bicikli u zagrebu

PRIJEDLOG RAZVOJA BICIKLISTIČKOG PROMETA GRADA ZAGREBA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.

Izradili:Izradili: NikoNiko Gamulin, dipl.ing.arh.Gamulin, dipl.ing.arh.Jasmina Sirovec, dipl.ing.arh.Jasmina Sirovec, dipl.ing.arh.Dubravko Širola, mag.ing.prom.Dubravko Širola, mag.ing.prom.

Ravnatelj:Ravnatelj: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.


Sadržaj:Sadržaj:1. Uvod1. Uvod2. Cilj projekta2. Cilj projekta3. Postojeće stanje3. Postojeće stanje4. Biciklizam u prostorno planskoj 4. Biciklizam u prostorno planskoj

dokumentacijidokumentaciji5. Biciklizam u važećoj zakonskoj regulativi5. Biciklizam u važećoj zakonskoj regulativi6. Prijedlog razvoja biciklističkog prometa6. Prijedlog razvoja biciklističkog prometa7. Zaključak7. Zaključak


1. Uvod1. Uvod Bicikl je prvo ekološko vozilo na svijetu i ide u red najpoznatijih čovjekovih pomagala uopće - poslije psa i konja, bicikl je Bicikl je prvo ekološko vozilo na svijetu i ide u red najpoznatijih čovjekovih pomagala uopće - poslije psa i konja, bicikl je

čovjekov najbolji prijateljčovjekov najbolji prijatelj Povijest bilježi da su stari Etrušćani trčali držeći u rukama osovinu kotača. Kratka povijest bicikla u slikama bi bila slijedeća: Povijest bilježi da su stari Etrušćani trčali držeći u rukama osovinu kotača. Kratka povijest bicikla u slikama bi bila slijedeća:

Prvi bicikl (Prvi bicikl («drveni bicikl») «drveni bicikl») napravio je 1791. godine u Francuskoj grof od Sviraca napravio je 1791. godine u Francuskoj grof od Sviraca


Pojam prvog modernog bicikla veže se uz uvođenje lančanog Pojam prvog modernog bicikla veže se uz uvođenje lančanog pogona 1885.g. (J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold)pogona 1885.g. (J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold)

Daljnje poboljšanje - uvođenje pneumatskih guma 1888. g. Daljnje poboljšanje - uvođenje pneumatskih guma 1888. g. (John Boyd Dunlop)(John Boyd Dunlop)

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mjenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu mjenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi te su današnji bicikli daleko kvalitetnijih materijala u izradi te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurnijiupravljiviji i sigurniji

Otkako je početkom 20. stoljeća postao siguran i pristupačan Otkako je početkom 20. stoljeća postao siguran i pristupačan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obilježio moderno društvo jer cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obilježio moderno društvo jer je omogućio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priuštiti je omogućio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priuštiti skuplje oblike transportaskuplje oblike transporta

Danas je bicikl sve popularnije sredstvo prijevoza i rekreacijeDanas je bicikl sve popularnije sredstvo prijevoza i rekreacije - u svijetu ima približno dvije milijarde bicikala - u svijetu ima približno dvije milijarde bicikala


Biciklizam se rano dokoturao i u Zagreb (otud i naziv Koturaška cesta)Biciklizam se rano dokoturao i u Zagreb (otud i naziv Koturaška cesta) Prvi zagrebački koturaši iliti biciklisti vozili tzv. velocipede, čudne naprave s golemim prednjim kotačem i Prvi zagrebački koturaši iliti biciklisti vozili tzv. velocipede, čudne naprave s golemim prednjim kotačem i

majušnim zadnjim, a vozilo se da bi se nogom odguravalo od zemljemajušnim zadnjim, a vozilo se da bi se nogom odguravalo od zemlje Već 1885. u Zagrebu, gradu od otprilike 36 tisuća stanovnika, osnovano je bili Prvo hrvatsko društvo biciklista, Već 1885. u Zagrebu, gradu od otprilike 36 tisuća stanovnika, osnovano je bili Prvo hrvatsko društvo biciklista,

koje si je uredilo trkalište, a godinu dana kasnije već organiziraloi i prve koturaške utrke oko Zrinskoga trgakoje si je uredilo trkalište, a godinu dana kasnije već organiziraloi i prve koturaške utrke oko Zrinskoga trga Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavio i famozni Ferdo Budicki, koji je na dva kotača prešao cijelu Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavio i famozni Ferdo Budicki, koji je na dva kotača prešao cijelu

Njemačku, Skandinaviju, Rusiju, Francusku i ŠpanjolskuNjemačku, Skandinaviju, Rusiju, Francusku i Španjolsku U kronikama, Budicki, ostaje, međutim poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901 g.U kronikama, Budicki, ostaje, međutim poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901 g.


2. Cilj projekta2. Cilj projekta


Unapređenje i promocija biciklističkog prometa grada Zagreba, te Unapređenje i promocija biciklističkog prometa grada Zagreba, te pripomoći Europskom projektu „Civitas Elan“ da postigne zacrtane pripomoći Europskom projektu „Civitas Elan“ da postigne zacrtane ciljeve:ciljeve:

dogradnje i umrežavanja biciklističih staza u okviru važećeg GUP-adogradnje i umrežavanja biciklističih staza u okviru važećeg GUP-a

izgradnja neophodnih parkirališta za bicikleizgradnja neophodnih parkirališta za bicikle

formirati i razviti funkcionalni javni servis iznajmljivanja bicikalaformirati i razviti funkcionalni javni servis iznajmljivanja bicikala inicirati i izraditi potrebne norme biciklističkog prometa kako bi se inicirati i izraditi potrebne norme biciklističkog prometa kako bi se osigurao osigurao brži i učinkovitiji razvojbrži i učinkovitiji razvoj inicirati reviziju postojeće zakonske regulative kako bi se osigurao inicirati reviziju postojeće zakonske regulative kako bi se osigurao razvoj razvoj biciklističkog prometa i povećala sigurnost odvijanja prometa za biciklističkog prometa i povećala sigurnost odvijanja prometa za biciklistebicikliste educirati i unaprijediti svijest građanstava o korisnosti korištenja educirati i unaprijediti svijest građanstava o korisnosti korištenja bicikla, te bicikla, te otkloniti eventualni strah i dvojbeotkloniti eventualni strah i dvojbe u konačnosti povećati udio dnevnih putovanja biciklima sa 3% u u konačnosti povećati udio dnevnih putovanja biciklima sa 3% u 2009.g. na 2009.g. na minimum 7% (Izvor: Istraživanje Fakulteta prometnih znanosti minimum 7% (Izvor: Istraživanje Fakulteta prometnih znanosti sveučilišta u sveučilišta u Zagrebu 2009)Zagrebu 2009)

3. Postojeće stanje3. Postojeće stanje


Zagreb nije biciklistički grad i nema takvih statističkih pokazatelja niti tradicijskih referenci koji bi ga svrstali u tu kategoriju Sve je prepušteno individualnoj snalažljivosti i spretnostiKarakteristike postojećeg stanja:

cca. 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu:nepovezani fakulteti i studentski domovinije uspostavljena povezanost središta grada sa Savom i Medvednicom nema povezanosti rekreativnih zona

Nema mreže parkirališta za bicikleNema javnog biciklističkog servisa Biciklistički promet nije normiranZakonska regulativa nije prilagođena novonastalim potrebama i smjernicama


Maksimirska ulica (bez označenih staza) Heinzelova ulica (bez komentara)

Ulica Republike Austrije (zbunjujuće)

Fotodokumentacija u nastavku ilustrira postojeće stanje:


Naselje Špansko (novo naselje-neujednačena izvedba staza)

Zagrebačka av. od Zagrebačke do Rešetarove (nesklađenost)


Prilaz trgovačkom centru „City centar One“ – (velika sredstva-simbol bicikla naopako)

Jarunska i Hrvatskog sokola (građevinski izvedeno-horizontalna signalizacije nepotpuna i neodržavana)

Ulica Baruna Filipovića (neobnovljena horizontalna signalizacija-djelomično izvedena)


Klaićeva ulica (nepotpuna i nesklađena horizontalna signalizacija)


Hebrangova(zeleni val) skupo rješenje ne osigurava sigurnost biciklista – stupićima, a uz denivelaciju rubnjacima odvajaju se pješaci od biciklista, te sužava nogostup

Žerjavićeva ulica (skupa izvedba horizontalne signalizacije-neusklađenost)


Gundulićeva ulica (skupa izvedba horizontalne signalizacije nije rezultirala bitnim poboljšanjem i uvođenjem reda-prisutna nesklađenost na štetu pješaka)

Kvaternikov trg (skupa izvedba horizontalne signalizacije nije rezultirala bitnim poboljšanjem i uvođenjem reda-prisutna nesklađenost na štetu pješaka)


Vukovarska avenija (postojeća horizontalna signalizacija se ne održava)

Vukovarska avenija (mogućnost da se industrijski kolosjek izvan funkcije iskoristi za izgradnju biciklističke staze)

4. Biciklizam u prostorno planskoj 4. Biciklizam u prostorno planskoj dokumentacijidokumentaciji


U slijedećim člancima GUP-u grada Zagreba je reguliran biciklistički promet:

1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava – IS : Članak 18.1.2.12. Površine za budući razvoj – BR: Članak 22.6.1. Prometni infrastrukturni sustavi: Članak 37.6.1.1. Ulična mreža i trgovi: Članak 38.6.1.2. Parkirališta i garaže: Članak 39.6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka: Članak 41.6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo: Članak 42.8. URBANA PRAVILA; 8.1. Opće odredbe: Članak 56. i Članak 78.Opća pravila; Parkovi: 11. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ: Članak 98.Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka


Biciklističke staze u kartografskom prikazu 3a: Biciklističke staze u kartografskom prikazu 3a: PROMETNA IPROMETNA IKOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Promet:KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Promet:

5. Biciklizam u važećoj zakonskoj 5. Biciklizam u važećoj zakonskoj regulativiregulativi


5.1. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08 i 38/09)

nekoliko članaka odnosi se i na korištenje bicikala u prometu, kako slijedi:

Članak 2: 18) »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire

uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom,

19) »biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom,

49) »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača

Članak 112:

(1)Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.(2) Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga.

Članak 113:(1) Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne

umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.(2) Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.


5.2. U Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama

(N.N. 33/05, 64/05 i 155/05) nekoliko članaka odnosi se i na korištenje

bicikala u prometu, kako slijedi:

Članak 22: Znakovi opasnosti su:26) znak opasnosti “biciklisti na cesti” (A39);

Članak 30: Znakovi izričitih naredbi:16) znak izričitih naredbi “zabrana prometa za bicikle” (B16);17) znak “zabrana prometa za mopede i bicikle” (B17);

Članak 31: Znakovi izricitih naredbi koji sudionicima u prometu na cesti stavljaju do znanja obveze jesu:

3) znak “biciklisticka staza” (B46); 5) znak “pješacka i biciklisticka staza” (B48);

Clanak 37: Znakovi obavijesti jesu:2) znak “obilježen prijelaz biciklisticke staze” (C03); 14) znak “završetak biciklisticke staze” (C18);

Članak 77: Oznake na kolniku i drugim površinama.2.Poprečne oznake na kolniku:9) prijelaz biciklisticke staze preko kolnika je dio površine kolnika namijenjen iskljucivo za prijelaz biciklista (H19);

Članak 78: Oznake na kolniku i drugim površinama.2.Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika:

4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti (H49);

6. Prijedlog razvoja6. Prijedlog razvoja biciklističkog prometa biciklističkog prometa



6.1. Povezivanje Zagreba sa širom regijom:


6.2. Sava – glavna biciklistička poveznica grada i rekreacioni i

sportski sadržaji uz priobalje Save:


6.3. Temeljne norme i stručna pravila:6.3.1. Normiranje biciklističkog

prometa:

Na primjeru Londona vidljiv je ispravan put razvoja biciklističkog prometa kojim bi trebao krenuti i Zagreb. Biciklistički promet je normiran kroz 71 normu podjeljenih u pet grupa:

A. Generalne norme; B. Biciklističke staze-horizontalna signalizacija; C. Biciklističke površine; P. Biciklističko parkiranje; S. Verikalna signalizacija;

Normiranje osigurava - smanjenje troškova izgradnje (kroz izvedbene troškovnike unaprijed se zna cijena realizacije po m΄, po m2 i komadu - osigurava realno planiranje - vid prometa je prepoznatljiv - osigurava jedinstvenost pravila na čitavom području grada

U nastavku su neki karakteristični primjeri iz knjige normi:


6.3.1.1.Simbol 6.3.1.2..Biciklističke trake

6.3.1.3. Vrste razdvaljanja biciklističkih traka

6.3.1.4. Izvedbeni detalji


6.3.1.5. Biciklističke staze u zoni autobusnog stajališta

6.3.1.6. Označavanje numeriranje biciklističkih staza - horizontalno

6.3.1.7. Vertikalni znak obavijest - zona dijeljenja prostora

6.3.1.8. Vertikalni znak obavijesti – biciklistička parkirališta


6.3.2. Stručna pravila:

Razvoj biciklističkog prometa grada Zagreba trebalo bi provesti kroz slijedeće konkretne korake:

1. Provjeriti GUP grada Zagreba i utvrditi realnu mogućnost realizacije planiranih biciklističkih koridora: GUP je provediv i daje planske mogućnosti razvoja biciklističkog prometa, ali ga je potrebno provesti. Po potrebi aplicirati samostalne biciklističke staze (trake), a po potrebi formirati zone (površine) koje osiguravaju prema jasnim pravilima dijeljenje sa ostalim sudionicima u prometu

2. Zakonsku regulativu po potrebi dopuniti u cilju razvoja biciklističkog prometa koristeći iskustva europskih zemalja: A. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08 i 38/09)dopuniti:

A1- „dijeljenje prostora i zona ograničene brzine“ i kroz zakon definirati tko prostor dijeli i pravila dijeljenja;

A2 – „pedalek“, snagu i brzinu; A3 – ograničiti brzinu kretanja biciklima i

pedalekima;

B. Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji iopremi na cestama (N.N. 33/05, 64/05 i 155/05) dopuniti:

B1- nedostajućom vertikalnom prometnom signalizacijom:

- znak „dijeljenje prostora“ sa sudionicima - znak „zona ograničene brzine“ i tko je koristi - znakovi obavijesti o smjerovima kretanja i

brojevima biciklističkih stazaB1- nedostajućom horizontalnom prometnom

signalizacijom: - pravila označavanja traka, staza i površina - nedostajućim simbolima na kolniku (broj staze,

strelice...)

3. Izraditi knjigu normi, izvedbenu projektnu dokumentaciju sa izvedbenim troškovnicima.

Sukladno provedenim i realiziranim prethodnim točkama:

Izgraditi prvo primarnu biciklističku mrežu, te potom pristupiti realizaciji sekundarne biciklističke mreže prema GUP-u Izgraditi (postaviti) i razviti sustav parkirališta za bicikle Izgraditi i razviti sustav javnog servisa i iznajmnljivanja bicikala



6.4. Kategorizacija biciklističke mreže :6.4.1. Primarna biciklistička mreža:

Primarnu biciklističku mrežu čine slijedeće komunikacije i ciljane točke:Istok-zapad:

Savski nasip, sjeverni i južni od Podsuseda do PetruševcaZeleni val (jedna traka)Vukovarska avenija od Trešnjevačkog trga do Kampusa BorongajDubrovačka Avenija

Sjever-jug:Potok Vrapčak(potok Mikulići) od Medvednice do JarunaIlica (Trg F. Tuđmana – Nova cesta-Knežija-Jarun )Šestine-Pantovčak-Ilica-Savska-SavaBliznec-Jazbina-Svetošimunska-Ravnice-Borongaj-Gospička-Koledovčina-Radnička-Sava

Izlazne točke u regiju:Samobor i Žumberačko gorjeTuropoljeSesveteMedvednica sa 4 ulaza/izlaza prema Zagorju (Zaprešić, Šestine, Bliznec, Kašina)

Glavne ciljane točke interesa:FakultetiŠkolerekreacioni centri- sportski objektiglavne stanice i stajališta javnog gradskog prometa


Sekundarna biciklistička mreža je preostala mreža definirana GUP-om grada Zagreba


6.5. Konkretni razvojni projekti:6.5.1. NOVA CESTA:

Prijedlog unapređenja stanja na Novoj cesti: umjesto sivila i prostora prepuštenog „limenim ljubimcima“, prostor sa drvoredima, uređenim pješačkim i biciklističkim stazama i potrebnim javnim garažama:

DANAS: SUTRA:


6.5.2. POTOK VRAPČAK:

Potok Vrapčak je jedan od rijetkih zagrebačkih potoka koji i danas teće svojim površinskim tokom u duljini preko 5,5 km kroz visoko urbanizirani zapadni dio grada

Neupitna je vrijednost otvorenog vodotoka unutar urbanog sustava, te ju kao takvu činjenicu treba aplicirati unutar razvoja prometne mreže i osnovnog polazišta u razvoju grada:„smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora)“

U cilju unapređenja stanja u prostoru i pješačko-biciklističkog povezivanja novoformiranih naselja Malešnica, Špansko-Oranice, Rudeš, Vrbani i Jarun sa SRC Jarun:

Uspostavlja se kontinuirana pješačko-biciklistička veza novoformiranih naselja sa rekreacionom zonom Save Uspostavlja se kvalitetna pješačko-biciklistička povezanost večine jugozapadnih naselja gradaProširuje se opremljenost grada komunalnom infrastrukturom – rasvjeta šetnice, klupama za odmor i komunalnom opremom (koševi za smeće i priručnom opremom za kućne ljubimce) pridonosi se uređenosti i čistoći gradaUvođenjem biciklističkog servisa u svakom naselju dodatno se promovira i inicira razvoj nemotoriziranog oblika kretanja i smanjuje onečišćenje okoliša


U nastavku su idejne skice-karakteristični poprečni presjeci odnosa potoka Vrapčak i pješačko-biciklističkih komunikacija, a kao minimalni uvjeti uspostave ciljane zapadne pješačko-biciklističke komunikacije Ilice sa Savom:


Odsjek potokaOdsjek potokaPrijedlog vođenja pješačkoPrijedlog vođenja pješačkobiciklističkog prometabiciklističkog prometa

KOŽINČEV PUT – ULICAKOŽINČEV PUT – ULICAIVANE BRLIĆ MAŽURANIĆIVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ

Pješačka staza sa zapadne, a Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane biciklistička sa istočne strane potoka potoka

ULICA IVANE BRLIĆULICA IVANE BRLIĆMAŽURANIĆ – ZAGREBAČKAMAŽURANIĆ – ZAGREBAČKACESTA CESTA

- Pješačka staza sa zapadne, a Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane biciklistička sa istočne strane potoka od Ivane Brlić potoka od Ivane Brlić Mažuranić do Pavlenskog putaMažuranić do Pavlenskog puta

- Zajednička biciklističko-Zajednička biciklističko-pješačka staza sa pješačka staza sa istočno(sjeverne) strane potoka istočno(sjeverne) strane potoka od Pavlenskog puta do od Pavlenskog puta do Zagrebačke ceste Zagrebačke ceste

ZAGREBAČKA CESTA ZAGREBAČKA CESTA HORVAĆANSKA CESTAHORVAĆANSKA CESTA

Zajednička biciklističko-pješačkaZajednička biciklističko-pješačkastaza sa južne (zapadne) stranestaza sa južne (zapadne) stranepotoka potoka

HORVAĆANSKA CESTA – SAVAHORVAĆANSKA CESTA – SAVA(SRC JARUN)(SRC JARUN)

Zajednička biciklističko-pješačkaZajednička biciklističko-pješačkastaza sa južne (zapadne) stranestaza sa južne (zapadne) stranepotoka potoka


6.6. Parkirališta za bicikle:

Uvođenje dobre kvalitete parkirališta za bicikle je ključni element u razvoju biciklističkog prometa i važan ciklus u formiranju urbanog standarda

Parkirališta za bicikle trebala bi biti na svim važnijim gradskim odredišta, uključujući škole i druge obrazovne ustanove, bolnice, središta zapošljavanja većeg broja ljudi, uz stajališta javnog prijevoza (ZET i HŽ) i na mjestima sjecišta većeg broja ljudi prilikom odvijanja atraktivnih javnih priredbi

Istraživanja su pokazala da je uz blizinu odredišta, postojanje parkirališta za bicikle, glavni razlog za korištenje bicikla u prijevozu bez obzira na svrhu putovanja

Studije su također utvrdile da korištenje bicikla u kombinaciji sa sredstvima javnog gradskog prijevoza može biti vrijedna komponenta razvoja strategije rješavanja prometnih problema u središtu grada

Položaj parkirališta u gradu i razina sigurnosti odlaganja bicikla može se uzeti kao dva najvažnija faktora koja treba riješiti pri planiranju objekata parkirališta za bicikle


Parkirališta za bicikle - dobra praksa:

Vidljivo i dostupno: Lako ga je pronaći, jer je vizualno vidljiv, te unutar 50m do konačne destinacije i bez arhitektonskih barijera pri njegovom pristupanju, ali ne na pješačkom toku

Sigurno odlaganje bicikla i jednostavan pristup:Osigurati povjerenje kod biciklista da je njihov bicikl siguran (po potrebi i video nadzor) i da će ga naći prilikom povratka. Na mjestima kao što su trgovačka područja, bolje je formirati niz manjih parkirališta, nego formirati veliko radi učestalosti izmjene korisnika

Nadkriveno i atraktivno: Važno je osigurati zaštitu od kiše i insolacije, jer loša zaštita odvraća od vremenski dužeg trajanja parkiranja. Dizajn parkirališta treba biti atraktivan i sa prepoznatljivim obilježjem lokacije Jednostavno za korištenje i spremno za upotrebu: Parkiralište za bicikle trebalo bi biti jednostavno za korištenje od strane svih korisnika sa mogućnosti prihvata svih tehničkih varijanata bicikala. Kod složenijih varijanti parkirališta (automatizirani sustavi ili elektronske smart kartice...), uz svako mjesto trebaju biti razumljive upute korištenja. Naknade za korištenje (ako postoji) treba biti postavljena na razini koja neće umanjiti korištenje

Povezan i sa drugim potrebama biciklista:Povezani sa stajalištima javnog gradskog prijevoza , sa sustavom najma i popravaka bicikala, te turističkim aktivnostima


Zakonska procedura-odredbe komunalnog reda Grada:Uslijed prostornog nedostatka za postavu parkirališta za bicikle (stalci za postavu bicikala), treba omogućiti kao i kod postave terase za caffe, prenamjenu ucrtanih parkirališnih mjesta za osobna vozila u parkiralište za bicikle

Identificiranje potražnje:Parkiralište za bicikle trebalo bi predvidjeti na svim mjestima mogućeg privlaćenja korisnika. Prilikom uvođenja treba imati za cilj zadovoljenja postojećepotražnje (uključujući i potisnut zahtjev), te osigurati kapacitet za budući rast. Pri tom Gradski ured za promet treba kontinuirano pratiti potražnju i promtno reagirati na novonastale potrebe i dograđivati parkiralište za bicikle.Potražnja se može definirati kroz konkretne podatke iz prakse o korištenju bicikala, korištenjem podataka iz Popisa stanovništa (10g. podatak), izrade raznih statističkih modela ili kroz ankete.

Parkiranje u središtu grada – primjer iz Oxforda

Parkiranje na kolniku uz nogostup – primjer iz Oxforda

Parkiranje na proširenom dijelu nogostupa uz konik – primjer iz Oxforda


Praktični primjeri tipova parkirališta za bicikle:

1. Tip „Sheffield“:Ovaj tip dobio ime po gradu u kojem ovaj dizajn prvi puta razvioi koristi. To je jednostavan i učinkovit dizajn, temelji se na obrnutom U-oblikumetalne cijevi. Sheffield stalak u raznim svojim inačicama je široko priznat kao najbolji dizajn za parkiralište bicikala, te se preporučuje. Kada se ispravno instalira, „Sheffield“ osigurava visoku razinu usluge parkiranja uz niske troškove i jednostavnost održavanja, te jednostavnu instalaciju

Tip „Sheffield“ u praksi:


2. Zidni dizajn parkirališta za bicikle:Ovakav način organizacije parkiranja najbolje odgovara za kratki boravak potrebama parkiranja. Dizajni se kreću od jednostavnih prstena do složenih stalaka i i uređaja za vješanje. Održavanje i ranjivost na zlouporabu su dodatna pitanja, manje pogodna za javno parkiralište:


3. Parkirališta pod ključem :Razlozi odabira takvog tipa parkirališta: potreba za dugotrajnim parkiranjem sigurnost i trošak jednostavnost korištenja modularna gradnja i jednostavnost dodavanja više jedinicaParkirališta pod klučem obično su izrađena od čelika ili drugih materijala sa krutim kućištem. Na raspolaganju je nekoliko opcija zaključavanja, uključujući tipke i lokote, smart-kartice itd. Takav tip parkirališta zahtijeva neki oblik nadzora i upravljanja kako bi se osiguralo da ne dolazi do vandalizma, te su prikladna u neposrednoj blizini željezničkih stajališta i radnih mjesta. Uz taj tip parkirališta se veže neki oblik registracije ili ugovora koji se temelji na prikladnoj, ali skromnoj mjesečnoj naknadi.


4. Biciklistički parkirališni centri :Ovi objekti su posebno popularni u Nizozemskoj iNjemačkoj, a gdje je obično osiguran prostor za između 1100 i 4000 bicikla.Parkiralište je u funkciji 0-24h i sa osobljem. Osim parkiranje nudi se i niz drugih usluga uključujući mogućnost najma, prodaje, servisa i popravke bicikala, lokalne i turističke informacije, prodavaonica mješovite robe

Leicester Park

Finsbury Park


6.7. Gradski bicikl - prijedlog sustava iznajmljivanja bicikala:

Sustav iznajmljivanja gradskih bicikala u svijetu je u ekspanziji, te je u funkciji već treća generacija. Prvi projekt ovog tipa započet je u Nizozemskoj 70-tih godina. Sustav nije konkurencija postojećem prometnom sustavu, nego dio sustava javnog prijevoza.Takav javni biciklistički servis sastoji se od vidljiva tri dijela: - Prostora gdje su bicikli smješteni (parkirno-sigurnosne instalacije)- Kioska za prijavu korisnika (u pravilu napajanje solarnim baterijama)- Bicikala koji se kao iznajmljeni koriste (do druge lokacije ili se vraćaju)

Dio javnog biciklističkog servisa je i okom nevidljiv operativni dio, a koji prati sustav. Da bi se izgradio optimalni biciklistički model, neophodno je izraditi logistički model čiji sastavni dio je i troškovna analiza s prijedlogom financiranja (npr. javno-privatno partnerstvo) i definiranim nivoom tehničko-tehnološkog(informatičkog) korištenja i tehničke zaštite bicikala servisa. U nastavku je pregledna karta sa prijedlogom lokacija uvođenja ovakvog servisa u Zagrebu. Lokacije su odabrane sukladno slijedećim kriterijima:

predstavlja dopunu javnog prometa, a prije svega gradske-prigradske željeznicezona najveće prometne potražnjezona rekreacijezona institucija, škola i fakultetazona ishodišta turističke ponude


Odabrane su slijedeće lokacije:Okretište ČrnomerecOkretište OzaljskaOkretište BorongajOkretište DubravaOkretište Savski mostStudentski centarFERFSB i FFZapadni kolodvorTomislavov trgTrg Stjepana RadićaBritanski trgPetrinjskaGajevaKvaternikov trgKennedyev trgVukovarska-HeinzelovaJarunBundekINAZapruđe

Primjeri iz Francuske:


6.8. Edukacija, popularizacija i prezentacija biciklističkog prometa :

Cilj je smanjenje broja i težine ozljeda i smrtnih slučajeva kod biciklista, a prije svega djece-biciklista, te postizanja veće njihove kompetencije i sigurnost u prometu.

Misija je stvoriti nove vrijednosti u prometu za poboljšanje uvjeta života (s manje CO2, bez buke, gužve, čekanja, potrošnje fosilnih goriva, veća sigurnost, kvaliteta življenja..) i upravljati biciklističkim prometom, te kontinuirano povećavati nivo njegove sigurnosti kroz obrazovni program u osnovnim i srednjim školama, rad u radionicama korisnika, školskih nastavnika, volontera iz udruga, policijskih službenika i športskih saveza.

Uz to je neophodno promovirati „zdravi život“ i tjelesnu aktivnost kroz biciklistički promet:

Vožnja bicikla 20 milja na tjedan smanjuje rizik srčanog udara više od ½ u odnosu

na one koji ne voze (Izvor: British Heart Foundation, Morris)Ljudi koji redovito voze bicikl žive u prosijeku dulje 2 god od onih koji ne vozeVožnja utječe na mentalno zdravlje ljudi, smanjuje depresiju i tjeskobeZa vrijeme vršnog sata bicikl dva puta brži od automobila-alternativa kratkim auto putovanjimaAko bi se 1/3 kratkih auto putovanja zamjenila biciklom, broj srčanih udara pao bi za 5- 10% (Izvor: Bikes not Fumes, CTC, 1992).


Da bi se otklonili uočeni problemi u razvoju biciklističkog prometa:

•predrasude “bogati-siromašni”,•pomanjkanje svijesti građana o štetnosti motornog prometa,•nedostatak edukacije,•slaba zastupljenost u medijima,•nedostatak financija,•problematika biciklističkog prometa nije dostatno tretirana u prometnim studijama,

neophodno je identificirati subjektivne sustavne nedostatke poput:

ne postoji normiran biciklistički promet,ne postoji precizan plan edukacije i popularizacije biciklističkog prometane postoji višegodišnji, a ni godišnji plan dogradnje biciklističke mreže sa jasno definiranim troškovima, vremenom realizacije i ciljanim rezultatima izgradnje

Jedini napori u popularizaciji biciklističkog prometa provode se kroz europski projekt „CIVITAS ELAN“ , ali to nije dovoljno, ako kompletna zajednica aktivno ne sudjeluje.

7. Zaključak:7. Zaključak:


Važećom planskom dukumentacijom su osigurani svi preduvjeti za

razvoj biciklističkog prometa (GUP grada Zagreba, članak 18,22,37,38,39,41,42,56,78 i 98).

U cilju bržeg razvoja biciklističkog prometa treba žurno:

izraditi strategiju razvoja biciklističkog prometa grada Zagreba,

konzensusom i aktom Grada je usvojiti, te pratiti njenu realizaciju i

po potrebi je mjenjati i dorađivati

unutar Gradskog sektora za promet oformiti posebni odjel koji bi se

bavio samo biciklističkim prometom (razvoj i investicije, te edukacija)

izraditi potrebne normeizraditi izvedbene projektne detalje sa pripadajućim

troškovnicimarevidirati po potrebi zakonsku regulativu i osigurati bržu

izgradnjudefinirati Savu kao okosnicu razvoja biciklističkog prometa i

provesti kategorizaciju biciklističkih staza

Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori


hvalahvala

bicikli u zagrebu

Documents