i njihovi derivati,otporna na truljenje
Postanak mrtve kore: nakon što prvi felogen
prestane s diobama i upotpunosti se zametne upluto, u dubljim slojevimase zameće drugi felogen
koji također djeluje nekovrijeme; poslije drugogzametne se treći, pačetvrti, pa peti felogen itd.
T j ki
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
26/42
Trajna tkiva
mehani č ka ili potporna tkiva
Mogu biti smještena:
►na periferiji stabljike(mehanički elementiraspoređeni periferno, npr:●u uglovnima: u obliku dvije
unakrsne T-traverze kodčetverobridne stabljike,●kod okrugle stabljike: uobliku više unakrsnih T-
traverzi,●kod trava: u obliku perifernobočno spojenih T-traverzi
►u sredini - kod korijena
Daju biljci čvrstoću iodređeni oblik (viši stupanjorganizacije biljke –potreba za čvrstoćom jeveća!)
Čvrstoću može biljci dati iturgor, ali samoprivremeno
Čvrstoću daje i napetosttkiva – usljed razlike usposobnosti rastezanja –npr. Između vanjskih i
unutarnjih tkiva
T j ki
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
27/42
Trajna tkiva
mehani č ka ili potporna tkiva- kolenhim
Žive stanice sa stijenkamaizgrađenim od celuloze i
pektina
Stanice često sadržekloroplaste (ali s malo
pigmenta)
Imaju širok lumen i bogate
su citoplazmom, uglavnombez intercelulara
Stanične stijenke sunejednako zadebljale
Zadebljanja mogu biti samou uglovima – uglovnikolenhim
Mogu biti uzdužtangencijalnih stijenki –pločasti kolenhim
Rastresiti – vrlo rijedak tip,zadebljali samo oni dijelovikoji graniče saintercelularima
T j ki
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
28/42
Trajna tkiva
mehani č ka ili potporna tkiva- sklerenhim
Najrasprostranjenije mehaničko tkivo
Dolazi kod onih biljaka koje su završile rast udužinu
Stanice su zbijene jedna uz drugu, ali staničnestijenke su debele i jednoliko zadebljale, često sinkrustriranim ligninom
Lumen stanica je jako reduciran – mrtvo tkivo
T j ki
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
29/42
Trajna tkiva
mehani č ka ili potporna tkiva- sklerenhim
Sklereide - stanice različita oblika (nikad prozenhimskog)
debelih stijenki, lignizirane, s brojnim jažicama, te vrloreduciranim lumenom Nastaju iz parenhimskih stanica naknadnim zadebljanjem
stijenki
Sklerenhimska vlakna - prozenhimske stanice s ušiljenimkrajevima; utiskuju se jedne između drugih te daju velikučvrstoću tkivu
Stijenke su vrlo debele, odrvenjele, s malo jažica Izgrađuju ovoje oko žila tzv. mehaničke ovoje
T j tki
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
30/42
Trajna tkiva
provodna tkiva
Služe provođenju asimilata silaznim putem i vode s
otopljenim mineralnim tvarima iz tla uzlaznim putem
Postanak žila kod biljaka vezan je uz prijelaz na kopneninačin života
Provođenje vrše dvije vrste tkiva: ksilem i floem
T j tki
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
31/42
Trajna tkiva
provodna tkiva - ksilem provođenje vode i
anorganskih tvari odkorijena preko stabljike u
listove uzlaznim smjerom
Dodatno daje i mehaničkučvrstoću drvenastim
biljkama gdje zauzima 80-90% od ukupne maseorgana
Građen je od: traheja,traheida, ksilemskogparenhima i libriforma
Traheje: cjevaste tvorbe,nastale od stanica koje suporedane u nizu
Nastaju fuzijom stanica,poprečne stijenke nestajua uzdužne ligniziraju
Kada su potpunodiferencirane to su mrtvestanice, a promjer ovisi odobu godine u kojemnastaju; proljeće: šire; jesen: uže
Dužina: oko 10 cm (bagrem 1m, hrast 2m,lijane 3-5m)
Trajna tki a
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
32/42
Trajna tkiva
provodna tkiva - ksilemTraheide -također služeza sprovođenje vode
Produžene stanice sodrvenjelim, lokalnozadebljalim staničnim
stijenkama, često s velikimbrojem jažica
Mlade sadrže protoplastkoji kasnije nestaje
Ksilemski parenhim: dioksilema koji može služiti
kao stanič je za primanjerezervnih tvari (škrob, ulje,tanin)
Libriform: stanicedrvenčice s produženimodrvenjelim stijenkama iobičnim jažicama
Mehanička funkcija
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
33/42
Trajna tkiva
provodna tkiva - floem Stanič je s relativno tankim i celuloznim stijenkama
Sastoji se od: sitastih cijevi, floemskog parenhima, stanicapratilica i likovnica
Sitaste cijevi- najbitniji dio floema - provode u vodi
otopljene asimilate u silaznom smjeru Dolaze u grupama ili pojedinačno
Cjevaste tvorbe nastale od produženih stanica, poredanih u
nizu, jedna iznad druge
Na poprečnim stijenkama brojne perforacije u obliku pora,nastale lokalnim otapanjem stanične stijenke
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
34/42
Trajna tkiva
provodna tkiva - floem Stanice pratilice - kraće
stanice ispunjene plazmom
Imaju velike jezgre i malevakuole
Mjesta intenzivnog
stvaranja fermenata
Usko povezane sa sitastimcijevima, ukolko prestanu
funkcionirati sitaste cijevi,nestaju i stanice pratilice
Floemski parenhim:često sadrži različiteuklopine: škrob, kristale,tanin
Likovnice: u primarnomfloemu su smještene svanjske strane stanič ja, au sekundarnoj građi mogubiti između drugihfloemskih stanica
Duge stanice, zadebljalihstijenki, javljaju se usnopovima
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
35/42
Trajna tkiva
provodna tkiva – vrste žilaKoncentrične žile Kod njih je ksilem u sredini, a floem okolo
ksilema i obratno
Hadrocentrične (ksilem u sredini, a okolo
floem) Rjeđa je i zastupljena je kod nekih papratnjača
Leptocentrične (u sredini je floem, a ksilem jeokolo); češći tip žile Svojstvena je podancima i nadzemnim
stabljikama nekih jednosupnica (đur
đica)
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
36/42
Trajna tkiva
provodna tkiva – vrste žila
Kolateralne žile: najčešći tip žila u stabljici i
listovima recentnih sjemenjača
Na poprečnom presjeku su okrugle, eliptične ili
usko jajaste Sastoje se od jednog ksilema i jednog floema koji
se tangencionalno dodiruju
Dijele se na: Zatvorene kolateralne žile Otvorene kolateralne žile
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
37/42
Trajna tkiva
provodna tkiva – vrste žilaZatvorene kolateralne
žile:
Sadrže samo ksilem ifloem
Svojstvene su stabljicii listovima jednosupnica, te
listovima dvosupnica
Otvorene kolateralnežile:
Između floema iksilema nalazi se tanki
sloj fascikularnog iližilnog kambija
Svojstven je stabljici
dvosupnica
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
38/42
Trajna tkiva
provodna tkiva – vrste žila
Bikolateralne žile: imaju jedan ksilem i dva
floema
Između ksilema i oba floema je fascikularni ili
žilni kambij Rijedak tip žila (Solanaceae, Curcubitaceae)
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
39/42
Trajna tkiva
provodna tkiva – vrste žila Radijalna žila: sadrži više odvojenih ksilema i
floema koji su radijalno ili izmjenično raspoređeni
Svojstvena je korijenu Odvojeni su jenoslojnim ili višeslojnim provodnim
parenhimom Jednosupnice: veći broj ksilema i floema
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
40/42
Trajna tkiva
tkivo za sekreciju i ekskreciju
Žljezdane stanice koje izlučuju sekrete ili
ekskrete Sekreti: korisni Ekskreti: beskorisni krajnji produkti metabolizma
Stanice s tankom stijenkom, mnogo citoplazme ivelikom jezgrom
Mogu biti pojedinačne: idioblasti Ukoliko se nalaze u grupi tada čine žljezdano
tkivo
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
41/42
Trajna tkiva
tkivo za sekreciju i ekskreciju Hidatode: preko njih se odvija izlučivanje vode u
obliku kapljica, gutacija
Nektariji: izlučuju vodu i šećere, aminokiseline idr.
Privlače kukce Floralni i ekstrafloralni nektariji Probavne žlijezde: posjeduju ih kukcojedne ili
insektivorne biljke Sadrže proteolitičke encime i ljepljive sluzi koje
razlažu bjelančevine kukaca do aminokiselina
Trajna tkiva
-
8/17/2019 biljna tkiva - osnove
42/42
Trajna tkiva
tkivo za sekreciju i ekskreciju
Žlijezde za izluč
ivanje eterič
nih ulja i smole: Mogu biti vanjske i unutarnje
Mliječne cijevi: Cjevaste tvorbe ispunjene staničnim sokom, tzv.
lateksom, nalik na mlijeko