Bezimeni broj Kada smrt gledamo kroz prizmu za

kona velikih brojeva, pouzdani je to znak da smo se udaljili ( otuđili) od života. Osobito kao "izazovu smisla i svrhe traganja ka ciljnom, trpljenju i ljudskom trajanju življenja. Postali smo siti i sebe i dr-ugih, te nas mržnja ima kao svakodnevnu brigu. I tako, ona nam je postala biološka potreba. Nužna duhovna hrana. Kroz apstrakciju života, i iracionalni odnos prema stvarima, pojavama i brojkama izgubili smo već dio sebe ..

GodiNA 11. • Bnoj }1 • 9. nujNA 199�. • CijENA 1 diNAR U toj poplavi mržnje, brkamo ppj

move, izvrćemo teze, dio smo zaboravljenpg jezika, koji se u kulturnom svijetu ne govori, ne na taj način. Hoćešnećeš, tako staje.mo na stranu progonitelja, jer on je moćan, a ima _i ime. Progonjeni su tu tek da nas opomenu eta smo ljudi, istrošeni ljudi, puni praznog, retoričkog humanizma.

=-:---------------------------------------------------------------

z zvuke flaute i _pratnju glasovira, -�.a je svečana sjednica Skupštine1·ć}1e u povodu Dana grada.Lvelebnoj velikoj vijećnici Gradske

1ć� u svečanoj i dostojanstvnoj atmo�Iigovorjli su predsjednik grada Joztf Casza, dopredsjednica Stanka .:jindžić i dopredsjednik Ilija Šujica. Supninazivnik svih govornika mo-o ii glasiti: za mi'r, toleranciju te bOtti;i kulturniji život. A da bi se u tome ,p lo bitan je i dragocjen doprinos1a lga pojedinca, svakog građanina1,�i1 grada, kojemu je istins·ki stalo do·tlJ�demokratizacije društva. Subotica,0 1,tvoren grad bogate tradicije i ple,..;l)ti.h namjera zaslužuje takav napor. Pizdravljajući goste gradonačelnik

,1.:1f Kasz� na P.oč_etk� je rekao: ,,�ri(d1 analize z1vota Jedne sredine, '1d1stveno se treba zapitati jesu li ljudi et I i zadovoljni? U svakodnevnom l:, tu sa građanima, u proteklih godiJ na često sam nailazio na zabrinuta a�.lla ljude koji više nisu sugurni da la I bolje danas, od onog što je bilo č

Neki se procesi, nažalost, stvaraju mimo volje, želje i htijenja ljudi i institucija ovoga grada, koje imaju ili bi trebale imati utjecaja na život i suživot svih građana."

Skupštinu su pozdravili, gradonarelnik Segedina d�. Istvan, Szalay; grad·o·načelnik Sente Gabor T6th Horti, aispred Katoličke crkve govorio je vlč. Bela Oabrić:

U kulturno-umjetničkom programusudjelovali su „Subotički tamburaškiorkestar", ,,Trubački ansambl" iz Segedina i zbor „Pfo musica".

N asLtl vak na str. 6.

A oni, žrtve -- brojke među brojkama, u životu bez imena i prezimena a u smrti bez groba i spomena.

Laž je tada jedini na.čin da se uspostavi neka ravnoteža između krvnika i žrtve. 'Lažemo se u. krevetima, za stolom, u autobusu, u novinama, po kava.: nama, taoletima i kristalnim salama. Istina odavno nikoga ne zanima, kroz laž gajimo mržnju, mržnju pema drugima, ne ćuteći da od početka mrzimo sami sebe.

A kada nestanu drugi, ostat ćemo sami, sami sa svojom mržnjom, sa svojim lažima, mitovima i izmišljotinama. I onda ćemo početi graditi, graditi. Pitamo se samo što. A vrijeme gradnje, je •

došlo ukoliko želimo živjeti kao ljudi, sa sviješćµ i savješću.

I tako.dok mržnja traje, postoji, rada se želja, želja koju možemo tek·naznačiti riječima: Bože, dopusti mi, pomozi mi, da umtem na ljudski način, mirne savjesti, čistih ruku, a ne kao brojka medu brojkama. Jer život nije statistička .pojava, o kojoj će neki učeni, pisati doktorate i spremati nas ponovno za ...

V. Sekelj

'

·i;·:�

. J!jjt .· ..

Mir

Predugo ga nije.bilo. Gotovo da bi se dijagnoza mogla ustvrditi kao: ,,kronični nedostatak". Istina, griješili bismo kada bisn10 prešutjeli da ga svugdje nije bilo. Nije na cijelom tijelu države, koja se zvala SFRJ, jednako i pravično raspoređen. Bilo ga je na nekin1 oazama. Ali, ni one nisu bile pošteđene životinjskog vonja beštije rata u vidu stresova i straha, nesigurnosti i osiromašenja. Na drugoj strani, na grebenu rata djelotvorno su prikazani u nezadrživom vihoru njegove „jače" strane: ubojstva. i boleština, nesreća i bijeda. Patnja svakovrsna. U većini slučajeva za obična čovjeka, pojedinca. A nemoćna. Moćni i neobični sa1no su htjeli vidjeti što tnogu opijeni vlašću učiniti sisavci iz vrste čovjeka. No, njihovo vrijen1e ističe. Ne sebe radi i svojih podanika, nego po volji čimbenika međunarodne zajednice kojin1a je dosta rudin1enata ka1nenog doba na kraju dvadesetog stoljeća. Ajesn10 li n1i zreli za granicu tog „dosta"? Nadamo se da jesn10 i pozdravljan10 svaki napor koji vodi ton1e cilju kao vrijednosti po sebi. 1b11iislav Zignianovzk

vh.or

g.rs

'

•

Ž,((; 31 - 2 9. rt1j11a J 995.

M. MITRIĆ PREDSJEDNIK

Subotica, Subotica je ••• Nešto se iza brda valja, Subotici, njenoj

lokalnoj san1ouprnvi i n8cionaln1n1 n1anjinan1a nešto se sprcn1a. Zaključujen10 ovo 1z sve učcsLnlijih napisa u sredstvima javnog priopćc1vanja, te kroz tekstove pojedinih dopisnika. Kc10 da se vodi sinkronizirana akci.1a, čtJt su neki subotički dopisnici puki izvršitelji. Zadaća in1 je da pripren1e teren.

Otvorenost Subotice, njena ku I tura, način života, n1cntalitel ljudi, isprepletenost ra7ličitih tradicija i običaja, kao i n1ultinacionalni sastav pučanstva nekome smeta. Nekon1e tko ne rnože (genetski) prihvatiti urbani način življenja.

Na čelu te nevelike, ali radne kolone un1ornih pera od ove i ovakve Subotice nalazi se u n1ržnji pren1a gradu i nacionalnim manjinama neumorni M. Mitrić, dopisnik beogradskih „Večernjih novosti"

Postali sn10 vjerojatno već zamorni i dosadni; može nan1 se spočitati što se ponovo bavin10 Mitrićem.'No, treba nam biti jasno, da on to ni svojim likom ni pojavon1, a ponajn1anje djelon1 zaslužuje. Zna,či, privid je da se bavimo Mitrićen1, bavimo se fenon1enom opasno zagađene svijesti, koja truje okolicu, i najširoj jugoslovenskoj jav.nosti Suboticu želi prikazati u crnom ozračju. Uskoro će biti opasno doći u Suboticu, a da na1n dragi gost ne pon�se etiketu, najblaže kazan

�štvo

�1 fa Vam kažem?

K:ko p_ooštriti sankcije � a najava predsednika n1adarske vla

j · se, u cilju sprečavanja šverca i dru< 'l (a krin1inala, naročito u pograničnin1

;111 ,, uvesti vize za Ukrajince, Run1une i t:; .J ene, pri1nljena je sa zabrinutošću kod 1· javnosti. Razlog je poznat jer uvoden-1, 1 :ak i �k? bi s� one izdavale na samoj1 ,: oš b1 više os1ron1ašio jedan sloj ljudi�1t:> :ć odavno nalaze u vrtlogu siro1naštva :ia i opšte apatije. .;,r�1ovanja od viza prošla su izjavom sa ,s�m�sta da, zasad, �a Jugosl?vene ne .1vt 1 nikakvo uvođenJe ogra·n1čenja za

'-1 Mađarsku. Naravno, pooštrene su r 1• :, ali to ni izdaleka nije ono što bi bilo , ve uvedene.-' januli su oni koji, otovreno govoreći

• V • ) ''9;ran1ce. Sta i kako rade lako je saz-J�!tom „bu:ljaku ": Niko se od njih ne ;1�0�1 _ trgov!non1 u vidu preprodaje iz

, 1,jec 1z nuzde. A onda je sti o Ja vest. . .

b

·,n 1 1sp1sana u kabinetu Savezne vla-,1 :ća�a se taksa za izlazak iz zemlje?! člo Je, podsetimo, sa 20 da bi danas u< l zen1lje morao da se plati čak 60 a. :o kako hoće. Mogu i dolari, ni.ko neµ>!inje ako se 11.ude n1arke, šilinzi, pezete

, n.4 Važ�o. je da građanin plati svojoj v 11lomovm1 taksu da bi je mogao privre-1 �p�stiti, da-bi mogao preći „crtu". u1d Je Savezna vlada prvi put uvela

ZJizlazak iz zemlje pojediqe političke 1e :sudile su taJ· čin ističući da eto ' ' va �a uvodi embargo protiv svojih �n Sta će na1n Savet bezbednosti i 1n. ne nacije. Njihove san�cije nas sve ,J�u, a domaće sankcJje pogađaju1nJJn ���siro.n1ašniji sl?j st��o�ništva, . I kOJI Je u 1nflatornoJ kvaz1pr1vatiza°'sovnoj pljač�i društvene imovine ' J

samo kratkih rukava već i - bez ·a;:),

1 se, naravno, a_ pogotovo ako je

'odmernost upletena u patriotizam :ndi potez Savezne vlade. Zna se � JJ J kaci država i da Joj novac treba kao Dri: ·vode. AJi, ne može se razumeti 1s�1 h�labuka podignuta oko svoje-1e1i na.1ave da će Mađari za južnoo 11 vesti vize. One bi podrazumeval� 11

1

1 čekanja već i plaćanja, ako nan1 ' t(ži novac onda je Lo neprihvatljivo. dd�va, bez reči objašnjenja i preko cl�ese takvu odluku, ćutaćemo. r� j�ugog izlaza i. !nače nernamo. Ak� 1c · .. t uveo sankc1.1e, opravdane ili neol;i1 :, izazvane ili ničim izazvane sve-' 1 I sada, zašto onda dodatni teret u ,d :cionisanja prilikon1 izlaska iz zcn1-t uvela i sopstvena država. Ona bar �1,.ro�cze odgovara narodu, a narod , 111cl11110, ne buni.

l > ·: n1cne lično tiče ja san1 se bunio 1· )vcćanja takse, a li me niko nije 1- iko, eto, un1irujen1 savest ne bi lit ,1 klc ostao „normalan".

M. Popadić

9. rujna 1995. ŽIG31-3

,,Intelektualni'' gaf ovi na A gori

KO KOME (SJEKIROM) KUCA NA VRATA?

,, Tribina pod . n�zi�om su botička „Agora , prema zamisli nJenih stvaraoca treba o�upljat� zain�eresirane intelektual�e kojipr1hvata.1usudJelovanje na tematskim rasprava�� ove tribine čija je djelatnost javna, te na nJOJ rpogu biti nazočni zainteresirani građani, kao posjetitelji ili kao sudionici uraspravi.

':Agbra" je inače u antičkih Grka prvotan naz1:. �a na�odnu skupštinu koju je sazivao kralJ tlI neko od ·plemstva. Tko bi želio oovo-

. . . . b

r1t1, ustaJao bi i od glasnika dobivao žezlo kao znak d� in1a riječ. Također se agoi;_on1 zv�o gradski _trg u antičkoj Grčkoj, tržnica, t:J�es�ov?a koJemu se odvijao društveno-p.oht1čk1 z1vot. Nalazio se obično u središtugrada, kao �od n_as u Subotici u_ okrilju Otvorenog un1verz1teta, čiji su intelektualci zaslužni za njen opstanak.

. :t-,raša_ ,,Agora" je počela svoju djelatnost nizom ten1a pod naslovorn Subotica - šok sa�aš?josti, polazeći od vlastita viđenja naše pov.1est1, pos1natrajući je iz uola buvIJ·e aoore ( V , )

b C)

trzn1cy , te su ustvrdili da se u Subotici danas de��aju dvije divergentne pojave: gospodar_ ski zivot grada, temeljen prevashodno na troovini (bu:l.i�k, granica, itd.). S druge strane, p�k, �k�uJe lZfazitu tendenciju rasta sa pazitivniI11 učincima na an1ortiziranje pada životnog standarda građana. Postoji i proces s.a negativnim predznakom oličen u ubrzanom rastakanju duhome san1obitnosti Subotice, tj. da se pretvori u grad-buvljak, grad torbara, grad pečenih volova, grad provincijskih vriJ·ectnasti. Tvorci i1 oo-·

. • ,,..>,c,

re" žele den1istificirati ove procese i alarmirajući lokalnu javnost dok još nije kasno.

Ovdje su očigledno zan1jenjene teze! Nije Subotica šok današnjic� nego je današnjica šok za _Suboticu i za cjelokupno naše društvo. .

Najnoviji primjer pobrkanih lončića na „Agori" je rasprava na ten1u ,,Ko ko1ne kuca na_ vrata?" Riječ je o novonasta_loj situaciji pr1godo111 najezde izbjeglica iz takozvane Republike Srpske Krajine. Jedan od uvodničara, dr. Konstantin Obradović, sa beogradsko g Instituta za međunarodnupolitiku i privredu, govorio je o položaju i zaštiti izbjeglica prema suverenom pravu i kako to n1ože utjecati na zaštitu prava manjina. Po njemu, glede n1eđunarodnog prava nema nikakvih prepreka da se izbjeglice

ovdje S?Jjest_e (?!), niti itko može jugoslav�ns�OJ :'lad1 to predbaciti!? Ali, postavio je p1t�?J�, Je l�.�azb?rito da se u već „zapleten�J s!tuac1.11, gdJe se nacionalne manjine osJeć�Ju ugroženim i gdje etničke napetosti postoJe, d?vode izbjegli ljudi? Dodao je, daJe P?�':'e s1�urno, da država najprije treba �ašt1t1t1 svoJe državljane i spriječiti iseljavanJe �rvata. �tar�sjedilaca da bi se u njihove kuce uselih Srbi iz Krajine.

Zn�kovito je izlaganje drugog ( od četiri) uvod_n1�ara, dr. Baška Kovačevića, koji je podsJet10 �lušatelje, što smo sve doživjeli od 1991. godine, poslije čega nas ništa ne može iznenaditi. Probleme oko izbjeglica on vidi kao argumente za neke političke obračune te je po njemu, valjda, bitniji kriterij huma� nost I duboko razumijevanje, a ne nacionalna pripadnost ... i strah od narušavanja etničkog balansa.

Diskusija na ovu ten1u razvijala se u vidupro et contra oko toga, je li Subotica ugr�žena drugom navalom izbjeglica u tri

- godine ili nije i imaju Ii mještani pravo glasa glede svoje daljnje sudbe? I'

Uvodničari - učeni profesori i doktori politi�kih.�nanosti - ostali su pri seciranjureag!ra _nJa manjina koje s e osjećaju ugrozen111;, kao da oni - manjine - stvarajuprobleme oko. najezde. izbjeglica, a da nisu�- naj�rije sama najezda i njeni uzroci --1zazvah opravdano negodovanje u oroženih n1anjina, na čijim se vratima nerijetka sjekiro� �k�ca .od strane militantnih došljaka. OsJeCaJ, ugroženosti povećava neaktivnost parlamenta, republičkog i saveznog, koji ne nal_az� za s??dno da se u ovakvoj izvanredno J s1�ua�tJl sastaju. Ovo nisu zamijetiliuvodn1čar1, unatoč tomu što sve ovo liči nakrah jednog sustava, koji nije sposoban funkcionirati.. No, po nekima radi se o smišljenoj aktivnosti. Svejedn�, jedno ili d�ugo, o�akav razvoj događanja predstav!Ja krah I sustava i njegovih tvoraca!

. �a ?e�pućenost uvodničara ukazuje i pom1nJa?Je Jugoslavenske vlade, koja potpuno neaktrvno promatra što radi srbijanska vladasa �edunarodnin1 posljedicama (promjene etničkog ��ta�,a, �tničko čišćenje i ostalo), te da na kraJu IZbJeghce imaju veća prava na skrbn� u_štrb mj�nog pučanstva koje već živi ispod m1n1muma egzistencije.

Istvall Valilzora

GLUMCI STIŽU - PREDSTAVE CE POČETI! . U :8-K� ,,Bunj�vačk.o k�lo" P.6čela je s radoll?, Rec!��torsko-dran1ska sekcija.Pozivaju se�v1 o��-kOJI �n1atra�u da 1.n1aJu _s.1�1sla za rad u OVOJ sekClJl, bez obzira na uzrast ( djeca, niladež1 star1J1) da 1skušaJu s:oJe rec1tatorske i glun1ačk'1 sposobnosti.

-:: Pr,�be s� održava.iu utorko1�1 u 19 �ali, a vodi ih veteran u ovon1 poslu gospodin BelaI ranc1ško:'1ć. � no:c član��e J.� do�o�no da se prijave prije početka probe. Budući _ r.ec1tator1, glun1c1 1 11J1hov1 roditelji detaljnije inforn1aciie u vezi sa radom sekcije

n1ogu dob1t1 na telefon Društva 26-62 L od 8 cto 12 sati. (b. i.)

/1�\ AUROMETA( zkvh

.org.r

s

• ' •

' .c

l • •

'

•

t

•

I

.1 • I

' .

::i:1:f~1::::::::::::::::::::::::::::~::;:::::1:::::::::;r::;:::::~;:;:::;:;:;:::::::::::::::::::;::~:::::;:::::::::::::::::~::::::~ ..... r ·!·>!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!~·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·l·>!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·!·>!·!·!·!·!·!·!·!·:··

ŽIG Jl -4 9. ruj11a l995. SliKom i re

V

Nenad Canak, predsjednik Lige Scjjaldemkrata Vojvdine

NASILJE U VOJVODINI NE MOZE BITI PRIHVATLJIVO • Neće se dozvoliti povezivanje tzv. Re1>t1blike Srpske sa Srbijom tJ državno-1>ravnom sn1islt1 • Kapitulacija Pala jekapitulacija cele te političke opcije• Gospodir1 Ilolbrt1k je poslan da jednostavno uceni, naredi i primora zaraćene

strane da obustave ratna razara11ja

Brz111a od\·ijanja ,·clikog hraja j>ovijesnih' dogada1a u protekla d,•a tjedna ned,•ojbeno go\'Ore o 10,nc d.a su na 1,0,nolu radikalni preokreti na proston.1 h1vše J11goslavi1e. Padom Krajine pro,nijcnjen je vojni odnos snaga, a uporaba sile zračnih snaga NATO-a i Snaga za brzo djelol'anjc (RRF) po \'Ojniln ciljevima bosanskih Srba pokazatelji su odlučnosti međunarodne zajecb,ice glede pritnora,•anja zaraćenih strana za po11ratak pregovaračko,n siolu. To pararelno prati njecko viđena 1nte11ziv11a žleteća' diplomacija a,neričkog izaslanika i nosioca ,nirovne inicijative Richarda lfolbrookea i načelno pristajanje svih sukobljenih strana. U svakom slučaju, valjani znakovi da uskoro dolazi početak mira. Istodobno, neopisiva tragedija mnoštva ljudi koja napušta svoje do,nove na vjetrometini rata. To je i povod za razgovor s g. Nenadom Čankom

1 pred

sjednikom Lige Soc1jaldemola-ata Vojvodine, koji je jedan od rijetkih političara u Srbiji koji od početlw krize nije ,nijenjao svoja stajališta. Dogadajitna pristupa analitički, ne žštedi' niti jednu stranu, oštar i britak na jeziku vrlo je često točno predvideo mnoge političke događaje. U njegovom radnom lwbinetu sa sliko,n Willa Brandta, pokojnog predjsednika Socijaldemola-atske partije (SDP) Njemačke,, razgovara,no o svemu to,nu.

Obzirom na načelno prihvatanje američke mirovne inicijative �d svih strana u sukobu na leriloriju bivše Jugoslavije, dijelite li uvjerenje da će mir napokon stići?

V

N. C .: Ja mogu da verujem da dolazi prekid pucanja i ubijanja, ali da bi došao mir potrebno je ostvariti još neke uslove. Pre svega, na prostorima bivše Jugoslavije teško da se i može govoriti o tome da je i bilo rata u klasičnom smislu te reči. Jer za rat su potrebne zaraćene strane, a po teoriji rata fon Klauzevica, rat se. vodi do totalnog vojničkog poraza neke od zaraćenih strana u sukobu. Znači, dok nema vojničkog poraza ne može da postoji ni mir. Mi godinama živimo u jednom prividu rata koji je potreban nacionalsocijalističkom režimu u Srbiji i fašističkom u Hrvatskoj da sprovode svoje nacionalističke teorije krvi i tla, razmenu stanovništva i teritorija i slične užase. Što se Bosne tiče, u pitanju je i dalje na snazi pogodba oko podele Bosne između Miloševića i Tuđmana. Sumnjam u to da će oni od toga odustati, m;:ida verujem da će sada u strahu, isključivo u strahu od NATO inervencije, prihvatiti prekid pucanja, ubijanja i razaranja. Međutim, to ne mo'e biti dugoročno rešenje. Jedino dugoročno rešenje, j�dino smirivanja stanja može doneti kompletna promena političkih odnosa kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj, a na tome se mora još mnogo raditi.

Točan redoslijed rješavanja Imali za taj pothvat zdravih političkih sna

ga, jesu li vanjske ili unutarnje i koliki je njihov trenutni utjecaj?

N. Č.: Kao što ste videli u ovim najnovijimdog�danjima kada je, na žalost, posle tri i po �od1ne brutalnog ubijanja i masakriranja SaraJeva, samo za dva sata sve pokrenuto i počelo se s� povla.čenj�m teškog naoružanja pred prefnJom vojne sile NATO-a. To je samo dokaz da je taj rat bio potpuno veštački i da je mogao biti prekinut još prije par godina samo da se našla nekakva sila koja bt mogla da zapreti u slučaju kršenja ljudskih prava i sličnih stvari. Sada se pojavio NATO. Ne mogu reći da sam sretan što nam se sudbina ove zemlje rešava od spolja. Međutim, činjenica je da to u ovome momentu spaš�va. ljudske živote. Što se tiče unutrašnjihpoht1čk1h odnosa u Srbiji kao i u Hrvatskoj

-�-�"tv::in su vrlo slične. Kao što vidite. desne mili-

tantnc strr1nkc gube na poletu i sve se više i više marginaltlUJU. Verujen1 da je moguće da vrlo brzo dođe do nekakvih promena koji će biti prvi korak u smirivanju i definitivnom sred1vanju odnosa u Srbiji pre svega time što je izvesno da će buduća vlada koja će upravljati Srbijom biti koaliciona. Samim tim će se i odgovornost dcliti na više političkih faktora i neće postojati takav brutalan politički teror kakav je Slobodan Milošević sprovodio proteklih sedam godina, a to je već prvi korak da se dobije malo prostora 1 za neke druge glasove. Onda samo od nas zavisi koliko ćemo tu i takvu situaciju umeti da iskoristimo.

OčHo je daje Milošević evoluirao u svojim političkim stajalištin1a: na svojen1u početku zagovarao je i sprovodio dosta žmilitantu politiku, a danas je najmoćniji zagovornik n1iiov-

-

•:

!�;�;�t.·· .. ·\

. .=��:;��

. f.=::�::=: :·��

.. lt�i?�lft-:! .. ::7s:=:::·.::: .. 1f=\:t�:;y(': .. =· I ;.:=mmrrr1t)f i� .... ,. ..• ··············�· •:•:::::::::::::::�;;:::;:;��::',.:::::: � .. ::-

:Inom razgovoru otpravnik poslova eričk basade, Ruclo]f Perina, obavestio da vliloš ću dat ultimatut o priznavanju celoviti Bo e i Hercegovine i Hrvatske, to jest 1povih ·nojevskih granica. Dakle, već je tada ) jasn la će to kad tad doći na dnevni red, da

. \ 10 ne )bJlazno a tek danas gledamo prave ultale g ultimatuma. Dru�im .rečima, svako �j ko· i da upravlja svojom sudbinom mora iVom t :nutku da se ukJjuči i u odlučivanje o etk1v f sudbini sredine kojoj pripada. Nijena fil )fema, koja se protura decenijama, da ,politi n bave san10 nečasni ljudi,_da je poJi-1 posa za probisvet itd. Kada svi normalni i )Sobn ignu ruke od politike, onda o-i:ia ostajemilos i nemilost glupima, nesposo�bima i cvare, oa. To je upravo ono što se desilo ovoj !liji i ... �e dešava, i ako se ti pan:ietni, sposob-poštc ne budu ineresovali za svoju sudbinu

Ja n� se ne čude rezultatima koji će i1n ovi tgi ob .bediti. I, naravno, neka se ne čude :inin1 .a koji će im ovi to obezbeđivati. Vojvo a je ponovno prihvatila najveći dio jeglic Krije li se u ton1e nekakva namjera 1mjen etničkog sastava stanovništva kako ti gore ili je u pitanju nešto.drugo?N. C >rvo, jasno je da niko ko je prinuđennapu-:, svoju kuću i da bude izbeglica, jer točno i' ii ne rade nego to hoće zato što sueran1. eće da sebe stavlja u nove proble1ne'im je �blema u životu dosta. Ne treba zabo-11ti da Vojyodina, uz Sloveniju i Hrvatsku,· najF :ijeniji deo SFRJ, da je u ovoj federaSrbij Crnn Gore, ona definitvno najrazvi-

_ji de � najbolje reš�nim infrastrukturalnim 1>mur, 1im pitanjima. Zašto bi se sad čovek l'ljao · ,ituaciju c;la ide na ·Kosovo, za _koje je 10 da budućnosti mora biti poprište nekak,poht1 jh.nesporazu1na? Zašto bi sebi dozvo-1 da 1cl 1 Crnu Goru koja je infrastkuralno i nosm veoma slaba? Zašto ne bi došao ·u vochn gde ima sve te elementarne pogodnoPriča izmeni etničkog sastava stanovništva otpu pogrešno postavljanje stvari jer ja niti 11vata niti sam prihvatao podelu gradana vodin po etničkoj osnovi. Kome god da se 1i u I kom trenutku da je dobro za njega

· Jačen tih p'odela �asvim sjgurno je to, dugo-10 gt ano, njegov kraj i krah. Najbolji pri. za t ! filozofema Andraša Agoštona, kojun goa ma povlačio kroz politički život, a to;a Mi-tri u Vojvodini treba da dobiju sve onosu � i dobili u Hrvatskoj. Povodom ovih

·1ovijl događanja u kninskoj Krajini javnoupu • pitanje: da li gospodin Agošton još

"k mls !a Mađarj u Vojvodini ti:-eba da dobijul što, irbi dobili u-Hrvatskoj, a toje masovni"�on„ da li misli gospodin Agošton da im�110 dn luduje Mađare u Vojvodini na masov

':1rogo 11ezujući njihovu sudbinu za sudbinu ),�e et ke grupe u drugoj državi. DakJe, to je :�Jun') !ozbiljno i štetno. Sa druge strane, ja ) aže a su izbeglice u Vojvodini velHik teret t1Jre sw :a ekonomski. Ali moram da primetin1 •ho d �o što je oznaka slabe dr'avne politike1�1ub\jk,Srbije. Naime, njeno je rukovodstvo,�cst . :ionalsocijalistički režim Slobodana! )ševi

I velikim· pričama zaludelo' te Jj ude

su ) >egli. Vojvodina je od 1992. godine )�ski rt,:eljavana izbeglicama jer su tada svi ,� mi.I 1n za Slobodana Miloševića. Od jf00( 1�eglica u periodu 1991-92. godine u

1od1n je stiglo 350.000, dok je Qtiš-Id oko {00?- 1ctana Vojvodine svih nacionalnosti iz ��zl1c11 raz\oga, ali većino,n pod pritiskom:'J nd bolizacije, da li zbog fizičkog maltre(uja, � , što je bilo slučaja u Sremu ... Sada te ,glic1; isu glasači Slobodana Miloševića jer ��ptul. J za izdaju. St1mim tim on se prema �F' p(l 1ša kao prema nekome ko ovde nije ,o U< ,o. Ja ne 1nislim da je u VojvodinitPv?o uštinsko pitanje niti etnička raspode� ')h_ko �g etnici teta ima, niti je pitanje koliko

� c) .1Q1 ,imigranata. Moram da podsetitn da �·n.1vec imigracija u Vojvodinu tr::ijala od

'

9. rujna 1995.

početka sedamdesetih do sredine osamdesetih godina i ti ljudi su se 1nahom časno dr'ali u svim ovim događanjima iz osnovnog razloga što su živeći i radeći u toj sredini naučili da cene ne san10 svoje susede nego i tu sredinu i da se zalažu za nju. Ja se imigranata u Vojvodini ne bojim,jer ako bi sn10 hteli da ona bude Holandija i da ima isti broj stanovnika kao Holandija, onda Vojvodini fali još osam miliona ljudi. A ne treba zaboraviti da Vojvodina ima više plodne zemlje od svih zen1alja Beneluksa zajedno. Gde je dakle problem? Nije pitanje-broja izbeglica, n�go šta sa njrnJa? To žšta sa njima' jeste da oni n1oraju, naravno koji žele da ostanu, da postanu ravnopravni gradani, ne nipovlašćeni ni podređen_i, da dele sudbinu onih koji se pre njih bili tu u ekonomskom i u svakom drugom smislu; da nasilje, bilo sa koje strane dolazilo, u Vojvodini ne mo'e biti prihvatljivo, ne mo'e bilo ko da proteruje ljude iz Vojvodine. Moram takođe da podsetim da je punq ljudi, koji su 1945-47. godine došli u Vojvodinu, kasnije postalo najvećin1 iagovorni-

- ci1na autonomije Vojvodine. Ni, s druge strane,bilo ko da pokuša da imple1nentira nasilnički,siledžijski način u odnosu prema ljudima, tajmora _biti ods.tranj·en i to najefikasnije moguć.e.

Fotografija je najefikasnije oružje Ali in1a primjera d? se oni neproporcional

no postavljaju na upravno-rukovodna mjesta. Nedavno je Jozsef Kazsa, gradonačelnik Subotice, rekao na.Jednoj tribini da u Subotici in1a više direktora izbjeglica od don1aćih Mađara i Hrvata. Složit ćete se da to izaziva stanovitu neravnoJ>ravnost. "

N. C.: Naravno. Ni zašto niko ne vodi računao tome da to nije specifično sa1no za Suboticu, tonije specifično čak ni za Vojvodinu. Najnovijiprimer za to je kragujevački nezavisni list „Sve.tlost" ,jedan od retkih k0i je sve ovo vreme uspeoda ostane nezavisan u Sumadiji, gde je pre pardana uvedena prinudna uprava. Ta nova upravase navodno zalaže za pravljenje jednog žpravogsrpskog i šun1adijskog lista, a sa druge strane sudiretkor i zan1enik glavnog i o�govornog urednika rodeni u Crnoj Gori, dok je zamenik urednikaiz opštine Rudo u Bosni i Hercegovini, a svi oni

V

u Sumadiji žive od skora. Dakle, nije samo prob-le1n Vojvodine da se autentični živc!lj bez obzirana naciju jzbegava. To je·slučaj svud. Pogledajmo Kosovo pogledajmo Sandžak, iJi pogledajmo Beograd pa da vidimo koliko je Be�gradana u nekim koordinatama institucionalne vlasti. To nije slučajno. To je proizvod režima Slobodana Miloševića, jer on, namećući ljude iz drugih sredina koji nemaju uporišta u sredini gde vladaju, njih daleko čvrš� vezuje za sebe, što je daleko lakše nego sa ljudima koji su iz tih sredina. Dakle, ja se sla'e1n sa onim što je rekao g. Iru od strane 30 pripadnikaI}eke paravojne jedinice koja se zvala „VukašinSoškoćanin" i koji su naš skup razbili, a nama supretili bukvalnom fizičkom likvidacijom pošto subili naqružani automatskim puška1na i ručnimbombama. Ima li smo sreću da taj događaj budefotografisan, a te fotografje su bile krunski dokazda u Srbiji postoje paravojne formacije, mada jeu to vreme Slobodan Milošević izričito tvrdio dato nije tačno. Od tada nismo imali incidenata togtipa na našim tribinama. Hoću_ da ka'em samojednim takvim pristupom stvari se mogu dogoročno rešavati. Jer, kao i svaki siledžija i ovajrežim krije svoje lice. To je bio jedan od našihsaveta. Koliko god to izgledalo,ljudima nedovoljno efikasno verujte mi da je to najefikasnjjeoružje. Sa druge strane, .mi smo u Novom Saduorganizovali Centar za vojvođanske izbeglice gdesu ljudi mogli da budu smešteni na rok koji im jetrebao 9a se ne bi izlagali maltretiranjima od tihmilititantnih grupa.

Znadete li nešto o uspjehu te akcije?" N. C.: To je vrlo teško reći. Mi smo organizo-

val,i niz grupa po celoj Vojvodini koje su bile u stanju pripravnosti dve nedelje j čije su telefone ljudi imali. Podatke je vrlo teško imati. Kako se može znati da je neki zločin sprečen? Međutim, indikativno je da oni koji su otišli u tih nekoliko dana, kada su se vraćali da srede neke proceduralne svari, pričali su svojim susedima da su, kada su stigli u Hrvatsku, u sabirni centar u Donji Miholjac, imali utisak da je unapred bilo sve jako dobro pripremljeno i da su ih očekivali, što je još jedna potvrda da je opet bilo u pitanju dogovor i plan o preseljenju stan9vništva koji nije na svu sreću uspeo u nekoj većoj meri. ·

Je li sve t.o pratio 'blagoslov' međunarodnezajednice?

V

N. C.: Ne. Ne verujem da je u pitanju bioblagoslov medbnarodne zejdnice iz jednostavnog razloga što je ovo što se desilo u Krajini bilo potpuno neopekivano za sve međunarodne faktore. To znam pouzdano.

Kojj je njihov pravi interes? N. C.: Osnovni je da se moraju poštivati neki

elementarni principi na kojima ona počiva. Jedan je nepovredivost granica i zabrana njenog nasHnog menjanja. Sa druge strane, da bi se razumeli potezi međunarodne zajednice mora se razumeti logika njenog funkcionisanja. Zbog čega je sada, recimo, intenzivirana američka mirovna inicijativa nala'enja rešenja na prostorima Bosne, ali i grčko-makedonskog spora. Razlog jesledeći. Oktobra ove godine počinje predsednička predizborna kampanja u SAD, što znači da predsednik Bil Klinton mora da počne da objašnjava rezultate svoje politike u protekle tri godine. Da bi n1ogao nešto da kaže o situaciji na Balkanu, koja je veoma značajna za SAD zbog jake medijske podrške, on mora da se vrati na obećanja koja je dao u izbornoj kampanji 1992. Jedno od tih obećanja je bilo odlučnije postavljanje SAD u ratu u Bosni. Sada kad počinje izborna kampanja on mora brzo da napravi neki rezultat koji bi mogao da uptrebi u izbornoj kampanji. Zbog toga je poslao gospodina Holbruka da jed.nostavno uceni, naredi i primora zaraćenje strane da obustave ratna razaranja barem dok izbori na produ.

I

Koja su to sredstva prinude ili dcjene kojn se pomi�u prilikom susreta pregovarača'?

N. Ć.: Uglavnom se prilikon1 takvih stvaripreti vojnom inervencijon1, rneđunarodnon1 izolacijon1, kao i podržavanjen1 pojedinih drugih političkih opcija koje n1ogu da ugroze vlast ono-ga na koga se vrši pritisak. ,..

1on1isla•• Zigmnnov zkvh

.org.r

s

i rečju

1a '

•

•

•

•

• '

•

•

'

•

•

•

•

•

11(.31-6 9. rujr1a 1995.

._

SUBOTICA TO ZASLUZUJE kakvi već Jc�mo, nAstnvlmo dn 1.lvlmo u miru Ilolcrnncij1. Skro1nn1 prilog jc i ovo oH,jc d:u1:1šnjc ,stup�njc 11:1. svcč:1noj scclnic1". On . b1 nastavio: „7a n1cne su Subutič:ini-sv1. Toni čiji su se preci ovdc Joscllli prc nekoliko Yeko\'H, i oni koji su ro-lC'ni ovde, 1 oni koji su došli 1.bog škulov;:inja ili trn1.�ć1 z:iposlcnjc. i\.li Suboličani su za rncnc -i oni l�oji su doselili u poslednjih nckolikoggod1na, pa i O\'i iz poslednjeg izbegličkog talas:i. S druge :;trc.111c, tnkodc je veo:n:1 vožno da naši novi sugracani shvate nas. d:1 shvnte i prihvate šarenilo običaja.jezika, kultura koje ovdc post0ji. M1 smovekovinJa 7.ivcli iz,ncšano i nan1eravamo da takoživimo i c.!a!je. Neki od izbeglica su došli iz gradov:11 neki iz sela, ali ncz::ivisno od toga, Suboticaje i njihov grad".

Na,·ta,•ak .�n 1 stranice.

ObrntnJUĆI se prv:i nn1oč111111;1 doprcdsJCdn1cc1 Stanka KuJund}tć je 11n1cdu ostalog n.;kla· „l)r:1go mi je dn Je I. ruJna postno prr11n1k općine Subollc,1. JCr on 1n1n osobito 1n:1čcn.1c, ne s:1n10 upo\·1jc�ti ovog:1 grada, koji JC sn ti1n d:1tun101n počeo prin1JenJiv;iti svoju slobodu nn prnvi 11nčin, �i reći se I rn1vijajuć1 u Jedan prc1vi srcdnjceuropsk1 grad pnkladan za urbani život gradana.

Subot1čan1 su uvijek in1c1lt točno određeni cilj onoga što žele, a to su i ostvarili u suživot u, toleranciji i dobrin1 n1eduljudski111 odnosima.

Naša lokalna san1ouprava, koja u ovin1 teški111 1 rnukotrpni111 vremenim,1, vodi računa o ovon1 grndu i njenim sugradanima uložila je zaista puno truda i rada, radi održavanja civilizacijskih tckovin:1. koji ovaj gn1d i naši sugradani \'ijekovima izgrađuju i unapređuju.·· Svoje izlaganje nastvila je o sadržaju rada lokalne samouprve u proteklom periodu, zaključujući: ,,Naše zajedništvo, u svim ovim djelatnoslin1a, očuvalo je ovu sredinu kao oazu n1ira graqana, koji znaju cijeniti i živjeti u suživotu S

-

... •'• ....

9. ruj11a 1995. ŽIG31-7

I

Gradska kavana Ovih je dc1na izn1cdu Izvršnog vijeća.SO Subotice i firn1e „Pao -

trade" potipisan ugovor da se enterijer ispod Gradske kuće, dio pros!ora Agros-centra, preuredi u Gradsku kavanu.

Gradska kavana bila je svojedobno oajelitnije mjesto u Subotici. Sa kristlnim lusterima, srebrnim „es�ajgom", ,,šlifovanin1" zrcalima, ložama, bilijard kuto1n, bogatim izborom tiska, te s velekonobarsko1n uslugom dragocjenom opremom i reprezentativno1n baštom. Bila je to kavana europske razine i ugleda. S,tjecište kulturnog i poslovnoo svijeta iz ovoga dijela Europe.

0

Gradska kavana je ukinuta (o sudbini cjelokupne inventure ništa se_ne zna niti će se znati - bilo je i onda raznih ristića) nakon Drugog svJetskog rata, a sa njo1n i tako „01nržena" i izvikana građanska klasa. Za nj-ih su sve to bili rnal�građani, ruglo društva. Danas je to stjecište nove klase, izgubljenihJjudi i u selu i u gradu.

Pozdravljamo odluku građa i nadamo se da će se investitor, u okviru svojih mogućnosti, držati prvobitnog izgleda kavane i tako gradu vratiti prijeko potreban ambijent.

Pitamo se samo hoćemo li tako lako doći i do nove građanske klase. ;: b.

! POETIKA SVIJETLA

IZLOŽBA SLIKA I CRTEŽA U povodu 25. obljetnice HKC „Bunjevačko kolo" u vestibilu Grad

ske kuće bit će postavljena 1nemorijalna izložba slika i crteža istaknu tog subotičkog,n1ajstora kičice Gustike Matkovića.

· ·.jsub_?tu, �6.kol_ov�za, �a Bt1n�_ri�u .je održana sveta� n·:·.5sluzba svJetlu 1 proces13a sa sv1Jecama. T'·10, kroz molitvu, uz pomoć svjetla, i milosrdnost Go

� ;pr. )Jdi su dodirnuli sami sebe. Otvorenje izložbe zakazana je 15. rujna u 18 sati

1�VONA PONĐVO ZVONE

1 PROBLEMI I DA I NE � l?d:eetak nove školske godine u S u botici

D Y:kan razmjerno spre1nno što ne znači I& la p

i1blema nen1a. No, uz dobru volju i

· adu Uevanje odgovornih oni se dadu_pre-1�r,ro.:t. Najveću nevolju, kako učenicima :: akw roditeljima trenutačno predstavlja, '\i naceđo apsurda glupa situacija, učenika ;··;1ur�1og odjeljenja subotičke Medicinske· ritc,f ci S�n tL Na ime, matična škola iz Su bo� c · r,sp1sala je natječaj za 30 učenika na cJ �v,laskom i za 3� učenika na srpskom je��1k1 l svoje isturena odjeljenje u Senti. )', 1Jcs. su popunjena, no nastalu situaciju :JlS, )' 1av�, da je od 30 primljenih kandidata 1r: r·rp ·0111 odjeljenju čak 26 iz Subotice. 1� . clinači da će učenici svakodnevno n10-q 1 1 1 rltvati, kompletno odjeljenje, iz mjea� i 1t1� 1111 je n1atična škola u njena isturena �:d \. lfJjc. Zar ne bi bilo jednostvnije, i sa � tH la,iške točke opravctanijc, da se djeca ���q,tu11 u n1jestu svog boravka kako se to \ : c;icti u cijelon1 svijetu. Nen1ogućc je da

� 11 �

PRENEŠENO IZ ,,NEZAVISNOG'' (Nije da se bo.11mo, ali ... ) "

Zivo nas zan1n1a kako će ovaj rebus ri-.JCšiti dopisnik „VcčernJih novosti" M. M1-t rić. N1.1e valjda da će napisati i širu jugoslavesku javnost upoznati: ,,U Subotici ponovo šahovnica''.

Nisan1 li vam rekao, što sam vam pisao,' a VI ništa.

(DOBAR) TEK Možda je predsjednik Hrvatske i

crtao mape po kojekakvim servijetama i jelovnicima, no za razlil

KAVEZ Da nema Vuka, ćutio bih se kao

, kurjak u kavezu. Gore, dolje, dolje, gore.

· VIŠA MATEMATIKADa je tri manje tri jednako sedam,

V • •

moze se ustanov1t1 samo preko espees algoritma.

r'- '

Iz starog tiska Kako to da pod diktriturom nigui nan1a opo

LiciJc? ()l)(i()VOH: [)ošao lj udoldcr u /\f rici kod n11s1onc1ra i

trali, da gc1 ovaJ pokrsti. Mole,- reče mu 111isionnr, ali, prc nego što

se pokrsllš, idi pa se izn1in sa svin1 tvojim neprija Lclj i nu1.

Kako vratiti stari ugled

fudbala u Subotici U prethodna tri nastavka pisali smo uglav

nom o fudbalu u Subotici u periodu 1945-65. godine, tj. u vrcme amaterskog i poluprofesinalnog odnosa.

Period od 1960'70. godine je vreme stagnacije u Subotičkon1 fudbalu, tavorenja „Spartaka" u II saveznoj ligi i „staus evo" u ostalim klubovima u Subotici .

Da bez dobrih i ambicioznih stručnih kadrova nen1