bib.irb.hr · web viewspecifični zadaci i ciljevi socijalnog rada kroz metodu sroz-a su i pisanje...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PRAVNI FAKULTET
STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA
Ana Varela
ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA
ZAVRŠNI RAD
Zagreb, 2018.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PRAVNI FAKULTET
STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA
Ana Varela
ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA
ZAVRŠNI RAD
Doc.dr.sc. Ana Opačić
Zagreb, 2018.
Sadržaj
1. UVOD……………………………………………………………………….……..1
2. EUROPSKA UNIJA …......………………………………………………………2
2.1. Financijski instrumenti Europske Unije .....................................………..4
3. EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI …..................….6
3.1. Raspoloživa sredstva za RH i ciljevi financiranja ………………......…..6
3.2. Operativni programi u Republici Hrvatskoj ……………………...……..7
3.3. Institucionalni okvir financiranja iz ESIF-a...................... ………...........8
3.4. Fondovi za financiranje poljoprivrednih i ribarstvenih politika………...9
3.4.1. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj..............................9
3.4.2. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo........................................11
3.5. Fondovi kohezijske politike EU ……….………………………...……...12
3.5.1. Kohezijski fond ……………………………………...……......12
3.5.2. Europski fond za regionalni razvoj……………………….........13
3.5.3. Europski socijalni fond ……………………………….….........14
3.5.3.1. Prioritetne osi OPULJP…….....…………………….……......16
4. SOCIJALNI RAD I FONDOVI.........................................................................22
5. ZAKLJUČAK………………………………………………………………...…25
6. LITERATURA……………………………………………………………….….26
Značaj i mogućnosti korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova
Sažetak
Ovim radom predstavit će se Europski strukturni i investicijski fondovi (dalje ESIF) za programsko razdoblje 2014.-2020. godine. Europski strukturni i investicijski fondovi su financijska podrška od središnje važnosti, alat za unaprijeđenje i kreativnost poslovnih ideja. Cilj rada je opisati i analizirati ulogu ESIF-a u Hrvatskoj. Pobliže ćemo povezati temu sa strukom socijalnog rada. Kroz rad se predstavlja struktura fondova koji se dijele u dva poglavlja, prema ključnim politikama koje podupiru. Sadržaj rada dovodi do zaključka o velikim mogućnostima i potrebi za iskorištenosti istih sa što većim uspjehom za opći boljitak Hrvatske.
Ključne riječi: ESI fondovi, operativni programi, socijalni rad
Importance and possibilities of using European Structural and Investment Funds
Abstract
This final work will present European Structural and Investment Funds for the 2014-2020 programming period years. European Structural and Investment Funds are central financial support, a tool for improving and creativity of business ideas. The aim of the paper is to describe and analyze the role of ESIF in Croatia. We will more closely link the topic with the social work profession. Throughout the work, the structure of funds is divided into two chapters, according to the key policies that they support. The content of the work leads to a conclusion on the great potential and the need to utilize them with the greatest success as a guarantee for the betterment of Croatia.
Key words: ESI funds, operational programs, social work
Izjava o autorstvu rada
Ovime potvrđujem da sam osobno napisala rad:
ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH STRUKTURNIH I
INVESTICIJSKIH FONDOVA
Svi dijelovi rada, nalazi ili ideje koje su u radu citirane ili se temelje na drugim
izvorima (bilo da su u pitanju mrežni izvori, udžbenici, knjige, znanstveni, stručni ili
popularni članci) u radu su jasno označeni kao takvi te adekvatno navedeni u popisu
literature.
Ime i prezime: Ana Varela
Datum: 26.7.2018.
1. UVOD
Europski strukturni i investicijski fondovi (dalje ESIF) posljednjih godina sve
više postaju dio svakodnevnih aktivnosti pojedinaca i grupa u Republici Hrvatskoj.
Različite mogućnosti koje pružaju ukazuju da danas milijuni ljudi ih koriste radi
poboljšanja kvalitete života. Korisnici (pojedinci, udruge, organizacije civilnog
društva (OCD), vladine i nevladine udruge, jedinice lokalne samouprave (JLS)
gradovi i drugi) mogu poslati ideju i ravnopravno konkurirati sa ostalim
prijaviteljima i na taj način komunicirati s osobama i institucijama. Navedena ESIF
mreža omogućava primanje informacija u obliku dokumenata i uspostavlja
komunikaciju upoznavajući prijavitelje sa strateškim dokumentima, publikacijama,
pravilnicima i operativnim programima, a da nisu ograničeni svojim mjestom rada i
boravka. ESIF je globalna struktura i postali su izvor raznolike i dinamične ponude
otvorenih natječaja za široka područja. Promatramo ih kao pozitivan resurs koji
utječe na aktivnost i produktivnost pojedinca ili kolektiva. Struktura ESIF-a će biti
glavna tema rada, a svrha je napraviti pregled prioriteta pojedinog fonda, navodeći
institucionalne okvire provedbe i prolazeći osi za financiranje. Predstavljanjem ćemo
napraviti pregled informacija na temelju kojih će biti moguće orijentirati se za
prijavu projektnih ideja, povlačenje bespovratnih sredstava i realizaciju mogućnosti
koje su na raspolaganju u trenutno gledanom razdoblju. Najčešće korišteni izvori u
radu su službene internetske stranice gdje se svakodnevno ažuriraju informacije i
pravovremeno objavljuju odluke na razini Europske unije i Republike Hrvatske.
ESIF definiramo kao one koji financiraju projekte koji odgovaraju prioritetima
politika EU i unutar njih više ćemo se baviti Europskim socijalnim fondom (ESF)
koji je najznačajniji za profesiju socijalnog rada. ESF je instrument kohezijske
politike i cilj mu je smanjiti razlike u životnom standardu i blagostanju u državama
članicama Europske unije i njihovih regija (Europska komisija, 2010.). Putem široko
dostupnih medijskih reklama radija i televizije, stručnih publikacija, časopisa i
knjiga, javnost dobiva znanja o mogućnostima i procesu uvođenja promjene u
sklapanju i održavanju ovakovih poslovnih prilika. Radom će se predstaviti najveći
financijski instrumenti osmišljeni za dobrobit Europske unije i njezinih država
članica.
1
2. EUROPSKA UNIJA
Europska unija je zamišljena kao prostor gdje će biti jednakost među regijama
u razvijenosti. Poticanjem gospodarske suradnje izgrađuje se temelj za
homogenizaciju regija i suzbijaju se potencijalni sukobi u regiji (Puhovski, 2010.).
Vladavina prava je temelj na kojem je zasnovana EU (Stubbs i Zrinščak, 2012.).
Polazište za djelovanja u kojima se kreće ova zajednica su ugovori i sporazumi
članica koji se odnose na ciljeve, a o kojima se zajednički odlučuje među članicama
Unije (Koprić i sur., 2014.). Sve aktivnosti i smjer djelovanja Unije su detaljno
planirani i razrađeni oslanjanjući se na temeljne vrijednosti koje su bile motiv
osnivanja. Politike i proračun Europske unije su temelj za financiranje javne politike
Europske unije i politike država članica. Financiranje ESIF-a iz proračuna Europske
unije je mjera kojom se teže ostvariti ideje zajedničke socijalne politike ističu
(Tolušić i Koporčić, 2013.). O sadržaju strateških dokumenata ovisi tematika
pojedinog natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava i prihvatljivost projektnih ideja
(Vela, 2015.). Kroz donesene strategije postavljaju se prioriteti djelovanja prema
područjima, financirajući na temelju tih akata aktivnosti koje ih unaprjeđuju.
Do trenutka pristupanja u Europsku uniju, Hrvatska je kao zemlja kandidat
aktivno sudjelovala u mnogim programima Unije: Europa za građane, Okvirni
program za konkurentnost i inovacije (CIP), Mladi na djelu, Erasmus Mundus II,
Program za cjeloživotno učenje, i mnogi drugi. Danas Hrvatska kao članica EU
punopravno sudjeluje u svim postojećim programima Unije te prestaje biti obavezna
uplaćivati godišnje članarine (Programi Unije, posjećeno 12.8.2018. na mrežnoj
stranici ESIF: https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/programi-unije/).
Godišnjim proračunom Europska Unija dodjeljuje dio financijskih sredstava
u fondove od kojih zemlje članice Europske unije imaju korist, nadopunjavajući i
povećavajući vrijednost djelovanja na nacionalnoj razini. Fontaine, (2014.), navodi
kako ukupni proračun Europske unije ne prelazi više od 1% prosječno ukupnog bruto
nacionalnog dohotka članica, čineći tako veliki utjecaj upravo dobrom primjenom
politika i usmjerenim djelovanjem putem instrumenata provedbe pojedine politike.
Godišnje proračune priprema Europska komisija i članice ga moraju jednoglasno
odobriti, te ga izglašava Europski parlament. Prema aktivnostima postoji podjela na
inovacijske politike koje se suočavaju s izazovima budućnosti u globalnom aspektu.
2
Unija je nastala kao ideja stvaranja napredne svjetske zajednice koja će
istraživanjima i inovacijama unaprijediti živote (Puhovski, 2010.).
Politike solidarnosti koncentrirane su na nejednakosti među regijama i
sektorima unutar Unije. Regionalna pomoć i kohezijska politika teže da se povećaju
radna mjesta i da se stave osobe marginaliziranih skupina u bolji polazni položaj
(Europska unija, 2015.). Važnost postizanja takvih ciljeva je prepoznata i ulaganja za
njihovo ostvarenje pojačano se vrše putem Europskog fonda za regionalni razvoj
(EFRR), Kohezijskog fonda (KF) i Europskog socijalnog fonda (ESF). Kroz fondove
se postiže ekonomska i socijalna kohezija u Europskoj uniji. Ulaganjem u manje
razvijene regije raste konkurentnost Europske unije. Uvidjela se potreba djelovanja
Europske unije kao zajednice koju karakteriziraju pametna, održiva i uključiva
ekonomija. Strategija Europa (2020.), navodi kako su jedinstvo i visoki
socioekonomski standardi života vizija kojoj se teži u budućnosti. Kvaliteta
ekonomskih, socijalnih i sigurnosnih uvjeta tu ima presudnu ulogu. Europa statistički
ima sve starije stanovništvo u odnosu na ostatak svijeta i taj problem je jedinstven
zemljama članicama (Pokos, 2012.). Trenutna demografska slika Hrvatske prikazuje
prirodni pad stanovništva. Sve je manje rođenih, cijele obitelji i mlađe stanovništvo
migriraju u države s boljim životnim standardom (Wertheimer-Baleti, 2017.). U
2017. godini u Republiku Hrvatsku doselile su se iz inozemstva 15 553 osobe, a u
inozemstvo su se odselile 47 352 osobe (Državni zavod za statistiku, 2017.). Stanje
migracije stanovništva Republike Hrvatske u inozemstvo prema podacima za
2017.godinu je negativno. Od ukupnog broja odseljenih osoba najviše se odselilo u
Njemačku (61,4%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo veći je udio
muškaraca (55,4%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39
godina (48,0%). Aktualan problem je i održivost hrvatskog mirovinskog sustava
(Bađun, 2015.), i isplata mirovina u budućnosti sadašnjim i budućim
umirovljenicima. Uzimajući u obzir kritične probleme Republike Hrvatske, koji
narušavaju viziju Europske unije u budućnosti, Strategija Europa (2020.), definira
prioritete koji se nadopunjuju: (1.) pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene
na znanju i inovaciji, (2.) održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije
iskorištava resurse, (3.) uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom
zaposlenosti. Trenutnom Strategijom do (2020.) godine uz primjenu politika koje se
3
bave prepoznatim problemima EU teži se ostvarenju pet ciljeva koji su međusobno u
korelaciji. Ciljevi su sljedeći: (1); investiranje u istraživanja i razvoj u vrijednosti 3%
BDP-a EU, (2); ostvarenje klimatsko-energetskih ciljeva „20/20/20“, (3); porast
energetske učinkovitosti za 20%, (4); zaposleno 75% radno sposobne populacije od
20 do 64 godine, (5); 40% mladih sa završenim tercijarnim stupnjem obrazovanja,
manje od 10% mladih napušta školovanje, 20 milijuna ljudi manje u riziku od
siromaštva Strategija Europa (2020.).
Europska komisija osmislila je inicijative koje spominje Strategija Europa
(2020.), i mogu se uključiti u postizanje ciljeva. Pametan rast se kroz inicijative
„Unija inovacija“, “Mladi u pokretu“ i „Digitalna agenda za Europu“ fokusira na
područja inovacija, istraživanja, obrazovanja, usavršavanja, cjeloživotnog učenja te
digitalizacije putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Održivi rast
odnosi se na konkretno i održivo gospodarstvo koje djeluje prema najnovijim
standardima za borbu protiv klimatskih promjena i ulaže u razvoj novih izvora
energije. Uključiv rast osnažuje ljude za konkuriranje na tržištu rada, prilagodbu i
napredak, vodeći računa o položaju osjetljivih skupina. Tu se omogućuje socijalnim
radnicima angažman oko povećavanja udjela zaposlenih brinući posebice o socijalno
ugroženim skupinama, razvijanjem njihovih vještina i borbom protiv siromaštva
uzrokovanog položajem u društvu. „Program za nove vještine i radna mjesta“ je
inicijativa čija je svrha uključiti nezaposlene osobe u tržište rada, poštovati prava
radnika i slobodan pristup obrazovanju. Inicijativa „Europska platforma protiv
siromaštva“ teži osvještavanju potreba i provedbi programa pomoći, stvaranju mreža
pružatelja socijalnih usluga, prilagodbu postojećih sustava te suzbijanje siromaštva.
2.1. Financijski instrumenti Europske unije
Najvećim dijelom trenutnog proračuna EU financira se rast i zapošljavanje,
pomoć nedovoljno razvijenim regijama i društvenim skupinama u nepovoljnijem
položaju (46%). Nešto manje namijenjeno je poljoprivredi i ruralnom razvoju za
proizvodnju zaliha hrane, inovativnu poljoprivredu i učinkovito i održivo
gospodarenje zemljištem i šumama (41%) (Jurić, 2016.). Europska unija putem
Europskih fondova, programa i inicijativa teži postizanju strateških ciljeva
programskog razdoblja Europske Unije. Za dobivanje financijske podrške potrebno
4
je da projektna ideja odgovara europskim i nacionalnim prioritetima, na što se treba i
pozvati pri prijavi na natječaj. Potrebno je zadovoljiti stroga pravila pristupanja
natječaju koja iziskuju mnoga znanja strateškog i projektnog planiranja, u svrhu
transparentnog i namjenskog trošenja novca (Sporazum o partnerstvu, 2014.).
Programi i inicijative Unije predstavljaju fondove koji centralizirano upravljaju od
strane Europske komisije. ESIF-om se upravlja decentralizirano, upravljanje se vrši
između Europske unije i zemalja članica. Odgovorna tijela zemlje članice raspisuju
natječaje i potpisuju ugovore s korisnicima. Bitno je razlikovati dva načina
upravljanja: centralizirani sustav provedbe upravljanje iz Bruxellesa koje se odnosi
na postizanje ciljeva bitnih za Uniju u cijelosti, te decentralizirani sustav koji
obuhvaća ESIF i sadrže najveći dio proračuna Europske unije (Vela, 2015.). Kod
povlačenja sredstava potrebno je odgovoriti koji su prioriteti u skladu s Nacionalnom
strategijom te se kao takvi mogu sufinancirati iz raspoloživih fondova.
5
3. EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI
Za potrebe pristupanja fondovima preduvjet je da svaka država članica sklopi
Partnerski sporazum s Europskom komisijom o korištenju ESIF-a Europske unije.
Prije potpisivanja sporazuma potrebno je da se donesu nacionalni programi reformi,
operativni programi, strategije provedbe, te zakonski okvir korištenja sredstava.
Partnerski sporazum (2014.) sadrži područja i prioritete određene za svaku članicu
pri korištenju fondova u svrhu ostvarenja ciljeva iz Strategije Europe (2020.), i vodi
računa da se u obzir uzmu preporuke koje se odnose na ciljeve i prioritete specifične
ovisno o teritorijalnom i socioekonomskom položaju svake države. Naputak
Europske komisije se upućuje svakoj državi posebno i predstavlja stav o prioritetima
kojima se treba posvetiti u narednom razdoblju (Mišura, 2016.).
Republika Hrvatska je 30.10.2014. godine postigla Sporazum koji je okvir
korištenja sredstava ESIF-a u trenutnom razdoblju. Definirali su se nacionalni ciljevi
koje želi ostvariti putem pojedinih fondova i koji su u skladu s ciljevima Strategije
(2020.). Hrvatska je postavila propise koji se odnose na višegodišnje planiranje
sredstava, nacionalni strateški referentni okvir koji zadovoljava kriterije potrebne za
uvjete natječaja i kvalitetnu operativnu provedbu. Strateška dokumentacija uključuje
operativne programe u kojima se opširnije definira područje djelovanja te se opisuju
aktivnosti za korištenje ESIF-a. Europski strukturni i investicijski fondovi je
zajednički naziv za pet fondova Unije; Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
(EPFRR), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Kohezijski fond (KF),
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF). ESIF
sadrže 75% financijskih sredstava proračuna Europske unije prema službenom
proračunu Europske unije i glavni su instrument primjene europskih politika (Vela,
2015.).
3.1. Raspoloživi resursi za Republiku Hrvatsku
ESIF su od 2014. do 2020. godine Republici Hrvatskoj na raspolaganje stavili
ukupno 10,676 milijardi eura. Na službenoj internetskoj stranici ESIF-a vidljivo je
kako se najviše financira kohezijska politika s 8,397 milijardi eura, a poljoprivredni
ruralni razvoj 2,026 milijardi eura, 253 milijuna eura se ulaže u razvoj ribarstva i
pomorstva. Ciljevi koji se financiraju iz ESIF-a u svrhu provedbe kohezijske politike
6
su jednakost, regionalna konkurentnost, te zapošljavanje uz europsku teritorijalnu
suradnju. EFRR raspoloživa sredstva koristi u svrhu smanjivanja razlika u razvoju
pojedinih zemljopisnih područja, vezane uz siromaštvo i socijalnu isključenost, te
postizanja ekonomske i socijalne kohezije smanjenjem razlika između skupina ljudi,
stvaranjem radnih mjesta, poticanjem malog i srednjeg poduzetništva te
infrastrukturnih i proizvodnih investicija (Kovačić, 2016.). Uočeno je da se pojedina
ideja može financirati ako se dobro argumentira korist koja nastaje planiranim
aktivnostima. Teško je u početku definirati potrebu, svrhu projekta, ciljeve i proces
provedbe i tu ključnu ulogu imaju edukacije koje se provode na nacionalnoj razini.
Europski socijalni fond kojim se profesija socijalnog rada koristi usmjerava sredstva
na postizanje politike zapošljavanja posebice regije čija stopa nezaposlenih je iznad
prosjeka. Kohezijski fond služi za velike infrastrukturne projekte razvijajući
infrastrukturu i promicanje održivog razvoja. Poljoprivredna politika se primjenjuje
kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj te Europski pomorski i ribarski
fond.
3.2. Operativni programi u Republici Hrvatskoj
Operativni programi sadrže detaljno postavljene mjere i konkretne aktivnosti
za realizaciju prioriteta koji su definirani Sporazumom (2014.). Nacionalni strateški
okvir u Hrvatskoj obuhvaća četiri operativna programa: OP Konkurentnost i kohezija
(OPKK) (prosinac 2014. godine), OP Učinkovitost ljudskih potencijala (OPULJP)
(prosinac 2014. godine), Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.
(PRRRH) (svibanj 2015. godine), OP za pomorstvo i ribarstvo (OPPR) (studeni
2015. godine). Operativni programi postavljaju prioritete za koje se mogu financijska
sredstva pribavljati iz različitih izvora. Za aktivnosti koje se provode u sklopu
operativnih programa, preko 85% financijskih sredstava pribavlja se isključivo iz
ESIF-a i time uočavamo njihovu iznimnu važnost za Hrvatsku.
3.3. Institucionalni okvir financiranja iz ESIF-a
Za provedbu decentraliziranih sustava upravljanja fondovima Europske unije
Hrvatska je morala postaviti institucionalni okvir. Glavno koordinacijsko tijelo je
Ministarstvo regionalnog razvoja i programa Europske unije koje provodi upravljanje
i kontrolu korištenja. To tijelo je odgovorno za programiranje, nadzor i komunikaciju
7
s Europskom komisijom, pravilnike te uspostavu integriranog sustava upravljanja
informacijama. Upravljačka tijela su resorna ministarstva nadležna po djelatnosti
ovisno o specifičnosti pojedinog programa. Posrednička tijela se dijele na tijelo prve
razine koje osmišljava sadržaj, raspisuje poziv, provodi selekciju i donosi odluku o
dodjeli sredstava te sklapa ugovor s korisnicima bespovratnih sredstava (Zakon o
uspostavi institucionalnog okvira za provedbu ESIF-a u RH u financijskom razdoblju
2014. – 2020. NN, broj 92/14.). Posredničko tijelo druge razine, uključuje se u
postupak selekcije u procesu čišćenja proračuna, donosi mišljenje o financiranju, ima
dužnost savjetodavnog tijela prema korisnicima prije zatvaranja poziva grupne i
individualne konzultacije, tehničke pomoći kao i provedbe terenskih kontrola tokom
i nakon završetka projekta (Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu
ESIF-a u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj 92/14.). Svi natječaji
se obavezno objavljuju na službenoj internet stranici za ESIF u Republici Hrvatskoj.
Upravljačka tijela i sve institucije koje sudjeluju imaju obavezu javno objavljivati
natječaje na svojim službenim stranicama. Važan dokument je indikativni godišnji
plan objave natječaja svakog fonda, koji se redovno ažurira na službenoj internet
stranici za Hrvatsku i sadrži popis natječaja koji se financiraju iz ESIF-a.
3.4. Fondovi za financiranje poljoprivrednih i ribarstvenih politika
3.4.1. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, dalje u radu EPFRR, pridonosi
ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, boljim klimatskim uvjetima i uvođenju inovacija
u poljoprivredni sektor. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne
politike i potiče razmjene znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim
područjima, podupire klimatski prilagodljivu poljoprivredu. Fond podupire
povećanje održivosti gospodarstva i radi na promicanju socijalne uključenosti,
smanjenju siromaštva, te promicanju ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu
(PRRRH, 2014.). U Hrvatskoj se financijska sredstva iz tog fonda od 2.026 milijardi
eura iskorištavaju u okviru Programa ruralnog razvoja za Republiku Hrvatsku (2014-
2020.), u svrhu postizanja ciljeva iz Strategije Europe (2020.). Sredstvima programa
mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije,
udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u
8
kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.
S obzirom da se EPFRR u Hrvatskoj financiraju samo aktivnosti unutar Programa
ruralnog razvoja 2014.-2020., a ukupno se za Program ruralnog razvoja odvaja 2,383
milijarde eura, vrijednost 2,026 milijardi eura iz EPFRR čini veliku većinu. Prioriteti
programa su prenošenje znanja i informiranja, te poticanje inovacija u poljoprivredi,
šumarstvu i ruralnim područjima. Cjeloživotnim učenjem i stručnom obukom u tom
sektoru povećava se održivost i konkurentnost poljoprivrednih djelatnosti u regijama,
postiže se restrukturiranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svrhu
postizanja poljoprivredne raznolikosti usavršavanjem znanja i motiviranjem mladih
za održavanje obiteljske tradicije. Prioritet promicanja socijalne uključenosti,
smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja posvećuje pažnju
stvaranju malih poduzeća i radnih mjesta, podupiranju lokalnog razvoja u ruralnim
područjima, upotrebu kvalitetnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija na
ruralnim područjima. Navedeni prioriteti primjenjuju se unutar cijele Europske unije,
ovisno o točnom geografskom položaju. Aktivnosti koje podupire (PRRRH, 2014.)
su konkurentnost, otvaranje novih tržišta, poboljšanje ekološke osviještenosti,
osuvremenizacija poljoprivrednih gospodarstava, razvoj infrastrukture, razvijanje
poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih usluga i integriranje strukovnog
usmjeravanja i usavršavanja u ruralnim područjima, neformalno učenje, promicanje
edukacije i unaprijeđenje ljudskih potencijala poboljšanjem prakse u učenju,
beneficirani odlazak poljoprivrednika u mirovinu, potporu mladim
poljoprivrednicima u osnivanju i pozicioniranju na tržištu.
Prema broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske prednjače slavonske
županije u kojima je razvijeniji poljoprivredni sektor (npr: Vukovarsko-srijemska
županija, Osječko-baranjska županija, svaka s 10,8% iseljenih prema podatcima
(DZS, 2017.). Negativan saldo migracije ima petnaest županija, s tim da je najveći u
Vukovarsko-srijemskoj županiji (-1 021 osoba) i Osječko-baranjskoj županiji (-964
osobe). Uz izražene regionalne neravnomjernosti u Hrvatskoj, problem predstavlja
nedostatak ljudskog potencijala u pojedinim regijama i to predstavlja značajno
razvojno ograničenje na regionalnoj i nacionalnoj razini. Potrebno je djelovati
mjerama povezanih politika kako bi se zaustavili negativni trendovi migracije u
Republici Hrvatskoj (Puljiz, 2014.). Europska komisija, (2010.), potakla je uvođenje
9
LEADER pristupa za mobiliziranje stanovništva i jedinica lokalne samouprave za
stvaranje razvojne strategije uviđajući potencijal koji im njihov kraj nudi. U tu svrhu
se javila potreba za osnivanjem lokalnih akcijskih grupa, koje provode aktivnosti
inovacije, spajanja i djelovanja pojedinih gospodarstava i zajednica, u svrhu lokalnog
razvoja iskorištavajući prepoznati potencijal. Lokalne akcijske grupe (LAG) dio su
LEADER pristupa EU, izrađuju lokalne razvojne strategije, okupljaju općine-
gradove, predstavnike različitih sektora i promišljaju o socijalnom- ekonomskom-
ekološkom-tehnološkom razvoju zajednice. LAG-ovi su pokretači uglavnom ruralnih
područja, i u RH osnovano ih je do sada pedeset šest koji u svom sastavu imaju oko
50% predstavnika javnog i privatnog sektora (Žganec, SRuOZ, 2018.). Potencijalna
uloga socijalnog rada u djelovanju LAG-ova je uključivanje u model rada u zajednici
putem zagovaranja i osnaživanja. Socijalni rad kao profesija se umrežava sa
profesijama iz drugih sektora i ima pokretačka znanja koja mogu doprinijeti
djelovanju LAG-ova. Aktivnosti različitih izvainstitucijskih socijalnih usluga treba
razvijati u lokalnim zajednicama na koje bi se mogli oslanjati ljudi koji žive u
ruralnim područjima. Potrebno je utvrditi što je prikladno za koju okolinu, kulturu,
običaje i vještine dotične lokalne zajednice. Razvitak svih područja uključuje
komforan život stanovnika u ruralnim područjima. S tim ciljem potrebno je poticati
ostanak na selu redovitim ulaganjem u životni standard na selu, ulaganje u
infrastrukturu sela, itd. Najčešće se to ulaganje odnosi na zakonom propisane
socijalne usluge; pomoć u kući starijima i nemoćnima, psihosocijalnu podršku
prilikom rehabilitacije, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog
obrazovanja...(Zakon o socijalnoj skrbi, NN, 16/17.). Osnaživanje LAG-ova i
održivost njihove mreže kroz višegodišnje razdoblje omogućit će učinkovitu
pripremu i provedbu aktivnosti financiranih iz EPFRR (Jurić, 2016.). Njihovo
upravljačko tijelo je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje Europskim
fondom za ruralni razvoj, Europsku uniju i međunarodnu suradnju. Odgovorno je za
koordinaciju upravljanja PRRRH u svrhu učinkovitog i transparentnog korištenja
financijskih sredstava. Navedeno tijelo prati realizaciju i provodi evaluaciju
programa, te izrađuje izvješća, (Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za
provedbu ESIF u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj 92/14.).
10
3.4.2. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
Potpora iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, dalje EFPR, financijski
je instrument za postizanje ciljeva zajedničke pomorske politike. Ciljevima se želi
omogućiti primjereniji životni standard ljudima koji djeluju u tome području da
povećavajući produktivnost mogu pristupiti potrebnim resursima te na tržištu
potrošačima ponuditi kvalitativno prihvatljiv proizvod. Postoji potreba da EFPR
bude dostupan malim i srednjim poduzećima i da stimulira uključivanje novih
uzgajivača u ovu poslovnu djelatnost, jer doprinosi rastu i stvaranju radnih mjesta u
priobalnim i ruralnim regijama Sporazum o partnerstvu, (2014.). Unija kreće s
polazišta da će se provedba vršiti posebnom pažnjom o uklanjanju nejednakosti i
promicanjem jednakosti spolova, borbom protiv diskriminacije na temelju spola, rase
ili etničkog porijekla, religije ili vjerovanja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.
Ljudski kapital i financiranje učenja, razmjene iskustava i povezivanje aktera uz
stručne usluge povećavaju konkurentnost i uspješnost djelovanja. Kroz bespovratnu
dodjelu financijskih sredstava EFPR, potiče provedbu Zajedničke ribarstvene politike
(ZRP) kao i provedbu Integrirane pomorske politike. Prioriteti unutar EFPR su
poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na
znanju utemeljenog ribarstva. Potiče se provedba ZRP-a putem prikupljanja i
upravljanja podacima u svrhu poboljšanja znanstvenih spoznaja i pružanjem potpore
za praćenje, kontrolu i provedbu, jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite
javne uprave bez dodatnog administrativnog opterećenja, povećanje zaposlenosti i
teritorijalne kohezije. Posebnim ciljevima promiče se gospodarski rast, društvena
uključenost, stvaranje radnih mjesta i pružanje podrške upošljivosti i mobilnosti
radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu,
uključujući različite aktivnosti u ribarstvu te ostalim sektorima pomorskog
gospodarstva (OPPR, 2015.). Upravljačko tijelo EFPR-a je Ministarstvo
poljoprivrede (Uprava ribarstva), koja svoje funkcije prenosi posredničkom tijelu
Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a unutar Agencije
djeluje samostalna služba za akreditaciju koja Europskoj komisiji prosljeđuje
dokumentaciju o provedenom financiranju (Zakon o uspostavi institucionalnog
okvira za provedbu ESIF u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj
92/1.
11
3.5. Fondovi kohezijske politike Europske unije
3.5.1. Kohezijski fond
Kohezijski fond je uspostavljen ugovorom iz Maastrichta 1993. godine u
svrhu jačanja slabije razvijenih članica za djelovanje unutar tržišta Unije i samo je
njima dostupan (Fontaine, 2014.). Područje djelovanja mu je zaštita okoliša i
transeuropska prometna mreža. Projekti koje financira su iznimno visoke vrijednosti
i prijavljuju se najčešće na nacionalnoj razini. Kriterij za korištenje fonda je da bruto
domaći proizvod zemalja članica, točnije njih 15 bude ispod 90% prosjeka EU.
Prioritetne osi u svrhu postizanja ciljeva kohezijske politike su zaštita okoliša i
održivost resursa, te povezanost i mobilnost. Investicijski prioriteti su očuvanje,
zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine.
Os povezanost i mobilnost usmjerava se na prometnu infrastrukturu i povezivanje
europske ekonomije u svrhu olakšanog i brzog transporta putnika i robe, ujedinjujući
tako cijelu Europsku uniju i rješavajući prometnu isključenost regija (OPKK, 2014.).
Upravljačko tijelo za provedbu KF je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Ministarstvo poljoprivrede te Ministarstvo zaštite okoliša i prirode su posrednička
tijela prve razine raspoređena za natječaje unutar svojih resora. Posrednička tijela
druge razine su središnja agencija za financiranje i ugovaranje, Hrvatske vode i Fond
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Zakon o uspostavi institucionalnog
okvira za provedbu ESIF u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj
92/14.). U trenutnom KF financijska sredstva za projekte mogu se koristiti kroz
poziv unutar OPKK (2014.) nositelji su lokalne vlasti, gradovi i općine, državna
tijela i organizacije odgovorne za upravljanje i nadzor voda, tijela lokalne vlasti,
javni isporučitelji vodnih usluga i Hrvatske vode. Ovaj fond unaprjeđuje živote
stanovnika u dijelu koji do sada lokalna samouprava nije mogla pružiti sredstvima
koje ima u svome proračunu (Maruna i Drvarić, 2016.).
3.5.2. Europski fond za regionalni razvoj
EFRR investira u jačanje ekonomske i socijalne politike utječući na smanjivanje
postojećih socio-ekonomskih razlika između regija Europske unije. Ulaže u malo i
srednje poduzetništvo, razvoj lokalne i regionalne infrastrukture, informatizaciju te
12
bolju turističku ponudu teži regionalnim jedinstvenostima po pitanju kvalitete i
mogućnosti unutar cijele Europske unije (EU, 2015.). Prioriteti fonda su inovacije i
istraživanja, podrška malim i srednjim poduzetnicima, te ekonomije s niskim
emisijama ugljika. Djelujući kroz mnoštvo financijskih potpora čine napredak regije
ravnomjerno u svakom segmentu znanstvenog, društvenog, ekonomskog i kulturnog
okruženja. Reorganizacijom unutar postojećih institucija i poticanjem znanstvenih
inicijativa stvara se osnova za buduće istraživačke aktivnosti koje služe društvu, ali i
rastu gospodarstva. Korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT)
želi se doseći povećana pokrivenost širokopojasnom mrežom za sljedeće generacije
na nacionalnoj razini. Ostvarivanjem državne IKT infrastrukture djelovat će se
efikasno u cijelom javnom sektoru i olakšat će se pristup građanima putem e-usluga.
Poticanjem projekata koji doprinose tim ciljevima rezultira ubrzavanjem
administracije i olakšanom pristupu informacijama, uz smanjenje troškova zbog
slabijeg funkcioniranja istih segmenata unutar države (Koprić, 2016.). Poslovna
konkurentnost malih i srednjih poduzeća gdje se želi kroz poslovne inkubatore
promicati poduzetništvo, inovativnosti i pokretanje postojećih ideja stvaranjem novih
poduzeća. Socijalnim uključivanjem teži se pružanju jednake kvalitete usluga
zdravstvene njege, skrbi i zaštite stanovništva na cjelokupnom području, neovisno o
udaljenosti od urbanih područja. Kroz deinstitucionalizaciju i uvođenje standarda
kvalitete u mreže socijalnih usluga svrha je poboljšati pristup korisnicima te skrb o
vojnim i civilnim žrtvama rata, starijima i nemoćnima, osobama sa smanjenim
fizičkim i psihičkim mogućnostima i osobama u riziku od siromaštva (Klobučarić,
2017.). Važnost ulaganja u ljudski potencijal je u svakom fondu prepoznata kao vid
napretka. Informiranjem korisnika i javnosti savjetodavnom ulogom vidljiv je
djelokrug koji fond obuhvaća i financijski podupire uz bezbroj mogućnosti za
realizaciju ideja.
3.5.3. Europski socijalni fond
Socijalna dimenzija potiče se sredstvima iz Europskog socijalnog fonda
(ESF) kako bi se djelovalo na nepravde nastale prema isključenim skupinama.
Društveni napredak postoji ukoliko društvo zasniva razvoj na jednakosti i
ravnopravnosti svakog građanina unutar Europske unije. Senzibilizacija zajednice za
poštivanje jednakosti i pružanje potpore marginaliziranim skupinama za ostvarenje
13
svojih prava je svrha djelovanja socijalnih politika (Puljiz i sur., 2008.). Aktivno
europsko građanstvo socijalno osviješteno je polazište napretka (Puhovski, 2010.).
Socijalna slika Hrvatske danas prikazuje opadanje fertiliteta i smanjenu stopu
biološke reprodukcije stanovništva. To je povezano kako navodi (Puljiz, 2016.), s
demografskim starenjem i povećanjem udjela starijeg stanovništva u ukupnom
stanovništvu. Velike su migracije stanovništva, unutrašnje i vanjske, koje poprimaju
iz godine u godinu sve veće razmjere. Zatvaraju se područne škole u manjim
mjestima lokalnih zajednica po Slavoniji, Lici i Dalmaciji zbog nedostatka djece. U
procesu je transformacija obitelji koja se od svih temeljnih društvenih institucija
najbrže mijenja. Transformacija obitelji utječe na položaj pojedinca unutar primarnih
skupina kao i cjelokupnog društva (Pokos, 2012.). Hrvatska je početkom 2017.
godine dospjela u europski vrh po nezaposlenosti mladih, s velikim brojem onih koji
se odlučuju na dugotrajan odlazak u inozemstvo i koji se zapošljavaju kao prekarni
radnici (Novak, 2015.). Visoka nezaposlenost mladih postala je trajno obilježje
hrvatskoga društva pokazuju istraživanja (Potočnik, 2017.), zbog čega raste rizik da
oni postanu društveni problem koji će dugotrajno opteretiti razvoj i rast hrvatskoga
društva i gospodarstva.
ESF jedan je od temeljnih strukturnih instrumenata Europske unije kojim se
državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital. Aktivnosti su mu
usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje
učinkovitosti javne uprave. Fond je osnovan 1957. godine za razvoj ljudskih
potencijala i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada (Fontaine, 2014.). Koristi se i za
jačanje institucija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Cilj fonda je
promicanje visoke razine zaposlenosti, ravnopravnosti između muškaraca i žena,
održivi razvoj te ekonomska i socijalna kohezija. Navedeni fond razrađuje ulaganja
u četiri temeljna područja: (1); mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom
zapošljavanju, (2); osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama
tržišta rada, (3); aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje, te (4); potporu javnoj
upravi, razvoj e-uprave i slično. Ukupna vrijednost Operativnog programa Učinkoviti
ljudski potencijali (OPULJP) 2014.-2020. iznosi 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58
milijardi eura financira iz ESF Sporazum o partnerstvu (2014.). Novac iz ESF se
osigurava putem natječaja u sklopu OPULJP 2014. - 2020. Financiraju se ulaganja u
14
ljude i jačanje konkurentnosti kroz aktivnosti poboljšanja vještina i da se olakša
uključivanje u tržište rada. Fond se bavi uključivanjem osoba u riziku od siromaštva
u sustave obrazovanja i pružanje podrške u sustavu rada, u svrhu suzbijanja
siromaštva, jačanje učinkovitosti javne uprave i stvaranju aktivnog građanstva.
Olakšava pristup procesu traženja posla, aktiviranju neaktivnih osoba i mobilnost u
svrhu pronalaska zaposlenja. Potiče se fondom dodatna edukacija i prekvalifikacija
prema prepoznatim potrebama tržišta. Potiče se stjecanje radne prakse, osmišljavanje
poduzetničkih ideja u svrhu samozapošljavanja, brisanje nejednakosti među
spolovima na tržištu rada i funkcioniranju otvorenog tržišta rada unutar Europske
unije (Nacionalni program reformi (travanj, 2016.). Ukupno se Hrvatskoj trenutno
dodjeljuje 1.516 milijardi eura koje se preraspodjeljuju po osima iz tematskih ciljeva
kojima ESF teži.
3.5.3.1. Prioritetne osi OPULJP
Osnovni cilj OPULJP (2014.) je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju
socijalne kohezije u Hrvatskoj. Programom su razrađena ulaganja u četiri tematska
cilja u svrhu kojih se djeluje kroz aktivnosti financirane iz ESF. U OPULJP (2014.)
detaljno su opisani ciljevi djelovanja, a u nastavku navodimo pregled istih.
Promicanjem održivog kvalitetnog zapošljavanja i podrškom mobilnosti radne
snage pristupa se zapošljavanju za osobe koje traže posao i neaktivne osobe,
uključujući one koji su dugotrajno nezaposleni i one koji su daleko od tržišta rada.
Kako navodi Akrap (2015.), Hrvatska nema strategije kojom bi se rješavali temeljni
egzistencijalni problemi mladih. Provedbom lokalnih inicijativa za zapošljavanje i
potporom za mobilnost radne snage doprinosi se povećanju stope zaposlenosti u RH.
Teži se održivoj integraciji mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni,
ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od
socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica (Paić, 2017.). Na
prijedlog Europske komisije provodi se Garancije za mlade s kojom se započelo
krajem 2012. godine kako bi se riješilo pitanje nezaposlenosti mladih osoba (Plan
implementacije Garancije za mlade (za razdoblje od 2017. do 2018.). Sve osobe u
RH mlađe od 30 godina nastojalo se što brže aktivirati na tržište rada. Brza aktivacija
podrazumijevala je dobivanje ponude u roku od 4 mjeseca od trenutka završetka
15
obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost, bez obzira je li osoba bila prijavljena u
zavodu za zapošljavanje ili ne. Poslodavci su dobivali pravo na porezne olakšice
ukoliko mladu osobu zadrže određeni period dok ne stekne radno iskustvo (Bakšaj,
2016.). Navedenim programom doprinosi se modernizaciji tržišta rada u javnim i
privatnim službama za zapošljavanje te bolja usklađenost s potrebama tržišta rada.
Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage ciljevi su koji se odnose na smanjenje
postojeće nezaposlenosti, kroz provedbu mjera aktivne politike tržišta rada. Korisnici
su nevladine organizacije, jedinice lokalne i regionalne samouprave, neprofitne
organizacije, javne ustanove, privatne institucije, organizacije koje se bave
posredovanjem pri zapošljavanju, privatne tvrtke, lokalne i regionalne razvojne
agencije, zadruge i međuvladine organizacije, socijalni partneri, komore, mala i
srednja poduzeća, socijalna poduzeća, lokalna i regionalna partnerstva. U Hrvatskoj
je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju 2018. prosječna
nezaposlenost iznosila 12,7%. Podaci prikazuju pad nezaposlenosti, ali mora se uzeti
u obzir visoka stopa nezaposlenosti u pojedinim regijama npr. Virovitičko podravske
županije, Vukovarsko srijemske županije. Uočava se i problem sezonalnosti, porast
nezaposlenosti zimi i smanjenje nezaposlenosti u ljetnim mjesecima.
Primjer aktualnog natječaja zapošljavanja za sufinanciranje iz Europskog
socijalnog fonda je „Zaželi program zapošljavanja žena“ i u skladu je s europskim i
nacionalnim preporukama o unaprjeđenju položaja žena na tržištu rada i zaštite prava
žena. Dosadašnja istraživanja (Potočnik i Spajić Vrkoš, 2017.), su pokazala da je u
Hrvatskoj vrlo raširena diskriminacija žena s malom djecom pri zapošljavanju, tako i
onih koje su već zaposlene. Program je u skladu sa smjernicama politika
zapošljavanja država članica EU s naglaskom na promicanje socijalne uključenosti i
suzbijanja siromaštva. Uzelo se u obzir da će se kao sudionice ovih aktivnosti
uključivati žene koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a koje će skrbiti o
starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju. Poziv će provoditi jedinice
lokalne uprave i samouprave i neprofitne organizacije u trajanju do 30 mjeseci, a
namijenjen je zapošljavanju žena starijih od 50 godina, žena s najviše završenom
srednjom stručnom spremom, žena s invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima,
liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja i beskućnice. Na području Hrvatske
planira se zaposliti oko 3.000 žena koje će raditi na poslovima potpore, podrške i
16
brige za 12.000 starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju u njihovim
zajednicama. Projekti će se provoditi u teško dostupnim ruralnim područjima i
otocima, te u područjima u kojima je stopa nezaposlenosti i stopa dugotrajne
nezaposlenosti viša od hrvatskog prosjeka. Obavezni partneri na projektu su
regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centri za socijalnu
skrb, a kao ostali partneri na ovome projektu mogu sudjelovati udruge, jedinice
lokalne i područne samouprave, pravne osobe vjerskih zajednica kao i ustanove.
Minimalna vrijednost bespovratnih sredstava po pojedinom projektu može iznositi
900.000,00 kn, dok je najviša predviđena vrijednost projekta 10.000.000,00 kn. Udio
financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova,
prijavitelji/partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava.
Poziv se provodi u okviru cilja, borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz
promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba
protiv svih oblika diskriminacije OPULJP, (2014). Primjer projekta koji je ranije
odobren pod ovom osi je projekt Osječko vijeće za razvoj socijalnih usluga, a
sufinancirala ga je 2015. godine Europska unija iz ESF-a i Ureda za udruge Vlade
Republike Hrvatske, te se provodi i dalje u okviru programa dodjele bespovratnih
sredstava za podršku razvoju civilnoga društva. Zajedničko djelovanje, promišljanje i
razvoj novih socijalnih usluga na području grada Osijeka rezultirali su uspješnim
partnerstvima i odobrenim projektima za nove usluge i povećanje socijalnog
standarda građana, javili su se na poziv tadašnjeg Ministarstva socijalne politike i
mladih danas Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Prioritet socijalna uključenost ima cilj promicanja jednakih mogućnosti te
aktivnog sudjelovanja i poboljšanja zapošljivosti, poboljšanje pristupa pristupačnim,
održivim i visokokvalitetnim uslugama (Klobučarić, 2017.). Socijalno uključivanje je
potpora socijalno osjetljivim skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u
pristupu zapošljavanju. Razvijaju se socijalne usluge u zajednici koje doprinose
općoj zapošljivosti i unaprjeđuju se mogućnosti zapošljavanja. Promiče se
usklađivanje rada i obiteljskog života kroz razvoj novih i poboljšanje kvalitete
postojećih socijalnih usluga u zajednici. Integracijom nacionalnih manjina u
obrazovanju u osnovnim školama kojima je osnivač Grad Sisak Gerin, (2017.),
navodi kako pripadnici nacionalnih manjina imaju sve veći udio u ukupnom broju
17
učenika u osnovnim školama na istraživanom prostoru. Pripadnici romske manjine
imaju poteškoće u praćenju nastavnih predmeta zbog jezične barijere te zastarjelih
metoda poučavanja. Gerin, (2017.), predlaže dopunu Nacionalnog kurikuluma
nastavnoga predmeta geografija sadržajima za potrebe nacionalnih manjina. Potrebno
je unaprijediti kvalitetu učenja i poučavanja geografije u osnovnim školama
primjenom učinkovitijih oblika rada, nastavnih sredstava i nastavnih pomagala,
novih strategija učenja i poučavanja te novih pristupa u vrednovanju.
Primjer aktualnog natječaja socijalnog uključivanja za sufinanciranje iz
Europskog socijalnog fonda je “Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne
isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz
šport”. Otvorenim trajnim pozivom ukupne vrijednosti 50.000.000,00 kn pružit će se
potpora aktivnostima unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz
poboljšanje pristupa i sudjelovanje u športskim sadržajima te aktivnostima povećanja
dostupnosti besplatnih športskih sadržaja za djecu i mlade u riziku od socijalne
isključenosti. Provodit će se aktivnosti usmjerene na djecu i mlade u dobi do 29
godina i u riziku od socijalne isključenosti: 1: djecu i mlade čiji su roditelji
nezaposleni ili korisnici dječjeg doplatka, 2: djecu i mlade bez odgovarajuće
roditeljske skrbi, 3: djecu i mlade iz jednoroditeljskih obitelji, 4: djecu i mlade iz
obitelji s troje ili više djece, 5: djecu i mlade s problemima u ponašanju, 6: djecu s
teškoćama u razvoju, 7: studente slabijeg socijalno ekonomskog statusa koji su
korisnici stipendija. Ranije odobren projekt socijalnog uključivanja je edukacija za
socijalne mentore. Ključna aktivnost navedenog projekta bila je osigurati
individualiziran pristup dugotrajno nezaposlenim korisnicima pomoći za uzdržavanje
te njihovo uključivanje u tržište rada. Projektom se ojačala društvena i gospodarska
kohezija, te se dobio uvid kako je socijalno mentorstvo važno nastaviti poradi
uključivanja u društvo i tržište rada navedenih korisnika.
Prioritetom obrazovanja i cjeloživotnog učenja želi se poboljšati kvaliteta i
učinkovitost tercijarnog obrazovanja te pristupa istome u svrhu povećanja
sudjelovanja u obrazovanju i stjecanju obrazovanja. Trenutni Erasmus + program
djeluje sa svojim ciljevima, uvjetima, i budžetom donesenim za razdoblje 2014.-
2020. godine. Erasmus+ program je vodič koji usmjerava mlade kako da sudjeluju u
Europskom načinu života kroz radionice, projekte, seminare, tečajeve (Paić, 2017.).
18
Erasmus+ je program za stjecanje novih vještina i povećanje svijesti o važnosti
cjeloživotnog učenja u europskom kontekstu koje nadopunjuje nacionalne obrazovne
reforme i politike u svrhu modernizacije obrazovanja. Primjer ranije odobrenog
projekta pod nazivom „Stvaranje puteva do cjeloživotnog učenja za odrasle osobe s
intelektualnim teškoćama“ udruge za samozastupanje je dobar primjer suradnje s
osobama u nepovoljnom položaju u svezi njihovog obrazovanja. Unapređenjem
znanja, vještina i kompetencija radne snage, promiču se fleksibilni načini učenja
profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija (OPULJP,
2014.). Obrazovanje i cjeloživotno učenje je povećavanje ulaganja u ljudski kapital
kroz razvoj i provedbu politike razvoja ljudskih potencijala. Teorija socijalne
razmjene poučava kako je ponašanje uvjetovano očekivanjima u razmjeni
materijalnih i nematerijalnih dobara s drugima (Aronson i sur., (2005.). Potkrepljuju
navedeno otvoreni dnevni centri i dnevni boravci u Hrvatskoj kao mjesta
socijalizacije i rehabilitacije za osobe s invaliditetom i starije osobe, kao i sve druge
skupine u nepovoljnom položaju. Politike Europske unije potiču i promoviraju
aktivno starenje i uključivanje u zajednicu kojoj pripadaju (Zrinščak, 2012.).
Uključivanje pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama je doprinos u njihovom
obrazovanju i inkluziji. Osiguravanjem prijevoza za studente s invaliditetom i osobe
s invaliditetom omogućuje im se jednaki pristup tržištu rada i pristupu fakultetima.
Razvoj socijalnih poduzeća za zapošljavanje osoba s invaliditetom podupire njihovu
integraciju na tržište rada. Unapređenjem učinkovitosti i kvalitete sustava
obrazovanja i osposobljavanja u skladu s potrebama tržišta rada povećava se razina
sudjelovanja u cjeloživotnom učenju i dostupnost cjeloživotnog učenja (Tomić,
2015.). Korisnici mogu biti dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta,
sveučilišta, sastavnice sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, udruge učenika i
studenata, centri za obrazovanje djece, učenika, studenata s invaliditetom, nevladine
udruge, javne ustanove zadužene za razvoj i provedbu obrazovnih politika,
istraživački instituti, jedinice lokalne uprave i regionalne samouprave, udruge
poslodavaca, sindikati i druge relevantne nevladine organizacije, uključujući i
studentske organizacije (OPULJP, 2014.).
Dobro upravljanje znači ulaganja u institucionalne kapacitete te u
učinkovitost javne uprave i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
19
(Pečarić, 2016.). Cilj dobrog upravljanja je reformiranje i bolje uređivanje, te
izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, osposobljavanje te
zapošljavanje i socijalne politike radi omogućavanja reformi na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini OPULJP, (2014.). Termin dobrog upravljanja
povezujemo sa strukturalno funkcionalnom teorijom koja se nastoji usmjeriti na ono
što odnose održava stabilnima i dugotrajnima, one opisuju i analiziraju strukture,
njihove funkcije i procese unutar i između struktura (Derenčinović, i Getoš, (2008.).
Krajnji korisnici takvih projekata su osobe koje se nalaze u nepovoljnom položaju,
nezaposleni, ili osobe koje rade s takvim skupinama ljudi, te djelatnici javnih
ustanova koje sudjeluju u procesu obrazovanja, odgoja, usavršavanja i zapošljavanja
(Ivanova i sur., 2015.). Prijavitelji, partneri i ostali dionici za realizaciju projekata su
tijela državne uprave, ministarstva i njihove ispostave, lokalna regionalna
samouprava, državni zavodi, agencije, javne i privatne obrazovne ustanove i
organizacije civilnog društva (OPULJP, 2014.). Dobrim upravljanjem jača uloga
organizacija civilnog društva za društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj
(Matančević i Bežovan, 2013.). Korisnici mogu biti ovisno o raspisanim natječajima,
a sudjelovati mogu organizacije civilnoga društva ili mreže istih koje su registrirane
kao udruge, udruge poslodavaca, sindikati, zaklade, pravne osobe vjerskih zajednica
te socijalne zadruge. Predviđena je i mogućnost sudjelovanja jedinica lokalne i
područne regionalne samouprave, javnih ustanova i međunarodnih organizacija u
ulozi partnera OPULJP, (2014.). Institucionalni okvir za ESF u Republici Hrvatskoj
je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a posrednička tijela prve razine su
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo demografije, obitelji,
mladih i socijalne politike, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Ured za
udruge Vlade RH. Za posrednička tijela druge razine imenovani su Hrvatski zavod za
zapošljavanje, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Agencija za strukovno
obrazovanje koje prate projektni ciklus izravno komunicirajući s provoditeljem i o
tome izvještavaju viša tijela (Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu
ESIF u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj 92/14). Primjer projekta
dobrog upravljanja je LO.PA.Z. PLUS, čiji je cilj osposobljavanjem i usavršavanjem
u različitim područjima povećati zapošljavanje ranjivih skupina na tržištu rada.
Projekt koji je odobren iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 2.000.000,00
20
kuna, započeo je sa provedbom 14. svibnja 2018. i traje do 14. studenog 2020.
godine. Vodeći partner je Riječka razvojna agencija Porin d.o.o., koja projekt razvija
u suradnji s Gradom Rijekom, Sveučilištem u Rijeci, Centrom tehničke kulture
Rijeka, Općinom Viškovo, Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom
komorom Rijeka, HOK – Obrtničkom komorom Primorsko-goranske županije i
Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Regionalnim uredom Rijeka. Projektni
partneri zajedno su osmislili inovativne lokalne inicijative kako bi doprinijeli
povećanju zapošljavanja ranjivih skupina na tržištu rada, a usklađenih s lokalnim
potrebama i strateškim prioritetima. Sve nezaposlene i dugotrajno nezaposlene osobe
odnosno one koje se nalaze u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i
ostali koji dokažu isti status, moći će sudjelovati u aktivnostima projekta i povećati
mogućnosti zapošljavanja. Te aktivnosti odnose se na osposobljavanje i usavršavanje
u područjima: 1; osnova programiranja i upravljanja CNC glodalicom; 2; 3D
modeliranje, skeniranje i printanje; 3; javna nabava; 4; korištenje računala, EBC*L-B
razine (međunarodni certifikat za poslovne kompetencije); 5; izrada i provedba EU
projekata; produkcija u kulturi te, sustavno poduzetništvo. One nezaposlene osobe
koje žele pokrenuti vlastiti posao, dobit će potporu za samozapošljavanje uz
savjetovanje i mentorstvo. Projektom se želi potaknuti zapošljavanje ranjivih skupina
na tržištu rada. Tijekom provedbe projekta izradit će se materijali koji će se usmjeriti
svim ciljnim skupinama, a što uključuje program poticanja poduzetništva u
Primorsko-goranskoj županiji, analizu deficitarnih zanimanja u Primorsko-goranskoj
županiji, razvoj alata za praćenje potreba kadrova u IT sektoru te će se stvoriti
koalicija za razvoj digitalnih znanja i vještina. Cilj je uključiti minimalno 145 osoba
u aktivnosti projekta od kojih se 85 odnosi na nezaposlene osobe, a 60 na
zaposlenike partnera. Projekt će doprinijeti ostvarenju horizontalnih tema OPULJP,
2014. putem jednakih mogućnosti, održivom razvoju i zaštiti okoliša te promicanju
dobrog upravljanja, uključujući suradnju s civilnim sektorom.
21
4. SOCIJALNI RAD I FONDOVI
Društvene promjene dovele su do povećane potrebe za novim
samoinicijativnim poslovnim idejama u svijetu i u Hrvatskoj. Takav pristup potiče
timski rad i plodno je tlo za razvoj profesije socijalnog rada. Koraci u tom razvoju
jesu postavljanje standarda i kompetencija čime socijalni rad potvrđuje svoju
potrebitost u društvu i unapređuje svoj razvoj. Socijalni radnici posjeduju znanja i
vještine za razna područja projektnih ideja ESF. Suvremeni teorijski koncepti i
osnovne postavke prakse socijalnog rada, usvojene vještine i kompetencije socijalnih
radnika stvaraju vodič profesije u korištenju ESIF-a. Navedeni vodič im može
pomoći u radu na tom još uvijek novom i izazovnom području projektne prakse.
Socijalno psihološke teorije i teorije socijalnog učenja prema (Aronson i sur.,
2005.), usmjerene su na osobnu i interpersonalnu razinu, proučavaju kako se
pojedinci razvijaju i uče te kako utječu jedni na druge te doprinose istraživačkom
radu profesije i pomažu pronaći odgovore koji su članovi zajednice uključeni, kako
ih to obilježava psihološki i što motivira njihove interese? Područje socijalnog rada
daje doprinos izravnom planiranju pružanja socijalnih usluga, njihovom
organiziranju i koordiniranju. Kompetencije i uloga socijalnih radnika u korištenju
fondova temelj su za daljnji razvoj profesije u navedenim aktivnosti ESIF-a.
Međunarodna definicija socijalnog rada ističe kako je to profesija prakse, ali i
akademska disciplina, te da ona promovira socijalnu promjenu, socijalni razvoj,
socijalnu koheziju, osnaživanje i oslobađanje ljudi. Ključni principi profesije su
socijalna pravda, ljudska prava, kolektivna odgovornost i poštivanje različitosti. Sve
navedeno ima bitnu poveznicu sa ciljevima Strategije Europa 2020. Ključne spoznaje
socijalni radnici dobivaju iz društvenih znanosti i humanističkih vrijednosti. Uloga
socijalnog rada je angažirati se i mobilizirati ljude i strukture da se premoste životni
izazovi i unaprijedi blagostanje (Knežević, 2013.). Navodimo područja gdje mogu
ravnopravno doprinijeti znanja i vještine struke socijalnog rada vezane uz siromaštvo
i socijalnu isključenost, te postizanja ekonomske i socijalne kohezije smanjenjem
razlika između skupina ljudi, stvaranjem radnih mjesta, poticanjem malog i srednjeg
poduzetništva te infrastrukturnih i proizvodnih investicija. Struka socijalnog rada i
socijalne politike na tom području može doprinijeti različitim znanjima i
interdisciplinarnim vještinama stečenim na studiju i u praksi rada. Pregledom osi u
22
svakom fondu pojedina ideja se može financirati ako se dobro argumentira korist
koja nastaje planiranim aktivnostima. Iznimno je teško u početku prepoznati i
definirati potrebu i svrhu projekta, ciljeve i proces provedbe. Tu ključnu ulogu imaju
edukacije koje su brojne i provode se na nacionalnoj razini, ali se stječu i na studiju
socijalnog rada u sklopu kolegija Strategijsko planiranje u socijalnoj politici na trećoj
godini studija, te Socijalni rad u organiziranju zajednice na četvrtoj godini
preddiplomskog studija. Diplomski studij socijalne politike i poslijediplomski
specijalistički studij socijalne politike opširnije obrazuju na tom području rada.
Unutar struke socijalne politike provode se edukacije, vježbe i seminari koji uspješno
pokrivaju veliki dio potencijalnih mogućnosti ESI fondova.
Socijalni rad u organiziranju zajednice dalje može pomoći u ispunjenju
ciljeva socijalnog rada kao profesije i doprinosi uključivanju marginaliziranih,
društveno isključenih, obespravljenih, ranjivih i rizičnih skupina ljudi. Doprinosi
obrazovanju ljudi s ciljem dobivanja usluga i resursa u njihovim zajednicama, te
pomaže u otkrivanju i suočavanju s preprekama u društvu, društvenim
nejednakostima i nepravdom. Sve navedeno je u skladu s ciljevima OPULJP, 2014. i
politikama Europske unije, te može zauzetim angažmanom pridonijeti u
iskorištavanju sredstava ESI fondova. Specifični zadaci i ciljevi socijalnog rada kroz
metodu SROZ-a su i pisanje projektnih ideja i upravljanje projektima u zajednici, te
jačanje snaga i uspješnosti u zajednici. Proces osnaživanja unapređuje psihosocijalnu
dobrobit i omogućuje pojedincu povećanje individualnih sposobnosti. Socijalni rad u
zajednici bavi se osnaživanjem ljudi kako bi otkrili svoje resurse, mogućnosti i kako
bi postigli pozitivnu promjenu u svojoj okolini (Žganec, 2008.). Jačanje aktivnog
građanstva i omogućavanje ljudima da sudjeluju u javnom donošenju odluka
doprinosi rastu i razvoju pojedinaca i grupa (Domazet i sur., 2017.). Građani
zajedničkim aktivnostima odlučuju o smjeru razvoja svoje zajednice i potiče se
njihova odgovornost na taj način. Ljudi imaju pravo na sudjelovanje u donošenju
odluka koje ih se tiču i utječu na njihove živote. Time preuzimaju odgovornost za
vlastitu budućnost. Danas je u velikoj mjeri potrebno ekonomsko osnaživanje
građana kroz socijalno poduzetništvo, stvaranje prihoda koji poboljšavaju uvjete
života, posebno za ljude u deprivilegiranim uvjetima, poticanje stambene socijalne
23
politike koja podupire mlade obitelji i rješava pitanja stanovanja i kvalitetne skrbi u
zajednici, te strukturirano provođenje slobodnog vremena. Prevencija socijalnih
problema, promocija deinstitucionalizacije te socijalna integracija i jačanje socijalnih
mreža kojima se teži u socijalnom radu doprinosi svim ciljevima Strategije EU 2020.
Razvoj socijalnih usluga, kohezija, solidarnost i suradnja u zajednici te promicanje
volonterstva potiču lokalne zajednice da budu samoodržive. Projektnim idejama
potiče se pomoć osiromašenim zajednicama, pomoć marginaliziranim i manjinskim
zajednicama, pomoć zajednicama pogođenim krizom ili katastrofom. Metode
socijalnog planiranja i projektnog menadžmenta znanja su koja pomažu kod
osiguravanja financija, održivosti, jačanje kapaciteta i vodstva u zajednici. Provedba
evaluacije, vidljivosti projekta i marketinga znanja su kojim je također obogaćena
profesija socijalnog rada. Globalizacija traži izgradnju novih oblika solidarnosti i
osnaživanja na lokalnoj razini (Domazet i sur., 2017.). Suvremeni razvoj ističe
doprinos feminističkog pokreta na ulogu socijalnog rada i zalaganja za socijalnu
promjenu. Navedeni pokret zahtijeva veće sudjelovanje žena na vodećim mjestima u
zajednici i najavljuje nova područja rada; rodna jednakost žene, zauzetost za osobe s
invaliditetom, antiglobalizacijski pokret, multikulturalizam i ljudska prava.
24
5. ZAKLJUČAK
Iz pregleda završnog rada vidljivo je kako Europska unija ima instrumente za
postizanje svojih politika. Zauzeto se zalaže za postizanje ravnopravnosti, održiv
rast, skrbi za budućnost i postavlja temelje na kojima će buduće mlade generacije
imati veće blagostanje. Proračun Europske unije se troši za financiranje aktivnosti
koje djeluju u korist predstavljenih politika. Strateški okvir Strategija Europa 2020.
obuhvaća prioritete koji su vodilja ostvarenju postavljenih ciljeva, predstavlja
osnovicu daljnjih strategija koje su izrađene u svrhu doprinošenja rastu Europske
unije kao jedinstvene zajednice. Postavljajući jasne i mjerljive ciljeve proistekle iz
strategije, države osmišljavaju dokumente koji su uvjet za pristupanje fondovima
koje je Europska unija stavila na raspolaganje. Preduvjet pristupanju fondovima je
usklađivanje institucionalnih i zakonskih okvira zemalja članica za svako
programsko razdoblje. Iako svaki fond ima posebne karakteristike u pojedinim
sektorima međusobno se ideje isprepliću. Izvrsni su financijski mehanizam, svaka
lokacija se može pomoću njih unaprijediti, stanovnici imaju mogućnost podrške
razvoja i uspjeha. U Hrvatskoj postoje velike potrebe koje su prepoznate.
Raspoloživi iznosi prelaze 10 milijardi eura, i stoga je nužno puno bolje upoznati
građane s izvrsnim mogućnostima koje se pružaju putem aktualnih natječaja.
Informiranje javnosti i korisnika fondova je najčešće putem medija i internetskih
portala te je bitno ažurno praćenje relevantnih izvora. Građani naše zemlje koja ima
potencijal zaslužuju kvalitetnije živjeti. To je zagarantirano podrškom unutar
Europske unije svim europskim građanima. Dobivenim podatcima dobio se opširniji
uvid u ESI fondove i predstavljena je kreativnost poslovnih prilika putem istih. Rad
otvara nova pitanja fenomena projektne raznolikosti unutar ESI fondova i različite
uloge u stvaranju poslovnih mogućnosti u svijetu socijalnog rada.
25
LITERATURA:
1. Akrap, A., (2015). Demografski slom Hrvatske: Hrvatska do 2051. Bogoslovska smotra 85 (3), 855–881.
2. Aronson, E., Wilson, T.D., Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate.
3. Bađun, M. (2015). EK: Mirovine u Hrvatskoj će do 2030. pasti na 27 posto plaće. Posjećeno 29. 08. 2018. na http://www.banka.hr/hrvatska/ek-mirovine-u-hrvatskoj-ce-do-2030-pasti-na-27-posto-place.
4. Bakšaj, P., (2016). Provedba europske politike za mlade i zapošljavanje mladih u Republici Hrvatskoj. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Diplomski studij politologije.
5. Bežovan, G. (2008). Objavljena predavanja Strategijsko planiranje u socijalnoj politici. Interna skripta Studijski centar socijalnog rada.
6. Derenčinović, D., Getoš, A.M., (2008). Uvod u kriminologiju. Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet.
7. Domazet, I., Lazić, M., Filimonović, D. (2017). Koncept aktivnog starenja i smanjenje marginalizacije starije populacije. FBIM Transactions: Finance, Business, Information & Industrial technologies, Management, 5(1), 45-58.
8. Europska komisija (2010). Priopćenje komisije Europa 2020. Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Bruxelles: Europska komisija.
9. Europska unija (2015). Europski strukturni i investicijski fondovi 2014-2020. Službeni tekstovi i komentari. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije 2016.
10. Fontaine, P. (2014). Europa u 12 lekcija. Luksemburg: Ured za službene publikacije Europskih zajednica, Europska Komisija.
11. Gerin, F. (2017). Integracija nacionalnih manjina u osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj - primjer Roma u Sisku. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek.
12. Ivanova, M., Ivanova, D., Hranilović, M., (2015). Zbirka primjera dobre prakse. Evaluacija prethodne pomoći pružene kroz IPA HRD OP. EuropeAid/133183/D/SER/HR. Ecorys International B.V.
13. Jurić, M. (2016). EU fondovi u funkciji razvoja poljoprivrede u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Završni rad. Sveučilište u Zadru, Odjel za ekonomiju, Preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta.
14. Klobučarić, K. (2017). Socijalna politika i gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Završni specijalistički rad. Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet.
15. Knežević, M. (2013). Socijalni rad − profesija krize: je li vrijeme i za krizu profesije?. Ljetopis socijalnog rada, 20 (1) 31-50.
16. Koprić, I. (lipanj, 2016). Reforma javne uprave u Hrvatskoj: ni bolni rezovi ni postupne promjene – nužna je nova upravna paradigma. Političke analize 26.
26
17. Koprić, I., Marčetić G., Musa A., Đulabić V., Lalić Novak G. (2014). Upravna znanost - Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
18. Kovačić, T., (2016). Europski strukturni i investicijski fondovi. Završni rad. Veleučilište u Požegi, Društveni odjel, Preddiplomski stručni studij računovodstvo.
19. Maruna, SD., Drvarić, M. (2016). Konferencija upravljanja kvalitetom i učinkovitošću u lokalnoj samoupravi i javnoj upravi. Vijesti, 16(1), 175-191.
20. Matančević, J., Bežovan, G. (2013). Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja. Revija za socijalnu politiku, 20(1), 21-41.
21. Mišura, M. (2016). Korištenje fondova EU u poticanju gospodarske prekogranične suradnje. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet Split.
22. Nacionalni program reformi (travanj, 2016). Republika Hrvatska.23. Novak, M. (2015). Tržište rada – radni odnosi u Hrvatskoj nakon ulaska u
Europsku uniju. Diplomski rad. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma "dr. Mijo Mirković" Pula.
24. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (2014). Zagreb: Vlada RH.
25. Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. (2015). Zagreb: Vlada RH.
26. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. (2014). Zagreb: Vlada RH.
27. Paić, I. (2017). Europski programi za mlade. Završni rad. Veleučilište u Šibeniku, Odjel Uprava.
28. Pečarić, M. (2016). Heterarhični model dobrog upravljanja: stjecište prilagodljivosti, razlika, sličnosti, demokracije i odgovornosti. Hrvatska i komparativna javna uprava: časopis za teoriju i praksu javne uprave,15(4), 909-934.
29. Plan implementacije garancije za mlade (za razdoblje od 2017. do 2018.). Republika Hrvatska, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
30. Pokos, N. (2012). Starenje stanovništva kao temeljni dugoročni demografske proces u zemljama u regiji. Prezentacija na skupu o starenju stanovništva. Zagreb.
31. Potočnik, D. (2017). Sužene mogućnosti mladih u Hrvatskoj: perspektiva (samo)ograničavanja. Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti: kako dalje? Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 349-391.
32. Potočnik, D., Spajić Vrkaš, V., (2017). Mladi u Hrvatskoj: sudjelovanje na tržištu rada i prostorna mobilnost.
33. Puhovski, T. ( 2010). Europska unija - i kako podučavati o njoj. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
27
34. Puljiz, V. (2011). Kriza, reforme i perspektive mirovinskih reformi u europskim zemljama i u Hrvatskoj. Privredna kretanja i ekonomska politika, 21(129), 27-63.
35. Puljiz, V. (2014). Migracije i imigracijske politike u Europi. In V. Puljiz, J. Tica & D.Vidović (ur.), Migracije i razvoj Hrvatske, Podloga za hrvatsku migracijsku strategiju. Zagreb: Hrvatska gospodarska komora.
36. Puljiz, V. (2016). Starenje stanovništva – izazov socijalne politike. Revija za socijalnu politiku, 23(1).
37. Puljiz, V., Bežovan, G., Matković, T., Šućur, Z., Zrinščak, S. (2008). Socijalna politika Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
38. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –2020. (2014). Zagreb: Vlada RH.
39. Sporazum o partnerstvu (2014). između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. Hrvatski prijevod engleskog originala "Partnership Agreement Republic of Croatia 2014 HR16M8PA001 - 1.2" Zagreb.
40. Stubbs, P., Zrinščak, S. (2012). Hrvatska u Europskoj uniji: Kako dalje? Europeizacija i socijalna politika: između retorike i stvarnosti. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Mika Tripalo.
41. Tolušić, M., Koporčić, N. (2013). Uloga i važnost EU fondova za Republiku Hrvatsku. Ekonomski vjesnik, 1, 215-222.
42. Tomić, I. (2015): Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj – stanje, trendovi i okruženje. u: Vidović, D. (ur.): ZAPOSLIMO HRVATSKU! Strateške smjernice za rast zaposlenosti. Zagreb: Hrvatska gospodarska komora, 21-43.
43. Vela, A. (2015). Menadžment ESI fondova 2014.-2020. Zagreb: Školska knjiga.
44. Wertheimer-Baleti, A., (2017). Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika. Samobor: Meridijani.
45. Zakon o djelatnosti socijalnog rada. Narodne Novine, broj 120/12.46. Zakon o socijalnoj skrbi. Narodne Novine, broj 16/17.47. Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Europskih strukturnih
i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. Narodne novine, broj 92/14.
48. Zrinščak, S. (2012). Aktivno starenje, rodna ravnopravnost i socijalna isključenost. Revija za socijalnu politiku,19 (1), 73-81.
49. Žganec, N. (2008). Objavljena predavanja Socijalni rad u organiziranju zajednice. Interna skripta Studijski centar socijalnog rada
Mrežni izvori:
28
1. Državni zavod za statistiku (2018). Baze podataka. Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2017. Posjećeno 12.8. 2018. na mrežnoj stranici https://www.dzs.hr/.
2. Euratom (2018). Konačno donošenje (EU, Euratom) 2018/251 općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. Posjećeno 26.7. 2018. na mrežnoj stranici https://eur-lex.europa.eu/eli/budget/2018.
3. Europska komisija. Prioriteti za razdoblje 2014.-2020. Posjećeno 30.7.2018. na mrežnoj stranici: http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/policy/how/priorities.
4. Europska komisija. Europski fond za regionalni razvoj. Posjećeno 31.7. 2018. na mrežnoj stranici: http://ec.europa.eu/regional_policy/index.cfm/hr/funding/erdf/.
5. Europski strukturni i investicijski fondovi. Posjećeno 30.6. 2018. na mrežnoj stranici: https://strukturnifondovi.hr/
29