baza na mjesecu - nacional 846

8/3/2019 Baza Na Mjesecu - Nacional 846

1/4

54

Kultura

traivaki centri na Mjesecui bi ugodnija mjesta zavjeka od Antartike

Tehnologija

5

Letjelice za putna Mjesec grade

privatne kompanijeu SAD-u

Bogata rudakapsulama e se

ispaliti na Zemlju

Zlatna svemirska groznica

Na Mjesecu e se graditisvjetska istraivaka

stanica


2/4

5531/1/2011

Zemljin satelitbogat je

vodom i elementima za fuzijsku energiju

ivot je nepravedan - to vrijedi i zaznanstveno-antastini triler Dun-cana Jonesa "Mjesec" iz 2009. saSamom Rockwellom i glasom Kevi-na Spaceyja te zaradom ne veom

od deset milijuna dolara. Tko ga nije vidio, to je

greka za svakog tko voli dobar film, nema musmisla otkrivati zaplet ili rasplet. Ono to ima smi-sla otkriti jest da bi u gotovo svakoj minucioznojpojedinosti postrojenje na Mjesecu za ekstrakci- ju helija-3, u kojem se odvija radnja, ve danasmoglo odgovarati stvarnosti. Samo kad bi se naMjesec imalo ime prebaciti tisue tona postro-jenja, kontrolnog raunalnog sustava i nastambeiz koje s mandatom od tri godine upravlja samojedan izvrsno plaen ovjek. Za 20 do 30 godinatakva bi postrojenja na Mjesecu mogla biti stvar-nost, a kompanije koje e biti sposobne da takvoto ostvare, rudarei sirovinu za beskrajne kolii-ne iste uzijske energije, postat e bogate kolikoje danas bogata cijela globalna industrija energije sdodatkom cijele inormatike industrije.

UPRAVO SE ZA TAKVU budunost pripremakonzorcij od 12 svemirskih agencija ISCEG (Inter-national Space Exploration Coordination Group).ine ga NASA, Roskosmos, ESA, talijanska ASI,rancuska CNES, kanadska CSA/ASC, njemaka

DLR, indijska OSRO, japanska JAXA, junokorej-ska KARI, ukrajinska DKAU i britanska. InicijativaISCEG koja postoji od 2007. dosad se nije shvaalaosobito ozbiljno. Prvi znak da se doista neto kuhapostao je jasan prolog rujna kad je koordinacija

objavila dokument The Global Exploration Road-map. Ta publikacija od 44 stranice, pisana vrlopopularno, dala je naslutiti da upravo ta grupa gra-di novu strategiju za ambiciozne budue ciljeve uosvajanju svemira. Glavni dugoroni cilj svih razvi- jenih scenarija je prva stalna ljudska kolonija naMarsu. Meuciljevi su istraivanja Mjeseca i Zemljibliskih asteroida.

NAPOKON, KAO MALA senzacija meu poznava-teljima prilika u svemirskim istraivanjima dogo-dila se 19. sijenja kad je agencija RIA Novosti objavila vijest da su ruska svemirska agencija Rosko-smos, lanice europske agencije ESA-e i NASAuznapredovale u projektiranju zajednike stalne

istraivake baze na Mjesecu s ljudskim posada-

Baze na Mjesecugradile bi se uvulkanskim kavernama

jer tite od zraenja

Kina se nije pridruilaprojektu meunarodne

svemirske stanice jerele sami razvijati svojsvemirski program i 2025.planiraju se spustiti naMjesec

Dvanaest svjetskihdrava u osvajanju svemirapredvode Rusi i Amerikanci, acilj im je rudarenje rijetkihelemenata, potrebnih za modernutehnoloku industrijutekstMIROSLAV AMBRU KI foto NCL


3/4

56

Tehnologija

Scenarij: Sljedea stanica Mjesec

Prilike za komercijalne i/ili meunarodne platforme

Robotska istraivanja

Robotic Exploration

Uporaba ISS-a kao odskone daske za dalja putovanja

Misije i odredita

Kapaciteti kljuni za uspjeh

2011. 2020. 2030. 2034

Niska Zemljina orbita

Prilike za komecijalne ili meunarodne

cislunarne misije

Prilike za komercijalne ilimeunarodne misije na Mjesec

Cislunarna strategija

Zemlji bliski asteroidi

Istraivanje Mjeseca Sunev sustav

Operacije ISS-a Korak 1

Korak 2

Prva prethodnica naZemlji bliski asteroid

Budue misije s posadama

KomercijalnaMPCV

Komunikacijska mrea satelita

Uzlazni stupanj landeraNastamba u dubokom

svemiru (DSH)

lanci stanicena Mjesecu

Lander za 1 ttereta

Vozilo za istraivanjesvemira

SLS/Tekalansirnaraketa

Mjesec


Mali projekti, projekti humanih razmjera, istraivanje s ljudskim posadama

NGSLVRaketa

Prilika za vraanje uzoraka tla Prilika za vraanje uzoraka tla

Posada u nastambi

Misija s posadom

na asteroid

Robotic Exploration

Mars


teretna potporaKriogenipropulzijskistupanj

Testni lanak zaistraivanja

Letovi posada na testniistraivaki lanak

Na

Komercijalnaposada

Letjelica novegeneracije

Silazni stupanj landera

ma. ef Roskosmosa, ruske svemirske agenci-je, Vladimir Popovkin rekao je u poduem inter-vjuu radio-stanici Vijesti: "Ne elimo da ovjekna Mjesec samo zakorai. Danas znamo i da naMjeseevim polovima ima velikih zaliha vode pase sad dogovaramo o nainu i redoslijedu grad-

nje zajednike istraivake stanice. Trenutanone znamo hoe li to biti na Mjeseevoj povriniili u njegovoj orbiti. to god odluimo, mi upravorazvijamo perspektivni sustav koji e moi pre-vesti posadu na Mjesec".

RUSKA INDISKRECIJA postaje sve vie pravi-lo, a sve manje eksces u javnim istupima svemir-skih agencija koje su nas dosad uglavnom navi-kavale na tajnovitost. to se to dogaa?

Moda e se mnogo toga bolje razumjeti pri-mijeti li se da u sastavu ISCEG-a nema Kineza.

30. prosinca prole godine Kina je objavi-la svoje vrsto utemeljene svemirske ambicije:do 2016. lansirat e svemirske laboratorije, imate redovit promet do njih letjelicama s posada-ma i bespilotne teretnjake. U meuvremenu ena Mjesec spustiti robotske istraivake letjelice

da bi se moda ve 2020. i Kinez proetao Mje-seevim krajolikom iako sami Kinezi kau da tonee biti prije 2025. godine. Od 2003. Kina je, uzRusiju i SAD, tek trea zemlja na svijetu koja jesposobna poslati ovjeka u svemir. Kina kopira,ui i ponavlja poznati razvojni put koji se odvi-

jao u svemirskoj utrci izmeu SAD-a i SSSR-a. Ine uri se koliko se urilo svemirskim suparni-cima. Upravo polagano grade orbitalnu stanicukoja e biti umanjena kopija ruske stanice Mirsruene 2001. za ljubav suradnje na Meunarod-noj svemirskoj stanici. Inicijative ili barem glasi-ne o tome da bi se Kineze naknadno "zamolilo"da se prikljue projektu Meunarodne svemir-ske stanice utihnule su nekako u vrijeme njihovaprvog lansiranja ovjeka u orbitu. Ne zna se jesuli ih ostali svemirski saveznici to pitali, pa su toKinezi odbili ili su one uutkane iz domaih poli-tikih izvora. A Kinezi voze po svom programu iposve je jasno da nikoga ne mole za pomo. Isti-na, postoje pojedinane suradnje kineske sve-mirske agencije i drugih drava. Tako je, na pri-mjer, kao popudbina nedavno neuspjelo lansira-

Teleskop na Mjesecusluio bi za istraivanjadrugih planeta


4/4

5731/1/2012

sta" i izravnim milijardama iz dravnog prora-una. Na tom putu on dravu vidi kao buldoerkoji kri put amerikim tvrtkama u komercijal-nom iskoritavanju svemira. O tome nesumnji-vo poneto zna i Barack Obama koji je bez ima-lo milosti razmontirao svemirski program svogprethodnika Constellation kao preskup i nere-alistian. Ono to se sada u SAD-u doivljavakao sramotno razdoblje u kojem se za putova-nje Amerikanaca na Meunarodnu svemirskustanicu nema vlastitih kapaciteta, nego se Rusi-ma plaa po 60 milijuna dolara za povratnu kar-tu svakog amerikog lana stalne posade ISS-a,zapravo je razdoblje preustroja. Mnogo se nade

polae u privatnu tvrtku SpaceX Elona Muskakoji bi raketom Falcon 9 i kapsulom Dragonmogao za koju godinu na ISS voziti po sedam la-nova posade za cijenu samo jednog na Sojuzu.

ZATO SU SVI, nakon barem desetogodi-nje posvemanje utnje o Mjesecu, odjednom jurnuli na prirodni Zemljin satelit? O tome susigurno indiskretniji privatni poduzetnici kojejo nisu obasjala svjetla relektora glavnih svjet-skih medija. Zaklada X Prize koja je organizira-la natjecanje svemirskih privatnika Ansari X Pri-ze u kojem je 2004. pobijedio konstruktor BurtRutan i tvrtka Scaled Composites, koja sada Ric-hardu Bransonu gradi lotu svemirskih turisti-

kih podorbitalnih letjelica Virgin Galactic, od

noj ruskoj letjelici Fobos-grunt, koja je uz pomoeuropskih podataka o Marsovu mjesecu Fobo-su, prikljuen i prvi kineski Marsov orbiter Yin-ghuo-1. Sigurno je da e i ubudue postojati sli-ne suradnje, tim vie to Kinezi svojim pouzda-nim raketama Dugi mar postaju sve ozbiljni-ji meunarodni ponua za lansiranje komerci-jalnih satelita.

GODINE 2007. POEO JE i mali svemirski

hladni rat protiv Kine kad su Kinezi lansiralisvoj prvi Mjeseev orbiter Chang'e 1 koji je kon-trolirano razbijen o Mjeseevu povrinu 1. ouj-ka 2009. Kinezi su tada objavili samo dvije sli-ke, navodno iz te misije, ali je te objave doe-kao zborski zviduk u svjetskim glasilima jer suto navodno tue "otoopirane" slike! Kako godbilo, Kineze se sve vie alijenira od ostalih zema-lja sposobnih da na neki nain sudjeluju u kom-pleksnijem istraivanju svemira. Procesi sve vieizgledaju kao nova utrka ostatka svijeta protivsve monije Kine.

Stalna istraivaka stanica na Mjeseevojpovrini postala je ak i tema u predizbor-

nim arkama republikanskih aspiranata na mje-sto protukandidata predsjedniku Obami. MittRomney se u tim temama loe snalazi, ali se nje-gov protukandidat Newt Gingrich u raspravamao svemirskim temama snalazi kao riba u vodi.Trai da se osjetno povea financiranje drav-nog svemirskog programa, spominjui upravoistraivaku bazu na Mjesecu. Time povlaujekonzervativnim biraima u velikim republikan-skim izbornim jedinicama, kao to su Florida,Teksas, Alabama i Kaliornija, gdje je barem 200tisua ljudi ostalo bez posla u svemirskoj indu-striji poslije dekomisioniranja space shuttlea.Gingrich zagovara agresivan nastup prema Mje-

secu, dakako s obeanjima o "puno radnih mje-

jeseni 2007. ima novo natjecanje - Google LunarX Prize. U njemu se natjee 27 timova, meukojima ih barem deset doista i namjerava lansi-rati privatnu letjelicu na Mjesec i osvojiti nagra-du iz Googleova onda od 30 milijuna dolara.Bob Richards, voa ekipe Moon Express, iji

natjecateljski napor financira 121 osoba s For-tuneova popisa 400 najbogatijih Amerikanaca,otvoreno je 19. sijenja rekao Fortuneu da je nje-govu timu Googleovo natjecanje usputna stani-ca za program iskoritavanja Mjeseca, ne samozbog helija-3, kojeg je na Zemlji teko proizvesti,a na Mjesecu ga je u obilju u regolitu, sloju pra-ine u kojem ga Sunev vjetar stvara 4,5 milijar-di godina, nego i za rudarenje jo rjeih eleme-nata prijeko potrebnih modernoj tehnolokojindustriji, kao to su niobij, itrij i disprozij. Niobijje kljuni materijal u superotpornim elicima zanpr. avionske i raketne motore, supraprovodlji-ve legure u aparatima medicinske dijagnostike,kao to su skeneri MRI, u nuklearnoj industriji,elektronci i slinom. Itrij je kljuan element LED-dioda, elektronikih filtara, lasera i suprapro-vodljivosti. Disprozij, u leguri s vanadijem, slu-i u proizvodnji lasera, inracrvenim osvjetljiva-ima i u hibridnim motorima. Bitan je i za izni-mnu vrstou nanovlakana.

AMERIKO MINISTARSTVO energetike dis-prozij proglasilo je najkritinijim elementomnovih istih energetskih tehnologija. Proizvedega se samo sto tona godinje, a 99 posto tih koli-ina izvue se vrlo zahtjevnim i prljavim proce-som u gramima iz tona monazitskih pijesaka, a

kljuan je podatak da je 99 posto svjetske proi-zvodnje u Kini. Drugaija geoloka povijest Mje-seca uinila je Zemljina pratitelja bitno bogatijimizvorom tih elemenata. Bogatu rudu treba samopokupiti i u kapsulama je s Mjeseca ispaliti naZemlju. Otkako se zna da su u podruju stalnihsjena na Mjeseevim polovima bogate naslagevodenoga leda, Mjesec je naglo postao privlanomjesto. Iako mu je gravitacija tek estina Zemlji-ne, ona je ipak gravitacija. To je za ljude mno-go zdraviji ambijent od besteinskog stanja ISS-a te omoguuje ljudima kontinuiran boravak,puno dui od maksimalnih est mjeseci na ISS-u. Kao mjesta stalnoga ljudskog boravka name-

u se kaverne u Mjeseevoj povrini, nastalenakon davnanje vulkanske aktivnosti. One susavrena prirodna zatita od galaktikog i solar-nog zraenja. Polarna podruja na Mjesecu ima-ju i druge prednosti: tamo gotovo nema lunarnenoi koja na ekvatorijalnim podrujima traje podva tjedna. Po tome bi istraivake baze na Mje-secu bile mnogo ugodnija mjesta za ljudski boravak od istih takvih na Antarktici. Jedino trebatamo doputovati i sigurno se vratiti. etrdeset godina poslije Apolla 17 i trodnevnog boravkaposljednje trojice ljudi ovjeanstvo ima punobolju tehnologiju i mnogo vie znanja. Sada viene nedostaje ni ekonomskih motiva za juri u

novu zlatnu groznicu na "novom svijetu".

Stalna istraivakastanica na Mjesecutema je i u predizbornimkampanjama pa NewtGingrich obeava posloveu svemirskoj industrijiu svemirskoj industriji

Vozila bi se mogla

koristiti zbogMjeseeve gravitacije

baza na mjesecu - nacional 846

Documents