benedikt perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati...
TRANSCRIPT
Studije
IzvorničlanakUDK[165.194+159.91+81’37]:2587Primljeno18.9.2008.
Benedikt PerakSveučilišteuRijeci,Filozofskifakultet,Odsjekzakulturalnestudije,Omladinska14,HR–51000Rijeka
Premakognitivnoznanstvenomshvaćanju iskustva svetoga
SažetakU članku se kroz višedisciplinarni pristup kognitivnih znanosti proučava osobito ljudsko iskustvo povezano s religioznim doživljajem stvarnosti, koje se u tradiciji discipline povijesti religija naziva ‘iskustvo svetoga’. U skladu s teorijom emergencije, predlaže se definicija iskustva svetoga kao stanja svijesti sa subjektivnom kvalitetom integracije, specifičnim neurološkim korelatom i funkcionalnim obilježjima. Emergentne teorije svijesti pružaju ontološki ujednačeno tumačenje iskustava svetoga nudeći »naravna« objašnjenja bez odricanja njihove fenomenološke subjektivnosti. Prijenos iskustva svetoga iz unitarnoga, svojevrsnog intencionalno neobojenoga stanja, u izrecivi jezični kôd intencionalno relevantnih pojmova sa sveprožimajućim utjecajima na opojmljivanje svijeta razmatra se pomoću kognitivne jezične teorije u tradiciji Johnsona i Lakoffa. Sposobnost izricanja značenja iskustva svetoga sagledava se kao emergentno svojstvo pojmovnog procesuiranja metaforičkoga razmišljanja uvjetovanoga utjelovljenošću uma i kulturalnim odrednicama. Predloženi pristup omogućuje tumačenje nastanka složenih mitoloških i kulturalnih modela temeljem iskustva svetoga, ali i ukazuje na njegovu kulturalnu neuvjetovanost zadanu nediskurzivnom naravi samog iskustva.
Ključneriječikognitivnaznanost,religija,iskustvosvetoga,mističnoiskustvo,emergencija,neuroteologija,pojmovnametafora
1. Od religijskog prema kognitivnoznanstvenom pristupuproučavanjaiskustvasvetoga
Prema svjedočanstvima svjetskih religijskih tradicija, iskustvo svetoga ishodišnajedimenzijajedneoduniverzalnihljudskihdjelatnosti–religijskogopojmljivanjasvijeta.BilodaseradioprobuđenjuBuddheumeditacijiispodsmokvinadrveta,Mojsijevojvizijigorućeggrma,PavlovomzasljepljenjunaputuuDamaskiliMuhamedovojobjaviKurana,nositeljitihiskustava,potaknutiizravnimzôromkojinadilaziuobičajenustvarnostsvijeta,oblikujuritualne,narativne,filozofske,etičke,socijalneimaterijalneobrascereligijskihsustavaštoudodirusnovimsljedbenicima,povijesnimokolnostimaikulturalnimobrascimaobičnopostajuvrlosloženiirazrađeni.1Brojnereligijske
1
Višeopodjeli religijskihdimenzijana iskustvenu,ritualnuilipraktičnu,narativnuilimitološku, filozofsku ili dogmatičku, etičku ili
zakonodavnu,socijalnuimaterijalnu,vidjetiu:Smart(1998).
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga238
dimenzijebremenitesutežnjomzapoticanjem,razumijevanjemiobnavljanjemiskustvasvetoga.Uneštoslobodnijojinterpretacijinebibilokrivorećidaritualibeziskustvapostajutekautomatiziraneradnje;naracijaosvetomebeziskustvenereferenceispraznozamišljanjelišenoudivljenja,afilozofskaraspravasuhoparnogomilanjelogičkihargumenata;etikabezempatijesvetogavodiufarizejskozakonodavstvokrutognametanjapravogikrivogsdruštvenomorganizacijomutemeljenomnavladavinijačihipodobnih.Čakiznačajmaterijalnihspomenikahlapibezasocijativnog iskustvasvetoga,poputsvezamagljenijegodrazauogledalu.Nijestogačudnodaseiskustvosvetogazbogreligijskihustrojnicanajčešćenazivareligijskimiskustvom,obilježenoikaoduhovnoilimističnoiskustvo,predanostilištovanje,premdauodređenomsmisluizlaziizokvirareligijskogaiskustvakaoproizvodaorganiziranogsustavavjerovanjaisvjetonazora,većisamimtimeštomuprethodi.Uobjasnidbenompaksmisluiskustvosvetogaprijepornajekategorijaljudskogiskustva koja pred znanost postavlja znatan izazov.Kako objasniti naizgledonostrana subjektivna iskustva koja su kroz povijest bila okosnica brojnihdruštvenihikulturološkihobrazaca?Povijesnogledano,znanstvenatumačenjaiskustvasvetogaizdanaksuznanstveneihumanističkerevolucijeskraja17.stoljeća.Raskidajućisputanostiteološkofilozofskihtumačenjasvijetaprirodnesuznanostipotpunijimuvidomuzakonitostifizike,kemijeibiologijerasplamsaleidejuoobjektivnojspoznajisvijeta.Dodirsdrugimkulturamapotaknuojerazvojbrojnihhumanističkihdisciplinapoputkomparativnelingvistike,komparativnereligijeiantropologijekojesunezaustavljivopokrenulekotačredefinicijeeuropocentričnekulturejudeokršćanskihkorijenauporabomistogkritičkogmehanizmaprvotnorazvijenogzadruge.Naposljetku,Darwinovateorijaoevolucijiuvelajenovezamisliopodrijetluljudskerasedovodećiupitanjenesamoteološkedogmeonastankusvijetaičovjeka,većibogoizvornostBiblije.Prosvjetiteljskeidejeinovioblicireligioznostiizgradilisuuvjetezaodmakoddogmatiziranogsagledavanjareligijskihfenomena,azagovorniciznanstvenogpristupatežilisuuspostavitimetodologijeproučavanjareligijeoslobođeneodteološkihpoticajaočuvanjaautentičnostivlastitevjere.Jedanodpioniraznanstvenihistraživanjareligijskihiskustava,kojasunaposljetkupreraslaudisciplinunazvanupsihologijareligije,2američkijepsihologWilliamJames.Onjenaedinburškomsveučilištu1901.i1902.godineodržaonizpredavanjaoreligijiobjavljenihuknjiziRaznolikost religioznog iskustva.Jamesovaistraživanjareligijskihiskustavaobuhvatilasukatoličkepojmovemisticizmaisvetosti,kaoi tradicionalneprotestantskeidejeobraćenja.Referencenaiskustvadrugihtradicijapoputbuddhizma,islamaisufizmatehinduističkihsustavayogeivedāntetakođersepojavljuju,premdaneiscrpno.Tumačećipsihološkudimenzijureligijskihfenomenakorištenjemmemoaraiautobiografijazaizvorepodataka,usredišteproučavanjastavljačovjekovaunutrašnjaraspoloženjališenastrukturaorganiziranogsustavainstitucionalizirane religije.Osobna religija,kojudefinirakaoosjećaje,djelai iskustva pojedinaca u njihovoj samoći sve dok oni sami vjeruju da su uvezisnečimštosmatrajubožanskim,Jamesujeosnovnijaiodteologijeiodcrkveneprakse.3Razmotrivšiširokrasponiskustava,odjednostavnijihvrstazdravodušja,dorazvijenijihsubjektivnihpojavaljudikojisuureligioznomživotubili»bližesavršenstvu«,4Jameszaključujedareligijskaiskustvačinesredišteljudskogpostojanjasbrojnimpozitivnimučincimazasvakodnevniživot,tedasenjihovizvorisredištenalaziuljudskojsvijestiu
»…kojojkaodapostojiosjećaj stvarnosti, osjećaj objektivne prisutnosti, percepcija‘tamonečega’,dubljiiopćenitijiodsvihspecijalnihiposebnih‘osjetila’«.5
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga239
Jamesjetakopotaknuoistraživanjareligijskihiskustva,alinekaoproizvodinstitucionalnihdogmatskihokvira,većkaoinherentnidiopojedinčevaspoznajnogpotencijalakojisepojmovnoizgrađujeuodnosupremakulturološkipostuliranimreligijskimokvirima.ZarazlikuodJamesovapragmatičnopozitivnogstavapremareligijskimiskustvima,Freudjekrozsvojupsihoanalitičkuteorijuponudioredukcionističko tumačenje.PojamBoga,premaFreudu, izvire izdječjegodnosapremavlastitomocuiFeuerbachovolikojprojekcijitakvaodnosapremazamišljenomustvoriteljskom,zaštitničkomiautoritativnomentitetu.Religijskamističnaiskustva,pak,plodsu infantilneneurozepsihološkiuzrokovane regresijomstanja»oceanskogblaženstva«zakojejevjerovaodaprožimadječjiumprijeiskustvenograzgraničenjaizmeđu»sebstva«i»nesebstva«.Težnjazamističnimduhovnimjedinstvomzapravojepodsvjesnaželjazabijegomizgruberazočaravajućestvarnostipovratkomusvijetblaženogjedinstvadojenčeta.6 Religijsko opojmljivanje Freud u djeluDie Zukunft einer Illusion (1927.)supostavljaopsesivnimneurozamapojedinca izražavajućinadudaće istimprocesomkojimodraslinadvladavajuopsesivneneurozedjetinjstvadruštvoodbaciti religijske fantazije i iluzije, oblikovane u ranijim razdobljima čovječanstva pod pritiskom neukroćenih osjećaja i poriva, usvajajući zrelije,racionalnijeimoralnijesvjetonazore.Iakojeukasnijemdjelu Das Unbehagen in der Kultur (1930.)umanjiosvojzanosipovjerenjeuprevlastrazumanadinstinktima,Freudovredukcionizamsvakakojepostaviovažnesmjerniceistraživanjimareligijskihfenomena.Jesulireligijskaiskustvadoistatekproizvodpsihofizičkepatologijekojaiskrivljavastvarnost?Moželiserazlučitipatologijaodpotencijalnoizvornihiživotnopodržavajućihiskustavasvetosti?Kojidiopsihofizičkogustrojapodupiretakvaiskustvaipojmove?NakonprvihkorakamanjeilivišeneovisnihistraživačapoputJamesa,Freuda,Junga,Leube,PrattaiStarbuckaspočetka20.stoljećasustavnaznanstvena istraživanjapsihologije religijenapuštena su svedokraja sedamdesetihgodina 20. stoljeća u korist dominantnih redukcionističkih biheviorističkihteorija.7 U sedamdesetima, psiholozi poput Abrahama Maslowa ponovnoohrabrujuproučavanjareligijskihuvidakaovaljanihpsiholoških,anemetafizičkihfenomena.Maslowukazujenapotrebuzacjeljivanjaprocjepadomenaizmeđuznanostiireligije,smatrajućidaseobjektivna,(pre)mehanistička,(pre)redukcionističkaznanosttrebaotvoritirazotkrivanjufenomenakaoštosusubjektivnareligijskaiskustva,bezobziraštoimreligijapripisujeznanstvenoneprihvatljivanadnaravnatumačenja.8
Izneredukcionističkogtaborapočetkom20.stoljećautjecajandoprinosdaljnjem definiranju znanstvenog istraživanja religijskih iskustava ostvario jenjemačkiliberalniteologRudolfOttoudjeluDer Heiligeobjavljenom1917.Napuštajućijednačenjeiskustvasvetogaipojmadobra uteološkimtradicijamaetičkogmonoteizma,Ottojesvetoshvaćaokaoneštoštonadilaziljudskopoimanjedobroga.Svetosadržidobro,alinijeiscrpljenoudobru.9 Svoj
2
JonteiParsons(2001):6.
3
James(1990):21.
4
James(1990):2.
5
James(1990):39.
6
d’AquiliiNewberg(2001):108.
7
PaloutzianiPark(2005):4.
8
Maslow(1970).
9
Shushko(2006):296.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga240
pojamnazvaojenuminoznim iskustvom,psihološkipopraćenosjećajemmysterium tremendum et fascinans.Numinozno je daklemisterij, sposoban uljudskimbićimaizazvatizastravljenjeistrahopoštovanjeistodobnoihprivlačećiiudivljujući.Tojesubjektivnoiskustvoonkrajracionalnogopisa,poputmističnih iskustavakojapremaOttučinepodskupnuminoznih iskustava,10 premdasemožeosjetilitikaoobjektivnoiizvansebstva.11SvetozaOttapostojikaoentitetonkrajljudskograzumijevanja,alidostupannadracionalnomiskustvenomuvidu.Metodološkoograničenjeistraživanjatakvogfenomenaočitoje–deskripcijureligijskogosjećajamogućejeformuliratiisključivonatemeljuintrospekcije.Znanstvenicireligijetako,premaOttu,morajuposjedovatisposobnostdoživljavanjanuminoznogosjećaja,sensus numinis. S drugestrane,univerzalnapsihološkakomponentaOttovaiskustvanuminoznogomogućila je transkulturalni pristup poimanju iskustva svetoga, pa jeOttoznačajnoutjecaonarazvojkomparativnihstudijareligija,osobitoonihsfenomenološkim tendencijama.Različitosti opisa numinoznoga u religijskimtradicijamamoglesusetumačitiprenošenjemsubjektodnosnogiracionalnogosjećajaudivljenjaili transcendencijenarazinuobjektnoorijentiranestvarnostizaodijevanjemukulturalnouvjetovanesimbole,procesomkojijeOttonazivao‘shematizacija’.12
JoachimWach je nastavio, na tragu epistemologije i ontologijeOttova iskustvasvetoga,oblikovatitemeljedeskriptivnogpristupapovijesnogisustavskogistraživanjareligijeodriješeneteološkihpristranostiiredukcionističkihmetodologija»konkretnomfenomenologijomreligijskihobjekataičinova«udiscipliniprozvanojReligionswissenschaft.13WachjesintetizirajućimetodeRudolfaOttaiMaxaScheleraizgradioempiričkoempatičkofenomenološkuhermeneutiku naglašavajući da povjesničar religije prvomora usvojiti onoštoseprepoznalokaoreligijskifenomen,azatimgaspoznajućikaovlastitidoživljajsvijestianalitičkiproučiti.ApriornatranscendentostontološkogstatusaOttovanuminoznoguklopilaseuteorijuonadnaravnomfilogenetskompodrijetlu religijepostulirajućinesvedivost religijskihfenomenanametodeantropologije,psihologijeilikojedrugedruštveneznanstvenediscipline,uzdižućistudijreligijenakategorijusui generis.14Wachovnasljedniknačikaškomsveučilištu, MirceaEliade,izraziojetonasljedećinačin:
»Religijskifenomenmožeseprepoznatijedinoakomusepristupinanjegovojrazini,odnosno,ukolikoseproučavakaoneštoreligiozno.Suštinutakvogfenomenanijemogućedosećipomoćupsihologije,fiziologije,sociologije,ekonomije,lingvistike,umjetnostiilikojedrugedisciplinejersetimepropuštajedinstveniinesvedivielement–elementsvetog.«15
ZnanstvenicipoputRudolfaOtta,JoachimaWachaiMirceeEliadeautemeljilisudisciplinuposvećenuobjektivnom,aliempatičkomikomparativnomproučavanjusvjetskihreligija.Takavtranscendentalističkipristup,predvođenznanstvenicimaokupljenimokotakozvanečikaškeškole,naposljetkujepostaopoznatkao»Povijestreligija«.Kritizirajućitendencijeobezvrjeđivanjaiskustva svetosti, transcendentalisti su se našli u opreci spram redukcionističkihinaturalističkihteorijaoreligiji.Shodnotome,predmetproučavanjapremještenjesobjašnjavanjafunkcijareligijeuživotupojedincaidruštvu,kojimasusebaviliznanstvenicipoputnaturalistaTyloraiFrazerailisociokulturalistipoputMarxa,DurkheimaiWebera,nafenomenološkoopisivanjereligijskihiskustavaobjavljenihusvetimtekstovimabrojnihsvjetskihreligija.Transcendentalistisusvojaproučavanjausredotočilinareligijskaiskustvaizraženausvetimtekstovimavelikihreligijskihsustava.Ciljevisubiliuniverzalistički.Ukolikoreligiječuvajuizrazetemeljnihiskustvasvetosti,iukolikosetiizrazimogusakupiti,prevesti,usporeditiiinterpretirati,znanstvenicibi
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga241
trebaliutjecatinarazinuunutartradicijskogimeđutradicijskograzumijevanja,apomogućnostiisintetizirati»religiju«izasvihreligija.Jednomkadjedovoljnotekstualnihpodatakasakupljeno,moglibiusporeditikanonskedoktrinesvjetskihreligijakakobiidentificiralipretpostavljenojedinstvoreligijskihiskustavakojejeRudolfOttonazvaodas Heilige–‘sveto’.16
Mnogiznanstvenici1960ihsugodinanapustilitakvepristupeukoristnovihpostmodernističkih ideja.Postmodernizamse,kao intelektualnipokretkojikritiziraparadigmuprosvjetiteljstva,uhvatioukoštacsidejomobjektivnosti,modernizmaisvekolikeznanosti.»Velikenaracije«izgubilesusavkredibilitetistogaihtrebaodbaciti,sažimaLyotard17sumnjeumodernističkoufanjeunadmoćlogike,znanstveniracionalizampoložennapretpostavkedohvaćanjacjelinestvarnosti,pojmovnudeterminiranostteuniverzalnostitranskulturalnostljudskihiskustva.Svesutoideološkikonstrukti,tvrdepostmodernisti,štodoistasamozrcalevlastitemodernističkesvjetonazore.18Znanostubitinijerazličitaoddrugihdiskursakojidoprinosedruštvenojraspodjelimoći,pabiznanstvenaobjašnjenjatrebalozamijenitikritičkomevaluacijomdiskursa.Religija se, pak,može promatrati kao kulturalni proizvod, što znači da je,kakoističeRaymondWilliams,19valjasagledavatiunjezinomidealnomilielitističkom,dokumentarnomidruštvenomvidu.Primijenivšipostmodernističkeidejenapodručjereligije,mnogisuistraživačireligijepočeliuviđatiuskagrlatekstualnogapristupa.Naglasaknarazmatranjevrhunacaljudskihreligijskihiskustavaiznjedrenihukriluvisokereligijskekulturepružatekidealiziranuslikusvjetskihreligija.Ubrojnimteološkimsustavimadruštvenemanjinepoput žena i različitih supkultura redovito suzbogperspektivizacijeuskogkrugaobrazovanihteološkihurednikadobivalemanjuilinikakvupozornost.20Moguliseondacjeloviteteorijeoreligijitemeljitinaelitističkomshvaćanjukultureireligije?Znanstvenicikojisuusvojilipostmodernekritikeokrenulisuserazvojudruštvenihikulturalnihmetodaproučavanja živućih religija.21 Umjesto objašnjenja transkulturalne esencijereligijeinaravisvetosti,postmodernistisuohrabrivalitumačenjareligijekaoljudskeaktivnostiugrađeneukulturuipovijesnopolitičkeprocese,štojedoprinijeloporastuistraživanjauvjetovanostireligijskihiskustvaosobitimkulturnimisimboličkimokruženjem.22Odbacivanjemelitističkihtumačenjamodernizma,zakojesesmatralodatotaliziraju,esencijalizirajuiidealizirajulokalneoblikereligija,položenisutemeljizaravnopravnovrednovanjesvihideja i svjetonazora.To je,međutim, stvoriloparadoksupostmodernizmu:jerakosusveidejejednakovrijedne,zaštokritiziratimodernističke?Sdruge
10
Taves(2005):7738.
11
Otto(1958):11.
12
Otto(1958):46.
13
Kitagawa(1987):9650.
14
Slone(2004):24.
15
Eliade (1963): xiii, citirano prema Slone(2004):24.
16
Slone(2004):25.
17
Lyotard(1984).
18
TayloriWinquist(2001).
19
Williams(1961).
20
Spivak(1994).
21
Fisher(1991);Segal(2006).
22
Slone(2004):28.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga242
strane,upravosuvlastitanačelasubjektivnosti,lokaliziranostiipluralizacijepostalabremeobjašnjujućojmoćiteorijskogpostmodernogmodeladruštvenihznanosti.Jerkolikogodsezahvaljujućisociokulturnomprikupljanjuetnografskih podataka danas proširilo znanje o sadržaju religijskih sustavatenjihovimdruštvenimikulturnimvarijacijama,novipodacibezcjelovitogobjašnjenjaneznačenužnoinovoznanje.Drugimriječima,postmodernističkipristupnijedostatnoobjasnionaravilirazlogepostojanjareligijskihfenomena.23
Razvojempsihologijereligije,neuropsihologijeikognitivnihznanostiuzadnjoj četvrtini20. stoljećaznanstvenici su sevratiliOttovim temama iproučavanjureligijskihiskustava,alisaznatnimizmjenama.Nedostataktranskulturalnih podataka zbog kojihmodernisti nisumogli stvoriti pouzdane isveobuhvatneteorijedobrimsudijelomotklonilapostmodernaistraživanja.24 Nadalje, za razliku od sui generis pristupakojimsusetranscendentalistiosamostaliliodostalihznanosti i implicitnoprosljeđivali teološkenazore,bezobzirakolikoonibililiberalniilikulturološkikomparativni,proučavanjareligijeuključilasurazličitemetodološkeidisciplinarnepristupe.ZnanstvenicipoputRobertaSegala25iliAnnTaves26zaključujudaistraživanjereligijenezahtijevadistinktivnumetoduiliobjašnjenjezaostvarivanjestatusadiscipline.Religijski fenomeniotvoreni su raznolikimpristupimaproučavanja,odkojihnitijedansamzasebenijenužnoiscrpan.Studij religije posljednjih desetljeća iznimno su obogatili višedisciplinarnikognitivnoznanstveni pristupi koji teže protumačiti religijske aspekte ljudskogponašanjakaodioljudskihspoznajnihsposobnosti.Spoznaju,odnosnokogniciju,ThomasLawsonjedefiniraokao»nizprocesakojimaspoznajemosvijet«,akognitivneznanostikao»nizdisciplinakojeistražujuteproceseipredlažuobjašnjavajućeteorijeonjima«.27Kognitivnaznanostoreligijitumačiznačajkereligijskogiskustva,mišljenjaidjelovanjakaoplodfunkcioniranjaljudskogauma,neurološkestrukturemozgaicjelokupnepsihofizičkestrukture ljudskogutjelovljenja.28Toširokopodručje istraživanjauključujerazličite,pačakimeđusobnosuprotstavljeneteorijeipojmove.Unutarkognitivneznanostioreligijibrojniistraživači,poputStevenaKatza29 iliPascalaBoyera,30zagovornicisukonstrukcionističkogpogledananaraviskustvasvetoga,kojijedoneklenastavakredukcionističkihtendencija.Središnjipredmetnjihovaproučavanjamentalnesureprezentacije,odnosnoulogajezika,kultureikognitivnihmodelauoblikovanjureligijskihiskustavaivjerovanja.Takavpristupontološkijeograničenbudućidaontološkastvarnostsadržajareligijskihfenomenanijesamaposebisvrhaistraživanja,većspoznajnimehanizmikojistvaraju,oblikujuiprenosereligijskereprezentacije.PitanjenijepostojiliuontološkomsmisluBog,bogovi,neuništivadušailiSebstvo,većzaštoljudivjerujuunjihikakoihljudskiumreprezentira.Religijaseshvaćakao jedanodbrojnihspoznajnihprocesakrozkoje ljudistvarajuiopojmljujusvijet.Toneznačidareferentireprezentacijanužnoontološkinepostoje.Ipak,takvikognitivnipristupireligijiostajunenadnaravniproučavajućireligijskefenomenekaoproizvoduobičajenogprocesaljudskespoznajeidiskurznogoblikovanjanjihovaznačenja.Nasuprottome,istraživačipoputRobertaFormana31naglašavajudapostojeodređenanediskurzivnamističnaiskustvakojasamausebinoseznačenjainadilazeokvirereligijskihtradicijaicivilizacijskemijene,čimesenastavljajunatranscendentalističkutradicijutumačenja.Formankaoprototipizdvajatrofotropnoiskustvo»čistesvijesti«kojeje,premanjegovutumačenju,iznimno često ipredstavljaosnovu različitihmističnih iskustava, štoviše stoji izvanmogućnostikulturalnekonstrukcije.32
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga243
Potencijalneslijepeulicesvakogodnavedenihpristupapokušavajuseunutarkognitivnog istraživanja religije izbjeći premrežavanjem višedisciplinarnihmetodaispoznajatemeljnihdisciplinakognitivnihznanosti:filozofije,lingvistike,psihologije,antropologije,neuroznanosti,umjetneinteligencije,kaoisteorijamaprirodnihznanosti,osobitobiologijeifizike.Uskladustakvimkognitivističkimpristupom,iskustvakojasesmatrajureligijskima33ilisvetimamogusepromatratikaoosobitastanjasvijestisodgovarajućimkorelatomnaneurološkojrazinikojaseukulturiizražavajuiprenosepojmovnimsustavomidruštvenominterakcijompogodnomzanjihovotumačenjeipoticanje.
2. Iskustvo svetoga kao stanje svijesti
Upokušajudefiniranjaiskustvasvetogakaostanjasvijestipotrebnojebaremnačelno odrediti što semisli pod pojmom ‘svijest’.Američki filozof JohnSearle u djelu Mind, Language and Societyiskustvenoodređujesvjesnostkaostanjakojauslučajuljudiuobičajenopočinjunakonbuđenjaizstanjasnabezsnovaitrajusvedoponovnogulaskaustanjebezsnovailipadanjaukomu,ilismrti,ilikojegdrugognačinaobesvještenja.OdbitnihznačajkisvijestiSearlenavodipounutrašnjenost,kvalitativnostisubjektivnost.Svjesnostjepounutrašnjenaunutarentitetakojisenaziva‘tijelo’inanjuutječeslijedstrukturnihtjelesnihprocesa.34Nadalje,svastanjasvijesti imajukvalitativni osjećaj.Primjerice,slušanjeBachovefugepobuđujedrugačijiosjećaj,qualiau,odmeditacijeuzentradicijiiliposlijepodnevnogpijuckanjalimunade.TomasNageltvrdidaupravotaj»osjećajkakojebiti«određujesvjesnobiće.35Osobitost religijskih iskustavaočituje seupravousamoodnosnimznačajkamasvijestikojeumetodološkomsmislupostavljajunaizgled nepremostive probleme znanstvenom proučavanju. Naime, kvalitativno iskustvopostojisamozasubjektakojigadoživljava,usidrujućisubjektivnost kaoključnuznačajkusvijesti.Akoje,dakle,znanostpodefinicijiobjektivna,asvjesnostpodefinicijisubjektivna,svijestseočitonemožeznanstvenoproučavati.Searleukazujedajetakavzaključakplodishitrenogtumačenja riječi ‘subjektivno’ i ‘objektivno’. Znanje uključuje proces promatranjaizmeđumotriteljaimotrenog.Uodnosunamotritelja,znanosttežiepistemološkojobjektivnostitragajućizaistinamakojeneoviseoosjećajimaistavovimaistraživača.Motrenopakmožeimationtološkiobjektivanilisubjektivanstatus.Ontološkiobjektivnientiteti,poputrijekâ,planinâ,motrivi
23
Slone(2004):45.
24
Slone(2004):47.
25
Segal(2006):XVIII.
26
Taves(2009):XIV.
27
Lawson,E.T. (2000).Cognition.U:Braun,W.iMcCutcheon,R.T.(ur.).The Guide to the Study of Religion.Cassell:75,citiranopremaSlone(2004):47.
28
Lawson i McCauley (1990); Boyer (1994;2001);Pyysiäinen(2001);Tremlin(2006).
29
Katz(1978;1983).
30
Boyer(1994;2001).
31
Forman(1990;1999).
32
Taves(2009):56.
33
Taves(2009):57.
34
Searle(1998):41.
35
Nagel(1974):436.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga244
suzadrugemotritelje.Ontološkosubjektivnientiteti,poputboli,svraba,mišljenja,vjerovanjailimističnihiskustavamotrivisusamozamotriteljakojiihdoživljava.Činjenicadadomenasadržientitetekojisuontološkisubjektivnineisključujeepistemološkiobjektivnoznanstvenoistraživanjetedomene.36 Subjektivnaiskustvamogućejeproučavatimetodamakojeuključujuusklađenostepistemološkiobjektivneintrospekcijeiposrednihontološkiobjektivnihpristupa.Ovakav pristup potencijalno objedinjuje redukcionističkemetodeFreudaiJamesatražećipsihofiziološkekorelatesubjektivnogiskustvasvetosti,alineisključujefenomenološkuempatičnostkojasepronalaziuradovimatranscendentalistapoputOttailiEliadea.Daljnjaznačajkasvijestivezanajeuzzapanjujućifenomendasebrojnipodacikojipristižukrozosjetila,kaoisvementalnereprezentacije,ujedinjujuu jednopoljesvijesti.37Svasvjesna iskustva,bezobziranabroj raznolikihpodražaja, doživljavaju se kao dio objedinjene svjesnosti. Na temelju togosjećaja cjeline stvara sepojamo fenomenološkom jedinstvu i cjelovitostiosobnostitemeljemujedinjujuće značajkesvijesti.Jednaodključnihobilježjaiskustvasvetostivezanajeupravouzpojačanosjećajjedinstva,bezobzirakategoriziraliseonkaonaizgledtranscendentanuodnosunauobičajeneosjetilnepodražaje, ilipaknalikuje imanentnombezobličnomvezivu tkivudoživljajastvarnosti;bezobzirapripisujelisedjelovanjukakvogkulturalnopostuliranognadnaravnogbića,ilisetumačikaopovrataktemeljuSebstva,duši,ilipakizjednačujespuninomprazninepojmaSebstva.Osjećajcjelovitostisvijestiizravnojepovezansaintenzitetomosjećajaja.Stoganiječudnodasepojačaniosjećajcjelinedoživljenuiskustvimasvetostičestotumačikao»potragazakrajnjimsebstvom«.Unutar teobjedinjenosti svjesnost semožeusmjeriti napredmetenaizgledizvan područja subjektivnosti.Ta se sposobnost svjesnostio nečemu naziva intencionalnost.Ukonteksturaspraveointencionalnostiiskustvasvetogakorisnojeuvestipodjelunaneprijelaznu(netranzitivnu)svjesnost kao stanje iprijelaznu(tranzitivnu)svjesnost o nečemu.PremadefinicijiMaxwellaBennetaiPeteraHackera38neprijelaznasvjesnostnemaobjekata,zarazlikuodprijelaznesvjesnostikojajeobjektodnosna,ipotomesrodnaintencionalnosti.Nepostojanjeneprijelaznesvjesnostiočitujeseunepostojanjusvijesti,kaotijekomdubokogsna,aaktiviranjemneprijelaznesvjesnostisvijestautomatskipostajesvjesnanečega,odnosnopostajeobjektodnosnaprijelaznasvjesnost.Neprijelaznasvjesnostkaostanje,dakle,nijeobjektmogućegiskustva,većpreduvjetbilokakveprijelaznesvjesnosti.Svjesnosto»svetom«,ilio»čistojsvijesti«,iličako»ničemu«,vrstajeprijelaznesvjesnostispoznajnosrodnaostalimiskustvima.Povezanasintencionalnošćusloženihsvjesnihsustavaznačajkajepozornosti svijestikojomseistančanijeobrađujupodaciizžarišnihpodručja,dokperifernipodacineulazeupredočenoiskustvo.Svakodnevnomozaknatajnačinizbrojnihpodatakaprimljenihodosjetilnihsustavanavišimrazinamaobrađujetekjedanmanjineredundantnidio.Možesetakogovoritiodvijerazinesvjesnosti–opukomdoživljavanjunečegailisvjesnom(pozornom)doživljavanjunečega.Predloženisurazličitinazivizatudistinkciju:svjesnostnižegilivišegreda(firstorder, higherorder),39primarnaisekundarna(primary, secondary),40 svijest imetasvijest (consciousness, metaconsciousness)41 te jezgrenaiproširena(core, extended).42Posvojimznačajkama,iskustvasvetoga uvrštavaju se u stanja svijesti višeg reda pozornosti u kojima subjektvišenijetekmotritelj(pod)svjesnihprocesa,kaoprimjericeusanjanju,većpostajesvjestansvjesnosti,odnosnopozornosvjedočioblikujućimprocesimasvjesnosti.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga245
Razmotrimosobziromnanavedeneznačajkesvijestidistinktivnaobilježjaiskustavasvetogaukontekstustanjasvijesti.Premapsihofizičkimobilježjima,iskustvasvetogamogusepovezatisonimštoseunovijojtradicijipsihologije naziva izmijenjenimstanjimasvijesti(Altered States of Consciousness iliASC).Pojam je uveoA.M.Ludwig43 zaopisivanje stanja svijestikojasesmatrajuneobičnima,alineiabnormalnim.IzmijenjenastanjasvijestiLudwigjedefiniraokao
»…bilokojementalnostanjesvijestiinduciranorazličitimfiziološkim,psihološkimilifarmakološkimzahvatimailiagensimakojepojedinacsubjektivno,ilipromatračobjektivno,prepoznajekaodovoljnudevijacijuododređenihopćihnormisubjektivnogiskustvailipsihološkogfunkcioniranjatogapojedincatijekompozornogbudnogstanjasvijesti.Dovoljnadevijacijaočitujesevećomzaokupljenošćuunutrašnjimosjetilimailimentalnimprocesima,promjenamauformalnimkarakteristikamamisliiporemećajimaprovjererazličitihoblikastvarnosti.«44
Sobziromnaraznolikenačinepoticanjaizmijenjenihstanjasvijestiinjihovihiskustvenihrezultata,RolandFischer45jesjednestranerazlučiopobuđujućikontinuumiskustava,počevšiod tjeskobnih i shizofrenihstanja,vizija,poput onih srednjovjekovnemističarke Julijane izNorwicha, pa sve do iskustva ekstatičkogushita.Takvamobilizirajuća ergotropska stanja obilježenasuvisokomrazinomkognitivneipsihološkeaktivnosti,odnosnosimpatičkimpobuđenjem.Na trofotropnoj straniFischer je smjestio smirujuća iskustva,poputbuddhističkepraksezazena irazličitihstupnjevayogičkogsamādhīja obilježenapojačanjemparasimpatičkogdijelaautonomnogživčanogsustava,odnosnosniženomrazinomkognitivneipsihološkeaktivnosti.PozivajućisenaFischerovupodjelu,RobertFormanergotropnastanjapovezanasreligijskimiskustvimanazivavizionarskim,atrofotropnastanjamističnim.46Osimnavedenih,Newbergid’Aquilirazlikuju»prelijevanja«smirenihupobuđenastanjaobilježenaiznenadnomnavalomenergijeiupijanjemuobjektzadubljenja,testanja»prelijevanja«pojačanestimulacijeuvalovesmirenostisekstatičnomnavalomorgazmičkeenergije,kakvasemoguinduciratiintenzivnomiproduljenomkontemplacijom,plesnimritualima,akatkadnakratkoitijekomseksualnogklimaksa.47
Sobziromdasetakvastanjajavljajuiureligijskinemotiviranimkulturološkimkontekstima,W.T.Stacesmatradajeopravdanijekoristititerminmističnolikastanjasvijesti(MysticalLike States).48Obilježjamističnolikihstanjaujedinjujuća su vizija jedinstva, spoznaja jednog kao unutrašnjeg podmetasvihstvari,osjećajdoživljajavrhunskestvarnosti,osjećajblaženosti,radosti,
36
Searle(1997):114.
37
Dainton(2007):209.
38
Bennet i Hacker (2003).
39
Zelazo,GaoiTodd(2007).
40
Edelman(1992).
41
Schooler (2002).
42
Damasio(1999).
43
Ludwig(1966).
44
Ludwig (1966): 225, citirano prema Kokoszka(2007):5.
45
Fischer(1980);Connolly(2000).
46
Forman(1999):5.
47
d’AquiliiNewberg(2001):6.
48
Stace(1976).
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga246
sreće,zadovoljstva,svetosti,božanskostiineizrecivosti.49Nekipsiholozi,poputS.R.Deana,srodnaiskustvanazivajustanjimanadsvijesti (Ultraconsciousness ili Supraconsciousness).50Deannadsvijestdefinirakao:
»… nadiskustvenu, nadracionalnu razinu mentalne aktivnosti koja transcendira sva ljudskaiskustvaistvaraosjećajjedinstvasasvemirom.«51
Psihološkaistraživanjaukazujuinarazlikovanjeintenzitetaiskustvaskontinuitetomprijelazaiztakozvanihobičnihdoizmijenjenihstanjasvijesti.Razmatrajućitajvertikalnispektarizmijenjenihstanjasvijesti,AndrzejKokoszkapredlaže razlikovanja površinski izmijenjenih stanja svijesti (Superficially Altered States of Consciousness)oddubokoizmijenjenihstanjasvijesti(Profoundly Altered States of Consciousness).52Napočetkutogkontinuuma,površinskiizmijenjenastanjasvijestioznačavajustanjakojaimajutekneznatnorazličitsadržaji/ilimodalitetedoživljavanjauusporedbisuobičajenijimstanjimabudnosti.Granična stanjanormalnih i izmijenjenih svijestiuglavnomobuhvaćaju stanja relaksacije.Paradoksalno, opis tih stanjamnogo jetežioddubokoizmijenjenihstanjasvijestibudućidanalikujusvakodnevnimiskustvimauzneznatnuizmjenugledištastvarnosti,racionalnosti iskustvaiemotivnihreakcija.Pojamdubokoizmijenjenihstanjasvijestiobuhvaćarazličitaiskustva,sadržajemi/ilimodalitetimadoživljavanjaznatnorazličitimaoduobičajenihsvakodnevnihiskustava.Spsihološkoggledištatusesvakakoubrajajutakozvanamističnolikastanjaopisanaurazličitimpovijesnimikulturnim tradicijama.Valjanojepitanjejesulisubjektikojidoživljavajutaizmijenjenastanjasvijestižrtveoštećenogmozga ilidisfunkcionalnoguma.Poznato jeprimjericedapatološkastanjapoput shizofrenije iepilepsijemogupotaknutipojavu izvantjelesnihglasova,vizije idrugehalucinogeneučinkekoje subjektičesto tumačekao religijskeporuke.53Nisu li takva iostalamistična stanjajednostavnoproizvodpatologije?Kakobiizdvojiopatološkastanjaodširokogspektraizmijenjenihstanjasvijesti,A.Aggernaes54jeporemećenostanjesvijesti(Disturbed States of Consciousness)odrediokao:
»…stanjeukojemosobanemanikakvoiskustvoiliukojemsusvaiskustvadevijantnasobziromnakvalitetutempaipromjeneraspoloženja,odonihkojebiimaousvojemuobičajenomstanju.«
To je
»…samoonostanjesvijestiukojemsepojedinacnemoževratitiiodržavatiuobičajenostanjevlastitomodlukom,nitigadruginemogurehabituiratiunjemuuobičajenostanjeprimjenomjednostavnihdruštvenihprocedura.«55
Newbergid’Aquilirazlikujuizvornamističnolikaiskustvaodporemećenihilihalucinatornihstanjapremaosjetilnojsloženostiistupnjuosjećajarealnosti.Halucinacijeseobičnodoživljavajusamokrozjedanosjetilnisustav.Primjerice,osobaimavizijuiličujenetjelesneglasoveiliosjećanečijuprisutnost.Za razliku od toga,mističnolika se iskustva doimajukoherentnije, s istomili čakpovišenom razinomosjetilne složenosti uobičajenih svjesnih stanja.Takavdoživljajjednostavnoseosjećastvarnočakinakonpovratkauuobičajenostanjesvijesti,štouglavnomnijeslučajshalucinacijama.56 Nadalje, zarazlikuodporemećenihstanja,brojnaizmijenjenastanjasvijestikojaseureligijskimtradicijamanazivajumističnimuglavnomsesmatrajupozitivnimivrijednimljudskimiskustvima.Iakosadržajnočestoslična,ključnarazlikaočitujeseusubjektivnomstavuspramsamogdoživljaja.Doksuhalucinacijamaljudinajčešćezbunjeniiužasnuti,misticiuglavnomopisujuvlastitaisku
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga247
stvasvetostikaoekstatičnaiblažena,popraćenasmirenošćuicjelovitošću.Prelamanjeuobičajenestvarnostimisticidoživljavajukaopoželjno,apovratkomusvjetovnustvarnostmoguopisatiiprenijetisvojaiskustvateučinkovitofunkcioniratiusvijetu.57Brojnestudijepokazalesudasedoživljavanječakiblagihduhovnihimističnihiskustavamožepovezatispovišenimrazinamasveopćegpsihičkogzdravlja,izraženeuparametrimaboljihmeđusobnihodnosa,većegsamopoštovanja,niže razineanksioznosti, jasnijegsamoidentiteta,povećanjemempatijezadruge,kaoipozitivnijimpogledomnaživot.58 Bezobzirakolikosečinilatranscendentnima,učincitakvihiskustavagovoreuprilogpsihološkeifiziološkefunkcionalnostimističnolikihstanjasvijesti.Upravotemeljemtihosobitihpsihofiziološkihobilježja,MichaelWinkelmansmatradajeintegracijaglavnafunkcionalnaznačajkamističnolikihstanjasvijesti.Winkelmanihstoganazivaintegrativnimstanjimasvijesti,razlučujućiihoduobičajenihstanjasvijesti,budnosti,sanjanjaidubokogsnabezsnovauspoređujućinjihoverazličitebiološkeifenomenološkeznačajkepoputaktivaciježivčanogsustava,aktivacijeskeletalnogimišićnogsustava,osjetilnogimotoričkogprocesiranja,pozornosti,funkcijaegaiosobnogidentiteta,učenja i memorije.59Doksefunkcionalnostbudnihstanjaočitujeuučenju,prilagodbiokoliniipreživljavanjutijela,tijekomsnivanjaodvijasestrukturiranjememorijeipsihološkaprilagodba,audubokomsnufiziološkoobnavljanjeirast. Integrativnostanje svijestiodgovorno jeza iskustvopsihodinamičkograstatepsihološkeisocijalneintegracije.Sobziromnafunkcionalnostkvalitativnihznačajkitihstanjasvijesti,60niječudnodarazličitioblicireligioznostiiduhovnostikojipotičuintegrativnaiskustvanimalonejenjavajuusvjetskimrazmjerima,unatočznanstvenojdekonstrukcijibrojnih teoloških, legalističkihikulturalnihvidovareligijskihdogmi.61
3. Iskustvo svetoga kao emergentna razina svijesti
Razmatranje fiziološke funkcionalnosti i fizioloških korelata subjektivnihiskustavaotvararaspravuofilozofskimpretpostavkamakognitivističkogpristupaoodnosusvijestiitijela,odnosnoumaimozga.Analizabrojnihmogućihznanstvenihteorijamožesesvestinadualizmekaoantiredukcijsketeorije,različitematerijalizmekaoredukcijsketeorijeteemergentizamkaovrstuontološkogmonizma.
49
Kokoszka(2007):6.
50
Dean(1973):1036–1038.
51
Dean(1973):1036,citiranopremaKokoszka(2007):7.
52
Kokoszka(2007):9.
53
d’Aquili iNewberg (2001): 107;Stephens iGraham(2007):199;RamachandraniBlakeslee(1998).
54
Aggernaes(1975).
55
Aggernaes (1975),citiranopremaKokoszka(2007):7.
56
d’AquiliiNewberg(2001):112.
57
d’Aquili,Newberg(2001):112;CahniPolich(2006):200.
58
d’AquiliiNewberg(2001):108.
59
Winkelman(2000):120.
60
Kim(2007):417.
61
Clarke(2006).
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga248
Dualizamse temeljina iskustvenojčinjenicidasementalnastanjadoimljukvalitativnorazličitimaodfizičkihobjekata,pastogamorajuimationtološkizasebne domene. Bivajući nematerijalna, odnosno nefizikalna, psihološkastanjanikakvafizika,dualistitvrde,nemožeopisati.Materijalizamsdrugestranereducirasvena jednuontološkudomenu, fizičkustvarnost.Onošto,navodno,nijefizičko,uokvirimamaterijalizmatozapravonepostoji,odnosnomožesepromatratikaospecifičnibihevioralni,funkcionalni,epifenomenalniilinaizgledmentalniostvarajmaterijalnihprocesasustava.Poticajmaterijalističkomviđenjusvijestiomogućilesuneuroznanostipokazujućidasespoznajniprocesidoistaostvarujuuspecifičnimfizičkimstrukturama,ohrabrujućiredukcionistedapretpostavekakosementalnastanjamogusvestinaneurofiziološkeprocese,odnosnonizfizikalnokemijskihobjekataiprocesa.U kognitivnoj paradigmi brojni su zagovornici odbacivanja dualizma i redukcijskogmaterijalizma, poput JohnaSearlea.Dualizamdoduše ispravnotvrdidajesvjesnostuepistemološkomsmislunereducibilnifenomen.Dugananebumože seproglasiti iluzijom i eliminatorno reducirati navišebojnoprelamanjesvjetlaukapljicamavode.Svijest,pak,idaseproglasiiluzijomostajestvarna,jerjesvijestpreduvjetsvjesnogposjedovanjailuzijesvjesnosti.Alineodrecivoststvarnostisvijesti,unatočintuitivnojprivlačnostidualističkepretpostavkeoodvojenostimišljenjaodtjelesnihprocesa,nepodrazumijevada jesvjesnostontološki odvojenaodmaterije ili tijela.Štosepakmaterijalizmatiče,opravdanojetvrditidasuuontološkomsmislusvestruktureusvemirusačinjeneodtvari.Jer,kadnebibilesačinjeneodkakvetvarinebibiletvarne.Jednoodtemeljnihpitanjaskojimsesuočavatajpristupnaravjegradivnetvarisvegapostojećeg.Jelitoatom,kvantnečestice,struneilineštojošapstraktnije?62Moželiseondauopćegovoritioreduciranjunatvar,akoseuskladusasuvremenimteorijamafizikesvemanjetrebaočekivatitvarnidokazotvarnostigradivnogtemeljatvarnosti?Nočakakosesvijestisvedenatvarneneuralneprocese,uepistemološkom,odnosnofenomenološkomsmislunemoguseobjasnitisubjektivnisadržajisvijesti.Searlejenatajproblemukazaomisaonimeksperimentom»kineskesobe«dokazujućidajeteškozamislivodasintaktičkamanipulacijasimbolamožebitiizjednačenasasemantičkomprirodomsadržajamentalnihi/ilisvjesnihstanja.63Postojiočitonekidodatnimehanizamprijelazaizobjektivnogneuralnogprocesirajućegostvarajausubjektivnukvalitetukojičiniosobitostfenomenologijesvijesti.Umjestvaraniotjelovljen,moglobisesažetiSearlovo64kognitivističkopoimanjeodnosaumaitijelauodnosunamaterijalizamidualizam–stvaranusmisludasesvijestnemožeeliminiratinitireduciratinamaterijalnesastavnice,autjelovljenstogaštosesvjesnastanjamogukauzalnoobjasnitiponašanjemjedinicanižegreda,primjericeneurona,65 ili čakkvantnerazine.66
Takvoviđenjeuskladujesteorijomsvijestikaoemergentnogsustava.Emergenciju,premaPereiriielHaniu,67određujučetiriznačajke.Prvasenazivaontološki fizikalizam,štoznačidajesveuprostornovremenskomsvijetuizgrađenood temeljnih fizikalnih čestica i njihovih agregata. PhilipClaytonumjesto ontološkog fizikalizma predlaže nazivontološki monizam, jer ako jeteorijaemergencijeupravuistvarnostjestusuštinisastavljenaodjednevrste»tvari«, toodričefizicinormativnumjerodavnostbudućidapostojećipojmovifizikenisuobjasnidbenodostatnizaopisstrukturiranjatetvari,individualiziranjaistvaranjauzročnoposljedičnihveza.Drugimriječima,budućidasenemožepretpostavitidaentitetikojepostulirafizikasačinjavajupotpuniinventarsvegaštopostoji,emergentistinemorajubitifizikalistiusmislu dafizikadiktiratemeljenjihoveontologije.68Daljnjaznačajkaemergencije
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga249
svojstava ključna je za stvaranje novih svojstava u naravi.Kada nakupinetvarnihčesticadosegnuprikladnurazinuorganizacijskeikauzalnesloženosti,izvornonovasvojstvaemergirajuutimsloženimsustavima.Searlenaglašavadasvjesnostnije emergentnosvojstvokojesene možeobjasnitikauzalniminterakcijamasastavnihelemenata,jerbitoponovovodiloudualizam.69DabiseodredilokadasestrukturnopojavljujunovasvojstvaP koja vrijede za neki objekt O, TimothyO’Connorpostaviojesljedećeuvjete:»i.PsuperveniranadsvojstvimasastavnihdijelovaO. ii.NitijedansastavnidioOneposjedujeP. iii. PjerazličitoodkojegstrukturnogasvojstvaO. iv. Pimaizravni(‘nanižerazineusmjereni’)determinirajućiutjecajuodnosunauzorkeponašanjasastavnihdijelovaO.«70
Takvaemergentnasvojstvanesvediva su na i nepredvidiva iz sastavnicanižihrazina,štopretpostavljapodjelustvarnostinavišerazinaorganizacije.Sdrugestrane,značajkauvjetovanosti sastavničkih razina svojstvima nadređenih određujekauzalnostentitetavišegredanavlastitesastavnedijelovenižegreda.KauzacijuusmislusuperveniranjamentalnognadfizičkimMelnykjeodrediosljedećimuvjetima:»i.Ukolikopostojirazlikaumentalnom,nužnopostojiirazlikaufizičkom. ii.Ukolikonemarazlikeufizičkom,nužnonemarazlikenitiumentalnom. iii.Nijemogućedapostojirazlikaumentalnom,adanemarazlikeufizičkom.«71
Mnoge suvremene teorije svijesti koriste teoriju emergencije i, premda serazlikujuudetaljimaodređivanjaneophodnihidovoljnihuvjetazapostojanjetakveemergencije,zajedničkaimjepretpostavkadasvijestemergiraizsvojstavanekogfizičkogsustava.72Ontološkifizikalizambeznužnognegiranjafenomenologijeiskustvanudirazvideprema»naravnim«tumačenjimareligijskihiskustvakojaipaknisulišenafenomenološkesastavniceiskustvasvetoga.
4. Iskustvo svetoga kao neurološki proces
Uskladusnavedenomteorijomemergencije, iskustvosvetogaontološki jenereducibilno, ali kauzalno reducibilno na sastavnice, pa je sljedeći korak nakon određivanja značajki iskustva svetoga kao stanja svijesti pronalaže
62
Greene(2004).
63
Searle(1997).
64
Searle(2007):325–334.
65
Searle(1997):22.
66
Stapp (2007): 300–312; http://video.google.com/videoplay?docid=4887379527411665519&ei=zMCsSNLiDo382wKAlPC8CQ&q, pregledano15.8.2008.
67
ElHani,Ch.N.iPereira,A.M.(2000).HigherlevelDescriptions:WhyShouldWePreserveThem?U:Andersen,P.B.,Emmeche,
C., Finnemann, N. O. i Christiansen, P. V.(ur.) Downward Causation: Minds, Bodies and Matter. AarhusUniversityPress:133,citiranopremaClaytoniDavies(2006):2.
68
ClaytoniDavies(2006):2.
69
Searle(2009).
70
O’Connor, T. (1994). Emergent Properties.American Philosophical Quarterly,31:97–98,citiranopremaClaytoniDavies(2006):3.
71
Pećnjak(2002):41.
72
Kim(2006).
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga250
nje fizioloških korelata tog svjesnog iskustva. Međudisciplinarni pristupkognitivističkogobjašnjenja iskustvasvetogasobziromnaneurofiziološkeprocesenekinazivajuneuroteologijom,bioteologijomiliduhovnomneuroznanošću.73Zajedničkaoznakarazličitihstudijatogpodručjapromišljanjejereligije,duhovnostiiizmijenjenihstanjasvijestiusvjetluempiričkogznanjao umu i tijelu.Prva suvremenaopsežnijaneuroteološka istraživanja toga tipapotaknuo je1970ih godina utemeljitelj tehnike transcendentalnemeditacijeMaharishiMaheshYogi.74Nastotinestudijazabilježilesufiziološkepromjenetijekommeditacije,poputsmanjenjaintenzitetadisanja,kucanjasrcaipotrošnjekisika.75DaseipakradiospecifičnojvrstiodmaranjafiziologijeukazivalasuEEGočitanjapomakommoždaneaktivnostisalfavalova(8–12Hz),preovladavajućihuopuštanju,premasporijimuzorcimathetavalova(4–8Hz),auosobitodubokimstanjimameditacijenadsvođenihslojembržihbeta(12–39Hz)valova.Studijesupokazaletrendpremasinkronizacijielektričneaktivnostimozgaimeđuhemisferalnojkoherencijitijekommeditacije.Takvirezultatiuklapajuseufunkcionalnotumačenjeiskustvasvetogakaointegrativnogstanjasvijesti.UposljednjatridesetljećaEEGstudijeobuhvatilesuiostaleistočnjačketehnikemeditacijeirelaksacijesdoneklesličnimrezultatima.76
JednoodbrojnihistraživanjareligijskihiskustavaukršćanskojtradicijiprovelajeNinaAzari.MetodomPETskeniranjaanaliziralajemoždanuaktivnostdvanaestnjemačkihprotestanata tijekomkontinuiranemolitveprvogastihaPsalma23:»Gospodjepastirmoj:ništaminećenedostajati!«77Očitanjazavrijemeiskustvaintenzivnemolitvebilježilasuaktivacijufrontalnogtjemenogmoždanogpodručja,povezanogasasposobnošćumišljenjailirefleksivneevaluacije,odnosnovišihprocesasvijesti.Zanimljivojedaulimbičkompodručjunijezabilježenojačepobuđenje,štoukazujedareligijskaiskustvanemorajuuvijekbitipopraćenapovišenomemotivnomaktivnošću.78
Zbogsilnoživetradicijenjegovanjameditativnihmističnihiskustava,buddhizamjeosobitoprivukaopozornostneuroteologije.Pionirtogapodručja,JamesAustin, u djelimaZen and the Brain te Zen Brain Reflections tumačidaseprilikomdoživljavanjamističnolikihiskustva,ujapanskojzentradicijinazvanih kenshosatori,naneurološkojrazinismanjujeaktivnostlimbičkogsustava,itoosobitoprocesiaktivacijestrahapotaknutifunkcijomamigdale.Smanjujesetakođeraktivnostutjemenimpodručjimalubanjeodgovornihzaorijentacijuuprostoruirazlikovanjesebeisvijeta,kaoiaktivnostprefrontalnihsustavauključenihuizvršnefunkcijeuobičajenihstanjabudnosti.79
OsobitosuzanimljiviradovineuroteologaAndrewaNewberga,80 koji je dio svojihistraživanjaobjavioudjeluWhy God Won’t Go Away. Newberg i Eugened’Aquilisuzaključili,analizirajućiSPECTmetodomotiskemističnolikihiskustvauneurofiziologijiosammeditanatatibetansketradicijebudizmainekolikofranjevačkihredovnica,daseutimpsihoneurološkimprocesimaodražava općeljudska biološka stečevina koja omogućuje transcendiranjematerijalnih sastavnica postojanja i spoznaja unitarne stvarnosti sebstva.81 Unitarnastanjakrajnjisuizrazkontinuiranograsponaiskustava,raspoloženjaipercepcijakojinaginjuosjećajustopljenostii transcendiranjauobičajenogosjećajasebeunekiproširenijiosjećajSebe.Akobašneu»blaženstvuSebstva«ili»Božjojljubavi«,svatkosenatrenutak»izgubio«uljubavivoljenihosoba,iliuprekrasnojglazbi,iliuosjećajustopljenostisPrirodom.Uneurološkojanalizi stvaranja reprezentacija iskustva svetosti imističnogpotencijalauma,Newbergid’Aquiliističučetiriasocijacijskapodručjakorteksa,namijenjenaobradisenzornihinformacijakojiprocesirajuiintegriraju informacijeposveautomatskiiuglavnomispoddosegavoljnerazine.Funk
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga251
cionalističkomihterminologijomnazivaju:vidnoasocijacijskopodručje,orijentacijskoasocijacijskopodručje,asocijacijskopodručjepozornostiiverbalnopojmovnoasocijacijskopodručje.82
Vidnoasocijacijskopodručjeznačajnojeureligijskimiduhovnimiskustvimakojauključujuvidnereprezentacije.Primjerice,kodpojedinacakojiprilikomrituala,umolitviilimeditacijikoristevizualizacijeilislikovneprikaze.Također,spontanementalneslikeprimljenetijekommeditacijeimolitve,ilineobičnevizijeustanjimapoputneardeath iskustavamogupotjecatiiztogpodručja.Različitaistraživanjapokazalasudaseelektričnimpodraživanjemtogpodručjamoguizazvatirazličitevrstevizualnihiskustava.83
Orijentacijskoasocijacijskopodručje,smještenonaposteriornomdijelutjemenogrežnja,primapodatkeodosjetiladodirakaoidrugihosjetilnihmodaliteta,osobitovidnihislušnih,stvarajućitrodimenzionalnureprezentacijutijelaiorijentacijetijelauprostoru.84Dvasredištazaorijentaciju,smještenauzasebnepolutkemozga,obavljajurazličiteoperacije.Lijevoorijentacijskopodručjeodgovornojezastvaranjementalnezamjedbefizičkihgranicatijela,dokdesnoorijentacijskopodručjeobrađujeprostornekoordinate.Usklađenimradomdvajuorijentacijskihasocijacijskihpodručjasiroviosjetilnipodaciutkivajuseusložendoživljajsebstvauosjetilnodostupnomsvijetu.Činjenicada je to »sebstvo«mentalna reprezentacija, sastavljena od dijelova sirovihosjetilnihpodataka,neznačida fizičko tijelo ili svijetokonjeganepostoji.Značajnojeipaknaglasitidaummožespoznatisebstvoiiskusitirazlikuizmeđusebstva iostatkastvarnosti tekvrlo razrađenimnaporomneuralnihprocesasmještenihuasocijacijskompodručju.Utomsmislu,orijentacijskopodručjeiznimnojevažnoprilikomstvaranjamističnihireligijskihiskustavakojičestouključujuizmjenupercepcijeilitranscendiranjeprostoraivremena,osjećajajastvaisebstva.Nadalje,uprefrontalnojmoždanojkorismještenojeasocijacijskosredištepažnjekojeigravažnuulogupriusklađivanjutjelesnihkretnji.85Nasloženijojraziniasocijacijskosredištepažnjeuključenojeuorganizacijusvrsishodnogponašanjaiaktivnosti,teintencionalnousmjerenihuzorakamišljenja.Oštećenjemtogpodručjagubisesposobnostkoncentracije,planiranjaiizvođenjasloženihperceptualnihzadatakakojizahtijevajumentalnuoštrinuiliproduženupozornost.Osobečestonemoguzavršitidugurečenicunitiisplaniratidnevniraspored.Osjećajnosuispražnjene,bezvoljneiravnodušnepremadogađajimauokolini,86štosemožepovezatisulogomkojufrontalnirežnjevi
73
Bulkeley(2007):527.
74
Bulkeley(2007):529.
75
Za opsežnu bibliografiju vidi: http://www.mum.edu/tm_research/bibliography.html.
76
CahniPolich(2006);Austin(2006):40–61.
77
Biblija,Psalmi23,prijevodIvanŠarić,Sarajevo1942.
78
Bulkeley(2007):530.
79
Austin(1999;2006).
80
Vidi:http://www.andrewnewberg.com/pub.asp.
81
d’AquiliiNewberg(2001):9.
82
d’AquiliiNewberg(2001):16.
83
d’AquiliiNewberg(2001):17.
84
d’AquiliiNewberg(2001):17.
85
d’AquiliiNewberg(2001):20.
86
d’AquiliiNewberg(2001):23.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga252
imajuuprocesiranjuinadzoruosjećajaprekoumreženjaslimbičkimsustavom.87Asocijacijskopodručjepozornostizbogtihjeznačajkiiznimnovažnoumeditacijiimolitvi,odražavajućiseupovećanojaktivnostifrontalnogrežnjakojubilježebrojnestudije.88
Verbalnopojmovnoasocijacijskopodručje smješteno je na spoju sljepoočnog(temporalnog),tjemenog(parietalnog)izatiljnog(okcipitalnog)režnja,aodgovornojezastvaranjeapstraktnihpojmovatezanjihovoprocesiranjeujezičnikod.89Većinakognitivnihoperacijapotrebnihzauporabuirazumijevanjejezikatevišegramatičkeilogičkefunkcijeizvršavajuseuverbalnopojmovnomasocijacijskompodručju.Osimprisamomlingvističkomizvršavanjumolitveilimeditacije,onojeosobitovažnozapojmovnoodređivanjedomeneiskustvasvetoga,njegovenaraviiodnosapremadrugimiskustvimasebeisvijeta.Uodnosunatačetiriasocijacijskapodručja,Newbergid’Aquilizaključujudase tijekommističnolikihstanja intenzivnemeditacije imolitvepodručjaodgovornazaosjetilnupercepcijuiorijentacijusmirujuzbognedostatkaulaznihosjetilnihpodataka,dokse istovremenoaktivirajuprefrontalnapodručjaodgovornazasposobnostusredotočenja,planiranjaiizvršavanjasloženihzamjedbenihzadataka.Deprivacijompodatakapomoćukojihseuobičajenodefiniraireprezentirasebstvoisvijet,uzistovremenofunkcionalnopozornoneurološkostanje,mozaktumačiiskustvokaoiznenadnobrisanjegranica:
»Mozak nema izbora već da opazi beskrajnost sebstva blisko povezanoga sa svime što umdoživljava.Takvapercepcijaizgledapotpunoineupitnostvarna.Iupravosutako(subjektiistraživanjakao,op.a.)Robertinaraštajimistikaprijenjegaopisivalisvojevrhuncemeditativnog,duhovnogimističnogzadubljenja.«90
5. Iskustvo svetoga kao pojmovni ijezičnifenomen
Sljedećiaspektiskustvasvetogakaospecifičnogpsihofizičkogstanjanjegovjeutjecajnaljudskipojmovnisustav,odnosnosustavznačenjaivjerovanjaosvijetu.Povrhosobinasvijestiiintencionalnosti,kojedijelesdrugimživotinjskim vrstama, ljudi su biološkom evolucijom i osobitimmehanizmimakulturnogaučenja temeljenognashvaćanjusuvrsnikakaosebi sličnihbićas istovrsnimmentalnimživotom,91stekli sposobnoststvaranja,pripisivanjai izricanjaznačenja.Očituje se tounizu simboličnihkodovanamijenjenihkomunikacijivlastiteintencionalnosti.92Jezikje,izmeđuostalih,takavsloženkôdznakovakojimseizričupojmoviioblikujusvjetonazori.Jezičnamoćomogućujepretakanjeiskustvasvetogaizunitarnog,svojevrsnog intencionalno neodređenog subjektivnog stanja, u izrecivi jezični kôdintencionalno relevantnih pojmova.Međutim, procesom svođenja iskustvanaizrijekoiskustvusâmoiskustvomijenjaseprilagodbomjezičnomkodu.Štoviše,ulazećinajezičnojraziniudinamičnesemantičkeodnosesdrugimpojmovima,oplođujesenovimnijansamaznačenjaiimplikacija.Jeliondamogućecjelovitoizrazitiiskustvosvetoganajezičnojraziniikakosestrukturiraizricanje?U saussureovskom, komunikacijskom smislu jezik je objektivni apstraktnisustavdogovorenihznakovakojisluži prenošenju misli.93Sdrugestrane,uhumboltovskojtradicijimožeserećidajejezikorgan tvorbe misli.94 S obziromnaulogujezikauspoznaji,postavljasepitanjeukojemsuodnosujezikisubjektivnamisao,odnosnojezikiiskustvosvetoga?Moželiseuopćemisliti bezjezika,odnosnodoživjetiiskustvosvetogabezjezika?Ukojojmjeripak
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga253
jezikutječenastrukturumišljenja, ili iskustvosvetoga?Prvidioproblemamožeseotklonitiodredilisetočniještosemislipodmišljenjem uodnosunajezik.Jelitosamosubauditivnijezik,ilijetologičnapredugrađenaproceduramodularnoorganiziranaokojezičnesposobnostiiizdvojenaodostalihnejezičnihspoznajnihsposobnosti,ilijemišljenjeprocesstrukturiranogsklapanjarazličitihspoznajnihsposobnostiiiskustavauznačenjskecjelinekojedobivajusvojizrazujezičnomkodu?Izmetodološkihrazlogaredukcionističkobiheviorističkimodelijezičnedjelatnostibilisuprivučenipretpostavkomdasemislimogusvestinapounutrašnjeniilisubauditivnigovor.Biheviorizamjeulingvisticisvedo1960ihznatnoutjecaonaameričkestrukturaliste,poputLeonardaBloomfielda,kojisuuantimentalističkomraspoloženjuusmjerilisvojaistraživanjanaobjektivnestrukturalnejezičneznačajkezanemarujućinjegovespoznajneipsihološkesastavnice.95RadikalnubiheviorističkujezičnuteorijuobjaviojeameričkipsihologBurrhusFredericSkinner1957.udjeluVerbal Behavior,pokušavajućiprotumačitiprocesusvajanjajezikaobrascimaponašanjasastavljenihodprocesarazlučivanjapodražaja,odgovoranadotičnipodražajtepojačavanjailizaprječivanjapodražaja.96Mislisu,prematakvushvaćanju,samojezičnoorganiziranebihevioralnereakcijepotaknutepodražajimaizjezičneokoline,ajezičnoseznanjesobziromnaostalespoznajneifiziološkesastavnicesvodinausvajanjezamjedbenomotoričkihprocesapotrebnihzanjegovoreproduciranje. Neuropsihološka istraživanja podržavaju pretpostavke o fizikalnokemijskoj podlozimentalne aktivnosti,međutim, time se samoukazuje napostojanjekorelacijemišljenjaimotoričkihaktivnosti,anenanjihovuidentičnost, što je i dokazano praćenjem slučajeva namjerno izazvane paralizegovornogaparatapričemususubjektipotvrdilidasuunatočnemogućnostiproizvodnjegovorazadržalisposobnostimišljenja.97
Osimtoga,takavbiheviorističkimodeljezičnedjelatnosti,svedennauporabu(naučenih)riječiurečeničnomnizuprema(naučenim)pravilima,suočavases problemom objašnjenja jezične produktivnosti, na što je krajem 1950ihgodinaukazaoNoamChomsky.Strukturalnosejezikdoistasastojiodpopisajezičnihjedinicaipropisakakoihkoristiti,kojisedoistausvajajukrozkulturalneobrasce,ali touopćeneobjašnjavaotkudaljudimasposobnostproizvodnje iprepoznavanjaneograničenogbrojagramatičkopravilnih iskaza.Društveni ikulturnipoticajisvakakoimajusvojuuloguuusvajanjujezika,ali ne razjašnjavajupitanje jezičnog stvaralaštva.Chomsky je zaključioda
87
Thimble,M.H. (1990).PsychopathologyofFrontalLobeSyndromes,Seminars in Neurology,Vol.10,No.3.Objavljenona stranici:http://www.ect.org/effects/lobe.html.
88
d’AquiliiNewberg(2001):25.
89
GlezermaniBalkoski(2002):29–76.
90
d’AquiliiNewberg(2001):6.
91
Tomasello(1999):6.
92
Searle ističeda jezik trebapromatratiubioevolucijskomsmislukaomanifestacijuipro
širenjebiološkihprimitivnijihoblikaintencionalnosti.Searle(2003).
93
Saussure(2000);GlovackiBernardiidr.(2001):82.
94
Humboldt(1988):34,111,115;Ježić(1984).
95
Bloomfield(1994):139;GlovackiBernardiidr.(2001):156.
96
Brown(2005):716.
97
StančićiLjubešić(1994):20.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga254
ljudiučejezikizkulturenezbogponašanjaikulturesameposebi,većzbogljudskojvrstiurođenihspoznajnihsposobnostioblikovanjajezičnihiskaza.UtomjesmisluChomskyotvoriolingvistikukognitivnimznanostima.Doduše,većjeDescartesuočioproblemjezičnogastvaralaštvaskojimsusuočeneredukcionističketeorije,nudećiobjašnjenjeuracionalnostiljudskogaumaprožetogugrađenimidejamaikreativnimnačelima.Jezikseuracionalističkomsmisludualističketradicijemožeshvatitikaologičkistrukturiranareprezentacija apstraktnihmentalnih objekata i univerzalnih pojmova obeznačenihod tjelesnih sastavnica.PremaDescartesu, tek su ljudipristupomtomapstraktnomiuniverzalnomumudobilisposobnostmišljenjaijezičnogstvaralaštva,podupirućitutvrdnjučinjenicomdaživotinje,lišenetakvogarazuma,unatočrazvijenihgovornihorgananisustvorilejezičnolikomišljenje.98 Descartes je sâmmalo toganapisaoo jeziku,ali sunjegoviuvidionaraviumaimaliznačajnuuloguuracionalističkojtradicijianalizeprirodnihjezika.Iako se nije složio sDescartesovimpoimanjemodvojenosti tijela i uma,99 Chomsky se također može smatrati nasljednikom racionalističke tradicijeosobitimpristupomproučavanjajezičnihstrukturakaoodrazapredugrađenihformalnih struktura (jezičnogmodula) uma.Chomsky smatra da se razlogljudskesklonostikjezičnojdjelatnostitrebatražitiugenetskojibiološkojnadjeljenosti.Takvajezična moć pretpostavljapostojanjeposebnogmentalnogorganaspecijaliziranogazajezik.KognitivnismjerkojiChomskyrazrađujeu nekoliko faza odražava univerzalistička načela racionalističkog pristupa.PremaSintaktičkim strukturama iz1957.,svrhajeproučavanjanekogprirodnogjezikastvoritigramatikukojauznajmanjimogućibrojpravilagenerira samogramatičkesljedoverečenica,paotudainazivgenerativna gramatika. ‘Gramatičke’zaChomskoganeznači‘značenjskismislene’većformalnosintaktičkidobrooblikovanerečenice.Jezičnusposobnostgovornikaodređujekaopoznavanjetogsustavapravila,naposljetkujenazivajućipounutrašnjenimIjezikom.Zadaćajelingvista,premaChomskome,proučitiodčegasesastojitoznanje,kakoseonousvajaiupotrebljava.100DekontekstualizacijaiformalizacijaopisajezičnihpravilauslijednimradovimanavodiChomskogiostalegenerativnegramatičaredauspostavenekolikostrukturnihinačicasintaktičkeanalize.UrecentnijemistraživačkomprogramuChomskyjesvojuteorijugramatikeoblikovaonatemeljunepromjenjivihjezičnihnačelakojasuzamišljenakaogenetskiugrađenaujezičnojmoćipojedincaijezičnihparametaraprilagođenihzahtjevimaspecifičnogjezika,štojeiteoretskinajbližipokušajuspostavljanja teorijeuniverzalnegramatikekojudonekleanticipirajuDescartes i gramatičari PortRoyala kao logički strukturirani univerzalni jezikutemeljennauspostavljanjumatematičkirazrađenogredoslijedasvihmisli.Kognitivizam usmjeren na jezik kao epistemološki objekt jezične teorije iproučavanje formalnih jezičnih pravila dekontekstualiziranih iz okvira tjelesnihikulturnihpodražajanaglašavaizdvojenumodularnostjezičnemoći,svećpredugrađenimpravilima,ilogičkosintaktičkioblikmišljenjakojisetakodoimaapstrahiranoracionalanisamodostatanuodnosunaostalespoznajnesposobnosti iosjetilnomotoričkesposobnosti.Drugimriječima,nitiredukcijskobiheviorističkenilogičkoracionalneteorijejezikanezahvaćajucjelovitomentalne i tjelesne sastavnicemišljenja te semantičku razinukaobitnusastavnicujezika.Uskladusemergentnimviđenjemuma,moguće jezamisliti i trećipristupjezičnojteorijipremakojemseumišljenjuodražavajuspoznajniprocesikaoi otjelovljene interakcije sa svijetom.Takav pristup naglašava perspektivizacijuprocesamišljenja ljudskimbiološkimotjelovljenjem,ali i kulturnim uvjetovanjem.Pojedinačnaikolektivnaiskustvapromatrajusekrozprizmu
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga255
spoznajnihprocesaostvarenihinformacijskimstrukturamaumakojesupakustrojeneosjetilnimi tjelesnimpodražajima.Jezikseshvaćakaoizrazpojmovnogorganiziranja,procesuiranjaiprenošenjamentalnihstanjaproizvedenih tjelesnimprocesima.Jezik jedaklespremnikznanjaoopojmljivanjusvijeta,strukturiranizbirznačenjskihkategorijakojeomogućujuobradunovihiskustavaipohranuinformacijakojeepistemološkiproizlazeizutjelovljenjemuvjetovanogiskustva.IztakvogaviđenjautjelovljenogmišljenjaijezikakaosredstvazaspoznajusvijetarazvilasemlađagranaKognitivnelingvistikečijesufilozofskeiepistemološketemeljeizložililingvistipoputMarkaJohnsona,GeorgeaLakoffa101iDirkaGeeraertsa.102Zarazlikuodredukcionističkihiracionalističkihjezičnihteorija,semantikaukognitivnojlingvisticipostajetemeljnomrazinomjezičnogproučavanjapostajućitakorećiemergentnosvojstvoostalihstrukturalnihjezičnihrazina.Krenelisedakleodjednostavnetvrdnjedajezikizražavamišljenje,odnosnoopojmljivanje subjektivnih stanja svijesti proizvedenih djelovanjem raznovrsnihtjelesnihprocesa,103razjašnjavaseuontološkomsmisluje li moguće misliti bez jezika,odnosnodoživjetiiskustvosvetogabezjezika.Naime,komunikacijskastrukturajezičneproizvodnjeirazumijevanjauspostavljaprvotnostmišljenjaiiskustvanadjezičnomsposobnošću.Jezičnomproizvodnjomnazivaseostvarivanjejezičnihizričajazaizražavanjemisli,mentalnihstanjaili sadržaja saznačenjemu jeziku.Sdruge stranekomunikacijskogkanalajezičnorazumijevanjesemožeodreditikaopripisivanjenekogizričajamentalnom stanju ili sadržaju u skladu sa značenjem izričaja u danom jeziku.Ukolikosudionicijezičnekomunikacijeimajuznačenjskipunovrijednemislii jezični kôd koji im služi izražavanjumisli, kaže se da posjeduju jezičnu sposobnost.104
Jezičnasposobnostdaklezahtijevasjednestraneodređenupojmovnu sposobnost –sposobnostpojmovnogmišljenjakojesemožeizrazitiujeziku.Tojeočiglednojernitkonemožeoglasovitimisaoukolikoneposjedujemisaoilipojamdotičnogznačenja.Drugidiojezičnesposobnostitvoriprocesuirajuća sposobnost – sposobnost spajanja značenja izričaja, obrađenihpojmovnomsposobnošću,sodređenimglasovima.Iztogaslijedidajejezičnasposobnostspojpojmovneiprocesuirajućesposobnosti.Budućidasupojmovnaiprocesuirajućasposobnostzasebneinužnesastavnicenaravijezičnesposobnosti,pojmovna sposobnost imaontološku prvotnost nad jezičnom sposobnošću.Metafizičkijemogućeimatipojmovnusposobnostbezjezičnesposobnosti,alineiobratno.Taontološkaprvotnostnavodinazaključakdaosobanemožestećijezičnusposobnostprijenegoliostvarisposobnostmišljenjamislikojesu izrazive u jeziku. Usvajanje pojmovne sposobnosti mora ili prethoditiusvajanju lingvističke sposobnosti ili semorajuodvijati usporedo.Drugim
98
Haßler(2005),uBrown(2005):88.
99
Chomsky(2002):16.
100
Chomsky(2005);Devitt(2006):3.
101
Johnson (1987); Lakoff (1987); Lakoff iJohnson(1980;1999).
102
GeeraertsiCuyckens(2007).
103
Devitt(2006);Miščević(2003).
104
Jezičnajesposobnostprocesstvaranjairazumijevanjarečenicasaglasovimaiznačenjimatogjezika,potencijalnoiudrugimmedijimaosimgovoru.Uneštoproširenijemoblikudefinicijaglasi:jezičnakompetencijasposobnostjekorištenjaglasovakojegjezikazaizražavanjepunoznačnihmislioglasovljenihujezikuunutar konteksta izričaja; kao i sposobnostpripisivanjaglasovaodređenimpunoznačnimmislimaoglasovljenihujezikuunutarkontekstaizričaja.Devitt(2006):130.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga256
riječima,jeziknijepreduvjetzaposjedovanjepojmovnogsustavailikakvogsvjesnogiskustva,alijeposjedovanjesvjesnogiskustvanužnozaznačenjskismislenousvajanjejezičnogizraza.Sobziromnausvajanjejezika,evolucijskipsihologStevenPinkertoodređujenasljedećinačin:
»Pojmovnirazvojtakođermožeutjecatinajezičnirazvoj:akodijetejošnijeovladalosloženimsemantičkimrazlikama,poputvremenskihodnosa izraženihuprimjeruJohn will have gone, onomoždanećemoćiovladatidotičnomsintaktičkomkonstrukcijom.«105
Sobziromnaraspravuoiskustvusvetoga,zaključakorelativnomodnosupojmovneijezičnesposobnostiukazujedasejezičniizričajoiskustvusvetogasjednestranekomunikacijskogkanalanemožeproizvesti,asdrugestranenemožerazumjetiukolikonepostojiznačenjskastrukturasubjektivnogiskustvasvetostiuspoznajnopojmovnomsustavugovornika,odnosnoprimatelja.106 Timesenaglašujenediskurzivnainejezičnanaraviskustvasvetoga.
»Nigovoromnirazumom(ātman,op.a.)senedoseže,niokom.Tekizrekom‘Onjest’,kadtakoseponireunjega,pravamuprirodasine.«107
Nijestogačudnodaseurazličitimreligijskimtradicijamapronalazenenarativnepraksezaostvarivanje iskustvasvetog,odprovođenjarazličitih tjelovježbiitehnikadisanja,zavjetašutnje,samoće,dobrovoljnogapostailikonzumacijepsihoaktivnihtvari,padorazličitihvrstapasivnihmeditacija.Primjerice,buddhističkavipassanāmeditacija»razvida«,težisvjesnomsmirenjuumajednostavnimpromatranjemsadržajakojisepojavljujuuslobodnom,alipozornomtijekusvijesti.Uvidutosmirenostanjesvijestinijejednostavno»viđenje«većnediskurzivnaspoznajanoverazinefunkcioniranjasvijesti.Ili,kakobiPatañđali,mitskiautoryogasūtri,sažetoizrazio:
»Yogajeobustavljenostvrtloženjaduha. Tadajemotriteljutvrđenuvlastitomobliku.«108
Iskustvosvetogamogućejedaklefenomenološkiproizvestiilidoživjetiosobitimustrojavanjemneurobiološkihprocesakojineuključujujezičnoopojmljivanje.Utomsmisluiskustvosvetogaprethodiproizvodnjiizričajaiskustvasvetogaimogućejegovoritionekonstrukcionističkoj dimenziji togstanja.Međutim,niti jednostanjesvijestisezbogosobitosti ljudskogutjelovljenjau neurološkom smislu ne održava trajno, ali pojmovna stvarnost tog iskustva,ukolikoseželizadržati,pronalazisvojizraziznačenjeukontekstusvihostalih pojmova. Jezično izražavanje iskustva svetoga postaje oblik osvještavanja, prepoznavanja i komuniciranja subjektivnih psihofizičkih stanjauporabomjezičnesimboličnedjelatnosti.Osvještavanjeseodnosinaproceskojimsamostanjepostajesadržajintencionalnesvjesnosti.Prepoznavanjejevezanouzkategoriziranjeunutrašnjegstanja,akomuniciranjepodrazumijevaprenošenjesubjektivnogsadržajaujezičnomobliku.Budućidaiskustvasvetogapripadajuontološkisubjektivnojdomeniljudskogiskustva,iskustvenijesadržaj emocijauspoznajnomsmisluobilježenepistemološkomnemogućnošćuobjektivnoguvida.109Jezičnoizražavanje takvihsubjektivnih iskustavaotvarapitanjaosemantičkojreferentnostiizričajaosubjektivnimiskustvimaukomunikacijskomprocesu.110Drugimriječima,budućidanitkonemožedoživjeti iskustvosvetogaonogdrugoga,postavlja sepitanjenaštoseodnoseikakoseizgrađujuapstraktnipojmovikojioznačavajutakvaiskustva?Pristupkognitivnelingvistikeuobjašnjenjuznačenjaizričajaemocijatemeljise na već spomenutoj pretpostavci utjelovljenja uma i nužnosti iskustveneperspektive.111Upravotupočinjeprocesmetaforizacijeiskustvasvetogakojijeključanzajezičnoopojmljivanjeiskustvasvetoga.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga257
JosephCampbellnaglašavadasvakareligijskatradicijakoristimetafore.112 Međutim,metaforenisu samoprenesenaznačenja ili jezičniukrasi.Premateorijikognitivnelingvistike,metaforesusamouizvedenomsmislujezičnapojava.Onezapravopostojeujezikuzatoštopostojeustrukturimišljenja.Jezičnemetaforeodražavajumetaforičnunaravljudskogpojmovnogineuralnogsustava.113Metaforajeprocespojmovnogspajanjadvajuontološkirazličitihdomenaiskustva,pričemusepomoćuiskustvenoprimitivnijihiepistemoloških objektivnijih značenjskih okvira izgrađuju pojmovno apstraktnijiizričajisnaglašenijomepistemološkomsubjektivnošću.Figurativnorečeno,metaforičkim procesima ispliće se tkanje epistemološko subjektivne stvarnostiodnitiepistemološkiobjektivnijihsastavnicaspoznaje.Prvistupanjmetaforizacije iskustvasvetogaostvarujesedodjeljivanjemsubjektivnomiskustvustatusaentiteta,štosedogađasnizommentalnihstanja.Kažese:pao je u san, žive u srećiitd.Takvavrstametaforakojimasesubjektivnoiskustvoopojmljujeuodnosunaobjekte,tvariilispremnikebezdodatnespecifikacije istih, nazivaju seontološkim metaforama.Ontološkemetaforeopćenitoslužezadodjeljivanjestrukturnihgranicagdjeihuopćenemailisuslabe.Natajnačinmogućejeontološkisupstancijaliziratibilokakvosubjektivnoiskustvo.Uteološkimsustavimaovakvajevrstametaforičkepreobliketranspersonalnogstanjauneosobnibožanskientitetprisutnaurazličitimoblicimamonizmailipanteizma.Primjerice,ubrahmanističkojtradicijiMā×Øūkya upanišadizričeiskustvosvetoganasljedećinačin:
»Sveovojebrahman.Ovajātmanjebrahman…«114
Unitarnoiskustvokojeseopisujekao:
»…nevidljiv,neizreciv,nezahvatljiv,bezoznaka,nepojmljiv,kojisenemožeimenovati,kojiimazasuštinuovisnostosamomsebi,kojijesmirenjemanifestiranog,spokojan,blag,nedvojan…«,115
postajeentitetātman,»Sebstvo«,izatimsejednačisentitetombrahmanom,»počelomsvijeta«,neosobnimBogom.Iakoseprepoznajekao»počelosvijeta«,odričumusedaljnjiatributi.Neti, neti, »nijeto,nije(ni)to«,čuvenajeizreka iz Bâhadāranyake(4.5.15).Nijeto,nijeovo,alijest.Usljedećemprimjeru iz židovskebiblijske tradicijevidi sedaljnjimogućislijedmetaforičkogprocesakojijeosobittradicijamaetičkogmonoteizmaili
105
Pinker(1995):146,citiranopremaDevitt(2006):130.
106
Uširemsmislu,razmatranjeontološkogprioriteta pojmovne sposobnosti nad lingvističkom ukazuje da jezik nije nužno obilježjepojmovnesvjesnostikojegorganizma.Organizammožeposjedovatipojmovnisustavbezposjedovanja jezične sposobnosti kojom bigaizrazio.Devitt(2006):131;AlleniBekoff(1997).
107
Katha upanišad 2.3.13, prijevodprema Iveković(1991).
108
Yoga sūtra1.2–3,prijevodpremaPerak(2005).
109
Chalmers (1995); Searle (1998); Damasio(1999);Tye(2007).
110
Lakoff(1987);Fussell(2002);Kövecses(2002).
111
LakoffiJohnson(1980;1999);Gibbs(2005).
112
CampbelliMoyers(1991).
113
Lakoff(2008).
114
Mā×Øūkya upanišad 1.2.
115
Mā×Øūkya upanišad1.7.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga258
politeizma.Iskustvosvetogapostajeentitet,azatimantropomorfičnimprocesommetaforičnepersonifikacijepostajenovientitet–Bogosoba.
»MojsijeopetzapitaBoga:‘AlikaddođemksinovimaIzraelovim,paimreknem:Bog otaca vaših šalje me k vama,iakomeupitaju:Kako mu je ime?–štoćuimodgovoriti?’BogodgovoriMojsiju:‘Jajesam,kojijesam.’Inastavi:‘TakorecisinovimaIzraelovim:Ja jesam,poslamekvama!’«116
Pojambog jošuvijekseopisujekaostanjesvijestiunitarnogstanjajesamstva,lišenog bilo kakvih oznaka: Ja jesam, koji jesam, ali antropomorfizacijompostajeosobasintencionalnošćuštoseočitujeuprovođenjuvlastitevoljeidjelatnosti. Razlog takve antropomorfizacije neki znanstvenici kognitivneteorije religije117videunemogućnostizaustavljanjaspoznajnihsposobnostizaotkrivanjeuzročnika(Agency Detection Device)namijenjeneprepoznavanuprisutnostiidjelatnostidrugihbićauokolini,kaoiradumehanizmateorije uma (Theory of Mind Mechanism)kojomsepripisujesvjesnostdjelatnimuzročnicimaipokušavaprotumačitinjihovenamjereštonaposljetkurezultirauopojmljivanjubogailibogovakaoentitetasumomivlastitomvoljom.Tim procesima nastaju strukturalne metafore koje razrađuju opis ciljnogpojma.Spoznajneznačajkestrukturalnihmetaforaomogućujugovornicimabogatije opojmljivanje ciljnog pojma preslikavanjem određenih strukturaishodišnogpojma.Teorijski okvir kognitivne lingvistikeprepoznajebrojnesastavnice procesa strukturalnog metaforičnog opojmljivanja. Od njih suznačajnije: ishodišna domena, ciljna domena, iskustvena osnova, neuralnikorelatiishodišneiciljnedomene,jezičnimetaforičkiizričaj,preslikavanja,implikacije,pretapanja.118RaščlambametaforičkihprocesaprvogastihaGospodnjemolitvekršćansketradicijemoglabiizgledatiovako:
»Očenaškojijesinanebesima…«119
Pojmovnametaforasastojiseodishodišneiciljnedomeneodkojihjeishodišnakonkretnija,aciljnaapstraktnija.UovomslučajupojmovnajemetaforaBOGJEOTAC,pričemuseneizrečenaciljnadomenaopisujeizrazomkoji jesi na nebesima. IshodišnadomenajedakleOTAC,aciljnaBOG.Odabirishodišnedomenemotiviranjeiskustvenomosnovom.Tjelesniroditeljpojedincaiskustvenajeosnovapretpostavljenogtranscendentalnog»oca«svijetačijejestaništeuzvišeno»nanebesima«.Metaforičkimpovezivanjemstvarajuseneuralnevezeizmeđupodručjakojiodgovarajuneuralnimstrukturamaishodišne i ciljne domene. Drugim riječima, aktivacijom neuropsihološkihznačenja domene OTAC potiče se opojmljivanje neuropsihološke domeneBOGkaoapstraktnogroditelja.IztakvevrstepojmovnogsparivanjaBOGJEOTACmogunastatirazličitijezičniizrazipoput:»Božjadjeca«,»Sinčovječji«itd.Nekeodpojmovnihsastavnicaishodišnedomenepreslikavajusenaciljnudomenustvarajućipojmovnapreslikavanja:
djeca→svabića, stvaranjedjece→stvaranjebićaisvijeta, očinskiodnospremadjeci→stvoriteljbrinezabića, očinskistatus→bićatrebajuštovatisvojegstvoritelja, očinskeupute→bićatrebajuslijeditizakonesvojegstvoritelja,itd.
Ishodišnedomenetakođerpreslikavajuidodatnepragmatičneimplikacijenaciljnudomenu.Primjerice,očinskistatusuvjetujeodnosštovanjaiposlušnosti.Ukolikodijetenepoštujeocaonćegaisprvablago,azatimsvesilovitije
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga259
natjeratinaposluh.Opojmljivanjembogakaoocaimplicirasedanepoštivanje»božjihzapovijedi«navlačina»grešnika«»Gospodinovgnjev«(ili»Jahvingnjev«)ili»Božjukaznu«,ukolikoganezauzda »strahbožji«.120
Pojmovne metafore ostvaruju se nadalje i u društvenoj praksi, primjericepojambog možesevizualnoprikazivatikaoočinska figura,dodjeljujemuse»kućaBožja«,»službenici«itd.Ciljnedomenetakođerizgrađujenekoliko ishodišnihdomena,pametaforičkestrukturestvarajusloženepojmovnesustavekojimoguprerastatiudruštveneikulturnemodele,štoseočitujepristvaranjusocijalne,pravne,etičkeiestetskekoherencijemeđučlanovimazajednicekojidijelepojmovnisustavizvedenizmetafore,kaoštojeprimjerice»narodOcaBoga«.Utomesebisekontekstutrebalazapazitiiimplikatornaritualnodogmatska razlika između tradicija etičkogmonoteizma, u kojimastrukturnemetaforeukazujunavažnost štovanja i neprimjerenost poistovjećivanja sa statusom boga,dokbiseutradicijamačistogmonizmateoretskitrebalenaglašavatipraksespoznajnog poistovjećivanja unitarnog entiteta jastva ikozmičkogJastva,sazanemarivomulogomštovanja.Upraksiseipakumonističkimtradicijamačestopojavljujukompromisikojimasezbogpreapstraktnosti opojmljivanjamonističkogentiteta isključivoontološkimmetaforama,kaoipotrebezarazrađenijimopisomemocionalnogdoživljajailiidentificiranjauzročnihentitetaiteorijeumauvodiodnosštovatelj–štovanikiritualištovanja.121
Procesmetaforičkepreoblikeiskustvasvetogausložnjavaijezičnauporabakojase,premaBarruiKeysaru,122možepodijelitinatridomene:pojedinčevuspoznajnu,interakcijskokomunikacijskuikulturnu,kojaobuhvaćacijelujezičnuzajednicu.Karakterističnisuprocesizaspoznajnurazinu:pozornost,kategorizacija, prosudba i odlučivanje.Na interakcijskoj razini epistemskaimultimodalna komunikacija kroz razgovornu izmjenu promiče razumijevanjeunutarskupine,doksenakulturnoj razini jezičnousvajaju iprenosezajedničke semantičke reprezentacije unutar jezične zajednice. Uspješnostsemetaforeočitujeuprihvaćanjusklopljeneznačenjskecjelinekodostalihčlanovazajednicei,naposljetku,ukulturi.Mitološkimetaforičkiiskaznećenaićinaprihvaćanjeukolikouslušačimabaremdjelomičnoneuzrokujeiskustvenu podlogu, odnosno isti bioneurološki krug pokrenut u sjemenišnompreddiskurznomstanjuobjavitelja.Dabiopstala,metaforailimitmoraimatiiskustvenuprivlačnostiegzistencijalnupragmatičnost,alinemoranužnobitiutemeljenaupovijesnojililogičnojčinjenici.Uspješnimitoviprenosesemeđučlanovimazajedniceikroznaraštaje,anaposljetkuihokupljajuučenipojedinci.Njegujućipredaju tekstovai idejaonioblikuju teološketradicijepropisujućikriterijezavaljaneizrazeiskustvasvetogakojiseshodnostimeprozivajusvetimtekstovima.Tupočinjepretega jezikanadmišljenjem,metaforenadiskustvom,kulturenad pojedincem.Ljudske kulturemogu se promatrati kao umreženja broj
116
Biblija,Izlazak3,14,prijevodIvanŠarić,Sarajevo1942.
117
Tremlin(2006).
118
EvansiGreen(2006);Kövecses(2005).
119
Biblija,Matej6,9,prijevodIvanŠarić,Sarajevo1942.
120
Izričaji supotvrđeni ukorpusuHrvatske jezične riznice objavljenom na http://riznica.ihjj.hr/philologic.
121
Zaprimjerotheravadskombuddhizmuvidjeti:Slone(2004):68–85.
122
BarriKeysar(2005):21.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga260
nih umovaugolemurazgranatuspoznajnumrežusvelikominstitucijskomstrukturomkojaupravlja tijekomideje, sjećanja iznanja.123 Jezični izričajidoprinoseopojmljivanjuiskustva,azatimsepohranjujuusvijestipojedincaizajednice.Slijedninaraštajiprihvaćajuihzbogusmjeravajućeiobznanjujućefunkcijekojujezikposjedujekaospoznajniinstrumentsvijesti.Naime,velikdio znanjao svijetuneusvaja se izravnimosjetilnim iskustvom,većinterakcijompostojećihistvaranjemnovihpojmovazapakiranihujezičnimkonstrukcijama.Primjerice,pojam‘ljubav’,‘Bogotac’ili‘brzinasvjetlosti’nekisuodtakvihzapakiranihkonstrukata.Oninisupredmetosjetilnoga,većspoznajnoga opojmljivanja. Jednom uspostavljeni, jezični izrazi utiru tijekmisliimentalnihstanjaustrojavajućinaosobitnačinkulturnemodeleisvjetonazore.Ulogakultureitradicijesečestoodređujeukontekstukonzerviranjapostojeće pojmovnostrukturalne organizacije iskustva svetoga. Svakako je lakše potaknuti organizaciju vlastitog iskustva postojećim jezičnim izričajimanegoopojmljivatisvenanovo.Ukolikozapojedincailizajednicuodređenavrstamitaproizvodiučinkevećstoljećima,trebaliseištamijenjati?Smijuliseusvajatinovi?Trebaliodbacitisveostale?Utomsmislumetaforičnostukontekstuiskustvasvetogamožepostatiproblem124jeruslijedkulturološke,ekonomskeilitehnološkemijenejedanilivišeaspekatametaforičkogprocesapostajuprevišeneodređenizamagljujućiineopojmljivajućiizvorniuvidiskustva.Toipakneznačidasemetaforičnosttrebaodbacitijerononesamošto je suštinskapriroda ljudskoga stvaralaštvanegooplemenjujemišljenje,kaoštoinovaiskustvaomogućujunovejezičneizraze.‘Stara’i‘nova’metaforička opojmljivanja, uključujući i paradigmatske skokove znanstvenogdiskurzakojiimazaciljsveistančanijukategorizacijuiskustvaomogućujućisagledavanjeuronjenostiuvlastitumetaforičnost,svjedočeostvaralaštvuljudskoguma, u funkcionalnom smislu usmjerenomprema evolucijski povoljnijojspoznajisebeisvijeta.Tusenamećepitanjemoželijezičniizrazuopćepotaknutinediskurznoiskustvosvetoga?JerkaoštovećiLaoTzu,mitskiautorDao de jingaustvrđuje:
»DaookojemsemožegovoritinijeapsolutniDao. Imenakojimasemožeimenovatinisuapsolutnaimena.«125
Kako pojmovna djelatnost može potaknuti pojmovnu utihlost? Određenevrsteizričajamoguseshvatitikaojezični činovi kojiuvodesvijestuneintencionalnostanje.Molitve,mnilailitekstovištovanjakoristeseuritualimakojed’AquiliiNewbergnazivajuaktivnimpristupimaostvarivanjaunitarnogstanja.126Svijestseprilikomtakvihpraksiusredotočujenaodređenumentalnureprezentaciju, obično pounutrašnjenu, ali uzmoguće osjetne pospješiteljeprocesa,poputprikazabožanstva,mirisnihpoticajailismirujućeglazbeitd.,sve dok se ne doživi stapanjemotritelja smotrenim.Riječima kršćanskogmistikaMeisteraEckharta:
»Molititrebamotakosnažnodabismopoželjelidasesvinašiudoviimoći,očikaoiuši,usta,srceisvaosjetilanatousmjere;inetrebaprestatidokseneosjetidasestiglonapragsjedinjenjasonimkojijenazočanikojemusemolimo,tojest:sBogom.«127
Jezična djelatnost se, drugim riječima, protkiva trenucima nediskurzivnogunitarnogiskustvakojemožedobitiodređenoznačenje.Mističnolikejezičneprakseuglavnomsuistrukturiraneuopetovanomobrascusrazličitimpomagalimapoputbrojanicačimesenastojipovećatisemantičkaredundancija,odnosnohabituacijakojasmanjujeintencionalnurazinuiskustvauzistovremeno
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga261
održavanjepozornosti.PremaJamesuAustinu,višegodišnjitreningzenmeditacijeomogućujepraktikantupristupdugotrajnimintervalimatijekomkojihjedjelatnost jezičnelijevemoždanepolutkesmanjena,odnosnojezičnolikemislinestajuupozadinisvjesnosti.128Zentradicijarazvilajeiosobituvrstuizrekapitalicanazvanihkoan koje svojimosobitimnesmislomnamijenjenimustavljanjuopojmljivanjastvarajubljeskovetognediskurznogiskustvanedualnosti.Jednaodpoznatijihje:»Kakozvučipljeskanjejednomrukom?«129
Bezpojmovnoznačenjeiskustvasvetogauvodisetakokroz»bezvratnavrata«misaonih i jezičnihprocesanastojeći svjedočiti ipoticationaddiskurzivnostanjesvijestiiskustvasvetog.PremariječimazenmajstoraEikaiaMumona:»VelikiPutnemadveri Tisućeputevaslijevajuseunjega Kadtkoprođetebezdvernedveri Slobodanšećeizmeđ’nebaizemlje.«130
6.Zaključak
Uovomečlankurazmotrenisuznanstvenipristupitumačenjaiskustavakojase smatraju iskustvima svetoga.Neki od njih postavljeni su unutar okviraredukcionističkihmodela,svodećikompleksnosttihfenomena,tradicionalnovezanihuzdomenureligije,nakulturalne,društveneipsihološkesastavnice.Prednostitakvihpristupaočitujuseuraspletanjupojmovnihpipakakojimareligijskeiteološkedogmečestoobavijajuobjektivnosagledavanjetihfenomena.Njihovnedostatakinijeutakozvanom»izvanjskomgledištu«,većumetodološkojkrutostikojanaračunepistemološkeobjektivnostičestozanemarujeontološkusubjektivnost,odnosnosadržajnostifunkcionalnostiskustavakojasesmatrajuiskustvimasvetoga.Sdrugestrane,fenomenološkipristupikojisunastojaliempatičkiprocjenjivati»unutrašnjegledište«takvihiskustavanaginjalisuodvajanjuodobjektivnemetodologijegubećitakoznanstvenuvjerodostojnost. Svojimmultidisciplinarnimpristupomkognitivne znanostipružajumogućnostpovezivanjaiprodubljivanjatihdvajunaizglednespojivihgledišta.Usvojemdonekleredukcionističkomvidu,neuroteološkaistraživanjanudesveistančanijuepistemološkuobjektivizacijutragajućizaneuralnimkorelatimadoživljajasvetog,dokufenomenološkomvidufilozofskepostavkekognitivizmaukazujunaneodrecivostontološkesubjektivnosti.Ključnupoveznicuizmeđu»izvanjskih«i»unutrašnjih«pristupaproučavanjaiskustvasvetoganudi teorija svijesti kao emergentnog fenomena.Kvalitativni osjećajsvjesnogiskustvanijemogućereduciratinaneuralnekorelatebudućida emergirakaonova,nesvedivainepredvidivarazinacjeloviteinterakcijepsi
123
Merlin(2006),uTurner(2006):4.
124
Birner(2004).
125
Dao de jing, 1.
126
d’AquiliiNewberg(2001).
127
MeisterEckhardt(1989).Knjiga božanske utjehe.Naprijed.
128
Austin(2006):231.
129
Buswell(2004):427.
130
PrijevodBenediktPerak,premaeng.prijevoduEiichiShimomissé(1998):EikaiMumon.The Gateless Gate. Objavljeno na stranici:http://www.csudh.edu/phenom_studies/mumonkan/mumonkan.htm.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga262
hofiziološkihsastavnica.Podpretpostavkomda jesvijestemergentni fenomenkojinastajekauzalniminterakcijamanižihstrukturnihsastavnica,možeserećidaiskustvosvetoga,kaovrstatranzitivnogsvjesnogiskustva,posjedujesvojusubjektivnukvalitativnurazinuiosobituotjelovljenusastavničkustrukturu.Na tajnačinmoguće jeontološkiujednačeno istraživati iskustvasvetogafenomenološkimiredukcionističkimmetodama.Uskladustimtumačenjem,iskustvosvetoga,osobitoonomističnolikogtipa,određenojekaokvalitativnoiskustvotijekomkojegsepozornost,odvraćanjemodontološkiobjektodnosnestvarnosti,usmjeravanaontološkisubjektivnesadržaje.Tisadržajimogubitiraznovrsni,odiskustvaunutrašnjegsvjetlailiblaženstvadorazličitihoblikanadilaženjaobjektodnosnestvarnosti. Istančavanjemintencionalnostiipozornostinatementalnereprezentacije,svjesnostkaodapostajesamasebiobjektomspoznajeostajućiuronjenauvlastitusubjektivnostiunitarnost.Integrativneznačajketakvihnediskurzivnihiskustvaodražavajusenapsihološkojifiziološkojrazini,štojepotvrđenonizomstudijakojebilježepozitivnefizičkeiemotivneučinke.Različitostisadržaja,značenjaiokolnostidoživljavanjatakvihiskustavadodušeukazujuinanjihoveosobiteneurološkepodloge,takodaseosimopćenitijihneurološkihmodelazaodređenukategorijuiskustavanemožeponuditijednoobraznineurobiološkinacrtiskustva svetoga, niti ukazati na specifičnomjestoumozgugdje senalazi»okidač«zatakvošto.Svakiljudskimozaksklapavlastitoviđenjeiskustvasvetoganajedinstvennačin,131iznalazećinoveilikoristećivećpostojećekulturalneipojmovneobrasce.Daljnjaneuroteološkaistraživanjatrebalabiproširitianalizunavišekategorijaiskustvasvetoga, trenutnousredotočenihnatrofotropnamističnolikaiskustvaproizvedenamolitvomimeditacijom,kaoiproširitiopisetjelesnih,pojmovnihikulturalnihutjecajanavrstuiintenzitetiskustava.132Jasnojeipakdaseiskustvasvetogaočitujuspecifičnimnačinomfunkcioniranjaneurološkeifiziološkerazine,čimesedoistamožegovoritioosobitojkategorijiiskustva,odnosnostanjusvijesti,alivaljanaglasitidasuonaposvojemontološkomkarakterunaravnaaspoznajnimpredispozicijamabiološkiuniverzalna.Pojedinacdoživljavatostanjekaostvarnostukojojsuneurološkeoprekepomirene,aegzistencijalnenesigurnostiotklonjeneuvisceralnomiskustvu.Sobziromnajezičnustvarnost,iskustvosvetogamožesesvestinatrivrsteodnosa:
i) iskustvosvetogaprethodijezičnomizričajuiskustvasvetoga;ii) opojmljivanjeiskustvasvetogajezičnejenaravi;iii) jezičniizričajprethodipojmovnojifenomenološkojraziniiskustvasvetoga.
Pokazanojedasvatriodnosaimajuuloguuuspostavljanjupojmovnogsustavaiskustvasvetogatedačinedinamičnucjelinu.Prvavrstaodnosapredugrađena je u samoj naravi jezične sposobnosti jer je u komunikacijskomsmislu iskustvena stvarnost nužna za ostvarivanje jezične stvarnosti.To jenediskurzivnadimenzijaiskustvasvetoga.Drugiodnosuvjetovanjeepistemološkisubjektivnomnaraviiskustvakojaukomunikacijskomsmisluzahtijevasklapanjeznačenjaizepistemološkiobjektivnijihiskustava.SubjektivnoseiskustvoujezičnomsustavuopisujerazličitimsemantičkimprocesimaodkojihsunajznačajnijionikojeLakoffiJohnsonnazivajumetaforičnošćumišljenja,pričemusemantičkiokvirinjihoveteorijepojmovnemetaforeodražavajupretpostavketeorijesvijestikaoemergentnogsustava.Pojmoviseizvodesklapanjemznačenjanižihsastavnica,alidobivenoznačenjevišejeodpukogzbirasastavnica.Izvedenaznačenjaimajusemantičku,aliipragmatičnoimplikatornuvrijednost,pajezičnasposobnostizricanjaiskustvasvetogaposta
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga263
je ključnazarazvojsloženihmitološkihikulturalnihmodela.Timeseistovremenokonstrukcionističkadimenzija iskustva svetogapretvaraukulturalnukojazbogustrojavajućefunkcijespoznajeidruštvautječenasamustrukturuspoznajeiorganiziranjaopojmljivanjaiskustvasvetoga.Društvenastvarnost,prožetametaforičnimklijanjemsjemenogiskustvasvetoga,uširemsustavuznačenjanaposljetkuizgrađujerazgranatisvjetonazorkojinužnozrcalikulturalneosobitosti.Metaforičnostikulturalnuosobitostseuspoznajnomsmislunemožeizbjeći,osimunediskurzivnomdoživljajuiskustvasvetoga.
Literatura
Aggernaes,A. (1975).TheConcepts:DisturbedStateofConsciousness andPsychosis.Acta Psychiatrica Scandinavica,51:119–133.
Austin,J.(1999).Zen and the Brain.MITPress.
Austin,J.(2006).Zen Brain Reflections.MITPress.
Barr,D. iKeysar,B. (2005).MakingSense ofHowWeMakeSense:TheParadox ofEgocentrisminLanguageUse.U:Colston,H.iKatz,A.(ur.).Figurative Language Comprehension. Social and Cultural Influences.LawrenceErlbaumAssociates.
Bennett,M.R.iHacker,P.(2003).Philosophical Foundations of Neuroscience. Blackwell.
Birner,B.(2004).MetaphorandtheReshapingofOurCognitiveFabric.Zygon,Vol.39,No. 1.
Boyer,P.(1994).The Naturalness of Religious Ideas.UniversityofCaliforniaPress.
Boyer, P. (2001).Religion Explained: The Evolutionary Origins of Religious Thought. BasicBooks.
Brown,K.(2005).Encyclopedia of Language and Linguistics.2ndEdition.Elsevier.
Bulkeley,K.(2007).ConsciousnessandNeurotheology.U:Eisen,A.iLadermanG.(ur.).Science, Religion and Society.M.E.Sharpe.
Buswell,R.(2004).Encyclopedia of Buddhism.ThompsonGale.
Cahn,R.iPolichJ.(2006).MeditationStatesandTraits.EEG,ERP,andNeuroimagingStudies.Psychological Bulletin,Vol.132,No.2:180–211.
Chalmers,D.(2007).TheHardProblemofConsciousness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.). The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Chomsky,N.(2002).Cartesian Linguistics. A Chapter in the History of Rationalist Thought. 2ndedition.Cybereditions.
ClarkA.(2001).Mindware. An Introduction to the Philosophy of Cognitive Science.OxfordUniversityPress.
Clarke,P.B.(ur.)(2006).Encyclopedia of New Religious Movements. Routledge.
Clayton,Ph.iDavies,P.(ur.)(2006).The Reemergence of Emergence. The Emergentist Hypothesis from Science to Religion.OxfordUniversityPress.
Colvin,M.iGazzaniga,M.(2007).SplitbrainCases.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Connolly,P.(2000).RolandFischer’sCartographyofEcstaticandMysticalStates:AReappraisal.Transpersonal Psychology Review,Vol.4,No.2:4–16.
Dainton,B.(2007).ComingTogether:TheUnityofConsciousExperience.U:Velmans,M. i Schneider, S. (ur.). The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Damasio,A.(1999).TheFeelingofWhatHappens:BodyandEmotionintheMakingofConsciousness.NewYork:HarcourtBrace.
131
NewbergiWaldman(2009):6.132
Bulkeley(2007).
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga264
d’Aquili,E.iNewberg,A.(2001).Why God Won’t Go Away: Brain Science and the Biology of Belief. BallantinePublishingGroup.
Dean, S.R. (1973).Metapsychiatry:The Interface betweenPsychiatry andMysticism.American Journal of Psychiatry,130:1036–1038.
Devitt,M.(2006).Ignorance of Language.OxfordUniversityPress.
Edelman,G.M.(1992).Bright Air, Brilliant Fire: On the Matter of the Mind.NewYork:BasicBooks.
Eisen,A.iLaderman,G.(ur.)(2007).Science, Religion and Society.M.E.Sharpe.
Eliade,M.(1959).The Sacred and the Profane: The Nature of Religion. NewYork: Hartcourt,BraceandWorld.
Eliade,M.(1963).Patterns in Comparative Religion.MeridianBooks.
Evans,V.iGreen,M.(2006).Cognitive Linguistics. An Introduction.EdinburghUniversityPress.
Fischer,R.(1980).ACartographyoftheEcstaticandMeditativeStates.U:RichardWoods,O.P.Understanding Mysticism.ImageBooks:270–285.
Fisher,M.(1991).Living Religions.UpperSaddleRiver,PrenticeHall.
Forman,R.K.C.(1990).The Problem of Pure Consciousness: Mysticism and Philosophy. OxfordUniversityPress.
Forman,R.K.C.(1999).Mysticism, Mind, Consciousness.StateUniversityofNewYorkPress.
Gazzaniga,M.,Senior,C.iRussellT.(ur.)(2006).Methods in Mind.MITPress.
Geeraerts,D.iCuyckens,H.(ur.)(2007).The Oxford Handbook of Cognitive Linguistics. OxfordUniversityPress.
Gentner,D.iGoldinMeadow,S.(ur.)(2003).Language in Mind. Advances in the Study of Language and Thought.MITPress.
Glezerman,T.iBalkoski,V.(2002).Language, Thought and the Brain.KluwerAcademicPublishers.
GlovackiBernardi,Z.,Kovačec,A.,Mihaljević,M.Halwachs,D.,Sornig,K.,Penziger,Ch.iSchrodt,R.(2001).Uvod u lingvistiku.Školskaknjiga.
Goldberg,E.(2005).CognitiveScienceandHathaYoga,Zygon,Vol.40,No.3.
Goswami, U. (ur.) (2002).Blackwell Handbook of Childhood Cognitive Development. Blackwell.
Greene,B. (2004). The Fabric of the Cosmos: Space, Time, and the Texture of Reality. Knopf.
Hauser,M.,Chomsky,N.iTecumseh,F.(2002).TheFacultyofLanguage:WhatIsIt,WhoHasIt,andHowDidItEvolve?Science, 298.
Hilgetag,C.,O’Neill,M.A. iYoung,M. P. (1996). IndeterminateOrganization of theVisualSystem.Science,271:776–777.
Humbolt,V.von(1988).Uvod u delo o kavi jeziku.KnjiževnazajednicaNovogSada.
Iveković,R.(ur.)(1991).Počeci indijske misli. Nolit.
James,W.(1990).Raznolikosti religioznog iskustva. Studija ljudske prirode. Naprijed.
Ježić, M. (1984). Raznolikost jezičnih ustroja i jezično poimanje svijeta. Filozofska istraživanja,Vol.4,No.3:373–395.
Ježić,M.,Pinhak,M.iGöncMoačanin,K.(2001).Istočne religije.KatedrazaindologijuFilozofskogfakultetauZagrebu.
Johnson,M.(1987).The Body in the Mind: The Bodily Basis of Meaning, Imagination, and Reason.UniversityofChicagoPress.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga265
Jones,L.(ur.)(2005).Gale Encyclopedia of Religion, 2ndedition,ThomsonGale.
Jonte,P.D. iParsons,W. (ur.) (2001).Religion and Psychology. Mapping the Terrain. Routledge.
Jordan,M.(2004).Dictionary of Gods and Goddesses.FactsonFileLibraryofReligionandMythology.
Jourdan,Ch.iTuite,K.(2006).Language, Culture, and Society. Key Topics in Linguistic Anthropology.CambridgeUniversityPress.
Kim,J.(2006).BeingRealisticaboutEmergence.U:Clayton,Ph.iDavies,P.(ur.).The Reemergence of Emergence. The Emergentist Hypothesis from Science to Religion.OxfordUniversityPress.
Kim,J.(2007).TheCausalEfficiacyofConsciousness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.). The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Kitagawa,J.M.(1987).Wach,Joachim.U:Jones,L.(ur.)(2005).Gale Encyclopedia of Religion.2ndedition.ThomsonGale.
Kokoszka,A.(2007).States of Consciousness. Models for Psychology and Psychotherapy. Springer.
Kövesces,Z.(2005).Metaphor in Culture. Universality and Variation. CambridgeUniversityPress.
Lakoff,G.(1987).Women, Fire, and Dangerous Things: What Categories Reveal about the Mind. UniversityofChicagoPress.
Lakoff,G. (2008).TheNeuralTheoryofMetaphor.U:Gibbs,R. (ur.).The Cambridge Handbook of Metaphor and Thought.CambridgeUniversityPress.
Lakoff,G. i Johnson,M.(1999).Philosophy in the Flesh: The Embodied Mind and Its Challenge to Western Thought.BasicBooks.
Lawson,E.T.iMcCauley,R.N.(1990).Rethinking Religion: Connecting Cognition and Culture.CambridgeUniversityPress.
Ludwig,A.M.(1966).AlteredStatesofConsciousness.Archives of General Psychiatry, 15:225–234.
Lyotard, J. (1984).The Postmodern Condition: A Report on Knowledge.University ofMinnesotaPress.
Nagel,T.(1974).WhatisitLiketoBeaBat?Philosophical Review, Vol.83,No.4:435–450.
Nemčić,J.(2006).Smanjenje fizičkog i psihološkog stresa.http://www.zpr.fer.hr/zpr/LinkClick.aspx?fileticket=Un%2FxEDiNwBo%3D&tabid=59&mid=557&language=hrHR,pregledano15.9.2009.
Newberg,A. iWaldman,M.R. (2009).How God Changes Your Brain: Breakthrough Findings from a Leading Neuroscientist.BallantineBooks.
Nye,M.(2008).Religion. The Basics. Routledge.
Otto,R.(1958).The Idea of the Holy. An Inquiry into the Nonrational Factor in the Idea of the Divine and Its Relation to the Rational.OxfordUniversityPress.
Paloutzian,R.iPark,C.(ur.)(2005).Handbook of the Psychology of Religion and Spirituality. Guilford.
Pećnjak, D. (2002).Uvod u filozofiju uma. http://www.hrstud.hr/hrvatskistudiji/skipte/Pecnjak/filozofija_uma.pdf,pregledano15.8.2008.
Pyysiäinen,I.(2001).How Religion Works: Towards a New Cognitive Science of Religion. Brill.
Queiroz,J.iElHani,Ch.N.(2006).SemiosisasanEmergentProcess,Transactions of the Charles S. Peirce Society,Vol.42,No.1:78–116.
Ramachandran,V.S.iBlakeslee,S.(1998).Phantoms in the Brain.London:FourthEstate.
Schooler,J.(2002).RepresentingConsciousness:DissociationsbetweenExperienceandMetaconsciousness.Trends in Cognitive Sciences,6:339–344.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga266
Searle,J.(1997).The Mystery of Consciousness.ANewYorkReviewBook.
Searle,J.(1998).Mind, Language and Society. BasicBooks.
Searle, J. (2003). Rationality in Action (JeanNicodLectures).MITPress.
Searle,J.(2007).BiologicalNatualism.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Searle, J. (2009).Reductionism and the Irreducibility of Consciousness. 39thFullertonPhilosophy Symposium Handout. Objavljeno na stranici http://faculty.fullerton.edu/jeelooliu/397%20folder/(397)%20handout%2015%20(Searle).pdf.
Segal,R.(ur.)(2006).Companion to the Study of Religion. Blackwell.
Shiff,N.(2007).GlobalDisordersofConsciousness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Shushko,Ch.(2006).Numinous.U:Stout,D.(ur.).Encyclopedia of Religion, Communication and Media. Routledge.
Slone, J. (2004).Theological Incorrectness. Why Religious People Believe What They Shouldn’t.Oxford.
Smart,N.(1998).The World’s Religion.CambridgeUniversityPress.
Spivak,G.(1994).CantheSubalternSpeak?U:Williams,P.,Chrisman,L.(ur.).Colonial Discourse and Postcolonial Theory: A Reader.ColumbiaUniversityPress.
Stace,W.T.(1976).Mysticism and Philosophy.Philadelphia:Lippincott.
Stančić,V.iLjubešić,M.(1994).Jezik, govor, spoznaja.Hrvatskasveučilišnanaklada.
Stapp, H. (2007). QuantumMechanical Theories of Consciousness. U:Velmans,M. iSchneider, S. (ur.). The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Stephens, L. i Graham, G. (2007). Philosophical Psychopathology and SelfConsciousness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Stout,D.(ur.)(2006).Encyclopedia of Religion, Communication and Media. Routledge.
Taves,A.(2005).ReligiousExperience.U:JonesL.(ur.).Gale Encyclopedia of Religion. ThomsonGale.
Taves,A.(2009).Religious Experience Reconsidered.PrincetonUniversityPress.
Taylor,V.iWinquist,Ch.(ur.)(2001).Encyclopedia of Postmodernism. Routledge.
Thimble,M.H.(1990).PsychopathologyofFrontalLobeSyndromes.Seminars in Neurology,Vol.10,No.3.http://www.ect.org/effects/lobe.html.
Tomasello,M. (1999).The Cultural Origins of Human Cognition.HarvardUniversityPress.
Tremlin,T.(2006).Minds and Gods: The Cognitive Foundations of Religion.OxfordUniversityPress.
Turner,M.(ur.)(2006).The Artful Mind, Cognitive Science and the Riddle of Human Creativity.OxfordUniversityPress.
Wach,J.(1951).Types of Religious Experience.ChicagoPress.
Weiskrantz,L.(2007).TheCaseofBlindsight.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.
Williams,R.(1961).The Long Revolution.London:ChattoandWindus.
Winkelman,M.(2000).Shamanism: The Neural Ecology of Consciousness and Healing. Westport,Connecticut:Bergin&Garvey.
Zelazo,P.D.,Gao,H.H.iTodd,R.(2007).TheDevelopmentofConsciousness.U:Zelazo,P.D.,Moscovitch,M.iThompson,E.(ur.).The Cambridge Handbook of Consciousness.CambridgeUniversityPress.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)
B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga267
Benedikt Perak
Towards a Cognitive-Scientific Understanding of the Experience of Sacred
AbstractIn this article a multidisciplinary approach of cognitive sciences is employed for the analysis of a special category of human experience related to the religious understanding of the world, termed according to the History of Religion as the ‘experience of sacred’. The experience of sacred is defined as the state of consciousness with a subjective quality of integration, a specific neural correlate and functional features. Emergentist theory of consciousness provides ontologically consistent perspective offering a “natural” explanation for this type of experience without denying its subjective phenomenology. The linguistic expression of the experience is examined in the light of Johnson’s and Lakoff’s cognitive linguistic theory. The linguistic competence enabling the expression of the sacred experience is defined as the emergent property of conceptual processing of metaphorical thinking shaped by the embodied mind. This approach explains the seminal role of the experience of sacred in the formation of complex mythological and cultural models, but also points to its non discursive nature.
Key wordscognitive science, religion, experience of sacred,mystical experience, emergence, neurotheology,conceptualmetaphor