besplatan primerak · 2009-02-02 · astrologija numerolo{ki horoskop za februar 24-25 tema plus...
TRANSCRIPT
■ Broj 259 ■ Nedeqa, 1. februar 2009. ■
BE
SP
LA
TA
N P
RI
ME
RA
K
ZANIMQIVOSTI
■Uskoro
qubavne
pilule
■Seks najboqi
u50-oj
■Sedmogodi{wa
u~iteqica
LEPOTA
Najtra`enija
kozmetika u 2008.
MODA
■Kreatori
koji obla~e
Mi{el Obamu
■Jakna,
kraqica zime
KU]A
Astro-saveti za dom
DECA
Mali{ani i
inteligencija
PRI^A PLUS
Stil odevawa
i karakter
MU[KARCI
Kravata za
dobar imix
život plus 3
SADR@AJ ❙
Generalni direktor i glavni urednik Kompanije „Novosti“ a.d. Manojlo Vukoti} / Urednik Jelena Jovovi}
Redakcija: Jasmina Jovanovi}, Qubinka Jevtovi}, Zorica Ostoji}-Joksovi}, Sawa Kosti}, Marija Pavkovi}, Jasna Jovanovi}
Grafi~ki urednik Branislav Ogwanovi} / Telefon redakcije: 3028-137, faks: 3398-285, e-mail: [email protected]
savet plus4-5
Zanimqivosti
■Uskoro qubavne pilule
■Seks najboqi u 50-oj
■Sedmogodi{wa
u~iteqica
8
Moda
Jakna, kraqica zime
9
Mu{karci
Kravata se nosi sa stilom
11
Lepota
Najtra`enija
kozmetika u 2008.
12-13
Stil
Kreatori koji obla~e
Mi{el Obamu
15
Medicina
Bolovi kao simptom
bolesti
16
Lekovita priroda
Brusnica
Prirodni antibiotik
17-19
Na tawiru
■Specijaliteti od soje
■Jela sa ribancem
20
[kola kuvawa
Rolat sa kesten pireom
22-23
Deca
■Mali{ani i
inteligencija
■Kako da ne razmazite
dete
26
Test
Da li ste spremni za
novi po~etak?
27
Cve}e
Jagor~evina
28-29
Ku}a
Astro-saveti za
ure|ewe doma
33
Astrologija
Numerolo{ki
horoskop za februar
24-25
Tema plus
Za{to robujemo predrasudama
7
Pri~a plus
Stil odevawa
i karakter
30-31
Putovawe
Viqnus i Riga
Spavajte na svili
Svilena posteqina idealan je izbor za vas ukoliko imate suvu ko`u. Najnovija
istra`ivawa pokazala su da spavawe na svili znatno umawuje iritaciju ko`e,
a ovaj materijal preporu~uje se i obolelima od astme i qudima sklonim
alergijama. Svilena posteqina, tako|e, smawuje znojewe, jer u velikoj meri
neutrali{e okolnu temperaturu, pa vam ne}e biti hladno ~ak i kada je u sobi
temperatura niska, niti }e vam biti vru}e na visokim temperaturama.
Seks najboqi
u pedesetoj
Mu{karac u 50. godini
najzadovoqniji je seksualnim
`ivotom, tvrde ameri~ki seksolozi.
Prema wihovom istra`ivawu, ovo je
idealan period `ivota za kvalitetan
seks i istinsko u`ivawe u wemu. Oko 20.
godine ja~i pol nije dovoqno siguran u
svoje seksualne mo}i, oko 30. je
usredsre|en na osnivawe porodice i
karijeru, u 40. je najpodlo`niji stresu, a
u starosti ima probleme sa potencijom.
- Mu{karci od 50 godina imaju
trasiran ivotni put, znaju {ta mogu da
o~ekuju od ene i zato su mnogo opu{teniji
- nagla{ava seksolog Laura Parker.
Interesantno je da je do potpuno istog
zakqu~ka do{la i grupa norve{kih
nau~nika, koja je ispitivala 1.185
mu{karaca starih izme|u 20. i 79. godine.
4 život plus
ZANIMQIVOSTI ❙
❙ DA LI ZNATE?
■ [argarepe su do 17. veka bile
qubi~aste boje.
■ Alkoholna pi}a sadr`e svih 13
minerala neophodnih za qudski ivot.
■ Svaka tri minuta neko u svetu
prijavi da je video NLO.
■ Samo 1% bakterija uzrokuje
bolesti.
■ Prose~na osoba napravi dnevno
oko 18.000 koraka
■ Gradski golubovi imaju kra}i
`ivotni vek od seoskih, zbog
bogatijeg seksualnog `ivota.
■ Telo u jednoj sekundi stvori i
izgubi oko 15 miliona krvnih }elija.
■ Kilt ne vu~e poreklo iz
[kotske ve} iz Francuske.
■ Kikiriki je najboqi izvor B
vitamina me|u namirnicama.
■ Sunce }e sijati jo{ barem sedam
milijardi godina.
■ Fleka na kravi unikatna je kao i
otisak prsta ili DNK. Ne postoje dve
`ivotiwe sa istim {arama.
■ Naju~estaliji sport na svetu je
pecawe, dok je najgledaniji fudbal
■ Qudi u proseku provedu sat i po
vremena dnevno u putovawu.
■ Kada bi lutka barbika bila
napravqena u prirodnoj veli~ini,
bila bi visoka
2,18 metara i
imala bi
mere 99-
46-84.
Kavijar od pu`a
najnoviji delikates
Ako spadate u qubiteqe neobi~nih ukusa ili vam je dosadio
ukus „obi~nog“ kavijara, iz Francuske sti`e nova
poslastica - kavijar od pu`evih jaja. Ka`u da ima ukus „ki{ne
{ume i zelenog li{}a“, da budi sva ~ula i da je idealan za
istan~ana nepca sladokusaca.
Posle vi{egodi{weg ispitivawa kvaliteta novi delikates je
napokon u prodaji, prenose francuski mediji. Proizvo|a~
garantuje da svaki gram ovog proizvoda sadr`i autenti~na jaja
zelenog pu`a ~ija ishrana se sastoji iskqu~ivo od `itarica i
zelenog povr}a. Specifi~an ukus dobija se tako {to se kavijar
blago posoli i pospe ruzmarinom. Pedeset grama ovog kavijara
ko{ta 95 evra.
Qubavne pilule
Ono {to mi zovemo qubav za nau~nike je samo skup hemijskih reakcija u mozgu,
obja{wava neurolog Lari Jang i nagla{ava da ima istine u re~enici „Qubav je
droga.“ Naime, on tvrdi da su specifi~ne hemijske reakcije u mozgu koje se doga|aju
kada smo zaqubqeni do te mere ispitane, da }e uskoro nau~nici mo}i da kreiraju
„nau~ni afrodizijak“, odnosno supstancu posle ~ije konzumacije }emo se zaqubiti
u prvog ~oveka kojeg vidimo. Tako|e, tvrdi da bi u budu}nosti bilo realno stvarawe
„qubavnog protivotrova“, odnosno supstance koja }e pomo}i da prestanemo da
budemo zaqubqeni u osobu koja nam ne odgovara. Predvi|a i geneti~ke „qubavne
testove“ kojima bi moglo da se utvrdi kakve su predispozicije dvoje qudi za sre}an
`ivot udvoje. Profesor Jang tvrdi kako qubav, ipak, nikada u potpunosti ne}e
mo}i da se kontroli{e, jer je re~ o emociji nastaloj tokom evolucije, koja je
me{avina pona{awa, nagona, vaspitawa i na{ih prethodnih iskustava.
Februar je dobar
za velike odluke
Januar je najgori mesec za dono{ewe va`nih ili
drasti~nih odluka, tvrde nau~nici. Mawak voqe i
obiqe hrane tokom prvih nedeqa posle praznika
~ine nas mawe razumnim i neodlu~nim u rasu|ivawu.
Od sprovo|ewa novogodi{wih ideja ~ak tre}ina
qudi odustane ba{ u januaru, pokazuju istra`ivawa.
Glavni krivac za to je, ka`u stru~waci, mawak
motivacije. Qudi `ele ne{to da promene, ali se
ve}ina ne poistoveti sa svojim odlukama.
„Qudi se ~esto osve{}uju za vreme praznika, a
uzro~nik nezadovoqstva naj~e{}e su privatni ili
poslovni problemi. Ali, ciqevi su ~esto nerealni,
pa odluke retko uspevaju. Januar je problemati~an
mesec jer jo{ nismo u uobi~ajenom ritmu `ivota,
fri`ideri su jo{ puni hrane, a mi smo umorni od
zabava. Zbog toga va`ne odluke ostavite za februar,
jer je tada mnogo toga jasnije“, poru~uje Pol Farmer,
britanski stru~wak za mentalno zdravqe.
život plus 5
❙ ZANIMQIVOSTI
^udo od deteta
- sedmogodi{wa
u~iteqica
Jedna ameri~ka devoj~ica postala je
u~iteqica sa samo sedam godina, a
predavawa je odr`ala u vi{e od 300 {kola
{irom sveta. Danas 11-godi{wa Adora Svitak
sa razlogom se smatra ~udom od deteta. Iste
godine kada je po~ela da radi u {koli napisala
je i svoju prvu kwigu, kolekciju kratkih pri~a,
koja je izdata u nekoliko zemaqa. Sa starijom
sestrom napisala je i zbirku poezije pro{le
godine, a trenutno radi na ~etiri nova
kwi`evna dela. Dnevno pro~ita dve-tri kwige,
kuca od 80 do 112 re~i u minutu, a godi{we
napi{e vi{e od 330.000 re~i. Adora Svitak sa
svojom porodicom stanuje u Redmondu, gde ima
i televizijski studio putem kojeg deci i
odraslima svakodnevno dr`i video-
konferencijske lekcije. U svetu velikih
korporacija za malom Adorom postoji velika
potra`wa. Povremeno dr`i predavawa o
raznim temama za poslovne qude, a cena za
wena predavawa prelazi deset hiqada dolara.
Kako nastaju heteroseksualci
i homoseksualci?
Igenetika i slu~ajni spoqni uticaji igraju ulogu u odre|ivawu
seksualne orijentacije, izjavili su {vedski i britanski
stru~waci.
Wihova istra`ivawa opovrgla su teoriju da postoji jedan
jedinstveni homoseksualni gen. Osim genetike, koja je biolo{ki temeq
svih osobina, postoji jo{ jedan naknadni biolo{ki faktor - polni
hormoni koji se nalaze u materici tokom trudno}e. @ene koje su
prethodno rodile sinove imaju ve}e izglede da rode homoseksualno
dete zbog ve}e koli~ine mu{kih hormona zaostalih iz ranije trudno}e.
Istra`ivawe je sprovedeno na 3.800 parova blizanaca izme|u
20. i 47. godine u [vedskoj. Ispitanici su dali podatke o svojoj
seksualnoj orijentaciji i raznim uticajima sredine, a potom su
upore|ivane razlike izme|u okolnosti kojima su bili izlo`eni.
Tako|e, napravqeni su i genetski profili svih ispitanih qudi.
Nau~nici su prora~unali da oko 35% razlika u polnom
opredeqewu mu{karaca zavisi od gena, a 64% od spoqnih uticaja,
ukqu~uju}i i koncentraciju polnih hormona u maj~inoj utrobi.
Kod `ena, genetika na orijentaciju uti~e 18%, individualni
spoqni uticaji 64%, a porodi~no okru`ewe 16%.
U svakom slu~aju, slobodna voqa ne igra nikakvu ulogu u odre|ivawu
seksualne preference, jer biologija to odlu~uje umesto nas.
Najzadovoqnije `ene
sa konfekcijskim
brojem 42
Veli~ina je, ipak, bitna! Naime, najnovije
britansko istra`ivawe dokazalo je da su
najzadovoqnije `ivotom `ene koje nose
konfekcijski broj 42, dok su mr{avice sa
brojem 34 najdepresivnije. Zadovoqstvo
sobom, poslom i `ivotom generalno povezano
je sa oblinama, tvrde nau~nici koji su
ispitivali vi{e od tri hiqade `ena. Broj 42
pokazao se „najsre}nijim“ jer su `ene ovog
gabarita pozitivnije od ostalih ispitanica
ocenile razli~ita podru~ja svog `ivota.
Tako je vi{e od polovine `ena sa brojem 42
potpuno zadovoqno svojom karijerom,
~etvrtina obo`ava svoj izgled, a tre}ina je
qubavni `ivot ocenila najvi{om ocenom. Za
wima idu one sa brojem 40, dok su one sa
brojem 36 na tre}em mestu. Slede veli~ine
44 i 38, koji se smatra idealnim brojem
vitkosti. Najlo{ije u svojoj ko`i se ose}aju
`ene sa brojem 52, ali i 34, {to je i najve}e
iznena|ewe istra`ivawa jer je on, po svim
svetskim merilima, broj zdrave mr{avosti.
Nose ga, na primer, Kejt Mos i Sijena Miler.
Ipak, uprkos pojedina~nom zadovoqstvu,
vi{e od dve tre}ine ispitanica rado bi
ostvarilo svoj san - broj 38.
❙ Mr{avice sa brojem
34 su najdepresivnije
@ene ~uvaju ode}u
zbog dijeta
@ene u svojim ormarima dr`e oko 70 odsto ode}e koju uop{te
ne nose, pokazuju najnovija istra`ivawa. Stru~waci navode
da su najve}i razlog ovakvom stawu u `enskim ormarima brze
dijete od kojih se lako skidaju kilogrami, ali se posle wih jo{
lak{e i dobijaju. Zbog ~este promene te`ine prose~na `ena ima
najmawe 15 komada ode}e, u proseku vrednih oko 300 evra, koje
uop{te ne nosi. U ovoj studiji u~estvovalo je oko 3.000 `ena, a
80 odsto ih je izjavilo da su im ormari prepuni „krpica“ koje su
im ili male ili velike, ali ih ~uvaju za svaki slu~aj, ako jednog
dana opet vrate ili smawe kilograme. A 15 odsto wih je
priznalo da ~esto kupe ode}u bez probe, a tek kada do|u ku}i i
obuku ih, shvate da su napravile pogre{an izbor.
PRI^A PLUS ❙
6 život plus
Kurs za in`ewere „qubavnih tehnologija“
Eksperti za qubav
Studentima Fakulteta
informacionih tehnologija u
Nema~koj za nekoliko dana na
listu izbornih predmeta bi}e
dodat predmet „qubavne tehnologije“.
Momci i devojke koji se svakodnevno
usavr{avaju u svetu nauke, otkri}a i
kompjutera, dobi}e tako priliku da
usavr{e i ve{tinu zavo|ewa. Naime,
jedan wihov profesor potrudio se da
ovaj predmet u|e u nastavni program,
jer, po wegovom mi{qewu, usavr{avawe
socijalnih ve{tina, sa akcentom na
zavo|ewe, ima veliki zna~aj za budu}e
nau~nike i istra`iva~e. Tako, studenti
koji se odlu~e za ovaj predmet u~i}e
kako da po{aqu neodoqivi SMS,
ma{tovit i zavodqiv mejl, kako da se
dopadnu qudima koje tek upoznaju, ali i
da se na pravi na~in nose sa odbijawem.
Ve`ba}e najefektnije na~ine da zavedu
osobu suprotnog pola, u~i}e
romanti~ne gestove i na~ine
komunikacije u kojima }e saop{tavati
nekome da je qubav prestala ili da `ele
da zapo~nu romansu.
Filip Fon Senftleben, pisac i
radijski voditeq, bi}e prvi predava~
„qubavnih tehnologija“, a svoj nastavni
ciq sumirao je re~ima: „Moja svrha je
da nau~im studente da u~ine da srce
nekog drugog zakuca br`e, dok wihovo
ostaje mirno“.
Atraktivni kurs, koji uskoro
po~iwe, studentima }e, pored osvajawa
suprotnog pola, po re~ima pedagoga,
olak{ati i ulazak u poslovni svet i
poboq{ati komunikaciju. Osim
flertovawa, ve`ba}e govor tela,
nastupe u javnosti, kontrolisawe stresa
i ve{tine prezentacije.
Socijalne ve{tine koje }e na ovaj na~in
da usavr{e bi}e od vi{estruke koristi i u
privatnom i u poslovnom ivotu.
Nastavnici ovog fakulteta tvrde da
studenti ~esto previ{e pa`we
poklawaju nastavi, u~ewu i ispitima i
zapostavqaju privatni `ivot, zabavu i
flert, {to nikako nije dobro, jer
mnogobrojne studije pokazuju da je za
uspe{an nau~ni rad balans privatnog i
poslovnog `ivota izuzetno va`an. Ovaj
izuzetno primamqivi kurs predstavqa
neku vrstu odmora od intelektualno
zahtevnih predmeta i bi}e prilika da
studenti naprave predah, a u isto vreme
steknu mnoge korisne ve{tine.
Interesovawe je izuzetno, pa predava~i
pretpostavqaju da }e fakultativni kurs za
„qubavne in`ewere“ vremenom postati
redovan predmet na nema~kom
univerzitetu. ❘ J. S. J.
Kakvu ode}u najradije nosite:
mini}, farmerke, bluze i
pantalone, ko{uqe i sukwe ili
haqine? Da li pa`qivo birate
svaki detaq ili obla~ite ono {to vam
prvo padne pod ruku? Kako psiholozi
tuma~e razli~ite stilove odevawa? Evo
odgovora...
Bluza i
pantalone
Va{ stil: Pazite {ta
nosite i trudite se da uvek
budete u trendu. Redovno
listate modne ~asopise,
a u ormanu uvek imate
barem jedan trendi
detaq i mno{tvo
kvalitetnih „bejzik“
stvari: tunike, mali
pulover sa ve izrezom,
pamu~ne ko{uqe...
Razume se, sve je u
modernim bojama i efektno
uklopqeno sa va{im
omiqenim nakitom, kai{em,
e{arpom...
Tuma~ewe psihologa:
Stalo vam je da svima
poka`ete da ste moderna dama
u skladu sa duhom vremena,
upu}ena u najnovije modne
trendove. Ujedno, va`no
vam je da istaknete da ste
dovoqno imu}ni da
mo`ete da pratite modu.
Volite da se poredite sa
drugim `enama, ali i
da budete korak ispred
drugih. Va{u potrebu
da budete originalni
iskazujete izborom
detaqa. A svojim
izgledom pokazujete da
imate jaku potrebu za
pohvalama i `equ za
pripadawem „dru{tvenom
kremu“. Trebalo bi da
oja~ate samopouzdawe i
da budete otvoreniji
prema druga~ijem
na~inu razmi{qawa.
Majica i farmerke
Va{ stil: Naj~e{}e nosite
farmerke, pantalone ili duge, {iroke
sukwe. Kada kupujete ode}u, uglavnom
birate jednostavne, funkcionalne
modele koji ne sputavaju pokrete i u
kojima se ose}ate prijatno. Va`no vam
je da ode}a bude od prirodnih
materijala, od lana, pamuka ili vune.
Imate veliku kolekciju majica i
ko{uqa, uglavnom
{irih, a polovina
wih je bele boje. A
{to se boja ti~e,
jedini kriterijum je da
su boje neutralne i da se
lako kombinuju. Ode}a u
va{em ormanu je uglavnom
bela, be`, maslinasta,
braon, crna ili
tamnoplava.
Tuma~ewe psihologa:
Sklonost ka
materijalima od prirodnih
vlakana i {iroka ode}a
otkrivaju va{u nagla{enu
potrebu za slobodom. Izborom
ode}e `elite da afirmi{ete
jednostavnost, ne samo kao stil
odevawa, nego kao svoj `ivotni
stil. Vi ste od onih kojima je
su{tina stvari bitnija od
detaqa, ~vrsto stojite na
zemqi, volite prirodu. A
izborom neutralnih
„vanvremenskih“ boja pokazujete
da vam modni efekti uop{te
nisu va`ni. Ukoliko je,
me|utim, nezainteresovanost za
modu samo privid, to mo`e da
bude pokazateq preterane
strogosti i odbijawa `ivotnih
zadovoqstava.
❙ U okviru predmeta „qubavne tehnologije“,
pored tehnika zavo|ewa, studenti }e u~iti kako
da po{aqu neodoqivi SMS, ma{tovit i
zavodqiv mejl, kako da se dopadnu qudima,
ve{tinu flertovawa, govor tela...
❙ Damama koje
garderobom
nagla{avaju telo i
`ele da su u centru
pa`we zapravo
nedostaju qubav i
pa`wa
život plus 7
[ta otkriva va{ stil odevawa? ❙ PRI^A PLUS
[arena, upadqiva ode}a
Va{ stil: izbor ode}e do`ivqavate
kao igru. Svakog dana ne{to mewate,
volite da kombinujete razne stilove, da
smi{qate nove {ik kombinacije, da
lansirate svoju modu. Vama je potpuno
normalno da uz lepr{avu
haqinu obu~ete ko`nu
jaknu, zelene helanke
uz qubi~astu
tuniku,
elegantnu svilenu ko{uqu uz xins.
Svojim smelim kombinacijama i
originalnim imixom privla~ite
poglede prolaznika i iz dana u dan
zadivqujete prijateqice.
Tuma~ewe psihologa: Totalna sloboda,
to je ono {to vam je najva`nije. Ne
podnosite stereotipe i stalno vam je da se
razlikujete od drugih. Izborom ode}e i
neobi~nim kombinacijama
pokazujete koliko ste
ma{toviti i kreativni.
S druge strane,
va{e smele
kombinacije mogu da se
protuma~e kao neprihvatawe
`ivotnog okru`ewa i
tradicionalnih vrednosti. Kako
bilo, odbijawe bila kakvih pravila,
ograni~ewa i hijerarhije, mo`e da
bude pokazateq straha od preuzimawa
odgovornosti ali i straha od
odbijawa! U su{tini, vi se pona{ate
kao nesta{no dete koje neprestano ima
potrebu da provocira roditeqe i da
wihovu qubav stavqa na probu!
Mini} i dekolte
Va{ stil: Volite ode}u od pli{a,
svile, satena, providnog muslina koja
senzualno pada niz telo... Boje nisu
presudne, ali najvi{e volite crne ili
bele stvari. Osim ode}e, pa`qivo birate
i dowi ve{ i volite da ga poka`ete, bilo
ispod dubokog dekoltea ili ispod
providne ode}e. Volite da nosite i
sukwe, uglavnom kratke ili pantalone sa
spu{tenim strukom. Sve u svemu, birate
modele koji isti~u va{u siluetu.
Tuma~ewe psihologa: O~igledno
volite da ste u centru pa`we. @elite
svima da stavite do znawa da ste ponosni
na svoje telo, da se ose}ate lepom i
po`eqnom. Da li to ~inite zato {to u
dubini du{e mo`da sumwate u to? Ili
zato {to zaista volite svoje telo takvo
kakvo je? Te{ko je dati precizan odgovor
na ova pitawa. Ali, ono {to je sigurno,
jeste da vam prija tu|a pa`wa i
zadivqeni pogledi. A to je siguran znak
da vam nedostaju qubav i pa`wa.
Sukwa do kolena
i ko{uqa
Va{ stil: Najvi{e volite da nosite
klasi~ne modele koji nikad ne izlaze iz
mode i stvari koje li~e na vas. Uska
sukwa do kolena, dobro skrojene crne
pantalone, bela ko{uqa i set bluza,
va{i su omiqeni odevni detaqi. Pri
izboru ode}e veliku pa`wu pridajete
kvalitetu, a {to se boja ti~e, uglavnom
birate neutralne i pastelne tonove.
Crna, bela, teget, be`, bledoroze i
ne`noplava, va{e su najomiqenije boje.
Jarke boje i upadqivi modeli vas ne
privla~e.
Tuma~ewe psihologa: Va{ stil
odevawa jasno pokazuje da ste osoba koja
ceni kvalitet i dr`i od elegancije. Na
taj na~in, svesno ili ne, vi ujedno
pokazujete pripadnost odre|enoj
dru{tvenoj klasi. Ujedno, va{ stil jasno
govori da niste spremni da se „me{ate
sa drugima“, mo`da zato {to se ne
ose}ate prijatno u dru{tvu koje vam nije
blisko. ❘ J. P. Jovanovi}
❙ Dame koje izbor ode}e do`ivqavaju kao igru,
kombinuju razne stilove i smi{qaju nove {ik
kombinacije poru~uju da odbijaju bilo kakva
pravila, ograni~ewa i hijerarhije, a to mo`e da
bude i pokazateq straha od preuzimawa
odgovornosti, ali i od odbijawa
Najvi{e volim
da nosim poglede,
slobodu, igru...❙ One koje imaju afiniteta prema jednostavnom,
neobaveznom odevawu, u kojem dominiraju majice i
{iroke ko{uqe i sukwe, mogu da budu i preterano
stroge i da odbijaju ivotna zadovoqstva
MODA ❙ JAKNA
8 život plus
Kraqica
zimeV
e}ina kreatora u svojim kolekcijama poseban akcenat stavqa na
jakne, verovatno zbog toga {to defini{u stil i {to daju pe~at svakoj
odevnoj kombinaciji. Ove sezone u trendu su razli~iti krojevi,
deseni i boje.
■ Metalik jakne su veoma dominantne ove zime. Aktuelni su strukirani
modeli u maslinastozelenoj, srebrnoj, sivoj, zlatnoj, plavoj boji... Veoma su
zahvalne za kombinovawe, mo`ete ih nositi uz sukwu, pantalone, farmerke,
pa ~ak i preko haqine.
■ Ko`ne jakne su ve~ne bez obzira na trendove, mewaju se samo krojevi.
Ve}ina ih voli zbog toga {to se lako kombinuju sa razli~itim
materijalima. I ove sezone izlozi butika preplavqeni su novim
modelima. Najmodernije su kratke jakne sa ranflom, kao i du`i
strukirani modeli. Savr{eno stoje uz uske pantalone ili
helanke u kombinaciji sa dubqim ~izmama. A osim u crnoj i
braon, ko`ne jakne se nose i u crvenoj, sivoj, zelenoj i
`utoj boji.
■ Nijedna zima ne mo`e ni da se zamisli bez debele
tople jakne, koja treba da bude i prakti~na i
moderna. Izbor je ove sezone veoma je {arolik.
Aktuelni su razli~iti modeli - ravni, blago
strukirani, kra}i, du`i, sa ranflom i
kapuqa~om sa krznom... Kada kupujete jaknu,
birajte je prema svom stilu, kako biste mogli
da je uklopite uz {to vi{e odevnih
kombinacija. Ako ste pristalica jarkih tonova, onda
je ovo va{a sezona, jer su upravo jakne u ovim bojama sada u
trendu. ❘ S. \. K.
MODA ❙ MU[KARCI
Kao simbol
mu{kog
odevawa
kravata je za
ve}inu kreatora uvek
bila veliki izazov.
Osim toga {to je
nezaobilazan modni
dodatak uspe{nog i
modernog mu{karca,
ona mo`e da bude i odraz
va{eg karaktera i stila.
Zato je va`no da pri
kombinovawu uvek
napravite dobar izbor.
Ove sezone kravate se
nose u raznim oblicima,
ali modni stru~waci
poseban akcenat stavqaju
na uske i modele sredwe
{irine, a mla|im
mu{karcima preporu~uju
kratke kravate. [to se
ti~e boja i desena,
izdvajaju se modeli sa
diskretnim linijama i {arama u
neutralnim bojama - sivoj, {ampaw,
be` i crnoj. Ove zime posebno mesto su
dobile i kravate u metalik tonovima.
Za one malo hrabrije stilisti
predla`u i modele u `utoj, roze,
naranxastoj i qubi~astoj boji, kao i
one sa ma{tovitim motivima. Ako
`elite da kravatu u nekoj od ovih
upadqivih nijansi jo{ vi{e istaknete,
obavezno je kombinujte uz ode}u u
drugim tonovima. Kada su u pitawu
materijali, dominiraju kravate od
satena, ripsa i izgu`vanih tkanina.
Kravata se nosi sa
stilomKako da
kombinujete
ko{uqu i
kravatu?
Najva`nije pravilo je da
prvo izaberete ko{uqu, pa tek
onda sa wom uskladite i
kravatu.
■ Uz jednobojne ko{uqe
kombinujte kravate u kontra
bojama ili desenirane, mada
ne}ete pogre{iti i ako izaberte
kravatu u istoj boji, jer ova
kombinacija mo`e da deluje veoma
elegantno.
■ Posebnu pa`wu obratite kada
kombinujete ko{uqu i kravatu sa
razli~itim motivima. Pravilo koje treba
slediti u ovoj varijanti je da uz ko{uqu sa
mawim motivima kobinujete kravatu sa
upadqivijim i ve}im motivima i
obrnuto. Va`no je i da uskladite boje,
po`eqno je da ko{uqa, kravata, kao i
pantalone budu u sli~nim tonovima.
■ Sa deseniranim ko{uqama uvek
kombinujte jednobojne kravate, ili one sa
sitnim i diskretnim prugama i sivoj,
beloj i be boji. ❘ S. \. K.
život plus 9
LEPOTA ❙ KOREKTOR
10 život plus
Za savr{en i
bar{unast ten
Da bi ten izgledao besprekorno neophodno je
da pre nano{ewa pudera prikrijete
nedostatke na licu (podo~wake, kapilare,
bore, mrqe...), a to }ete efektno posti}i
pomo}u korektora. U boqe opremqenim
parfimerijama mogu se na}i razli~ite vrste
korektora. U zavisnosti od toga {ta `elita da
postignete izaberite boju i sastav.
Te~ni korektor
S obzirom na to da je hidratantan
najvi{e odgovara suvoj i me{ovitoj
ko`i i uglavnom se koristi za ve}e
delove na licu - za izjedna~avawe
tena, prikrivawe crvenila i
podo~waka. Ova vrsta korektora
ujedno osve`ava i podmla|uje ko`u.
Kompaktan kremast
korektor
Savr{eno prikriva
akne, mrqe, crvenilo i
o`iqke. Zbog toga {to
mu je struktura
kompaktna te`e se nanosi na lice i uklapa u boju tena.
Dobar je za sve tipove ko`e, ali ga ne treba koristiti
za podo~wake.
Korektor u stiku
Najlak{e se nanosi i uklapa sa bojom tena, a i
veoma efektno prikriva nedostatke. Preporu~uje se za
sve tipove ko`e, a posebo za masnu zato {to nije
hidratantan kao ostali korektori.
Mo`ete ih birati i prema boji:
■ Zeleni korektor je najboqi za prikrivawe
crvenila, akni i o`iqaka.
■ Beli koretkor idealan je za sve~aniji mejkap, jer
licu daje poseban sjaj.
■ Qubi~asti korektor osve`ava ten i neutrali{e
sivkastu boju ko`e.
■ Korektor u boji kajsije savr{eno
prikriva tragove umora i daje ko`i
prirodan izgled i diskretan sjaj.
Kako se nanosi?
■ Koristite koretor koji je za
nijasnu svetliji od va{eg tena.
■ Nanosite ga uvek pre
pudera, prvo ~etkicom, a
onda ga lagano razma`ite
prstima.
■ Preko korektora nanesite malo
pudera u prahu, pa tek onda te~ni
puder.
■ Da biste prikrili tamne kolutove
oko o~iju, posle korektora umesto pudera
nanesite mat senku u be` ili roze boji.
❘ S. \. K.
život plus 11
Balsam i krema
sa vazelinom
Kozmeti~ki proizvodi koji su obele`ili 2008. ❙ NEGA
Uprotekloj godini, za bar{unasto
meka usta, najpopularniji
proizvod bio je balsam za negu
usana. Kada su najve}e
kozmeti~ke ku}e i veliki lanci
parfimerija „podvukli“ crtu ispod
2008. godine, zakqu~ili su da su se
proizvodi na bazi vazelina najboqe
prodavali.
Interesantno je da u top
10 nije u{ao nijedan
previ{e skup proizvod,
iako ankete pokazuju da
bi ~ak 73% `ena novac
radije potro{ilo na
kvalitetnu kozmetiku
nego na garderobu.
Dame su pro{le
godine najvi{e
kupovale
proizvode za
ulep{avawe
i?!?! porodice „Nivea“, „Palmoliv“,
„Loreal“ i „Mejbilin“, a kada je u
pitawu ekskluzivnija kozmetika,
poverewe su naj~e{}e ukazivale
proverenim brendovima „Elizabet
Arden“ i „Iv Sen Loren“.
Na listi 20 najtra`enijih proizvoda
za lepotu drugo mesto zauzima
hidratantna krema za lice, a u
stopu je prate farbe za kosu iz
spektra boja namewenih
plavu{ama, krema za ruke sa
vitaminom E, vla`ne
maramice iz bebi kolekcije
i {ampon za suvu i
o{te}enu kosu.
U {irokoj lepezi mejkap
proizvoda, najboqe se
prodavala crna maskara za
ekstravolumen, a kao
neizostavni preparati za
negu ko`e, losioni i mleka
za telo na bazi kokosa. Me|u gelovima
za tu{irawe, dominirali su oni sa
aromama ju`nog vo}a.
Na listi najprodavanijih proizvoda
u protekloj godini na{li su se `ileti
za depilaciju, pakovawa za kosu,
krema za telo na bazi vazelina,
rumenilo u prahu, uqe za bebe, piling
za telo, lak za kosu, antirid za
predeo oko o~iju, mleko za sun~awe sa
faktorom za{tite 20 i puder za telo
sa mirisom kokosa.
❘ M. D. P.
Dame su u 2008. plenile
osve`avaju}im
mirisnim notama citrusa u
qubi~asto nijansiranim
bo~icama. Na listi parfema
koji su obele`ili proteklu
godinu je „AbsolutelyIrresistible Givenchy“ sa
aromama zelene mandarine,
cvetova naranxe, crvene
paprike i kedra. Ne`niji pol je
oborio s nogu i egzoti~ni „AnnaSui Night of Fancy“ oboga}en
notama jasmina, grejpfruta i
divqe jagode. Odli~no se
prodavao i novi proizvod
najslavnijeg bra~nog para
„Beckham Signature For Her“
koji odi{e aromom anisa, jabuke, orhideje, vanile i
mo{usa.
Romanti~ne dame nisu mogle da odole senzulanim
mirisima „Bond No. 9 Andy Warhol Union Square“,„Coach Legacy“, „Covet Pure Bloom“ by SarahJessica Parker, a prava pomama vladala je za
parfemom „Surious Heart“ by Britney Spears.Poklonike orijentalnih aroma odu{evila je
me{avina egzoti~nog drve}a, za~ina i cve}a „EsteeLauder Sensouos“, „Flower“ by Kenzo WinterFlowers sa opojnom Bo`i}nom ru`om, koja cveta
samo u decembru, zatim „Guerlain Cruel Gardenia“ sa
aromati~nom notom ru`e, breskve,
vanile, qubi~ice i sandalovine i
„Velvet Hour“ by Kate Moss„, koji budi
~ula mirisom pa~ulija, sandalovine,
tamjana, crnog bibera, frezije i
muskatnog ora{~i}a.
❙ Najtra`eniji proizvodi za negu usana bili su
na bazi vazelina, kao i krema za telo sa istim
sastojkom, i krema za ruke sa vitaminom E
Zavodqive mirisne note
MODA ❙ KREATORI NA VRHU
12 život plus
Naviknuti na to da
prve dame uvek nose
ode}u ~uvenih
kreatora, mnogi
qubiteqi modne scene bili
su iznena|eni kada su ~uli
ko je kreirao prelepe modele
koje nosi Mi{el Obama. S
obzirom na to da je Mi{el
samosvesna `ena, woj nije
potrebna stara garda
dizajnera koja bi joj
promenila imix. Ona ima
prefiwen ukus i verna je
svom stilu, a upravo
karakteristi~nim izborom
ode}e `eli da po{aqe
poruke stila, elegancije,
pozitivne energije,
multikulturalnosti i
tolerancije. Prva dama,
sude}i po komplimentima
koji su joj iskazivani, u tome
je i uspela pomo}u kreatora
koje je izabrala - dvoje
Kubanaca, ^ileanke,
Amerikanke italijanskog
porekla, Tajvanca
❘ S. \. K. - @. D.
Izabel Toledo
Zahvaquju}i Mi{el Obami ovih dana postala je jedno od
naj~e{}ih imena u modnim krugovima. Do posledweg
trenutka nije ni slutila da }e na dan inauguracije prva
dama SAD nositi ba{ wenu zlatno`utu haqinu.
Izabel je ameri~ka kreatorka kubanskog porekla. I ona je
zavr{ila poznatu wujor{ku {kolu za dizajn „Parsons“.
Wene haqine su na prvi pogled
veoma jednostavnog kroja, ali su
istovremeno i sofisticirane i
zavodqive. Veoma je naklowena
geometrijskim oblicima i {emama.
Od detiwstva je volela da {ije, ali
nije bila talentovana samo za
dizajn ve} i za poznavawe
materijala. Prvu kolekciju imala
je 1985. godine i tada je ve}
progla{ena za zvezdu u usponu. Oko
20 godina je radila samostalno, a
onda je 2006. godine postala
kreativni direktor modne ku}e „En
Klajn“. Ubrzo posle toga osnovala je
i sopstvenu modnu marku.
Ova dizajnerka, iz porodice italijanskih
doseqenika, `ivi i radi u ^ikagu, a izvan
wega nije bila poznata sve dok weni modeli, koje
je nosila Mi{el Obama tokom kampawe, nisu
privukli modne sladokusce. Posebnu pa`wu
privukla je qubi~asta haqina koju je Mi{el
nosila 2008. godine kada je na konvenciji
demokrata Barak Obama progla{en za kandidata.
Na po~etku karijere radila je kolekcije sa
luksuznim modnim detaqima, a kasnije je po~ela
da kreira ve~erwe toalete i haqine za koktele.
Weni modeli su veoma `enstveni i elegantni,
posebnu pa`wu posve}uje detaqima i naborima,
a poznata je po tome {to koristi veoma skupe
materijale evropske izrade. Interesantno je i to
{to za sve kolekcije crpi inspiraciju u
italijanskim legendarnim slikarima i
umetnicima. Ova talentovana dizajnerka je i
nosilac nagrade „Zlatna obala“ koju su
svojevermeno dobili Dona Karan, Bil Blas i En
Klajn. Wene modele, osim Mi{el, nose i Opra
Vinfri i Karolin Kenedi.
❙ Dizajneri iz Bele ku}eOd {ezdesetih godina
pro{log veka modni kreatori
prvih ameri~kih dama
uglavnom su bili mu{karci -
Oleg Kasini (Xeki Kenedi),
Adolfo (Nenis Regan),
Arnold Skazi (Baraba Bu{),
Oskar Delaventa (Lora Bu{),
jedino je Hilari Klinton
izabrala za kreatorku ~uvenu
Donu Karan.
Oni obla~e prvu
Marija Pinto
život plus 13
KREATORI NA VRHU ❙ MODA
❙ Tawa Tadi} „miri{e na Narcisa“Parfem „For her“ Narcisa Rodrigeza odi{e misterioznim
i egzoti~nim notama, a kao glavni sastojak ima mo{us i
ru`u. Narciso potpisuje i istoimenu
toaletnu vodu, koja je za nijansu
agresivnija od parfema, koji je mek{i i
sla|i. Supruga predsednika Srbije
Tatjana Tadi} koristi ovaj parfem, a
omiqen je i poznatoj manekenki Tamari
Paunovi}
Ingrid Grejms
Majls
Talentovana ameri~ka umetnica
koja je na{minkala Mi{el Obamu
za veliku sve~anost, ranije je radila
sa mnogim politi~arima i slavnim
li~nostima, poput Kolina Pauela, Sare Ferguson, Kerolin Kenedi... Veoma
je dobro upoznata sa stilom i na~inom {minkawa Mi{el Obame, s obzirom
na to da su prijateqice ve} pet godina. Na dan inauguracije sve vreme je
bila uz Mi{el, spremna da joj u svakom trenutku popravi {minku. „Uvek se
trudim da {to prirodnije izgleda, po{to je Mi{el lepa `ena i ima
besprekoran ten“, ka`e Ingrid. Zanimqivo je to da su se wih dve upoznale
kada je Ingrid {minkala wenog supruga za jedan intervju, u vreme kada je bio
senator. Od tada je Mi{el redovno anga`uje kao {minkerku za sve nastupe,
postere i fotografije. Ina~e, weno {minkawe traje najmawe 45 minuta, a
ko{ta 250 dolara. Osim Mi{el, Ingrid je {minkala i Izabelu Roselini i
Olivera Norta.
Xejson Vu
Ovaj mladi dizajner osta}e upam}en po prelepoj
svetlucavoj krembeloj haqini koju je Mi{el Obama
nosila na inauguracionim balovima. Xejson Vu ima samo
26 godina, ro|en je u Tajpeju, na Tajvanu, sa 14 godina
zavr{io je vajarstvo u Tokiju, potom je oti{ao u Pariz gde
je odlu~io da postane modni kreator. U Wujorku je
zavr{io {kolu dizajna i vrlo brzo po~eo da radi sa
Narcisom Rodrigezom. Interesantno je to da se Xejson bavi modom tek tri
godine, a pre toga je postigao veliki uspeh kao proizvo|a~ luksuznih
lutaka u industriji igra~aka. Svoju prvu kolekciju predstavio je u
februaru 2006, posle koje je progla{en za jednog od najtalentovanijih
dizajnera u Americi. Ina~e, wegovi modeli se prodaju u najpoznatijim
buticima u Petoj aveniji. Mediji ga ve} dugo tretiraju kao veliku zvezdu,
najvi{e zbog toga {to obla~i slavne li~nosti kao {to su Ember Valeta,
Lejton Mister, Xoj Brajan, Gre~em Mol i Keri Va{ington.
Marija Korneho
Ro|ena je u ^ileu, a
odrasla u Engleskoj,
gde je zavr{ila visoku
{kolu dizajna. Kao
kreator radila je u
Londonu, Parizu, Milanu
i Tokiju, gde je upoznala
Xona Ri~monda sa kojim
je kreirala kolekciju pod
imenom „Ri~mond
Korneho“ koja je bila
veoma popularna
osamdesetih godina.
Sredinom devedesetih
po~ela je da radi za francusku ku}u „Tehen“, a
u me|uvremenu je pokrenula i sopstvenu
modnu marku sa kojom se i nije ba{
proslavila, sve dok se nije preselila u
Wujork gde je otvorila prodavnicu „Nolite“.
Ovaj butik je veoma brzo postao hit u koji i danas dolaze
slavne li~nosti poput Tilde Svinton, Kameron Dijas, Marize
Tomej, Sindi Serman i Sofije Kopole. Za wene modele modni
stru~waci uglavnom govore da su minimalisti~ki, a
istovremeno sofisticirani i misteriozni.
damu
Narciso Rodrigez
Crveno-crnu haqinu koju je Mi{el nosila u no}i predsedni~kih izbora
kreirao je upravo Narciso Rodrigez.
Ovaj mladi i veoma talentovani dizajner ro|en je u Wu Xerziju, a poreklom
je sa Kube. Zavr{io je „Parsons“, ~uvenu wujor{ku {kolu za dizajn. Radio je sa
En Klajn za Donu Karan i Kelvina Klajna, bio je i direktor dizajna u modnoj
ku}i „^eruti“ u Parizu, me|utim na sebe je skrenuo ve}u pa`wu kada je
kreirao ven~anicu za Karolin Kenedi, suprugu Xona Kenedija juniora. Pre
deset godina dobio je nagradu magazina „Vog“ za najboqeg mladog dizajnera i
prvi je modni kreator koji je dva puta zaredom dobio presti`nu nagradu
ameri~kog udru`ewa modnih kreatora „Dizajner `enske ode}e“. Mnogi modni
stru~waci svrstavaju ga u generaciju mladih dizajnera koji su poznati po
savr{enoj izradi modela i jednostavnom kroju. Wegovi modeli su elegantni,
senzualni, prakti~ni i veoma `enstveni. Ovaj mladi i veoma moderan
dizajner lansirao je i svoj prvi parfem koji veoma brzo postao
apsolutni hit u Americi i Evropi. Ina~e wegove modele nose
mnoge slavne li~nosti poput Opre Vinfri, Salme Hajek, Kler
Dejnz, Sare Xesike Parker...
14 život plus
Karijes pove}ava agresiju
Zbog pokvarenog zuba sigurno nekoliko dana ne mo`ete da spavate, ne jedete i
pijete analgetike koji samo kratkoro~no poma`u. Ne funkcioni{ete,
neispavani ste i nije vam ni do ~ega. Ali, to nije sve, karijes mo`e da izazove
ozbiqne zdravstvene te{ko}e. Zbog upaqenog `ivca mo`e do}i do psihi~kih
problema, }elavosti ili prestanka rasta brade, a u nekim slu~ajevima i do
infarkta, tvrde nau~nici. Dugogodi{wim istra`ivawem do{li su do zakqu~ka
da, na prvi pogled, bezazlen zdravstveni problem kao {to je bol u zubu, mo`e
uzrokovati psiholo{ke poreme}aje i da su qudi sa zuboboqom za 50 odsto
agresivniji. U istom istra`ivawu nau~nici su otkrili da ~ak 45 odsto `ena dva
puta godi{we ide na redovne kontrole, dok mu{karci zubara pose}uju tek kada se
jave bolovi. ❘ J. S. J.
Lekovita mo}
propolisa
P~eliwi proizvod propolis ima
posebno mesto u ku}noj apoteci. Za
wega se tvrdi da je savr{ena ispomo} u
le~ewu ekcema, bubuqica, li{ajeva i
posekotina. Potrebno je da se u tankom
sloju, dva puta dnevno, nanese na
obolelo mesto i rezultat ne}e izostati,
ka`u zagovornici le~ewa propolisom.
Propolis u obliku tableta i
tinkture (alkoholni rastvor) mo`e se
na}i u gotovo svim apotekama i
prodavnicama zdrave hrane. Zanimqivo
je da ova me{avina voska i jo{ nekih
lepqivih sastojaka, p~elama slu`i da
u~vrste sa}e i zatvore pukotine, ali i
da dezinfikuju }elije u kojima borave.
Propolis sadr`i najvi{e voska, smole
i balsama, a ne{to mawe polena, tanina
i eteri~nih uqa koja poseduju
antibiotska svojstva. Zbog ovakvog
sastava propolis posti`e antiupalno i
antimikrobno dejstvo, stimuli{e
regeneraciju tkiva i pove}ava
odbrambenu mo} organizma. U oblasti
stomatologije, preporu~uje se za
odr`avawe oralne higijene, po{to
predstavqa odli~nu barijeru za pojavu
karijesa. Propolis mogu da koriste svi,
osim qudi alergi~nih na p~eliwe
proizvode.
Prva menstruacija odre|uje
zdravqe potomstva
Prva menstruacija koju devoj~ica dobije bitno uti~e na zdravqe wenog
budu}eg potomstva, tvrdi grupa nau~nika sa Univerziteta Kembrix u
Engleskoj, koju je predvodio profesor dr Ken Ong. Posle obavqenog
istra`ivawa, kojim je obuhva}eno {est hiqada dece ro|ene u ranim devedesetim
godinama, stru~waci su ustanovili da su mali{ani ~ije su majke prvu
menstruaciju dobile u jedanaestoj godini, dvostruko vi{e izlo`eni riziku za
pojavu preterane gojaznosti, u odnosu na decu ~ije su majke u menstrualni ciklus
u{le sa 15 godina. Deca ~ije su majke pro{le kroz rani pubertet sa devet godina
bila su te`a 1,5 kg i vi{a za jedan centimetar u odnosu na decu majki koje su
prvu menstruaciju dobile u 13. godini.
Istra`iva~i pretpostavqaju da majke koje su rano dobile prvu
menstruaciju deci prenose gene koji izazivaju brzi razvoj. O ovim ~iwenicama
treba povesti ra~una, jer prerano sazrevawe i odrastawe mo`e kod dece
izazvati odre|ene psiholo{ke probleme, upozoravaju pedijatri sa
Univerziteta Severne Karoline u ^epel Hilu. Pogotovo, kada je re~ o
devoj~icama koje u pubertet u|u sa devet godina, po{to vrlo brzo postaju
seksualno privla~ne. ❘ Priredila Z. O. J.
Statini
{tite srce
Statine, najprodavanije lekove na
svetu, mogli bi da uzimaju i
zdravi qudi, a ne samo oni koji imaju
povi{en holesterol, stav je
Ameri~kog udru`ewa kardiologa,
posle najnovijeg istra`ivawa
farmaceutske kompanije koja
proizvodi statin „krestor“.
Istra`iva~i tvrde da su ovo odli~ni
lekovi za spre~avawe zakre~ewa
arterija i smawewa rizika od
sr~anog i mo`danog udara, koji bi u
preventivnoj terapiji u smawewu
sr~anih oboqewa pomogli za
dodatnih 25-30 procenata. Do
ovakvih zakqu~aka do{li su na
osnovu dvogodi{weg istra`ivawa
kojim je obuhva}eno 18.000
ispitanika. „Sada }e statini biti
pouzdanije sredstvo u preventivnoj
medicini. Va`no je da mo`emo u
ranoj fazi da uti~emo na bolest,
odnosno pre nego qudi dobiju sr~ani
udar, iznenada umru ili im je
potrebna neka hirur{ka
intervencija“, izjavio je kardiolog
dr Dejvid Perl sa Univerziteta
„Xorxtaun“ u Va{ingtonu.
Me|utim, ovo otkri}e ne zna~i da
svako sa normalnim vrednostima
holesterola treba da uzima statine -
preporu~uju se samo onima kod
kojih se dijagnostikuje upala
krvnih sudova.
MEDICINA ❙ ISTRA@IVAWA■SAVETI
■OTKRI]A
život plus 15
Dosa|uju i upozoravaju na bolest
Bolovi kao simptom ❙ MEDICINA
Svako je makar jednom osetio
nepodno{qiv bol, a da nije znao
odakle se i zbog ~ega javqa. Bilo
trenutan ili uporan i dugotrajan,
bol uvek signalizira na neki zdravstveni
problem prisutan u organizmu.
Iako bol ne zna~i uvek i ozbiqno
oboqewe, qudi ne treba olako da ga
shvataju i primewuju terapiju po
sopstvenom izboru. Biti sam svoj lekar,
sa uobi~ajenim analgeticima
odoma}enim u svesti svake iole
obave{tene osobe, ponekad mo`e da bude
apsolutno kontraproduktivno. Lekom
uzetim na svoju ruku bol mo`e da se
ubla`i ili u potpunosti potisne, a da
problem i daqe ostane.
Zato je odlazak kod lekara i
konsultovawe sa wim preko potrebno,
po{to postoje odre|eni bolovi koji
mogu biti izuzetno ozbiqni,
upozoravaju stru~waci.
Me|u wima posebnu pa`wu treba
obratiti ne na reske probadaju}e
bolove, ve} na tihe i potajne, koje qudi
naj~e{}e ignori{u. Zato, nikako ne
treba da se zanemaruju:
Glavoboqe
Ni u kom slu~aju ne treba da se
zanemaruju, mada to qudi ~ine u
velikom procentu. Istina je da one
naj~e{}e ne ukazuju na neko ozbiqnije
oboqewe, ali, ukoliko oboqewe postoji,
glavoboqe su najboqi pokazateq. Za
mlade je karakteristi~no da naj~e{}e
imaju migrene, na koje se posle izvesnog
vremena „naviknu“ kao obaveznog
pratioca. Iako u osnovi naj~e{}e ne
kriju neko ozbiqnije oboqewe, mogu da
budu i posledica neuravnote`enog
hormonskog statusa. Glavoboqe mogu da
budu i posledica stresa, ali i
ozbiqnijih de{avawa u glavi, kao {to je
pojava tumora, aneurizmi, infekcija.
Bol u grlu
Tako|e je pojava na koju qudi ne
obra}aju pa`wu. Obi~no pomisle da je
posledica angine ili nekog drugog
infektivnog stawa prolaznog karaktera.
A, u stvari, bol u grlu mo`e da bude i
simptom sr~anog udara, koji je ~ak
dvanaest puta ~e{}i kod `ena. @ene,
ina~e, ~e{}e govore da simptomi
sr~anog udara nisu bili jaki bolovi, ve}
vi{e neprijatan ose}aj. A ~ak 35 odsto
sr~anih udara kod `ena prolazi
neopa`eno, bez prepoznavawa suptilnih
znakova u vidu umora, mu~nine i znojewa.
Bolovi u desnima
Naj~e{}e ukazuju na nastanak
parodontopatije, bolesti koja po~iwe
upalnim procesom, a nastavqa sporim i
temeqnim uni{tavawem tkiva desni i
vili~ne kosti u koju su usa|eni zubi.
Kada se jave bolovi, zna~i da je bolest
ozbiqno uznapredovala, i da pod hitno
treba oti}i stomatologu.
Bolovi u grudima
Nikako ne treba da se ignori{u, pre no
{to kona~nu dijagnozu o wihovom poreklu
ne da lekar specijalista, zato {to mogu
biti posledica upale plu}a ili sr~anog
udara. Kardiolozi isti~u da kod sr~anog
udara bolesnici u grudima mogu da ose}aju
pritisak i nelagodu, ali primaran je bol
u predelu levog ramena, ruke ili vilice.
Bolovi u dowem delu le|a ili
izme|u lopatica
Ovi bolovi nisu uvek posledica
lo{eg dr`awa tela prilikom hodawa i
sedewa, ili ukle{tewa odre|enog nerva
koji polazi iz ki~menih pr{qenova.
Oni naj~e{}e ukazuju na pojavu
artritisa, ali ponekad mogu da uka`u i
na probleme ozbiqnijeg karaktera, kao
{to je sr~ani udar ili stoma~ne tegobe.
U svakom slu~aju, na ove bolove posebnu
pa`wu treba da obrate pu{a~i,
hipertoni~ari, dijabeti~ari.
Bolovi u trbuhu
Mogu da upozore na mno{tvo
zdravstvenih tegoba, a naj~e{}e se
javqaju kao posledica gladi, nervirawa,
problema u varewu ili lewih creva.
Ukoliko je prisutan bol ispod grudne
kosti u vidu pe~ewa, mo`da se radi o
~iru koji se aktivira ~im se pojede
odre|ena hrana - masna, kisela, quta. A
preterano jak bol u trbuhu mo`e da
uka`e i na upalu slepog creva, bolesti
pankreasa ili na probleme u crevima.
❘ Z. O. Joksovi}
❙ Uzimawe lekova na svoju ruku apsolutno nije
preporu~qivo, zato {to svaki bol ukazuje na
odre|eni zdravstveni problem, o kojem kona~nu
re~ treba da da lekar
❙ Promuklost
Promuklost se naj~e{}e povezuje sa
prehladom, ili se javqa kao
posledica jakog vikawa. Me|utim,
ako nije posledica ovakvih situacija,
a traje du`e od dve nedeqe, obavezno
treba posetiti lekara, zato {to do
hroni~ne promuklosti mogu da dovedu
polipi na glasnim `icama, kao i
neke druge ozbiqnije bolesti.
❙ Peckawe u stopalima
Ose}aj peckawa u nogama i stopalima
mo`e da ukazuje na {e}ernu bolest, za
koju osoba i ne zna da je ima. Ovakav
ose}aj obi~no upozorava na o{te}ewe
perifernih `ivaca, koje je jedan od
znakova dijabetesa.
Za brusnicu (Vaccinium macrocarpa)
poklonici tradicionalne
medicine tvrde da predstavqa
izuzetno dobar prirodni
antibiotik, kao retko koja druga biqka.
Ovo izuzetno hranqivo i zdravo vo}e
progla{eno je najzdravijim u
prehrambenom lancu od zapadnih
zvani~nih institucija, a prebogato je
vitaminom C, zbog ~ega i ima
karakteristi~an kiselkast ukus. Poti~e
iz Severne Amerike, gde su ga jo{ u davnim
vremenima starosedeoci ameri~kog
kontinenta koristili kao lek za mnoga
bolesna stawa. Indijanci su brusnicu
doseqenicima pokazali 1621. godine. Tek
kasnije ona je stigla u Evropu, u kojoj su
otkrivena wena svojstva i va`nost.
Danas je brusnica izuzetno tra`ena u
svim razvijenim evropskim zemqama, a
posebno u Velikoj Britaniji,
Francuskoj i Nema~koj. Trenutno je
najvrednija poqoprivredna kultura
ameri~ke dr`ave Masa~usets, glavnog
proizvo|a~a ove izuzetno vredne vo}ke.
Izgleda da se jedino jo{ kod nas
stidqivo probija da na|e svoje mesto u
dragocenoj riznici prirode, koja je
potvr|eno korisna za zdravqe qudi.
A trebalo bi da bude vi{e
zastupqena, jer u zavidnoj koli~ini
poseduje i vitamin A, biqna
vlakna i druge za organizam
neophodne minerale i za{titne
materije. Brusnica mo`e da se
jede sve`a, osu{ena, smrznuta,
mada se u posledwe vreme
najvi{e konzumira u vidu soka.
Istra`ivawa su pokazala da tri
~a{e soka dnevno pove}avaju
nivo antioksidanasa, a u krvi
nivo dobrog holesterola (HDL).
Samim tim smawuje rizik od
bolesti srca i krvnih sudova za
~ak 40 odsto, tvrde stru~waci!
Hipuri~na kiselina iz
brusnice predstavqa
prirodni antibiotik sa
izra`enim dejstvom protiv gqivica.
Antocijanini i proantocijanini
poma`u obnavqawu }elija odgovornih
za ~ulo vida, a budu}i da sadr`e
izuzetno male koli~ine {e}era, deluju
na sni`avawe glukoze u krvi, {to
odgovara dijabeti~arima.
U narodnoj medicini brusnica
predstavqa i plod izbora za le~ewe
urinarnih infekcija. Ovo je od izuzetne
va`nosti za `ene, me|u kojima ~ak 60
odsto, makar jednom u `ivotu, oboli od
nekog oblika dosadnih i upornih
infekcija mokra}nih puteva. Nau~na
istra`ivawa pokazala su da
kondenzovani tanini u brusnicama
spre~avaju ulazak bakterija u urinarni
trakt, be{iku i bubrege. A ako su ve}
dospele unutra, sok od brusnice
spre~ava wihovo lepqewe za zidove
urinarnog trakta, zbog ~ega ih urin
lak{e izbacuje iz organizma. Ono zbog
~ega je brusnica postala pravi hit me|u
evropskim potro{a~ima je uspe{no
delovawe na naj~e{}u i najnezgodniju
bakteriju - e{erihiju koli.
Za brusnicu se tvrdi da je izuzetno
efikasna i protiv bakterije
Helicobacter pylori, koja je u najve}em
procentu kriva za pojavu ~ira na `elucu.
Ali da bi se bakterija u potpunosti
eliminisala treba svakodnevno, vi{e
meseci, da se pije wen sok.
Brusnica smawuje i broj bakterija u
usnoj dupqi, i na taj na~in poma`e u
spre~avawu zubnog plaka, glavnog
uzro~nika upale desni. Kod brusnice su
potvr|ena i antikancerogena svojstva,
odnosno weni sastojci spre~avaju rast
}elija raka i wihovo {irewe po telu.
Kod brusnice nije samo lekovit plod
ve} i list. U narodnoj medicini list se
preporu~uje za spravqawe ~aja za
podizawe imuniteta kod starijih osoba
i dece. ❘ Z. O. Joksovi}
❙ Sok
Na tri kilograma sve`ih brusnica
doda se litar vode i kuva, sve dok im
korica ne ispuca. Zatim se sadr`aj
ispasira, a onda sok procedi kroz
gazu ili cediqku. U dobijeni sok sipa
se 250 grama {e}era i kuva dva
minuta, uz skidawe pene. Na kraju se
vreo sok sipa u zagrejane fla{ice,
ostavi da se ohladi i - pije.❙ Crvena jagodica
Sve`a brusnica ili crvena jagodica
kako je u narodu zovu, koristi se za
poboq{awe ukusa i izgleda kola~a i
torti. Predstavqa i va`an sastojak
vo}nih sokova i frapea, a slu`i i za
spravqawe sokova, marmelada,
xemova, pekmeza, ~ajeva, raznih umaka
i sosova za dodatak jelima.
Poseban ukus daje jelima od divqa~i,
koja sa wenim prelivom dobijaju
posebnu aromu, a gube silinu
svojstvenu ovoj vrsti mesa.
❙ ^aj
Za pripremu ~aja treba uzeti
ka{i~icu izmrvqenog suvog lista
brusnice, ili filter-pakovawe i
preliti ga sa 0,2 litra vrele vode.
Sadr`aj se poklopi i ostavi da
odstoji od pet do deset minuta.
Procedi se i pije tako sve`e
pripremqen.
❙ Tri ~a{e soka brusnice dnevno
pove}avaju nivo antioksidanasa, u
krvi nivo dobrog holesterola, a
samim tim smawuju rizik za bolesti
srca i krvnih sudova za ~ak 40 odsto,
tvrde stru~waci
LEKOVITA PRIRODA ❙ BRUSNICA
Vrstan prirodni
antibiotik❙ Brusnica se smatra najzdravijom u
prehrambenom lancu, a zbog wenih lekovitih
svojstava vlada prava pomama za wom u
razvijenim zemqama Evrope
16 život plus
život plus 17život plus 17
Riznica proteina
i belan~evina
Riznica proteina
i belan~evina
SOJA ❙ NA TAWIRU
Ustaroj Kini soju su nazivali i
hranom i lekom. Plod joj je
mahuna `ute, zelene, sme|e
ili crne boje. Sadr`i sve
esencijalne aminokiseline, bez kojih
organizam ne mo`e da funkcioni{e.
Weni proteini su po iskori{}enosti
potpuno jednaki proteinima
`ivotiwskog porekla i zato se soja
mo`e ravnomerno koristiti u
izgradwi proteina u qudskom
organizmu. Sadr`i vi{e proteina
nego mleko, ali bez zasi}enih
masno}a i holesterola. Sojine
belan~evine su odli~nog kvaliteta,
ali ih je najboqe kombinovati sa
`itaricama, jer se tako pove}ava
wihovo dejstvo. Istra`ivawa su
potvrdila da izoflavini iz soje,
naro~ito genistein, imaju povoqno
delovawe na vitkost tako {to uti~u na
proizvodwu maweg broja malih masnih
}elija. Ishrana bogata sojom idealna
je za smawewe krvnog pritiska i
ukupnog holesterola. Biqna vlakna iz
soje skupqaju holesterol natalo`en na
krvnim sudovima i omogu}avaju
wegovo izbacivawe iz organizma.
Osim holesterola, vezuju i toksine
koji uti~u na razvoj raka debelog
creva, dojke i prostate. Soja je bogata
i biqnim estrogenom koji se pona{a
kao hormon, pa se zato preporu~uje
`enama u menopauzi, jer smawuje
valunge.
100 g soje sadr`i: 36,49 g
belan~evina, 30,16 g ugqenih hidrata,
19,94 g masti, 9,30 g biqnih vlakana,
0,38 mg vitamina B6, 375,00 mg folata,
277,00 mg kalcijuma, 1,66 mg bakra,
280,00 mg magnezijuma, 704,00 mg
fosfora, 747,00 mg kalijuma.
Salata od crne sojeZa 4 osobe: 200 g crne soje, 1 l vode, so, 100 g keqa
ise~enog na rezance, 80 g rendane {argarepe i 70 g
kukuruza {e}erca. Za sos: ka{i~ica susamovog uqa, 2
ka{ike maslinovog uqa, 2 ka{ike soja sosa, ka{ika
sir}eta i ka{ika rendanog |umbira.
Dobro opranu crnu soju potopite u vodu sa malo
soli i ostavite da odstoji 4-5 sati, ili da preno}i.
Oce|enu soju stavite u slanu vodu i skuvajte u ekspres-
loncu. Kad voda provri, skinite penu, lonac
poklopite i kuvajte oko jedan sat, dok sva te~nost ne
ispari, ali pazite da soja ne zagori. Kuvawe je gotovo
kad soja omek{a. Keq iseckajte i kuvajte ga pet minuta
na pari. Kuvani keq, rendanu {argarepu, kukuruz i
pripremqenu soju pome{ajte i prelijte
pripremqenom smesom od uqa, soja sosa, sir}eta i
oce|enog soka od rendanog |umbira.
Zape~ene {niclePotrebno je: sojine {nicle, 1 dl sojine pavlake, uqe, dimqeni tofu, maslac i
vla{ac. Za marinadu: biber, soja sos, vor~ester sos, estragon i malo vode.
Ve}oj koli~ine vode dodajte malo vor~ester i soja sosa, kao i estragon. U ovakvu
te~nost potopite sojine {nicle, pokrijte providnom folijom i stavite te`i
predmet da bi se soja {to boqe potopila. Nabubrele {nicle malo pritisnite da
iscedite vi{ak te~nosti i odmah ih pr`ite na zagrejanom uqu. Tokom pe~ewa
pritisnite {nicle da iza|e vi{ak te~nosti. Pecite da {nicle porumene sa obe
strane. Tofu iseckajte i pome{ajte sa pavlakom, kojoj ste dodali nekoliko kapi
marinade. Pr`ene {nicle pore|ajte u podmazanu vatrostalnu posudu i na svaku
stavite tofu sa pavlakom, pa pecite oko 10 minuta u rerni zagrejanoj na 200 stepni.
Vegetarijanska testeninaZa 2 osobe: 400 ml tople vode, 100 g soje u zrnu, ka{ika paradajz pirea,
1,5 ka{ika supe od povr}a, 2 ka{ike soja sosa,
2 glavice crnog luka, 2 ~ena belog luka, ka{ika maslinovog uqa, 300 ml
paradajz soka, 2 obarene {argarepe, malo obarenog pasuqa iz konzerve,
ka{ika bosiqka, ka{i~ica timijana, so i biber.
Toplu vodu, paradajz pire, supu i soja sos izme{ajte, dodajte soju i
ostavite da odstoji 20 minuta. Iseckani crni luk propr`ite na
zagrejanom uqu i izvadite. U istu masno}u sipajte smesu od soje i
izgwe~en beli luk. Sve zajedno dinstajte da soja omek{a, vratite
crni luk, dodajte paradajz sok i nastavite kuvawe. Zatim stavite
ise~enu obarenu {argarepu i oce|en pasuq, posolite i pobiberite.
Prelijte prethodno obarenu testeninu.
❙ Savet
Soju mo`ete da kupite kao su{ene semenke, u refuzi ili upakovane, naj~e{}e u
trgovinama zdrave hrane, kao i konzerviranu u obliku semenki ili klica.
Semenke mo`ete da ~uvate 12 meseci u zatvorenoj posudi na hladnom, suvom i
tamnom mestu, dok barenu soju mo`ete da dr`ite u zatvorenoj posudi do tri dana
u fri`ideru. Ukoliko preno}e u vodi, semenke }e se br`e obariti, ali treba da
budu u fri`ideru da ne bi do{lo do fermentacije.
Semenke se bare u vodi u odnosu 1:3. Obarenu soju mo`ete da
koristite kao salatu prelivenu smesom od soli, bibera, sir}eta
i {e}era, ali i u kombinaciji sa rendanom {argarepom, suvim
gro`|em i jabukom, za~iweno salatnim prelivom na bazi
majoneza. Ili, u kombinaciji sa korenastim povr}em,
krompirom i mediteranskim za~inima (maj~ina du{ica
i `alfija), ali i sa paradajzom, pe~urkama,
{argarepom i lukom uz dodatak crnog vina.
Sojinim bra{nom zamenite deo
p{eni~nog, {to pove}ava udeo
belan~evina u pecivu i kola~ima.
Pqeskavice }e imati ve}u nutritivnu
vredost ukoliko zamenite deo mlevenog
mesa sojinim quspicama. Ina~e quspice
mo`ete da koristite i prilikom pripremawa
sosa, lazawa i musake. Soja sos koristite za
pripremu salatnih preliva, marinada ili sosova.
18 život plus18 život plus
Specijaliteti sa ribancem
NA TAWIRU ❙
Testenina sa ribancemZa 2 osobe: glavica crnog luka, 250 g ribanca, 60 g mesnate
slanine, izgwe~en ~en belog luka, 2 ka{ike uqa,
200 g spiralnih testenina, so, biber, {e}er, ka{i~ica kima,
250 ml supe od mesa, 2 ka{ike maslaca i 2 ka{ike iseckanog vla{ca.
Re`weve slanine, iseckan crni i izgwe~eni beli luk propr`ite na
zagrejanom uqu. Dodajte ribanac, so, biber, {e}er i kim, pa pr`ite oko
5 minuta. Prelijte supom, posudu poklopite i dinstajte 10 minuta na
umerenoj temperaturi. Testenine obarite u slanoj vodi, procedite,
stavite u posudu sa zagrejanim maslacem i kratko propr`ite.
Sastavite sa ribancem, pospite vla{cem i servirajte.
PicaZa 8 osoba: 4 smrznuta testa za picu, 125 g mesnate
slanine, ka{ika uqa, 500 g ribanca, so, ka{ika {e}era,
lovorov list, ka{i~ica kima, 200 g krem-sira
i 3 jajeta.
Re`weve slanine propr`ite na zagrejanom uqu,
dodajte ribanac, so, {e}er, lovorov list, kim i biber.
Sve zajedno propr`ite, skinite s ringle i ohladite.
Izme{ajte krem-sir, jaja, so i biber. Testa za picu
pore|ajte u podmazani pleh, na svaku stavite deo
pripremqenog ribanca i prelijte umu}enim krem-
sirom. Pecite 25 minuta u rerni zagrejanoj na 220
stepeni.
Ukusni pasuqZa 2 osobe: 125 g mesnate slanine, 2 glavice crnog luka, 2 ~ena belog luka,
2 ka{ike maslaca, 250 g ribanca, 2 ka{ike {e}era, ka{ika aleve paprike,
pola ka{i~ice kima, ka{ika maj~ine du{ice, 600 ml supe od mesa, par
kratkih kobasica, konzerva obarenog belog pasuqa, so i biber.
Re`weve slanine, iseckan crni i beli luk propr`ite na zagrejanom
maslacu, na umerenoj temperaturi. Dodajte ribanac, {e}er, alevu papriku,
kim i maj~inu du{icu. Sipajte deo supe, stavite kobasicu, sud poklopite i
dinstajte 20 minuta na umerenoj temperaturi. Tokom dinstawa pomalo
dolivajte supu. Pet minuta pred kraj kuvawa dodajte pasuq iz konzerve,
posolite i pobiberite.
Zimska musakaZa 4 osobe: 4 paradajza, 500 g june}eg mlevenog mesa,
8 ka{ika slatke pavlake za kuvawe, ka{ika maj~ine
du{ice, ka{i~ica kima, 300 g pavlake, so, biber, maslac
za podmazivawe, 9-10 kora za lazawe i 400 g ribanca.
Paradajz isecite na kolutove, a mleveno mesa
izme{ajte sa slatkom pavlakom i maj~inom du{icom.
Pavlaku pome{ajte sa kimom, posolite i pobiberite.
Vatrostalnu ~iniju podma`ite maslacem i na dno
stavite 3-4 kore za lazawe, prema`ite ih tre}inom
pavlake sa kimom, stavite tre}inu ribanca,
rasporedite kolutove paradajza i mleveno meso. Tako
re|ajte dok ne potro{ite sav materijal. Na povr{ini
treba da budu kolutovi paradajza sa mlevenim mesom.
Pecite 35 minuta u rerni zagrejanoj na 200 stepeni.
Kad je upola pe~eno, ~iniju pokrijte folijom da se
paradajz ne presu{i.
LazaweZa 4 osobe: kocka supe od praziluka, 500 g ribanca, so,
biber, 2 ka{ike {e}era, 9 kora za lazawe,
250 ml paradajz-sosa sa iseckanim paradajzom,
200 g rendanog ementalera i 2 ka{ike iseckanog per{una.
Kocku supe skuvajte u 500 ml vode, dodajte oce|en
ribanac, biber i {e}er. Na dno podmazane posude
stavite tri kore za lazawe, rasporedite tre}inu
kuvanog ribanca, prelijte tre}inom paradajz-sosa i
pospite rendanim ementalerom. Stavite drugi i
tre}i red kora za lazawe i na svaki red ribanac,
paradajz-sos i rendani ementaler. Pecite oko 30
minuta u rerni zagrejanoj na 200 stepeni. Pre
servirawa pospite iseckanim per{unom.
život plus 19život plus 19
POSLASTICE ❙ NA TAWIRU
Bela ~orbaPotrebno je: ise~eno mawe pile,
2 glavice crnog luka, 2 slatke paprike,
2 {argarepe, mawi paradajz, veza
per{una, koren pa{kanata, jaje, pavlaka,
limunov sok, so i biber.
Povr}e sitno iseckajte i stavite da
se kuva, piletinu dodajte kad je povr}e
upola kuvano. Kuvajte da sve omek{a,
posolite i pobiberite. Na svaki litar
te~nosti umutite jaje i ka{iku pavlake,
po `eqi i sok od limuna. U tako umu}ena
jaja sipajte pomalo tople ~orbe, a zatim
sastavite sa preostalom ~orbom. Pre
servirawa, dodajte iseckani per{un.
Slani rolatPotrebno je: 7 belanaca, malo soli,
4 ka{ike bra{na, 2 ka{ike mlevenog
maka i pola kesice pra{ka za pecivo.
Za fil: 300 g sira ili pavlake i
4 obarene vir{le.
Belanca umutite s malo soli, dodajte
bra{no, mak i pra{ak za pecivo. Smesu
preru~ite u podmazan i bra{nom posut
pleh i pecite u zagrejanoj rerni.
Pe~enu koru stavite na vla`nu krpu,
uvijte u rolat i ohladite. Ohla|enu
koru razvijte, prema`ite sirom ili
pavlakom, stavite obarene vir{le i
uvijte u rolat.
@uti rolatPotrebno je: 7 `umanaca, malo soli,
~a{a jogurta, 4 ka{ike bra{na i pola
kesice pra{ka za pecivo. Za fil: 300 g
mekog sira, 200 g iseckane {unke i
ka{ike iseckanog per{una.
@umanca dobro umutite sa malo
soli, dodajte jogurt, bra{no i pra{ak za
pecivo. Smesu preru~ite u podmazan i
bra{nom posut pleh i pecite u
zagrejanoj rerni. Pe~enu koru stavite
na vla`nu krpu, uvijte u rolat i
ostavite da se ohladi. Sir izme{ajte sa
iseckanom {unkom i per{unom, pa
prema`ite razvijenu koru i uvijte u
rolat.
Dragoslava.Ilic ems.co.yu
Ribqi be}aracPotrebno je: 1 kg o~i{}ene i na komade
ise~ene ribe, 300 g sitno iseckane paprike,
za~in ce, biber, 3 glavice crnog luka, 300 g
kuvanog paradajza, so i malo uqa.
Ribu stavite u pleh, posolite,
prelijte uqem i pecite u zagrejanoj
rerni. Kad je riba polupe~ena dodajte
iseckano povr}e, prelijte kuvanim
paradajzom, stavite za~in ce i biber, pa
vratite u rernu da se zape~e. Jelo
slu`ite dok je toplo.
Aleksandra Arsi},
selo Grbav~e, kod Lalinaca
Torta simsonoviPotrebno je za koru: 12 jaja, 12 ka{ika
{e}era i 12 ka{ika bra{na. Za fil: 6
jaja, 14 ka{ika {e}era, 2 pakovawa
margarina i 200 g ~okolade. Led od
{e}era: 12 ka{ika {e}era i ka{ika
margarina.
Belanca odvojite od `umanaca, pa
belanca penasto umutite sa {e}erom.
Dodajte `umanca i bra{no, a zatim od
testa ispecite tri tanke kore. Za fil
prvo umutite jaja i {e}er, dodajte
~okoladu i margarin i kuvajte na pari.
Kada se fil zgusne, prohladite i
nama`ite kore. [e}er i margarin
zagrevajte da se {e}er rastopi i
prema`ite gorwu koru.
Jelana Petrovi},
selo Popova Reka, kod U{}a na Ibru
Na ovim stranama objavqujemo
i va{e odabrane recepte.
Tri najzanimqivija predloga
svakog meseca nagradi}emo
vrednim poklonima.
Pi{ite nam i {aqite svoje
recepte na adresu:
„Ve~erwe novosti”
(za „@ivot plus”)
Trg Nikole Pa{i}a 7,
11.000 Beograd
❙ ^ITAOCI KUVAJU
Karamel-tortaPotrebno je: 200 g keksa, 100 g maslaca,
500 g neslanog sremskog sira, 500 g
neslanog krem-sira, 2 kesice vanilin
{e}era, ka{i~ica strugane kore od
pomoranxe, 110 g {e}era, 80 g bra{na, 3
jajeta, 120 ml slatke pavlake, 70 g
karamel-bombona i 80 g listi}a badema.
Penasto umutite maslac i ume{ajte
mleveni keks. Dobijenom smesom
oblo`ite okrugli kalup pre~nika 26
cm i ostavite 20 minuta u fri`ideru.
Sremski i krem-sir, vanilin {e}er,
struganu koru od pomoranxe, {e}er i
bra{no dobro umutite. Dodajte jaja,
me{awem ujedna~ite i fil sipajte u
kalup sa mlevenim keksom. Pecite 50
minuta u rerni zagrejanoj na 160
stepeni. Slatku pavlaku zagrejte i
dodajte iseckane bombone. Kuvajte dok
se bombone ne rastope, pa ume{ajte
listi}e badema. Ohla|enu tortu
prelijte rashla|enim karamelom sa
bademima.
Jabuke u sosuPotrebno je: 4 jabuke, 40 g brusnica, 4 ka{ike soka od pomoranxe, 100 ml slatke pavlake,
250 g vo}nog jogurta, kesica vanilin {e}era, 8 cl ajer likera i 20 g listi}a badema.
Oprane jabuke izdubite i o~istite od semenki, filujte brusnicama, zasecite
kao kri{ke i stavite u podmazanu vatrostalnu posudu. Prelijte sokom od
pomoranxe i precite oko 40 minuta u rerni zagrejanoj na 200 stepeni. U
me|uvremenu umutite slatku pavlaku. Vo}ni jogurt, vanilin {e}er i ajer liker
izme{ajte i sastavite sa umu}enom slatkom pavlakom, da dobijete slatki sos.
Listi}e badema propr`ite u tigawu bez masno}e da porumene. Prohla|ene pe~ene
jabuke poslu`ite u tawiru sa slatkim sosom i pospite pr`enim listi}ima badema.
Kru{ke u vinuZa 4 osobe: 2 kru{ke, 500 ml crnog vina, 2 ka{ike limunovog soka, 6 ka{ika {e}era,
4 kesice krem-fiksa, 200 ml slatke pavlake i malo cimeta.
Oqu{tene kru{ke isecite na kri{ke i o~istite od semenki. Crno vino, limunov
sok i 4 ka{ike {e}era kuvajte 5 minuta na umerenoj temperaturi, stavite krem-fiks
i me{ajte da se rastvori. U ~etiri ~a{e rasporedite kri{ke kru{aka, prelijte
vinom i ostavite ih u fri`ideru 4-6 sati. Slatku pavlaku umutite sa preostalim
{e}erom, pre poslu`ewa rasporedite u ~a{e sa vinom i pospite cimetom.
Vo}ni
kola~i}iPotrebno je: 150 g smrznutih vi{awa
bez ko{tice, 280 g crnog bra{na,
2 ka{i~ice pra{ka za pecivo,
200 g `utog {e}era, kesica vanilin
{e}era, so, 3 ka{ike maka, 100 g maslaca,
300 g pavlake, 2 jajeta i 4 ka{i~ice
aromati~nog sirupa.
Osam kalupa ili vatrostalnih
{oqica od 150 ml oblo`ite masnim
papirom. Vi{we dobro ocedite i
izme{ajte sa malo bra{na. Bra{no,
pra{ak za pecivo, `uti {e}er, vanilin
{e}er, malo soli i mak izme{ajte.
Omek{ali maslac umutite sa pavlakom
i jajima, dodajte izme{ano bra{no i sve
dobro prome{ajte. Zatim stavite vi{we
i smesu ujedna~ite. Testo razlijte u
kalupe ili {oqice, pecite oko 35
minuta u rerni zagrejanoj na 190
stepeni. Svaki pe~en kola~i} prelijte
sa pola ka{i~ice aromati~nog sirupa.
[KOLA KUVAWA ❙
20 život plus
Priprema:
1Zagrejte rernu na 200 stepeni. U
dubokoj ~iniji pome{ajte `umanca
sa 130 g {e}era i mutite 1 minut (dok
smesa ne postane penasta). Zatim
dodajte bra{no i umutite sve zajedno. U
posebnoj ~iniji umutite belanca sa tri
kapi limunovog soka. Umu}ena belanca
potom sjedinite sa `umancima i kratko
umutite dok smesa ne postane homogena.
Smesu za koru sipajte u podmazani pleh
koji ste prethodno oblo`ili masnim
papirom. Pecite desetak minuta.
2Gotovu koru stavite na vla`nu
kuhiwsku krpu. Pa`qivo odlepite
papir sa kore i potom urolajte koru
zajedno sa krpom i ostavite da se ohladi.
3Omek{ajte `elatin u hladnoj vodi.
U mawoj ~iniji zagrejte 2 ka{ike
te~ne pavlake do kqu~awa. Zatim
dodajte isce|eni `elatin i kesten pire
i kru{ke narezane na kocke. Sve zajedno
pome{ajte i na kraju dodajte 2 dl
umu}ene slatke pavlake i me{ajte dok
smesa ne postane homogena.
4U posebnoj ~iniji zagrejte 1 dl vode i
ostatak {e}era (60 g), kuvajte oko 2
minuta i potom dodajte rum. Razvucite
ohla|enu koru i poprskajte je prethodno
pripremqenim sirupom. Zatim
prema`ite filom od kesten pirea i
uvijte rolat. Oblo`ite rolat
providnom folijom i ostavite da
odstoji u fri`ideru 2 sata.
5Slatku pavlaku sipajte u metalnu
posudu, dodajte maslac iseckan na
kocke i sve zajedno zagrejte na tihoj
temperaturi dok se maslac ne rastopi.
Zatim sklonite s ringle, dodajte
~okoladu koju ste prethodno izlomili
na mawe komade i me{ajte dok se ne
istopi i dok fil ne postane homogen.
Gotovu smesu ostavite da se ohladi na
sobnoj temperaturi, dok se rolat hladi
u fri`ideru. Potom izvadite rolat,
uklonite foliju i prema`ite filom
od ~okolade. Po `eqi, preko ~okoladnog
fila stavite sitno iseckano kandirano
ili sve`e vo}e. Gotov kola~ ostavite da
odstoji u fri`ideru najmawe 6 sati i
tek onda poslu`ite.
❙ Saveti
■ Pa`qivo nadgledajte pe~ewe kore - izvadite je iz rerne kada po povr{ini porumeni.
Pazite da se ne prepe~e, jer }e u tom slu~aju kora biti suvi{e kruta i lomqiva.
■ Po{to nama`ete fil, polako urolajte koru, ne ste`u}i previ{e kako fil ne bi iscurio.
■ Po `eqi, rolat mo`ete dekorisati kakao prahom, sve`im ili kandiranim vo}em.
Za 6 do 8 osoba
Priprema: 45 minuta
Pe~ewe: 15 minuta
Treba da odstoji: 8 sati
Za koru je potrebno:
■ 4 jajeta
■ 130 g o{trog bra{na
■ 190 g {e}era
■ 2 supene ka{ike ruma
■ 15 g maslaca
■ 3 kapi soka od limuna
Za fil je potrebno:
■ 250 g kesten pirea
■ 2 dl te~ne slatke pavlake
+ 2 supene ka{ike
■ 2 lista `elatina
■ 2 kru{ke iz kompota
Za dekoraciju:
■ 250 g crne ~okolade
■ 250 g slatke pavlake
■ 100 g maslaca
Aromati~ni rolat
sa kesten pireom
život plus 21
Nije presudno da `ivotu dodate
vi{e godina, nego da
godinama dodate vi{e `ivota,
glasi norve{ka poslovica, a
odnosi se na individualno tro{ewe
vremena. Svakome se de{ava da u
odre|enim situacijama vreme prosto
leti, dok u drugim kao da stoji i ne
pomera se.
Li~ni ose}aj vremena rukovo|en je
unutra{wim ~asovnikom svakoga od
nas, zbog ~ega nekad govorimo o
„izgubqenom vremenu“, a nekada o
vremenu koje smo „u{tedeli“,
obja{wava be~ki psiholog Julija Umek,
otkrivaju}i nekoliko
zanimqivih ideja o na{em
unutra{wem satu.
■ Realni dnevni zadaci
podrazumevaju da sve ono {to mo`e
da se uradi danas, ne treba ostavqati za
sutra. Svakoga jutra treba napraviti
umereni plan dnevnih aktivnosti, pri
~emu pojam „odlo`iti“ treba zameniti
sa „sve u svoje vreme“.
■ Vreme }e pokazati odnosi se na
odre|ene probleme, koji se boqe mogu
oceniti i savladati sa odre|ene
vremenske distance. Te`ak problem
svakako treba pustiti da „odle`i“, pa ga
onda re{avati.
■ Dajte sebi vremena kada su u
pitawu dru{tveni kontakti.
Propusti u me|uqudskim odnosima ne
daju se nadoknaditi. Jednom
propu{teni, zauvek nestaju. Najboqi
primer za ovo su roditeqi koji se
kaju {to nisu dovoqno vremena
posvetili svojoj deci. Ili bolesni
qudi koji su bili nemarni prema
sopstvenom zdravqu.
■ Pretvarawe snova u vizije
posebno je va`no, jer ni{ta nije
mo}nije od ideje ~ije je vreme do{lo za
realizaciju. Ponekad su qudi
neodlu~ni u realizovawu dobre ideje,
{to mo`e da im osiroma{i `ivot.
Zato snove treba pretvarati u vizije, i
kada se uka`e prilika treba ih
ostvariti.
■ „Vreme le~i sve rane“ kao
krilatica nije ta~na. Neke du{evne
ozlede ne}e se zale~iti samo prolaskom
vremena. Psihi~ke rane ~esto se zadaju
re~ima i mogu ~itavog `ivota da bole.
Zato kroz `ivot treba i}i paze}i na
svoje re~i i koristiti ih na na~in da
prijaju psihi drugih qudi. Naro~ito ne
treba oklevati u odavawu priznawa i
po{tovawa drugih. ❘ Z. O. J.
Danas je qudski vek znatno du`i nego pre nekoliko
decenija i stotina godina. Me|utim, na to koliko
}ete da `ivite, uti~u i okolnosti kojih verovatno
niste ni svesni...
■ Pijte ~aj umesto kafe
Za razliku od kafe, ~aj smiruje nervni sistem i
poboq{ava cirkulaciju.
■ Konzumirajte „crvene“ namirnice
Volite crveno meso, crveno vino, sok od borovnice,
papriku, cveklu, paradajz. Crvene namirnice ja~aju srce,
popravqaju krvnu sliku i {tite od Alchajmerove bolesti.
■ Pe{a~ite uz stepenice
Nekoliko minuta pe{a~ewa uz stepenice ja~a sve
mi{i}e na telu i srce, pove}ava kapacitet plu}a i
otpornost organizma.
■ Izbegavajte gazirana pi}a
Ako izbegavate gazirane napitke u mladosti, znatno
smawujete mogu}nost da kasnije u `ivotu imate
povi{en nivo holesterola, {e}era i probleme sa
jetrom, digestivnim traktom, metabolizmom.
■ Gojaznost je problem
Nau~nici su dokazali da osobe koje su kao deca i
tinejxeri bili gojazni, imaju dvostruko vi{e {ansi
da obole od dijabetesa, bolesti srca i krvnih sudova.
■ Podr{ka prijateqa
Svi se kad-tad u `ivotu suo~avaju sa te{kim
situacijama, koje ostavqaju „tragove na du{i“, a
naro~ito na zdravqe. Osobe koje u tom periodu imaju
podr{ku prijateqa, iz svega izlaze mnogo zdraviji, jer
se okolina trudi da im ubla`i tugu, stres i depresiju.
■ Redovno upra`wavajte seks
Trudite se da vodite qubav najmawe tri puta
nedeqno, jer }ete biti mnogo zdraviji, smireniji i
boqe raspolo`eni.
■ Gledajte komedije
U jednom istra`ivawu u SAD, studenti su imali
zadatak da se deklari{u kao qubiteqi veselih
filmova (komedije, qubavni, avanture) ili mra~nih
(horori, melodrame, trileri). Ispostavilo se da su
pripadnici prve grupe zdraviji, uspe{niji,
dru{tveniji i emotivno ispuweni, dok su u drugoj
grupi ogromnu ve}inu ~inili nam}ori, pesimisti sa
zdravstvenim i emotivnim problemima. ❘ M. D. P.
❙ TOP-FORMA
Dajte godinama
vi{e `ivota!
@iveti kvalitetnije
DE^JA PLANETA ❙
22 život plus
Va{a beba koja se do ju~e sme{ila
svima odjednom po~iwe da pla~e
kada u prostoriju u|e nepoznata
osoba. Mnogi roditeqi se
zabrinu kada se to prvi put dogodi, ali
psiholozi tvrde da nema razloga za
strepwu, jer je to normalna faza u
sazrevawu. Ovakva reakcija ~ak je i
po`eqna, jer dokazuje da beba po~iwe da
raspoznaje bliske osobe. Strah od
nepoznatih javqa se oko osmog meseca i
to obi~no potpuno iznenada. Dete ne
`eli da pri|e strancu, gr~evito se
hvata za majku ili se sakriva iza we i
ru~icama pokriva o~i. Strah je ponekad
usmeren i na osobe koje poznaje, ali ih
nije videla neko vreme.
Psiholozi i pedijatri ka`u da beba
u prvih devet meseci `ivota razvija
poseban oblik sporazumevawa sa
roditeqima - gestovima, zvukovima,
mimikom, mirisom i dodirom.
Nepoznata osoba odudara od poznatog
obrasca, zbog ~ega dolazi do normalne
pojave straha. Deca razli~ito reaguju
u ovakvim situacijama. Neka dobiju
jak napad pla~a, dok su druga
suzdr`anija, ali nepoverqiva.
Razlike u pona{awu stvar su
temperamenta i karaktera svakog
deteta. Veliku ulogu igra i dnevna
rutina. Ukoliko va{u bebu ~esto
vodite u goste i navikli ste je na
susrete sa nepoznatima, ona }e se
br`e osloboditi straha od novih
qudi. Kada se strah pojavi najva`nije
je da pravilno reagujete. Odmah
ute{ite dete i nemojte ga forsirati
da se pribli`i izvoru straha.
Dozvolite mu da se navikne na novo,
pustite ga da samo pri|e nepoznatoj
osobi i istra`uje. Zamolite goste da
ne reaguju burno kada vide dete, da mu
ne tepaju glasno i da ga ne zovu, ve} da
smireno u|u u prostoriju i prave se
da ga ne prime}uju. Ne terajte bebu da
se sme{i i pokazuje „gde zeka pije
vodu“, „gde je pametna glava“ i sli~no.
Posle kratkog vremena ona }e sama
po`eleti da vidi ko je to do{ao i
lak{e }e prihvatiti neznance.
❙ SAVET STRU^WAKA
❘ psiholog
Majda Jane`i}
Nije mu ni{ta
a sve mu je
problem
■ Na{e dete ide u redovnu
{kolu, ali mu je te{ko da usvoji
gradivo iz gotovo svih predmeta.
[ta je re{ewe?
Doga|a se da dete polo`i testove
prilikom upisa u prvi razred,
ali se vremenom ispostavi da ima
ozbiqne te{ko}e u razumevawu i
savladavawu {kolskog gradiva.
Potrebno je da se obratite {kolskom
psihologu da bi se istra`io uzrok
ove pojave. Ukoliko se iskqu~e druge
smetwe, naj~e{}e se ustanovi da su
detetove mentalne sposobnosti u
okviru normi za wegov uzrast, ali se
wihove vrednosti raspore|uju u
dowim delovima mernih skala. Zbog
toga, ovakva deca (opravdano) bivaju
primqena na redovno {kolovawe,
ali im je konstantno potrebna
velika podr{ka i pomo} u u~ewu, a
kasnije i u izboru zanimawa. Va{a
uloga u svemu ovome ima neprocewiv
zna~aj, a koraci koje treba da
preduzmete su slede}i:
1. Dobro se informi{ite o
ta~noj strukturi detetovih
sposobnosti. Zatra`ite od
psihologa da vam detaqno izlo`i
detetove „jake“ i „slabe“ ta~ke, jer
}ete na osnovu toga odrediti u kojim
oblastima mu je potrebna ve}a a u
kojim mawa pomo}.
2. Svoja o~ekivawa od deteta
prilagodite wegovim
mogu}nostima. Veoma je va`no da
poka`ete zadovoqstvo kada dete
postigne neki rezultat za koji se
trudilo. Neka to bude i trojka iz
nekog predmeta - za wega ta ocena
ima vrednost petice!
3. Razgovarajte sa nastavnicima
onih predmeta iz kojih dete
posti`e najskromnije rezultate.
Upoznajte nastavnike sa situacijom
i zamolite ih da revidiraju delove
gradiva i na~in ispitivawa kako bi
dete bilo u najpovoqnijoj poziciji
prilikom ocewivawa.
4. Pri zavr{etku osnovne
{kole pravilno usmerite dete na
daqe {kolovawe. Za ovo }e vam
biti potrebna visokostru~na
procena - informi{ite se kod
{kolskog psihologa kako da je
obezbedite. Postoje dobre {kole i
kursevi za obavqawe raznih
zanimawa koja su dostupna deci sa
ote`anim u~ewem. Najbitnije je da
se dete „prona|e“ u onome {to mu
le`i, a vi da odustanete od
nerealnih ambicija.
De~ji biseri
■ Krave ne smeju brzo da tr~e da
ne bi prosule mleko.
■ Tokom nedeqe Bog ivi u raju.
Samo u nedequ do|e u crkvu.
■ Moji roditeqi kupuju samo
reciklirani toaletni papir, jer je
ve} bio upotrebqen i ne {teti
okolini.
■ Mu{karac ne mo`e da se ven~a
sa mu{karcem, jer onda niko ne bi
mogao da obu~e ven~anicu.
■ Ribe se mno`e tako {to nose
iskre.
■ Kod nas svako ima svoju sobu.
Samo tata ne, on mora da spava kod
mame.
■ Kod nas mu{karci mogu da se
o`ene samo sa jednom enom. To se
zove monotonija.
■ Zemqa se okre}e 365 dana svake
godine. Zato treba svake godine jedan
dan vi{e, pa se to obra~una u
februaru. Za{to je to tako, ne znam.
Mo`da zato, jer je u februaru uvek
jako hladno i to ide malo tvr|e.
■ Moja sestra je jako bolesna.
Svakog dana pojede po jednu pilulu.
To krije od roditeqa, da se oni ne bi
upla{ili.
■ Krug je okrugao kvadrat.
■ Kajsija je kao jabuka sa tepihom.
Za{to se
bebe pla{e
nepoznatih?
Kada se govori o inteligenciji dece,
u nauci vlada mi{qewe da se IQ(koeficijent inteligencije) sti~e
ro|ewem, genetski, i da na wega mo`e da
uti~e okru`ewe. Ali, eksperti i
stru~waci su podeqeni kada je re~ o
tome da li roditeqi mogu da uti~u na to
da koeficijent inteligencije wihove
dece postane ve}i. Doktor Glenison
Alsop tvrdi da roditeqi i stru~waci
mogu da pove}aju IQ deteta, ali da
mali{ani time ne postaju pametniji.
Ipak, mo`ete u~initi mnogo da va{a
deca lak{e spoznaju svet oko sebe.
Vreme koje provodite sa detetom treba
da bude dobro osmi{qeno. ^itajte im
pri~e, vodite ih u park, pustite ih da
tr~e, da se
isprqaju...
Ispitivawa
su pokazala da
deca koja su
dojena, na
testovima
inteligencije
dobijaju u
proseku 10
poena vi{e.
Analiza
sprovedena
nad
milion
|aka u
Wujorku
pokazala
je da
{kolske
menze
i ishrana i te kako uti~u na rezultate
testova inteligencije. Kada su u
{kolama deca po~ela zdravo da se
hrane, 70.000 |aka postiglo je boqe
rezultate. Interesantno je i da redovni
zagrqaji i pohvale popravqaju broj
bodova, kao i da mirisi mogu da uti~u
na to kako }e neko dete pro}i na testu.
Na primer, dokazano je da miris
ruzmarina poboq{ava mentalne
sposobnosti. Ipak, stru~waci
upozoravaju da standardni IQ testovi ne
mogu da izra~unaju forme poput
kreativnosti, mudrosti, ose}aja za
prakti~nost i dru{tvenu osetqivost,
ali uz qubav, posve}enost, uz pomo}
igra~aka koje razvijaju inteligenciju,
mo`ete pomo}i va{em mali{anu da iz
sebe izvu~e maksimum.
Deca i IQ testovi
život plus 23
Laza, materina maza
Kako da ne razmazite va{eg mali{ana ❙ DE^JA PLANETA
Nijedno dete se ne ra|a
razma`eno nego ga takvim
na~ine roditeqi, {to iz
prevelike qubavi, {to zbog
zadovoqavawa sopstvenih umesto
detetovih potreba i `eqa. Iako na
prvi pogled deluje da mali{ani
upravqaju roditeqima, razma`ena
deca su takva samo u poznatom
okru`ewu. Me|u nepoznatima su
stidqiva i povodqiva. Razma`ena
deca su, tvrde psiholozi, u su{tini
vrlo nesigurna. Sav wihov inat nestaje
kada iza|u iz „bezbedne“ sredine i tada
se transformi{u u malena bi}a koja
se pla{e i sopstvene senke. Zato,
ukoliko vam se ~ini da ste razmazili
svoje dete, vreme je da popravite
gre{ku. To morate da radite vrlo
postepeno, sa mnogo strpqewa i da
nau~ite svoje mali{ane da postanu
sigurni u sebe i svoje mogu}nosti. Evo
{ta savetuju psiholozi i pedijatri:
Uvedite pravila
pona{awa
Pravila su vrlo efikasno
„oru`je“ protiv razma`enosti. Od
prvog dana uvedite pravila
pona{awa koje smatrate
adekvatnim u odre|enim
situacijama i nikada ne odstupajte
od wih. Na primer, ako detetu ne
dozvoqavate da dira stvari sa
stola, to mora da va`i i u gostima,
i kod baka i deka. Ukoliko je detetu
ne{to zabraweno nikada mu
nemojte popu{tati uz opravdawe
„samo ovog puta“. Veliki propust
roditeqi prave kada su deca
bolesna ili kada `ele da imaju
malo vremena za sebe, pa im
dozvoqavaju da rade ono {to im
ina~e nije dozvoqeno. To je gre{ka,
jer }e prehlada brzo pro}i, a dete
}e ste}i vrlo nejasnu sliku o
pravilima. Va`no je da budete
dosledni, jer }e dete po{tovati
pravila samo ukoliko ih razume.
Zbog toga se u svakoj situaciji
identi~no pona{ajte i ne
dozvolite da vas va{ mali{an
„omek{a suzama“. Plaka}e kratko,
i kada shvati da nema popu{tawa
zabavi}e se ne~im dostupnim.
Nikada ne la`ite dete
Bilo da imate jednogodi{we dete,
pred{kolca ili {kolarca, nikada ga
ne la`ite. Ako ste se dogovorili da
}ete i}i, na primer, u park, onda to i
uradite. Ukoliko se dogodi da obe}awe
ne mo`ete da ispunite, objasnite
detetu zbog ~ega je do{lo do toga. Ni
tada ga ne la`ite, jer }e razumeti samo
ako dobije adekvatno obja{wewe.
Trudite se da nikada ne obe}avate ono
{to ne mo`ete da ispunite i da ne
la`ete dete samo da bi vas trenutno
poslu{alo. Lagawe ima dugoro~ne
posledice, jer kada dete jednom shvati
da mu „pri~ate bajke“ samo da bi vam
udovoqilo, ne}e vas slu{ati ni oko
najjednostavnijih zahteva.
Zadovoqite detetove
potrebe
Deca }e sara|ivati s vama tek kada su
suva, sita, sre}na i zadovoqna i zbog
toga se uvek potrudite da zadovoqite
wihove osnovne potrebe pre nego {to od
wih ne{to zahtevate. Ispunite ih ~ak i
kada ste umorni ili vam nije do igre.
Utvrdite granice
Ukoliko se dete ne pona{a na
adekvatan na~in, recite mu to odmah,
jasno, glasno i sigurno. Ne dopu{tajte
mu, na primer, da vadi stvari iz fioke,
samo zato {to vam je to simpati~no.
Kada slede}eg puta ponovi istu radwu, a
vi ne budete raspolo`eni da je
istoleri{ete, detetu ni{ta ne}e biti
jasno, pa ne}e mo}i da vas poslu{a
ukoliko ne razume {ta se od wega
o~ekuje. Uvek mu stavite do znawa do
koje granice sme i mo`e da ide.
Naravno, mali{ani }e stalno
poku{avati da pre|u tu granicu i da
ispituju dokle ide va{a tolerancija,
ali morate biti uporni. Zanemarite
mole}ive poglede i umiqavawa.
Nikada ne tucite dete
Fizi~ko ka`wavawe je {tetno, jer
wime vre|amo i poni`avamo dete.
Osetqiviju decu batine ~ine jo{
nesigurnijim i osetqivijim, pa se
problemi samo produbqavaju. Kod neke
dece kazne vremenom izazivaju
neosetqivost i ravnodu{nost, {to je
jo{ gore, jer deca gube mogu}nost i da se
obraduju i da se rastu`e, {to dovodi do
te{ko}a u emotivnom i socijalnom
razvoju. Deca u~e na primerima, ne samo
kroz re~i, i zato se potrudite da se pred
mali{anima pona{ate pristojno, na
isti na~in koji zahtevate od wih.
Razmi{qajte o
vr{wacima
Porodi~no okru`ewe je sredina u
kojoj je dete naviklo na povlastice i
popu{tawe. Me|utim, vr{waci mu ne}e
popu{tati, niti biti osetqivi na
wihove mole}ive poglede ili suze.
Naprotiv, ruga}e mu se i lako ga oterati
iz dru{tva ukoliko se ne prilagodi.
Razmislite o tome pre nego {to
slede}eg puta udovoqite nekom de~jem
hiru samo da bi bilo „mira u ku}i“.
❘ J. S. J.
❙ Uvedite pravila pona{awa i jasne granice,
zadovoqite osnovne de~je potrebe, ne la`ite i
ne tucite svog mali{ana, i tek tada
od wega s pravom zahtevajte da vas poslu{a
Engleski nau~nici do{li su do
otkri}a da je hiperaktivnost dece
direktno povezana sa konzumirawem
hrane koja sadr`i aditive i ve{ta~ke
boje. Gazirana pi}a, grickalice,
bombone i slatki{i obojeni
ve{ta~kim bojama ~ine da deca
postaju hiperaktivna, prestaju da
slu{aju roditeqe i po~iwu da rade
sve ono {to im je zabraweno, ka`u
stru~waci. To se naro~ito doga|a
posle konzumacije hrane bogate
aditivima i konzervansima. Ipak,
ovo istra`ivawe nije previ{e
zabriwavaju}e ukoliko se va{
mali{an zdravo hrani. Poneka
grickalica, slatki{ ili gazirani sok
ne}e napraviti {tetu ukoliko deca
unesu preporu~enu dnevnu koli~inu
vitamina i hranqivih sastojaka.
život plus 23
Ve{ta~ke boje uti~u
na hiperaktivnost
TEMA PLUS ❙
24 život plus
❙ Nezadovoqni qudi
koji nisu izgradili
`ivot o kojem su
ma{tali naj~e{}e su
`rtve predrasuda
❙ Qubavne predrasude
Mnogi od nas, kada je u pitawu qubav i pronalazak partnera veruju u mitove koji
ih spre~avaju da upoznaju nekog novog i zaqube se. Zvu~e li vam neki od
navedenih mitova poznato?!
Svi dobri su ve} zauzeti
Mo`da vam se tako ~ini na prvi pogled jer vas dobri ne zanimaju i iz nekog
razloga ih ne smatrate privla~nima, jer ~iweni~no stawe se ne podudara sa
ovim mitom. Upoznavawe odgovaraju}eg partnera, uostalom, nije pitawe brojki
i statistika. Vama je potreban jedan odgovaraju}i. Ho}ete li ili ne}ete
prona}i partnera najvi{e zavisi od toga koliko zaista `elite ozbiqnu vezu i
koliko ste energije i vremena voqni da ulo`ite u to.
Nikada ne}u upoznati nekoga ko je zanimqiv, pametan, privla~an
Nema ni{ta lo{e u definisawu osobina koje o~ekujemo od partnera. Ali u
ve}ini slu~ajeva ~ekawem savr{enog svesno izbegavamo vezivawe.
Samo jednom se voli
Za svakoga postoji srodna du{a, posle toliko i toliko vremena veza treba da
pre|e na vi{i nivo, samo su neka od tzv. pravila koja nikako ne bi trebalo
primewivati. Jer ono {to vredi za jedan par, ne mora vredeti za druge. Jedna od
naj~e{}ih i najvi{e ograni~avaju}ih zabluda jeste da postoji samo jedan pravi
partner za svakoga. Istina je da je svet prepun qudi u koje se mo`ete zaqubiti,
sa kojima se mo`ete slagati i s kojima mo`ete `iveti.
Ako su jednom raskidali, tu nema sre}e
Nisu svi raskidi isti, kao ni parovi. Ako vezi date novu {ansu to mo`e
rezultirati jo{ boqim odnosom. Sve zavisi od vas.
@ene u tridesetim samo `ele da se udaju
Ve}ina wih bi radije ~ekala na pravog nego bila sa prose~nim, pokazalo je
britansko istra`ivawe na 15.000 `ena. ❘ S. \. K.
Predrasude kao {to su: plavu{e su
glupqe od brineta, mu{karci su
boqi voza~i, fudbaleri nisu
naro~ito inteligentni i
sli~ne, prate nas kroz ~itav ivot i
uti~u na stvarawe na{eg li~nog stava. I
{to je najporaznije, smatraju psiholozi,
svojstvene su svakom ~oveku na planeti.
Stereotipi, odnosno, predrasude, ne
zasnivaju se na validnom iskustvu niti na
racionalnim argumentima, ne poznaju
osobenosti i ne priznaju razlike. To su
tendenciozne generalizacije, duboko
ukorewene i veoma otporne na promenu,
tvrde stru~waci. U socijalnoj psihologiji
naro~ito se prou~avaju rasne, verske i
etni~ke predrasude, koje su i najopasnije,
jer ~esto dovode do bezrazlo`ne mr`we,
spremnosti na progon, pa ~ak i na
uni{tavawe pripadnika druge rase, ili
nacije. Jednom je neko zapisao:
„Predrasuda i mudrost su kao senka i
svetlost“. To je, tvrde psiholozi, velika
istina. ovek koji je mudar te`i vi{oj
spoznaji sebe i stvarnosti, poku{ava da se
oslobodi predrasuda i da qudima oko sebe
pru`i pravu {ansu. Ali, zbog ~ega je to
toliko te{ko?
Stvar je u tradiciji, socijalnom
razvoju na globalnom nivou, koji
predrasude prenosi sa kolena na koleno,
sa naroda na narod, i koliko god
kosmopolitski bili nastrojeni i
otvoreni prema svakoj razli~itosti, u
svakome od nas postoji barem jedna
malena predrasuda o nekome ili ne~emu
koja u odre|enom trenutku ispliva na
povr{inu.
Stru~waci tvrde da je tra`ewe smisla
svega oko nas jedini siguran put od
predrasuda do mudrosti kojim se dolazi
Za{to robujemo stereotipima ❙ TEMA PLUS
Predrasuda i mudrost
kao senka i svetlost❙ Efekat fizi~ke atraktivnosti
Interesantna studija sprovedena na Pariskom univerzitetu pokazala je da su
mu{karci koji su gledali sliku lepe plavu{e, bukvalno, izgubili pamet. Studija
je pokazala da su mu{karci kojima je pokazana slika podbacili na testu
inteligencije. Utvr|eno je da mu{karci prilikom posmatrawa takvih slika
nesvesno redukuju aktivnost mozga. Prilikom posmatrawa slika `ena brineta
takvog efekta nije bilo.
Efekat fizi~ke atraktivnosti naj~e{}a je predrasuda. Osobe koje izgledaju
dobro naj~e{}e se smatraju inteligentnim i dru{tvenim. Lopov u odori
sve{tenika lak{e }e da ostvari ono {to je naumio nego ako je obu~en kao
prosjak. Odre|eni aspekti pojave nekog ~oveka, a posebno lice, tako|e, stvaraju
predrasude, a nema~ki psiholozi su ~ak ustanovili da na{a procena nekoga u
velikoj meri zavisi i od wegovog imena. Studija je pokazala da imena qudi
uti~u i na wihovo pona{awe.
❙ Stereotipi, odnosno, predrasude ne zasnivaju
se na racionalnim argumentima, a i opasni su
jer ih prate jaka negativna ose}awa
❙ Najvi{e predrasuda
ukoreweno je u
mu{ko-`enskim
odnosima
do individualnosti i prihvatawa
razlika. To je nagrada koja nije svima
dostupna, a sve zavisi od nas samih,
odnosno od toga koliko smo spremni da se
mewamo.
Predrasude prvenstveno po~ivaju na
neznawu, a neke od wih prerasle su u
mitove. Takve predrasude su, na primer,
da su svi Arapi teroristi, da su
Piro}anci {krtice, ili da su
Crnogorci lewi. Neznawe je opasan
neprijateq, jer vodi u mr`wu,
netoleranciju i patologiju. Uobi~ajenim
predrasudama u velikoj meri doprinose i
mediji, filmovi, serije, vaspitawe,
socijalno okru`ewe, pa i neobavezni
privatni razgovori. Ali, predrasude
po~ivaju i na iskustvu. Ukoliko smo
imali prilike da o nekoj etni~koj grupi
ili pojedincima steknemo mi{qewe iz
prve ruke, takve predrasude ostaju duboko
ukorewene i veoma ih se te{ko
osloba|amo. Jer, iskustva koja
do`ivqavamo stvaraju sliku o svetu i
qudima oko nas, a mewaju se tek nekim
novim, pozitivnijim i ja~im iskustvom.
O tome svedo~i jedno obimno
istra`ivawe sprovedeno na ameri~kim
vojnicima koji su dugo boravili o Iraku.
Wihovo mi{qewe o muslimanskom
stanovni{tvu variralo je u zavisnosti od
toga kakva iskustva su do`ivqavali. ak
87% ispitanika izjavilo je da ne voli
sledbenike Muhameda, jer su, po wihovim
re~ima, to fanatici koji se prili~no
~vrsto dr`e svojih verskih ube|ewa, bez
obzira na obrazovawe i individualni
napredak. Ali, bilo je i onih koji su bili
odu{evqeni druga~ijom kulturom,
sistemom vrednosti i na~inom
`ivota.
Jo{ jedna bitna stvar u
razumevawu predrasuda je i
~iwenica da slika koju imamo
o odre|enim qudima, u stvari,
projektuje sliku o nama
samima. Tako, nezadovoqni
qudi koji nisu izgradili
`ivot o kojem su ma{tali
naj~e{}e su rtve predrasuda.
Wima je veoma te{ko
udovoqiti jer }e prona}i manu
svemu {to ih okru`uje i svakome ko im se
pribli`i. Veoma im je te{ko da
pozitivno ocene nekoga, jer ne po{tuju ni
sebe. Ponekad, takvi slu~ajevi toliko odu
u krajnost da je potrebna stru~na pomo}.
Predrasude su i podsvesna eqa za
pripadawem. Kre}u od grupe, a
pojedinac ih prihvata kako bi se ose}ao
integrisanim delom grupe, a
istovremeno i izbegao suo~avawe sa
predrasudama o sebi samom. Ova
definicija samo potvr|uje da u
predrasude verujemo i da ih se bojimo.
Ve}ina nas }e se truditi da izmeni svoj
fizi~ki izgled (dijete, plasti~ne
operacije, trajna {minka...) ili, pak, da
neke svoje druge, mawe vidqive osobine,
sakrije pred dru{tvom. Jer, svaka
razli~itost na kraju dovodi do
iskqu~ewa iz zajednce, a ~ovek je po
prirodi socijalno bi}e. Dru{tvo ima
mo} da osudi, pa i iskqu~i iz svog
sastava one osobe koje nisu „skrojene“ po
wegovim pretpostavqenim standardima.
Zbog toga, stereotipi su i vrsta
kontrole.
Da li se ve} ste~ene predrasude
mogu ukloniti?
Predrasude su vrsta emocionalnog
obrazovawa koje se sti~e rano u
detiwstvu, uslovqavaju reakcije koje je
te{ko ukloniti, ~ak i u zrelom dobu koje
donose relativni stepen samosvesti.
Emocionalno, predrasude se stvaraju u
detiwstvu, dok uverewa koja ih
opravdavaju nastaju kasnije. Zbog toga je
prvi korak ka uklawawu stereotipa
kojima robujemo da prvo promenimo
uverewa, pa tek onda ose}awa.
Nije dovoqno samo sebi re}i: „Ja ne
robujem predrasudama“, jer je to najve}a
la koju mo`ete izgovoriti. Dakle,
kqu~no je odgovriti na pitawe: „Ko sam
ja?“, jer }emo tek tada mo}i da
prihvatimo i druge. Predrasude
predstavqaju specifi~an oblik stavova
koji se ogledaju u tendenciji da se o
nekome misli, ose}a i reaguje na
odre|eni na~in samo na temequ jedne
karakteristike. Opasne su, jer ih prate
jaka negativna ose}awa, odraz su
povr{nosti i nespremnosti da se
udubimo u su{tinu.
Ona, on i predrasude
Kod ena se proces osloba|awa
razlikuje od procesa kod mu{karaca.
Mr`wa koja proisti~e iz predrasuda kod
ja~eg pola okrenuta je prema drugima, dok
je dame usmeravaju ka sebi, tvrde
stru~waci. Proces osloba|awa od mr`we,
tako|e, po~iwe od pitawa „Koliko
mo`emo voleti sebe, a koliko mo`emo
prihvatiti druge koji su
razli~iti?“. To nije jednostavan
proces, i najefikasnije se sprovodi
u grupama. Osloba|aju}i se od
predrasuda mewamo sebe i umesto
neprijateqstva po~iwemo da ose}amo
fascinaciju {to je neko druga~iji.
Najvi{e predrasuda ukoreweno je u
mu{ko-`enskim odnosima, {to je
posledica evolucije, saznawa, usa|enih
ube|ewa.
Ona mora da bude ni`a od wega,
mu{karac mora da zara|uje vi{e, ili
ku}ni poslovi su samo za `ene, samo su
najkarakteristi~nije. Ni seksualne
predrasude ne zaostaju po brojnosti.
Koliko ste samo puta imali priliku da
~ujete da je mu{karcima samo jedna
stvar na pameti, da su opsednuti
grudima, da svi do jednog misle da su
majstori u krevetu i da se boje obaveza.
To mo`e da bude istina, ali nikako ne
sme da bude pravilo, jer }ete na taj
na~in sebi uskratiti mogu}nost da
u`ivate u iskrenim emocijama,
upozoravaju psiholozi. Generalizacija
}e vas samo u~initi slepim da
prepoznate izuzetke.
Razmislite {ta vam je, na primer,
va`nije kada kupujete parfem - miris
ili izgled bo~ice? Naravno, miris!
Sli~an postupak mo`e se primeniti i
na qude, jer nije sve u izgledu,
pripadnosti odre|enoj verskoj, etni~koj
ili rasnoj grupi. Jer, svaki ~ovek je
ostrvo za sebe.
❘ Jasna Jovanovi}
život plus 25
TEST ❙
Da li ste spremni
za novi po~etak?
Da biste saznali da li je upravo sada pravi
trenutak za velike promene u va{em
`ivotu, bilo na profesionalnom ili na
privatnom planu, zaokru`ite po jedan od
ponu|enih odgovora koji vam vi{e odgovara i za
svaki odgovor pod A ubele`ite po 1 poen. Na kraju
saberite dobijene poene i potra`ite svoj profil.
1. Kako reagujete kada neko pravi {ale na va{
ra~un?
A. Veoma ste osetqivi, poga|aju vas ~ak i
bezazlene {ale.
B. Umete da relativizujete stvari i burno
reagujete samo kada neko pre|e granice lepog
pona{awa.
2. Kada ste nezadovoqni qubavnom vezom...
A. ]utite i ~ekate da se situacija popravi bez
va{e intervencije.
B. ^im primetite da ne{to nije u redu, ~inite
sve {to je u va{oj mo}i da re{ite problem.
3. Ukoliko neko ima primedbe na va{ rad...
A. To vas vre|a, jer gotovo svaku kritiku
shvatate kao napad na va{u li~nost.
B. Volite da ~ujete primedbe, naro~ito ako su
konstruktivne i poma`u vam da napredujete.
4. Kako najradije provodite slobodno vreme?
A. Te{ko vam pada da sedite skr{tenih ruku i
stalno imate potrebu da budete aktivni.
B. Najvi{e volite da u`ivate u len~arewu i
sawarewu.
5. [ta mislite o uspehu?
A. Mislite da svaki uspeh po~iva na
beskrupuloznoj borbi i „laktawu“.
B. Verujete da je za uspeh najva`nije da u pravom
trenutku budete na pravom mestu ili da
poznajete va`ne qude.
6. Da li lako donosite odluke?
A. Uglavnom odla`ete dono{ewe odluke {to
du`e mo`ete.
B. Brzo donosite odluke, naro~ito u kriti~nim
situacijama.
7. Pre odlaska na put...
A. Volite da sve isplanirate unapred, do
najmaweg detaqa.
B. Dovoqno je da imate najva`nije podatke o
putovawu.
8. Da li lako sklapate nova prijateqstva?
A. Ne, najvi{e volite da se dru`ite sa starim,
proverenim prijateqima.
B. Da, volite da upoznajete nove qude i
druga~ije kulture.
9. Kako spavate?
A. Te{ko se uspavqujete i ~esto
budite.
B. Spavate mirno, kao beba.
10. Kako reagujete na promene?
A. Svaka promena, bilo da je u
pitawu posao, selidba ili
putovawe, ~ini vas
nespokojnim.
B. Volite promene i
iznena|ewa.
11. Kako se ose}ate kada se
suo~ite sa problemom?
A. Problemi vas obeshrabruju.
B. Probleme i prepreke
do`ivqavate kao izazov.
12. Kada pomislite na pro{lost...
A. Mislite da je va{ raniji `ivot bio mnogo
lep{i.
B. Imate mnogo lepih uspomena, ali ne
biste voleli da se vratite u pro{lost.
13. Kada mislite na budu}nost...
A. Retko ste optimista.
B. Sigurni ste da }e vremenom sve do}i na
svoje mesto.
14. Da li volite poklone iznena|ewa?
A. Ne, takvi pokloni mi uglavnom ne
prijaju.
B. Da, u`ivam u iznena|ewima.
Vi{e od deset poena
Nije pravi trenutak
Verovatno ponekad pomislite da bi na nekom
drugom mestu va{ `ivot mo`da mogao da bude lep{i i
boqi. Ali, u dubini du{e, znate da ne `udite za
promenama i da je va{ aktuelni `ivot sasvim
zadovoqavaju}i. Promene vas vi{e asociraju na rizik
i napor koji treba ulo`iti, a mawe na pogodnosti koje
bi novi `ivot mogao da pru`i. Svesno ili ne, radije
prihvatate `ivot takav kakav je, pa makar i ne bio
idealan, nego da ne{to mewate i budete suo~eni sa
novim te{ko}ama.
Savet: Zaboravite strahove i katastrofi~na
razmi{qawa i u~inite sve {to je u va{oj mo}i da svoj
`ivot obogatite i promenite naboqe.
Od pet do deset poena
Sa~ekajte jo{ malo
Kao i ve}ina drugih qudi, ma{tate o nekom boqem
i sadr`ajnijem `ivotu i verujete da je u tu|em
dvori{tu trava zelenija. Va{a `eqa za promenama
naglo raste u situacijama kada se sa partnerom
sva|ate zbog sitnica, kada vas {ef pretrpava poslom
ili vam bez razloga ne{to prigovara, kada niko nema
sluha za va{e `eqe. Tada biste najradije okrenuli
list i potpuno promenili `ivot. Ipak, ta va{a `eqa
vi{e je trenutni hir nego duboko promi{qena
potreba.
Savet: Napravite listu `eqa i ciqeva koje
`elite da ostvarite, procenite wihove dobre i lo{e
strane i mewajte ono {to vam smeta.
Mawe od pet poena
Samo napred!
Nema sumwe da ste psiholo{ki potpuno spremni da
okrenete le|a pro{losti i sa mnogo entuzijazma
krenete u novi `ivot. Imate dovoqno samopouzdawa i
lako biste se sna{li ~ak i u potpuno druga~ijim
poslovima, u drugom gradu ili u drugoj dr`avi.
Obo`avate promene, lako sklapate poznanstva,
otvoreni ste za nova iskustva i novi po~etak za vas bi
bio veoma stimulativan. Ne podnosite monotoniju i
jednostavno imate potrebu da povremeno ne{to mewate.
Savet: ^uvajte se impulsivnih reakcija! Pre nego
{to donesete odluku da bilo {ta mewate, napravite
„studiju izvodqivosti“ i plan kako da `eqenu promenu
ostvarite.
❙ RE
[E
WE
26 život plus
Poeni: Za svaki odgovor pod A ubele`ite po 1 poen. Odgovori pod B ne donose poene.
život plus 27
JAGOR^EVINA ❙ CVE]E
dipl. in`. Ivana ^olovi}
Jagor~evina, jedna od
najlep{ih vi{egodi{wih
biqaka, predstavqa pravo
osve`ewe u tmurnim
zimskim danima. Cveta tokom
cele zime i prole}a, a cvet se
odlikuje raznoliko{}u boja i
oblika. Latinsko ime
jagor~evine je Primula (primus -prvi) i odnosi se na rano
vreme cvetawa. Postoje ne`ne
primule koje se gaje iskqu~ivo
u zatvorenom prostoru, zatim
vrste koje uspevaju pored
barice ili jezerca u ba{ti, kao
i zbijeni minijaturni tipovi
za kameware i gredice.
Primula je zahvalna biqka
niskog rasta. Listovi su joj
{iroki i hrapavi sa
udubqenom nervaturom. Koren
je plitak i ne ide duboko u
zemqi{te, a cvast se sastoji od
mnogo krupnih cvetova. Sadi se
u ba{ti, ali se mo`e gajiti i u
zastakqenoj terasi, ~ak i kao
sobna biqka.
Jagor~evina na balkonu -
Mo`ete je posaditi u ve}u
posudu sa drugim cve}em koje je
otporno na mraz (na primer,
qubi~ica, dan i no},
tratin~ica ili neka lukovica).
Na dnu posude obavezno stavite
drena`u ({qunak) u visini od
nekoliko centimetara, pa
posudu ispunite humusom.
Malo strpqewa i ma{te bi}e
dovoqno da stvorite „~arobnu
kombinacuju“. Zemqu mo`ete
prekriti mahovinom. Zalivajte
je kada se dobro prosu{i.
Jagor~evina u vrtu - Dobro
uspevaju na hranqivom,
dreniranom i vla`nom
zemqi{tu u polusenci, ili na
svetlom mestu za{ti}enom od
direktnog sunca. Na prole}e
biqke se obavezno mal~iraju
(oko wih se stavqa mal~) i
uklawaju precvetali cvetovi.
Redovno se zalivaju tokom leta.
Jagor~evina u ku}i -
Primuli prija prohladna
prostorija, u kojoj je
temperatura od 12 do 14
stepeni. Odgovara im zimski
vrt, ili prostorija koja se ne
greje. Ne podnosi preobilno
zalivawe, ali ni zasu{ivawe
korenove bale. Za zalivawe
koristite iskqu~ivo
destilovanu vodu. Prihrawujte
ih mineralnim |ubrivom za
cvetnice. Uz pravilnu negu
primule mogu cvetati dva
meseca. Vrste koje se mogu
gajiti napoqu na prole}e
iznesite i zasadite u ba{ti.
Presadite ih na polusenovito
mesto, u humusnu zemqu. Biqke
koje su se razbokorile mo`ete
razdvojiti.
Rod primula ima oko 500
vrsta. Predstavi}emo samo
neke:
Jabu~asta jagor~evina je
najprodavanija cvetnica u ovom
periodu, pre svega zbog
privla~nih boja svojih cvetova.
Visine je od 10 do 15 cm.
Puna jagor~evina po~iwe
da cveta u februaru. Weni
cvetovi podse}aju na male
ru`e, a mogu biti u beloj,
`utoj, naranxastoj, crvenoj i
plavoj boji. Visine je 15 cm.
Lepo izgledaju u kombinaciji
sa br{qanom i ukrasnim
travama.
Primula elatiorprepoznatqiva je po dugim
stabqikama, visine od 15 do 20
cm, na ~ijem vrhu se nalaze
cvetovi. Cveta tokom marta i
aprila.
Loptasta jagor~evina
otvara svoje loptaste cvasti na
visini od 45 cm. Cveta tokom
maja i juna.
Primula auricula, zbog
neobi~nosti i `ivopisnosti
svojih cvetova, zauzima posebno
mesto. Cveta od marta do maja.
Visine je od 15 do 25 cm. Ova
vrsta je veoma popularna u
Engleskoj i obavezno
predstavqana na izlo`bama
cve}a. Za odr`avawe tra`i
ne{to vi{e znawa i truda. ❘
1. Imam xinovski cvet Titanarum ve} pet godina, ali ne
cveta. [ta da radim?
Zemqa za sadwu treba da se
sastoji od sterilisanog treseta
(80 odsto) i peska (10 odsto).
Tokom rasta supstrat treba odr-
`avati mokrim, ali ne preterano
vla`nim, jer postoji opasnost od
truqewa lukovice. Prihrawuje
se od marta do oktobra, i to
„wuksalom super“ jednom nedeqno,
a od novembra do februara svake
tri nedeqe. Maksimalna tempe-
ratura koju biqka mo`e da pod-
nese je 34 stepena, optimalna
je 26, a minimalna 24. uva se u
stakleniku, na toplom i vla`nom
mestu (vla nost vazduha 80 odsto).
Od aprila do septembra obez-
bedite joj svetlo mesto, a tokom
zime i dodatno osvetqewe pomo}u
biosijalica. Vegetacioni period
traje izme|u 12 i 20 meseci.
Zatim sledi period mirovawa,
od dva do ~etiri meseca sa kojim
treba otpo~eti u toku zime.
Tokom ovog perioda biqka }e
formirati pupoqak iz kojeg }e
se razviti nova biqka. Dakle,
biqka Titan arum mo`e procve-
tati samo u stakleniku.
2. Gde mogu da nabavim sad-
nice starih sorti: kru{ke
lubeni~arke i jabuke petrova-
~e, sadnice badema i mu{mule?
U rasadniku Gili} d.o.o Kowuh,
Kru{evac, tel: 037/875-032,
e-mail: [email protected];i rasadniku „Egzotik“, Trstenik,
tel: 037/713-108 ili 732-147.
3. Nolini su po~eli da se
su{e listovi odozdo nagore.
Zalivam je na 15 dana, a oro{a-
vam na 10 dana. [ta da radim?
Su{ewe krajeva listova uka-
zuje na to da je u stanu pretoplo.
Krajeve listova biqke oro{avajte
bar dva puta nedeqno. Su{ewe do-
wih listova, ukoliko se pojavquju
novi izdanci, normalna je poja-
va, jer biqka raste. Sa~ekajte
da se list do kraja osu{i, pa ga
isecite. Tako|e obratite pa`wu
na vosak kojim je premazan gorwi
deo stabla. Ukoliko je pukao ski-
nite ga i zamenite novim slojem.
4. Kako i gde da nabavim
seme stevije?
Seme stevije (za medicinsku
upotrebu) ne mo ete nabaviti kod
nas nego samo preko Interneta
- na google ukucajte stevia seed.
❙ SMS PITAWA
❘ dipl. in`.
Ivana ^olovi}
Pitajte,odgovori}emo!
Napomena:
Pitawa vezana za gajewe
sobnih biqaka i ure|ewe
ba{te mo`ete postavqati
putem SMS-poruka na mobilni
telefon 064-377-27-79
[areni zimski ukras
28 život plus
KU]A ❙ Mali astro-saveti kako da uredite dom
Svaki horoskopski znak ima specifi~ne
navike, potrebe i poglede na svet, a to svesno
ili nesvesno prenosi i na `ivotni prostor.
Predstavnici zemqanih znakova (Bik, Devica,
Jarac) najboqe se ose}aju u prirodnom okru`ewu,
vodeni znaci (Rak, [korpija, Ribe) nastoje da prona|u
slobodan kutak u domu za akvarijum ili ku}nu
fontanu. Vazdu{ni Blizanci, Vage i Vodolije trude se
da unesu notu originalnosti i ekscentri~nosti, a
vatreni Ovan, Lav i Strelac odli~no se ose}aju u
luksuznom ambijentu. Ipak, svaki od 12 znakova na svoj
na~in ure|uje svoj dom ...
OVAN je pod uticajem Sunca i voli slobodu, {irinu
i jaku svetlost, a mali, mra~ni i prenatrpani prostori
ga gu{e. Idealno bi bilo da `ivi u prostranoj ku}i sa
velikim prozorima u minimalisti~kom enterijeru,
okru`en zidovima u naranxastoj, `utoj i crvenoj
nijansi, a od cve}a mu odgovaraju ru`e i jorgovan.
Prozore nemojte da prekrivate zavesama ili
draperijama, vama taj detaq ne zna~i mnogo, a u domu }e
biti znatno vi{e dnevnog svetla.
BIKOVI, kao najve}i hedonisti od svih znakova,
najvi{e pa`we posve}uju kuhiwi, kupatilu i dnevnom
boravku u kojima }e ugostiti mnogobrojne prijateqe. U
kuhiwi mora da bude mesta za sve aparate, u kupatilu za
hidromasa`nu kadu, a u dnevnoj sobi za udobnu
garnituru. Vole toplu i u{u{kanu atmosferu, masivan
name{taj od punog drveta, crvenu i zelenu boju i
mno{tvo sobnog cve}a oko sebe. Va{im istan~anim
~ulima prija opu{tawe uz svetlost sve}a, a naro~ito
ako imaju blagu aromu sandalovine ili vanile.
Lepr{avi BLIZANCI u`ivaju u kreativnom haosu.
Iritira ih besprekoran red u prostoru i stalno se
trude da unesu neku promenu. Vole vesele, dinami~ne,
dre~ave nijanse poput jarkozelene, naranxaste i pink,
neobi~ne i moderne detaqe. Omiqeno mesto im je
terasa ili dvori{te (ako `ive u ku}i), a od sobnih
biqaka najboqe se ose}aju u okru`ewu egzoti~nih
palmi. U naletu kreativnosti, sa~uvajte bar jedan
kutak u domu od intenzivnog kolorita. Neka vam to
bude mirna luka, u koju }ete mo}i da uplovite kada se
nad va{im `ivotom nadvije bura.
Romanti~na du{a RAKA ogleda se u svakoj sitnici u
domu. Kao izrazito ku}ni i porodi~ni tip, mnogo
novca, energije i kreativnosti ula`e u svoj stambeni
prostor. Odgovara mu klasi~an stil jer ima „du{u“,
name{taj od drveta i kovanog gvo`|a, draperije i
prekriva~i od svile i satena, ~ipkasti i cvetni
deseni. Pod uticajem je Meseca i odli~no se ose}a u
belom i srebrnom okru`ewu, bilo da su u pitawu
zidovi, suveniri ili cve}e (orhideja, kale, bele ru`e).
Skupite hrabrost i unesite u dom dozu agresivnosti
kroz boje i oblike. To }e vam pomo}i da probudite tu
veliku snagu, voqu i istrajnost koju posedujete.
LAV mora u svemu da bude najboqi, trudi se da u
svom velelepnom domu ima sve najmodernije i
najskupqe, sa jakom dozom ekscentri~nosti. Velika je
spavalica i potreban mu je ogroman i udoban krevet, a
u „animal print“ posteqini ose}a se kao na svom
terenu. Voli ble{tave, zlatne nijanse i sna`ne
kontraste kao {to su crveno-crna ili qubi~asto-
zlatna, `uto i crveno cve}e. U principu, ne podnosi
ku}ni ambijent i ne vezuje se za stvari u domu, tako da
ih ~esto mewa. Ako spadate u Lavove koji ne mogu da se
pohvale materijalnom stranom, u{tedite novac za
jednu, ali zaista skupocenu stvar, koja }e ponosno
stajati u va{em domu i podse}ati vas da }ete kad-tad
ostvariti sve svoje snove.
DEVICA bi najvi{e vremena i energije trebalo da
posveti ure|ewu radnog kutka i biblioteke, jer }e
tamo da provede najvi{e vremena. Ceni ono {to je
prirodno, jednostavno i diskretno i u {irokom luku
zaobilazi jarke boje i ve{ta~ke materijale. Boqe se
ose}a u malom i prijatnom stanu, nego u rasko{noj
vili. Izuzetno joj prijaju pastelni tonovi,
ne`nozelena i plava nijansa, a kada je name{taj u
pitawu, prednost daje kvalitetu, a ne trendovima. Od
detaqa najvi{we voli sobno cve}e, kwige i predmete
od bambusa i ratana. Ve}ina Devica se u`asava i od
pomisli da ima ku}nog qubimca, ali ako napravite
malo mesta za slatku macu ili kucu, ubrzo }ete
shvatiti da je ba{ to „detaq“ koji nedostaje va{em
domu da bi odisao qubavqu i toplinom.
Ko voli super kuhiwu,
❙ Ovnu je potrebno mnogo
svetlosti, Bikovi vole toplu
atmosferu, Blizanci kreativni
nered, a Rakovi romantiku
❙ Naranxasti detaqi
Unesite toplinu i vedrinu u va{ dom, ukrasite ga
dekorativnim predmetima u razli~itim nijansama
naranxaste, koja je hit ove sezone. Vode}i svetski
dekorateri izabrali su ovu sna`nu boju kao okosnicu
novih trendova u ure|ewu enterijera, jer budi
energiju, strast i optimizam. Naranxasta je vrlo
intenzivna, efikasno razbija monotoniju u prostoru i
daje mu upe~atqivost, posebno kada dominira na
detaqima: ukrasnim jastucima, prekriva~ima,
tepisima, zavesama, sve}ama, lampama, vazama...
život plus 29
❙ KU]A
VAGE su dru{tvene, pasivne i veliki komformisti.
Najva`nije im je da wihov dom bude harmoni~an, i
budu}i da su velike estete, elegantan i lep. Naro~ito
kupatilo, jer veliki deo slobodnog vremena provode u
ulep{avawu i negovawu lica i tela. Veliku pa`wu
posveti}e i ure|ewu prostorije u kojoj primaju goste,
za razliku od kuhiwe, spava}e ili radne sobe. Ne vole
obi~ne sitnice, ve} iskqu~ivo vredne umetni~ke
predmete. Wihovoj prefiwenoj prirodi odgovaraju
ne`ne boje (roze, lila, bela, svetlobraon), a od cve}a
ru`e, qubi~ice i qiqane. Imate izrazito visoke
zahteve u pogledu svega, pa i ure|ewa, najboqe je da
anga`ujete profesionalnog dekoratera, koji zna da
realizuje ono {to `elite da postignete.
[KORPIJA u`iva u polutami, slabo osvetqenim
prostorima, originalnom i pomalo bizarnom
enterijeru, gde wena divqa priroda i izrazito jak
karakter mogu da do|u do izra`aja. Preziru ki~,
pomodarstvo i pateti~no-romanti~ni ambijent, svoj
dom boje u bordo, braon, tamnoqubi~astu, tamnoplavu
ili crnu boju. Obo`avaju ogledala i ne}e biti
neobi~no ako ih stave u svaku prostoriju, ne vole
sobne biqke, eventualno poneki cvet opojnog mirisa.
Prija}e vam ako va{ intimno-porodi~ni kutak
ispunite romanti~nim sitnicima i suvenirima kao
{to su dekorativne kutijice, zanimqive vaze i ramovi
za slike, ru~no ra|ene tkanine...
Pustolov STRELAC ne mo`e da se skrasi na jednom
mestu, a ku}a mu je samo baza. U woj pravi kra}i predah
i planove za daqe avanture, tako da joj ne posve}uje
mnogo pa`we, ali obavezno sa lutawa po svetu donese
pregr{t suvenira koji mu kasnije evociraju uspomene.
Uvek je okru`en prijateqima i najva`nije mu je da u
domu bude dovoqno mesta za sve. Uprkos optimisti~noj
prirodi, poseduje i melanholi~nu crtu, tako da u`iva
u jesewim tonovima, vatri iz kamina i poqskom cve}u.
Ipak, nemojte da dozvolite da vam se u stanu nagomila
„kr{ i lom“ u kojem samo vi mo`ete da se sna|ete i
funkcioni{ete.
U domu JARCA sve mora da bude na svom mestu, jer u
neredu ne mo`e da funkcioni{e. Potrebna mu je jaka
svetlost, prirodna i ve{ta~ka, i crveni detaqi, koji }e
mu rasterati sumorne misli. Ima potrebu da sve
kontroli{e, zato se boqe ose}a u mawem prostoru i na
vi{im spratovima. Radije }e ulo`iti novac u tehni~ke
ure|aje, nego u name{taj, od kojeg o~ekuje samo
jednostavnost i udobnost. Bri`qivo neguje svoje cve}e,
voli sve vrste bez izuzetka. Sobu u kojoj provodite
najve}i deo vremena, nemojte da punite raznim
ure|ajima, {to imate obi~aj. Izuzetno ste osetqivi na
zra~ewa, zato izbegavajte da „delite krevet“ sa
kompjuterom, televizorom ili muzi~kim stubom.
Dom tipi~ne VODOLIJE je uvek ispred svog
vremena. Kreativan um predstavnika ovog znaka od
obi~nog prostora u stawu je da napravi „svemirski
brod“, a neo~ekivana re{ewa u enterijeru,
fantasti~ni svetlosni efekti u kombinaciji sa
izborom boja i najmodernijom tehnikom, svakog
posetioca ostavqaju bez daha. Slobodu vole iznad svega,
a zatvoreni prostori ih sputavaju, zato im prijaju
poluprazni i hladni ambijenti i biqke bez cvetova. U
svaki kutak stambenog prostora postavite velika
rasvetna tela, lustere, zidne, podne i stone lampe. Vi
ste no}ni tip, a jaka ve{ta~ka svetlost pomo}i }e da se
boqa koncentri{ete i razbistrite misli.
RIBE su romanti~ne, zavisne od drugih, od uspomena
i svih sitnica koje ~ine dom. U ku}i im je neophodna
topla atmosfera, koja im daje sigurnost i snagu, a
posebno vole stari name{taj i antikvitete za koje su
vezane neke zanimqive pri~e. Te{ko se odvajaju od
stvari, posebno nasle|enih, zato je wihov ivotni
prostor zatrpan nepotrebnim komadima, slikama i
sitnicama. Obo`avaju plavu boju, a posebno na zidovima,
jer se u „vodenom okru`ewu“ najboqe ose}aju. Vi{e
pa`we posve}uju saksijama nego cve}u, a najmawe jednom
godi{we elimini{ite iz ku}e suvi{ne predmete i
name{taj, jer ma koliko vam to te{ko padalo ubrzo }ete
da osetite veliko rastere}ewe u emotivnom, mentalnom,
~ak i fizi~kom smislu. ❘ M. Pavkovi}
ko kreativni haos...
❙ Talasasta kuhiwa
Poznati italijanski proizvo|a~ „Pedini“ kreirao je
novu liniju kuhiwa karakteristi~nog zaobqenog
oblika koje }e doma}icama u{tedeti vreme i
olak{ati pripremawe hrane. Minimalisti~ki stil
bio je polazna ta~ka, a radna plo~a veoma nalikuje
modernim kancelarijskim stolovima.
Zahvaquju}i takvom dizajnu, mo`ete da koristite
rernu, policu, fri`ider, sudoperu, {poret ili
ma{inu za sudove stoje}i sve vreme na jednom mestu
i da u`ivate spremaju}i ukusne |akonije u
prostranoj kuhiwi.
❙ [korpije obo`avaju ogledala,
Strelac dom „zatrpava“
suvenirima, a Ribe name{tajem
Prijatan, lep i izuzetno sre|en
grad, Viqnus va`i za najboqe
~uvanu evropsku tajnu. Broj
turista u Litvaniji, Letoniji i
Estoniji neprestano raste, a najve}i broj
posetilaca su mladi. Jer, Baltik je
mo`da zimi hladan, ali nudi bezbroj
mogu}nosti za vru}e zabave, provod i
aktivni odmor.
Mlade balti~ke zemqe stekle su
nezavisnost 1991. godine i jo{ te{ko
nose breme istorije. Sa sada{wo{}u
lak{e izlaze na kraj, jer Litvanija ima
najbr`e rastu}u ekonomiju me|u svim
zemqama biv{eg SSSR, a Viqnus je ove
godine evropska prestonica kulture, Riga
prestonica no}nog provoda, a Talin
prestonica festivala barokne muzike i
prole}nog cve}a.
Bio jednom jedan kraq
Viqnus je do 18. veka bio politi~ki i
kulturni centar velikog vojvode od
Litvanije. Zahvaquju}i tome {to su
vojvode bili veliki zaqubqenici u
umetnost i arhitekturu, stari deo grada
Viqnusa, pod pa`qivom za{titom Uneska,
sa~uvao je impresivan kompleks gotskih,
renesansnih, baroknih i klasi~nih
zgrada, kao i sredwovekovnu atmosferu,
prelepe parkove i dosta mirisnog
zelenila u samom gradu. Viqnus je najve}i
evropski muzej na otvorenom jer ima 1.200
vrednih zgrada koje stanovnici marqivo
obnavqaju i glancaju. Grad je pun starih
krivudavih kamenih ulice i trgova sa
malim prodavnicama. Viqnus ima i 40
starih crkava i manastira, zanimqive
muzeje i istorijske spomenike, kao i
prelepo ure|ene parkove. Naravno,
Palata je najpose}enije mesto, jer se u
podrumu iz 14. veka nalazi jedno od
najlep{ih evropskih dvori{ta sa
najvrednijim vinskim podrumom.
Nekada davno iveo je kraq
Mindaugas, ~iji se zamak nalazio u
dana{wem Viqnusu. On je prvi u
Litvaniji primio hri{}anstvo i 1251.
godine izgradio drvenu crkvu na brdu
Gediminas. Kada je 1387. godine ~itava
Litvanija postala hri{}anska,
izgra|ena je gotska katedrala, a
zahvaquju}i samom ~udu crkva je
pre`ivela do dana{wih dana. Brdo
Gediminas sa kulom i tri krsta va`i za
najslikanije mesto Viqnusa. Uostalom,
~itava istorija Litvanije protkana je
hri{}anskom tradicijom.
Dvorac kao iz bajke
Turisti, naravno, obo`avaju Pilies
ulicu. Pitoreskna ulica nalazi se u
strogom centru, izme|u Gradskog trga i
Skup{tine grada. Fasade zgrada su
cakum-pakum, a turistima je te{ko da se
odlu~e {ta pre da slikaju!
Kada se vide svi spomenici,
posetioci Litvanije po lepom danu mogu
da odu na izlet u Trakai, koji je 28 km
udaqen od Viqnusa. Ovde se nalazi pet
lepih jezera sa starim zamkom
izgra|enim pre {est vekova. Tu je bila
nekada{wa prestonica, a danas se ovde
odr`avaju koncerti i predstave.
Sami Litvanci obo`avaju svoj grad i
obi~no ka`u da nema potrebe i}i u
Firencu, kada podjednako veli~anstvena
arhitektura mo`e da se na|e i na severu
Evrope, kao i fantasti~na atmosfera i
toplo gostoprimstvo. Zaista, sada ve}ina
Litvanaca govori engleski, a 70 odsto
stanovni{tva koristi Internet, po ~emu
su od svih zemaqa isto~nog bloka najbr`e
postali deo „globalnog sela“.
❘Aleksandra Krsmanovi}
❙ No}ni `ivot
Pripadnice lep{eg pola u sve tri mlade balti~ke zemqe su na lo{em glasu.
Britanski turisti su krivci, jer oni sti`u jeftinim avio-kompanijama, spavaju u
jeftinim hotelima i jedino {to ih zanima je - provod.
Viqnus, me|utim, nudi dobru no}nu zabavu. Klubovi „Kozi“ i „Galaksija“ su
najpopularniji, a ve}ina klubova ima di-xejeve, velike podijume, otvaraju se
pred pono} i zatvaraju tek u zoru. Ko voli da izlazi ranije, „Kafe d’Pari“ je
pravi izbor, kao i „Ibis launx“ i „Zoro“. Svi se nalaze u starom gradu, a najboqi
pogled na grad pru`a se sa 22. sprata „Skaj bara“.
❙ Festival svetlosti
Ove godine Viqnus je evropska
prestonica kulture. Tako|e,
proslavqa se i trenutak kada je ime
Litvanije prvi put pomenuto 1009.
godine u „Analima Kedlinburga“.
Svakog od 365 dana tokom ove 2009.
godine odr`ava}e se koncerti,
festivali, proslave, predstave,
sajmovi, izlo`be, seminari. A, kada
no} uzme ceo dan (blizu je polarni
krug i zimi dan traje po dva ~asa)
odr`a}e se festival svetlosti.
❙ Izlet u Rigu ili MinskViqnus se ne nalazi na Balti~kom
moru, ali ko `eli da otputuje u Rigu
ima dve dobre mogu}nosti: ukoliko je
putnik sam, treba da odabere autobus,
a ukoliko je sa prijateqima, da
iznajmi auto. Autobusi idu nekoliko
puta tokom dana, a automobil za
~etiri putnika mo`e da se iznajmi za
350 lita, odnosno oko 100 evra.
Put do beloruske prestonice Minsk
je neuporedivo bli`i: vozom traje
~etiri ~asa, a karta ko{ta oko sedam
evra.
❙ Kako sti}i?
Iako se Litvanija nalazi prili~no
daleko od Srbije, za~u|uju}e je koliko
lako i jeftino mo`e da se stigne u tu
zemqu.
Za razliku od nas, balti~ke zemqe
imaju nekoliko niskobuxetnih avio-
kompanija. Istina, „Baltik er“ je
propao, ali ostali: „Estonijan er“,
SAS, „^eh erlajns“ i poqski „Lot“
tako|e prevoze za malo novca.
Na`alost, jeftine avio-kompanije
lete tokom letwih meseci iz gradova
na{ih susednih zemaqa, poput
Dubrovnika ili Budimpe{te, ali za
povratnu kartu od 60 evra vredi se
pomu~iti.
Mo`e da se stigne i vozom (mladi do
27 godina imaju posebno jeftine
karte), a naro~ito autobusom sa
nekoliko presedawa. Olak{avaju}a
okolnost za one koji imaju vremena je
to {to jedna {engen viza re{ava sve
probleme, a od januara ~ak i prolazak
kroz [vajcarsku.
No}ewe sa doru~kom u Viqnusu u
hotelu ko{ta oko 50 evra, ali ko ima
vremena da tra`i putem
Interneta mo`e da
na|e i jeftinije.
Grad iz bajke
PUTOVAWE ❙ Reporter „Novosti“ u Viqnusu, prestonici Litvanije i kulturnoj prestonici Evrope
život plus 31
Riga, prestonica Letonije, nudi
nekim turistima sve, ali svim
gostima pone{to. To je, zapravo,
glavna prednost ovog toplog grada
na hladnom Balti~kom moru.
Stanovnici Rige svoj grad vole da
nazivaju Pariz severa, ali, iako mo`da
preteruju, ovo mesto ima izuzetan {arm,
izuzetne gra|evine, prijatne kafi}e,
dobar {oping, lepe parkove i mogu}nost
mnogobrojnih izleta u okolna mesta.
Riga je, naime, bila va`an trgova~ki
centar i raskrsnica izme|u isto~ne i
zapadne Evrope. Dana{we osnove grada
postavili su nema~ki trgovci i
misionari u 12. veku, ali stanovnici
poti~u odavno, od finskog plemena Liva.
Tokom istorije Riga i ~itava
Letonija neprestano su bile monete za
potkusurivawe me|u Rusima i
Nemcima, a polovina stanovni{tva
koja je bila pravoslavne vere stradala
je u Drugom svetskom ratu. Riga ima
kolekciju „art nuvo“, zgrade poput
onih u Be~u, Barseloni i Sankt
Peterburgu, koje se nalaze u ulici
Elizabeta i koje su izgra|ene tokom
ekspanzije ovog stila u 19. veku. Prava
je poslastica istra`ivawe bajkovitog
starog centra grada sa ku}ama starim
osam vekova.
Najboqi pogled na grad, koji napola
deli reka Dugava, pru`a se sa zvonika
crkve svetog Petra, do kojeg se sti`e
liftom. Qudi koji cene umetnost
obo`avaju zgradu Opere, zbog lepe
spoqa{wosti, ali i kvalitetnih
predstava koje se odr`avaju u woj.
Iako ima vredne muzeje i galerije,
Riga je u odnosu na suseda uspela da
osvoji reputaciju „parti grada“, gde se
svakog vikenda slivaju stotine turista
iz svih delova Evrope.
[oping-centri za „{ppoholi~arke“
na~i~kani su po obodu grada, a najlak{i
na~in da se stigne do wih je taksi. Vo`wa
taksijem iz centra ne ko{ta vi{e od
sedam-osam evra. Najpoznatiji {oping-
molovi su „Spajs“, „Siti market“, „Skaj“ i
„Maksima“.
Kada je re~ o novcu, za Letoniju va`e
dva pravila. Prvi je da se novac nikada ne
daje u ruke kasirki ve} se spu{ta u
tawiri} odakle ga ona uzima. Drugo
pravilo je - ~uvajte se xeparo{a! Naime,
svim turistima se preporu~uje da nose
malu ta{nicu oko vrata u kojoj }e ~uvati
paso{, a novac u unutra{wem xepu.
pecijalnost Rige su lokalni vodi~i
koji nisu licencirani niti su zavr{ili
neku {kolu, ve} su to stanovnici, uvek
spremni da turisti za malu nadoknadu
poka`u grad. Na`alost, ve}ina ima album
sa slikama devojaka koje nude u slu~aju da
turisti za to poka`u interesovawe. Na
zlom glasu su i prodava~ice u buticima
koje, kako pi{e na blogovima i
forumima, ispod kase, tako|e, dr`e
albume sa slikama devojaka za provod.
Ali, nije u Rigi sve tako crno.
Naprotiv! Riga je prvo mesto na svetu koje
je imalo oki}enu jelku za Bo`i} - davne
1510. godine. Grad je, naravno, najlep{i
tokom bo`i}nih praznika, jer je naro~ito
oki}en, a organizuje se tradicionalni
bo`i}ni va{ar sa originalnim
suvenirima i proizvodima.
Sami Litvanci preporu~uju odlazak u
Muzej okupacije u starom gradu, ali je
neuporedivo zanimqivije videti zgrade
„art nuvo“ (Albertijela, Elizabetijela i
Vilandijela) kao i Etnografski muzej na
otvorenom sa autenti~nim drvenim
mlinovima, crkvama, ribarskim selom od
16. do 19. veka. Ina~e, vo`wa gradskim
prevozom ko{ta 0,20 lata (jo{ nisu u
evro-zoni), {to je toliko jeftino da je
nemogu}e konvertovati u dinare.
Tramvaji u Rigi datiraju iz vremena
SSSR, i va`e za posebnu atrakciju, a svi
preporu~uju broj 11, koji vozi do
Mezaparka, zoo-vrta i severnog dela
grada, koji va`i za sportsku oblast.
Ipak, oni koji su bili u Rigi ka`u da
najve}i utisak nose sa pijaca: Centralne
(blizu @elezni~ke) i Vidzemes (ulica
Brivbas), gde se prodaju crni hleb,
p{eni~ni buter i kobasice. Svake druge
nedeqe radi Zelena pijaca u prelepom
Bergs bazaru, gde se prodaju med i ~aj, a
najboqi kuvari, poput Martinsa Ritinsa
i Kasparsa Jansona, pripremaju
besplatne kanapee za sve posetioce. ❘A. K.
Pariz severa
❙ Provod
U Rigi najpopularniji klubovi su VIP,
„Dol~e vita“, „Roko“ i „Oskar“. Glavna
zabava de{ava se kada se organizuju
tematske `urke, a sve informacije
dobijaju se putem Interneta.
Klub VIP naro~ito je zanimqiv
stranim turistima, jer organizuje
„paket-aran`man zabave“. Naime, od
trenutka kada turista stigne na
aerodrom, do~ekuje ga limuzina koja
ga vozi do hotela, restorana,
klubova i privatnih `urki, a sve je
ukqu~eno u cenu.
❙ Feri
Balti~ki gradovi Riga, Talin,
Stokholm i Helsinki odli~no su
povezani brzim feribotima. Za jedan
sat, recimo, sti`e se iz Rige u
Helsinki. Povratna karta je 50 evra,
ima nekoliko polazaka tokom dana, a
taksi do luke je mawe od deset evra.
❙ Pecivo
Malo ko zna da se u Letoniji pravi
najboqe pecivo u Evropi!
U malim pekarama, kafi}ima i
~ajxinicama slu`i se neverovatno
ukusno pecivo od lisnatog testa koje mi
znamo pod imenom „krustipan“. U svim
vrstama hleba, kifli, kroasana, pu`eva,
{apica, tarovima i ostalim pekarskim
|akonije Letonci u`ivaju vekovima.
Najpoznatiji restorani „Elizabetes“ i
„Terbatas“ su u Lidu u Krasta bulevaru.
Riga, prestonica Letonije ❙ PUTOVAWE
❙ Jeftin {oping, zanimqive pijace, lepe gra|evine,
zanimqivi muzeji, ukusna hrana i odli~an no}ni
provod - Riga je san svakog modernog turiste
OVAN (21. 3. - 20. 4)
Op{ta situacija - Po~etak sedmice
bi}e odli~an za otpo~iwawe novog posla
jer Venera, planeta novca, ulazi u va{
znak u vreme prve Mese~eve ~etvrti.
Nove ideje, novi saradnici i nove
mogu}nosti inspirisa}e vas da poslu
pristupite sa mnogo entuzijazma.
Novac - Za novac ne brinite - redovna primawa }e
se uve}ati, mnogo je onih koji treba ne{to da vam
plate, a ima}ete i vanredne prihode u ovoj sedmici.
Qubav - Iako Venera na prvim stepenima va{eg
znaka pravi napet aspekt sa Plutonom, ovo je odli~an
period za qubav. Postoji nagove{taj velike qubavi i
burne veze, najverovatnije preko posla. Ako ste ro|eni
krajem marta, nemojte biti uzdr`ani nego poka`ite
emocije.
Astro-savet - Budite pa`qiviji, mogu}e su
povrede.
LAV (23. 7. - 22. 8)
Op{ta situacija - Imate velike
planove u vezi sa karijerom, ali prvo
morate da re{ite mnogo nagomilanih
problema o kojima ne `elite ~ak ni da
razmi{qate. Osoba u znaku Blizanaca je
spremna da u ne~emu popusti, ili joj je
to taktika. Nebitno, vama }e preko te osobe krenuti
naboqe. Dobar period za umetnike i sportiste.
Novac - Finansijska situacija po~iwe da se smiruje.
Ukoliko ste mu{karac, pored sebe imate partnerku koja
voli da tro{i vi{e nego {to va{ buxet mo`e da podnese.
Qubav - Mars ulazi u va{e astrolo{ko poqe
partnerskih odnosa, {to nije dobro, jer se radi o znaku
Vodolije, koja je ina~e buntovna. Mo`ete imati problema
u qubavnoj vezi sa dugogodi{wim partnerom, a ukoliko ste
slobodni lako }ete se upustiti u vezu sa nekim koga }ete
upoznati posredstom prijateqa.
Astro-savet - ^uvajte se povrede.
STRELAC (23. 11. - 21. 12)
Op{ta situacija - Re{eni ste da
uspete, i to je va{a prednost u odnosu na
konkurenciju i one s kojima sara|ujete.
Nije vam te{ko da radite do duboko u
no} i imate dobre organizacione
sposobnosti. Mladi pri`eqkuju posao
koji bi im omogu}io da putuju.
Novac - Mo`ete imati dobitke preko rada u
medijima ili u marketingu. Vi{e honorarnih poslova
done}e vam sasvim lepe prihode.
Qubav - Mars u Jarcu vam nikako ne odgovara. Ne
mo`ete da taktizirate, naprotiv, sve {to mislite
ka`ete partneru, a to mu se nimalo ne dopada. Mogu}a je
nova veza ili poznanstvo, naro~ito ako ste novembarski
Strelac. U svakom slu~aju, re~i su va{e najja~e oru`je,
ali pazite - mogu se okrenuti protiv vas.
Astro-savet - Ako se bavite sportom, pazite da se
ne povredite.
BIK (21. 4. - 21. 5)
Op{ta situacija - Za vas po~iwe vrlo
naporan period, naro~ito ako ste aprilski
Bik. Ro|eni u drugoj polovini maja mogu
o~ekivati sjajne poslovne ponude, upravo
onakve kakve su pri`eqkivali. Dobra
saradwa sa Ovnovima, Strel~evima i
[korpijama od velikog je zna~aja.
Novac - Ne da ne}ete imati finansijskih
problema nego mo`ete o~ekivati uve}awe prihoda, i
to posredstvom Vodolije i [korpije, a ukoliko vam je
potrebna pozajmica potra`ite je od Vage ili Ovna.
Qubav - Tokom ove sedmice {teta je da sedite u
ku}i, ili previ{e energije da tro{ite na posao. Do
susreta, koji dugo ~ekate, najverovatnije }e do}i na
nekom ve}em skupu ili proslavi. Mogu}a je veza sa
osobom poznatom u javnosti.
Astro-savet - Ako budete patili od glavoboqa,
proverite krvni pritisak.
DEVICA (23. 8. - 22. 9)
Op{ta situacija - Ono na {ta ste
dugo ~ekali, razre{ewe situacije u kojoj
niste znali na ~emu ste, najzad }e se
dogoditi. Povoqan hod Merkura preko
znaka Jarca u direktnom hodu omogu}ava
vam da se bavite poslom u kojem }ete
mo}i da se istaknete.
Novac - Predstoji vam novi honorarni posao ili
uve}awe plate. Ako niste zaposleni, kona~no }ete
dobiti dobro pla}en posao. O~ekuje vas i veoma lep
poklon.
Qubav - Ambiciozna osoba sa kojom se poznajete
relativno kratko pozva}e vas na izlazak. Ne budite
previ{e zahtevni u qubavi nego sa~ekajte da vidite
kako se situacija odvija. Svi|a vam se Jarac ili
Vodolija.
Astro-savet - Nervna napetost zbog novih obaveza.
JARAC (22. 12. - 20. 1)
Op{ta situacija - Iako vam se `uri
da zapo~nete novi posao, jer vas na to
inspiri{e ulazak Venere u znak Ovna,
zbog ~ega }ete biti veliki entuzijasta,
posebno po pitawu privatnog biznisa - ne
zapo~iwite ni{ta do 9. februara, dok ne
pro|e pomra~ewe Meseca. Posle toga, ceo svet je va{.
Novac - Finansijska situacija se znatno popravqa,
pa }ete biti u situaciji da platite sve zaostale ra~une i
tro{kove, pogotovo ako se bavite privatnim biznisom.
Qubav - Sa Venerom, planetom qubavi, koja vlada
va{om astrolo{kom ku}om qubavi, dece i karijere, u
Ovnu, vi ste ona ja~a strana u vezi. Partneru to mo`e
zasmetati, ali osim mawih primedbi i gun|awa,
ni{ta zna~ajno se ne}e dogoditi. Ako ste slobodni,
predstoji poznanstvo sa jakom li~no{}u.
Astro-savet - Posvetite se vi{e sebi i svojoj
kondiciji.
BLIZANCI (22. 5. - 21. 6)
Op{ta situacija - Zna~ajna
planetarna pomerawa u odnosu na va{
znak omogu}i }e vam da lako re{ite
probleme. Previ{e ste se fizi~ki
tro{ili u posledwe vreme, {to se
odra`ava i na va{u psihu. Ne pla{ite se
da li }ete uhvatiti tempo sa konkurencijom, malo je
onih koji mogu da vam pariraju.
Novac - Dobar period za ulagawe novca u neke trajne
vrednosti, posebno pod uticajem Ovna, Vage, Vodolije ili
Strelca. O~ekujte pove}u sumu novca iz inostranstva.
Qubav - Ako jedno od vas dvoje ~esto putuje,
obradova}ete se susretu i razgovara}ete o zajedni~kom
`ivotu. Ukoliko ste slobodni, na putu u inostrastvo
ili preko daqih ro|aka, negde na nekom ve}em skupu,
mo`da simpozijumu, mo`ete sresti nekoga ko }e vas
odu{eviti.
Astro-savet - Hranite se zdravije.
VAGA (23. 9. - 22. 10)
Op{ta situacija - Neko koga
poznajete ponudi}e vam zajedni~ku
saradwu, a o~ekuju vas i nova zadu`ewa
na poslu. To bi moglo zna~iti po~etak
nove, vrlo unosne saradwe. Ne budite
malodu{ni ako Ribe bude poku{ale da
vam naprave scenu na poslu.
Novac - Mo`ete imati neo~ekivane dobitke u
igrama na sre}u. Ukoliko se bavite umetno{}u,
o~ekujte prihode.
Qubav - Va{em znaku nije lako jer morate da
ra{~istite mnogo toga s partnerom koji vam stalno
kontrira. Ipak, iskoristite ulazak Venere, planete
qubavi i va{eg vladaoca, u znak Ovna. Ukoliko vam se
bude udvarao neko nepoznat, ne}ete misliti na
partnera nego }ete poslu{ati svoje srce.
Astro-savet - Bavite se rekreacijom.
VODOLIJA (21. 1. - 19. 2)
Op{ta situacija - Imate razne ideja
u vezi sa novim poslom u koji biste
ulo`ili izvesna sredstva i vrlo brzo
mo`ete ostvariti dobit. Neko }e od vas
o~ekivati da ga ukqu~ite u taj posao, ali
poverewe mo`ete imati samo u veoma
bliske osobe, najverovatnije ~lanove porodice.
Novac - Nije lo{a situacija, naprotiv, mo`ete
imati ne samo dobitke nego }ete prona}i novi,
zna~ajniji izvor prihoda, najverovatnije nekog
sponzora.
Qubav - Kada Sunce prelazi preko va{eg znaka, pod
velikim ste uticajem partnera, a ukoliko ste
slobodni, ovo je sjajan period za svaku vrstu
poznanstva. Dopa{}e vam se osoba koja je samo
prividno sli~na vama, a u stvari je mnogo ja~a li~nost
i mnogo zahtevnija nego {to to trenutno izgleda.
Astro-savet - Mawi pad imuniteta.
RAK (22. 6. - 22. 7)
Op{ta situacija - Prva Mese~eva
~etvrt u znaku Bika omogu}i }e vam da
sklopite zna~ajne poslovne kontakte, i to
posredstvom prijateqa ili osoba koje se
profesionalno bave marketingom. Imate
mnogo ideja kako da unapredite postoje}i
posao, ili da zapo~nete novi koji bi vam se brzo isplatio.
Novac - Iako }ete imati ve}e izdatke, to ne}e
ugroziti va{ buxet. Ukoliko ste u braku, partneru
predstoje dobici na koje nije ra~unao, ali im se
potajno nadao. Po~etkom perioda o~ekuju vas dobici u
igrama na sre}u.
Qubav - Jedno ne`no prijateqstvo sa osobom koja
vam je oduvek bila veoma draga i sa kojom ste imali
nedefinisan odnos, na granici qubavnog, mo`e
prerasti u lepu qubavnu pri~u. Privla~e vas ma~o-
tipovi mu{karaca.
Astro-savet - Skloni ste povredama o{trim
predmetima.
[KORPIJA (23. 10. - 22. 11)
Op{ta situacija - Pluton, va{
vladalac, obrazova}e napet aspekt sa
Venerom u Ovnu, {to bi moglo zna~iti
novu fazu u va{em poslovnom `ivotu.
Spremni ste da rizikujete i ulo`ite
novac u neku nekretninu. Mnogi se dive
va{oj smelosti da radite s mnogo energi~nosti i
entuzijazma.
Novac - Neko }e vam pomo}i da do|ete do novca
koji vam je potreban da biste zapo~eli novi posao, ili
}ete zajedno s nekim napraviti dobru finansijsku
transakciju.
Qubav - Mnogi }e vam se udvarati, ali vi }ete biti
qubomorni jer ste veoma sumwi~avi. Ako ste mladi i
pri tom `enski predstavnik ovog znaka, veoma ste
zaqubqeni u ambicioznu i veoma uspe{nu osobu.
Dobijate poziv za izlazak od Vodolije.
Astro-savet - Mogu}e povrede u domu.
RIBE (20. 2. - 20. 3)
Op{ta situacija - Ulazite u fazu
poja~ane aktivnosti sa mnogo
entuzijazma, jer po~iwu pozitivne
promene na poslu. Ne budite
impulsivni nego se strpite i
sa~ekajte da vidite kako }e se odvijati
situacija. Podr`avaju vas Jarac, [korpija, Vaga i
Ovan.
Novac - Predstoje vam mnogobrojni dobici, mogu}e
od privatnog biznisa, trgovine i sporta. Novac
tro{ite nemilice.
Qubav - Posle perioda romanti~nog vi|awa u
tajnosti ili ma{tawa o nekome, kre}ete u akciju.
Mogu}a je vrlo burna i strastvena veza sa osobom koja
vam je po mnogo ~emu sli~na. Ukoliko ste `ena, pazite
da ne budete previ{e napadni, a ako ste mu{akarac
bi}ete op~iweni novom partnerkom.
Astro-savet - Vi{e se dru`ite, o~ekuju vas lepa
poznanstva.
ASTROLOGIJA ❙ Horoskop za period od 1. do 8.2.2009. godine
32 život plus
Astrolog Jasminka Holclajtner
8714
52936
život plus 33
Idealno vreme
za qubav i putovawa
Svaka vrsta numerolo{ke
prognoze odnosi se na
bioritamski broj va{e
numerolo{ke kombinacije koja
se dobija sabirawem dana i meseca
ro|ewa i svo|ewem na jednocifreni
broj. Ako ste, na primer, ro|eni 25. 8.
1976. sabirawem 2 + 5 + 8 = 15 i
svo|ewem na jednocifren broj dobi}ete
bioritamski broj 1 + 5 = 6. [estica je
va{ bioritamski broj.
Ako je va{ bioritamski broj...
Jedinica
Tokom februara bi}ete pod vla{}u
Meseca i Merkura, {to zna~i mnogo
promena, putovawa, izbegavawa obaveza,
ali i mogu}nost sklapawa dobrog posla.
Ne budite previ{e samouvereni,
pogotovo u radu sa Jedinicama i
Peticama. Poma`u vam Dvojke i starije
`ene, kako na poslu tako i u re{avawu
porodi~nih problema. U qubavi ste
nestalni, {armantni i dominantni,
ali }e se ipak na}i neko ko }e uspeti da
vas navede da poka`ete svoje emocije.
@ene }e vi{e energije ulagati u
poslovni nego u qubavni `ivot.
Povoqni dani za:
Posao - 3, 4, 9, 14, 13, 17, 26.
Novac - 1, 3, 12, 25, 28.
Qubav - 1, 7, 11, 20, 24, 26.
Dvojka
Vrlo interesantan mesec, jer ste pod
trostrukim dejstvom Meseca koji vas
~ini intuitivnim, ali i
preosetqivim. Po{to Mesec vlada
va{im brojem, sve va{e vrline i mane
bi}e utrostru~ene. Mo`ete biti skloni
lakom davawu novca i rizi~nim
finansijskim transakcijama. Mnogi }e
vam se obra}ati za savet, `ele}e da
posluju s vama, a mu{karci }e se
zaqubqivati u vas, jer }ete delovati
tajanstveno. Bi}ete veoma po`rtvovani
i iscrpqiva}ete se radom. Ukoliko ste
mu{karac i `elite da imate uspe{an
qubavni `ivot, poka`ite prefiweni
deo svoje prirode.
Povoqni dani za:
Posao - 6, 13, 14, 21, 28.
Novac - 2, 7, 16, 25.
Qubav - 2, 9, 13, 19, 23.
Trojka
Va{ znak, koji je pod uticajem
veselog Jupitera, ovog meseca bi}e pod
uticajem Meseca, Saturna i Urana, {to
zna~i da ne}ete podnositi nikakav
autoritet, a bi}ete i svadqiviji nego
ina~e. [to se qubavi ti~e, o~ekuju vas
mnoga uzbu|ewa. Mu{karce }e
zainteresovati jedna ambiciozna dama,
a ukoliko ste `ena ozbiqan gospodin
koji }e odmah `eleti brak sa vama.
Februar je idealan za nove poslove,
originalne projekte, dru`ewa sa onima
koji pobu|uju va{u ma{tu i
kreativnost. Mogu}a su poslovna
putovawa, honorarni poslovi, lako
tro{ewe novca i davawe pozajmice. U
ovom periodu bi}ete prili~no
nervozni, kako zbog qubavnih tako i
zbog poslovnih izazova.
Povoqni dani za:
Posao - 6, 7, 12, 15, 18, 26, 30.
Novac - 5, 11, 17, 22, 27.
Qubav - 2, 11, 18, 20, 24.
^etvorka
Najzad mo`ete malo da odahnete.
Materijalna sigurnost o~ekuje vas u
radu sa `enama na polo`aju, a mo`e vam
se dogoditi i dobitak u igrama na sre}u.
Ovo je sjajan mesec za re{avawe
mnogobrojnih problema. Bi}ete sre}ne
ruke i u nov~anim transakcijama, ali i
u qubavi, naro~ito ako se radi o jakoj
erotskoj privla~nosti. Pod uticajem
konzervativnog Saturna, predstavnici
va{eg broja `ele sigurnost. Me|utim, u
susretu sa Osmicom ne}ete odoleti ni
flertu niti kratkotrajnoj burnoj
avanturi. ^uvajte sebe od emotivnih
razo~arawa. Pokaza}ete spremnost da
napravite prvi korak ka onome ko vam se
svi|a, a u poslu da se upustite u rizik.
Povoqni dani za:
Posao - 4, 6, 15, 10, 13, 17, 23.
Novac - 7, 12, 13, 22, 28.
Qubav - 5, 7, 15, 21, 25, 28.
Petica
Ovo je sjajan mesec za ve}inu
predstavnika va{eg znaka. Mogu}e je da
se dogodi ono {to najvi{e volite, a to
je da putujete. ^lanovi porodice i
dugogodi{wi prijateqi bi}e vam
veliki oslonac u svemu. Pokaziva}ete
veliku spremnost da drugima uga|ate,
bi}ete plemeniti, i to }e nailaziti na
odu{evqewe osoba do kojih vam je stalo.
Sklonost ka koketeriji izbi}e u prvi
plan, ali }ete osvajati sofisticirano,
razgovara}ete sa mudrim osobama,
strancima i poslovnim partnerima.
Sklopi}ete sjajne poslove, srediti
finansije, ~ak vas o~ekuje ve}a suma
novca u igrama na sre}u, ili
nasledstvo. ^uvajte se prevelikih
uzbu|ewa, kontroli{ite krvni
pritisak i zglobove.
Povoqni dani za:
Posao - 2, 4, 13, 22, 24, 28.
Novac - 3, 7, 14, 16, 26.
Qubav - 2, 7, 12, 18, 20, 26.
[estica
Va{em ne`nom i po`rtvovanom
znaku savr{eno odgovara dupli uticaj
Meseca, ali ne i Sunca koji je oli~en
ambicioznom Jedinicom koja }e imati
velikog uticaja na vas u ovom mesecu. Od
vas }e se o~ekivati akcija, a vi ste
taman planirali da se tokom februara
odmarate. O~ekuje vas veliki rad, i
fizi~ko i psihi~ko iscrpqivawe, pa,
ako ste planirali da zapo~nete novi
biznis bilo bi dobro da imate podr{ku
osobe koja je sna`nija od vas, na primer,
prodornog mu{karca. U qubavi ne}ete
biti sposobni da se, sve do pred kraj
meseca, postavite kako treba.
Poku{ajte da sledite partnera, a ne da
stavqate svoje potrebe u prvi plan.
Povoqni dani za:
Posao - 2, 6, 11, 20, 29.
Novac - 1, 7, 16, 26, 28.
Qubav - 4, 12, 14, 18, 22.
Sedmica
Malo ko vas do`ivqava kao saose}ajnu
i popustqivu osobu, ali Uran, vladalac
va{eg duhovno orijentisanog znaka, pod
duplim uticajem Meseca pola`e oru`je.
Ako ste umetnik, ovo je va{ mesec. Dobra
saradwa sa Dvojkama i Devetkama mo`e
doneti divne {anse i u qubavi i u vezi sa
inostranstvom, a kontakti sa Jedinicama
dobre poslove. Ovaj mesec je pod velikim
uticajem Dvojke koja vas ~ini izuzetno
intuitivnim i spremnim da se
prihvatite novih poslova koji zahtevaju
dobru mo} komunikacije. Sa [esticom
mo`ete u}i u emotivnu i pomalo napornu
vezu, a sa Trojkom predstoje rasprave,
mada se sjajno sla`ete.
Povoqni dani za:
Posao - 1, 3, 13, 18, 25, 27.
Novac - 1, 10, 12, 15, 24.
Qubav - 1, 7, 18, 25, 26.
Osmica
Va{ vladalac Mars je pod velikim
uticajem Meseca, {to ga razdra`uje.
Ne}ete mo}i da budete ono {to biste
`eleli, poku{ava}ete da se oglu{ite o
emotivne potrebe drugih, sve dok ne
shvatite da vam je lak{e da poka`ete
razumevawe. Sjajan mesec za novac, bez
obzira na to da li }ete ga zaraditi u
igrama na sre}u, ili ulagawem u
finansijske transakcije. Ako planirate
zajedni~ki biznis, potrudite se da to
bude sa `enama koje su u ovom mesecu
mnogo ja~e od mu{karaca. [to se qubavi
ti~e, mu{karcima }e se dopadati
brinete, a `ene }e `eleti vezu sa
ne`nim mu{karcem koji je sposoban da
ih razume i u svemu podr`i. Me|utim,
upozna}e su{tu suprotnost - veselog,
povr{nog i veoma nestalnog mu{karca.
Povoqni dani za:
Posao - 3, 12, 21, 18, 27.
Novac - 5, 13, 12, 22, 24.
Qubav - 2, 11, 14, 26, 28.
Devetka
Neko, najverovatnije stariji ~lan
porodice, poku{a}e da okupira va{u
pa`wu na na~in koji vas sputava. Ma kog
pola da ste, bi}ete skloni da zavodite
disciplinu u domu i nerado }ete se baviti
prakti~nim problemima, a u stvari sve
{to se ti~e doma i renovirawa stana i}i
}e vam od ruke. Mogu}a je kupovina
nekretnine, ili posao sa starijom osobom
koja radi u nekoj solidnoj privatnoj
firmi. Ipak, na}i }ete vremena za
putovawa i mogu}e je da ako odete u drugoj
polovini meseca, budete izuzetno uspe{ni
u poslovnim transakcijama. U qubavi }ete
biti prili~no konvencionalni i
zahteva}ete pa`wu i po{tovawe.
Povoqni dani za:
Posao - 2, 8, 12, 14, 25, 31.
Novac - 7, 13, 16, 21, 23, 26.
Qubav - 1, 3, 8, 12, 23, 27.
Numerolo{ki horoskop za februar 2009. godine ❙ ASTROLOGIJA
Napomena: Pitawa za na{eg astrologa mo`ete
postavqati preko Interneta na adresu:
[email protected] pitawe navedite datum, mesto i ta~no vreme
ro|ewa kao i bra~no stawe.
❙ ODGOVORI ITAOCIMA
❘ Astrolog
Jasminka Holclajtner
[ta ka`u zvezde?
[ifra: „Slavni Blizanac“
Va{a drugarica ima pravo - u
podznaku ste Vaga, jer niste uzeli u
obzir pomerawe vremena sa zimskog na
letwe. Imate odli~no postavqen Mesec
na ascedentu - podznaku, u opoziciji sa
Jupiterom - slava na osi sedme ku}e
javnosti. Me|utim, bi}ete izlo`eni
mnogim isku{ewima u tom poslu,
posebno konkurenciji. Uda}ete se za
mladi}a koji }e biti poznatiji od vas i
`ive}ete izvesno vreme u inostranstvu.
Finansijsko stawe je odli~no, a
ambicija u vezi sa muzikom ne}e vas
dugo dr`ati.
[ifra: „Lana i Igor“
Vas dvoje ne mo`ete jedno bez drugog,
ali on nije za vas, slabija je li~nost i
vi mu imponujete u svakom pogledu.
Iako je on, kako pi{ete, u svemu
uspe{niji, a uz to je i iz boqe porodice
(?), vi ste mnogo ja~a li~nost koja zna
{ta ho}e. On vama ne mo`e da bude
oslonac, a vi tra`ite to, i predstoji
vam novo poznanstvo, koje }e po~eti kao
tajna veza, a krajem godine mo`ete u}i u
brak s tom osobom i 2010. ostati u
drugom stawu. Ne optere}ujte se wegovim
dugovima, to neka re{ava wegova „boqa“
porodica.
[ifra: „U procepu“
Iako vam se ~ini da }ete odustati
od studija medicine na koje su vas
nagovorili roditeqi jer su oboje
lekari, a „ne volite da radite s
qudima i pored desetki“, zavr{i}ete
uspe{no fakultet 2011. i uda}ete se za
kolegu, ali ne za mladi}a s kojim se
trenutno zabavqate i koji je razlog
va{oj „mr`wi prema qudima“. Imate
gri`u savesti {to `elite da prekinete
studirawe, {to bi, u stvari, bila
osveta roditeqima koji se stalno
sva|aju. Dobi}ete specijalizaciju koja
ima veze sa farmakologijom i ne}ete
raditi sa pacijentima. Ima}ete
sre}an brak.
[ifra: „Prokletstvo“
Va{ primer qubavnog rastanka u
gnevu sa mnogo ru`nih scena ilustruje
koliko re~i mogu da imaju sna`nu mo} i
da deluju sugestivno. Biv{a partnerka
vam je rekla ne{to ~ega se uvek setite
kada `elite da budete bliski sa nekom
novom i - ni{ta. Va{ horoskop pokazuje
da ste skloni nervozi i da va{ jak ego ne
podnosi poraz, a po{to sebe
do`ivqavate kao ma~o tipa, poraz
do`ivqavate kao udarac na svoj ego.
Nove partnerke nisu poligon za
dokazivawe va{eg ega i kada u martu
do`ivite susret sa onom pravom, sve }e
biti u redu. Nema nikakvog prokletstva
kod vas.