Filozofski fakultet Sveuilita u RijeciOdsjek za povijest umjetnostiKolegij: Umjetnost barokaNositelj kolegija: dr. sc. Damir Tuli, vii asistentAsistent: Danijel Cikovi, prof.Studentica: Dajana NovakAkademska godina: 2012./ 2013.

Tema seminarskog rada:REMBRANDT VAN RIJN

U Rijeci, 27. studenog, 2012.

SADRAJSAETAK31. Rembrandtov ivot......42. Rembrandtovi crtei i gravure.53. Slikarstvo....64. Autoportreti.75. Saskija i njena uloga u Rembrandtovom ivotu.86. Narudbe97. Zakljuak..118. Popis literature..129. Popis ilustracija.....13

SAETAKRembrant van Rijn je jedan od najznaajnijih i najcjenjenijih umjetnika koji potjee iz Nizozemske. Slikanjem se poinje baviti od 1621. kod svog prvog uitelja Jacoba Isaacszoona van Swanenburgha, a kasnije ui kod Pietera Lastmana[footnoteRef:1]. Osim slikarstvom, Rembrandt je bio i vjet u crtanju i bakropisu. Radio je brojne portrete po narudbama amsterdamskih patricija te se istaknuo kao vjet majstor grupnih portreta. Takoer radi brojne autoportrete pomou kojih se moe vidjeti njegov razvoj, ali i odraz psihikog stanja. Najee teme njegovog umjetnikog stvaralatva su biblijske, povijesne, mitoloke teme, portreti te potkraj ivota se poinje raditi pejzae. [1: BOB HAAK, Rembrandt: njegov ivot, delo i vreme, Ljubljana, Beograd, Zagreb, 1972.]

1. REMBRANDTOV IVOT

Rembrandt Harmenszoon van Rijn roen je 15. srpnja 1606. godine u Leidenu u dananjoj Nizozemskoj u siromanoj obitelji kao osmo od devetero djece. Jedino njega su roditelji poslali u latinsku kolu, a nakon nje upisuje Filozofski fakultet Sveuilita u Leidenu gdje studira klasinu knjievnost, no ubrzo naputa studij te se poinje baviti slikanjem najprije u koli kod Jacoba Isacszoona van Swanenburgha 1621. godine, ali u Rembrandtovim djelima nema vidljivih utjecaja. Njegov drugi uitelj, Pieter Lastman, kod kojeg ui tijekom 1625. godine te na njega ostavlja jak i trajan utjecaj i upoznaje ga s povijesnim slikarstvom. Osim u Leidenu, djelovao je i u Amsterdamu te je vodio uspjenu radionicu. 2. srpnja 1634. godine eni se Saskijom van Uylenburgh, neakinjom trgovca umjetnina u ijoj je kui ivio u Amsterdamu. Njegova supruga postaje motiv mnogih njegovih slika i crtea. Saskija umire 1642. godine, iste godine kada Rembrandt zavrava jedno od svojih najpoznatijih djela Nonu strau. Njena smrt uzrokovala je prekid rada i krizu u njegovom ivotu, no desetak godina kasnije ivi u priznatoj pravnoj obiteljskoj zajednici sa Hedrickje Stroffels. Godine 1656. Rembrandt je prisiljen proglasiti bankrot zbog estih sudskih parnica u kojima je sudjelovao[footnoteRef:2]. Unato tome, nastavlja primati narudbe te tako 1660. poinje sa slikanjem portreta odbora Amsterdamskog suknarskog ceha. Posljednje umjetniko djelo koje nije uspio zavriti tijekom svog ivota jest slika imuna s Isusom u Hramu jer umire 4. listopada 1669., a sahranjen je u Westerkerku, Amsterdam. [2: BOB HAAK (bilj. 1)]

2. REMBRANDTOVI CRTEI I GRAVURE

Bakropis je tehnika koja se u Nizozemskoj javlja poetkom 17. stoljea. Ova tehnika zahtijeva od umjetnika da zarezuje metalnu plou pomou kiseline. Teme kojima se bavi su najee prizori iz Biblije, portreti i pejzai. Jedno od njegovih najranijih djela jest Bijeg u Egipat iz 1626./1627. godine na kojem se jo vidi tehnika nespretnost budui da se tih godina Rembrandt tek poeo aktivno baviti umjetnou. Ve njegovo sljedee djelo Mjera zlata iz 1627. ukazuje na napredak u tehnici. Vidljiva je gramzivost lika, snaan kontrast svjetla i sjene te je specifino to to je izvor svjetlosti unutarnji.[footnoteRef:3] Ovim djelom poinje Rembrandtovo trajno zanimanje za mrtvu prirodu s knjigama, a poznato je i da je u kasnijem periodu svog ivota sakupljao razliite predmete s Bliskog istoka te ih esto ukomponirao u svoja djela. Njegova najuspjenija djela su ona koja je radio kao studije iz ivota, odnosno kada crta po modelu, a kao modeli su mu esto sluili lanovi njegove obitelji, prijatelji umjetnici te uenici, ali i on sam, budui da je poznat kao jedan od umjetnika s najveim brojem autoportreta. Rembrandt crta perom i tintom, upotrebljava crvenu ili crnu kredu, srebrnu iglu i kombinacije tih sredstava.[footnoteRef:4] Godine 1633. Rembrandt se zaruuje sa Saskijom van Uylenburgh te povodom tog dogaaja radi djelo Portret Saskije van Uylenburgh izvedeno na pergamentu srebrnom iglom. To je tehnika koja se primjenjivala prije izuma olovke, a zahtijevala je preciznost i sigurnu ruku. Sentimentalna vrijednost ove slike lei u samom natpisu na slici (ovo je nacrtano prema mojoj eni kad joj je bila 21 godina, trei dan nakon naih zaruka, 8. lipnja 1633. g.). Crte prikazuje enski lik s eirom na glavi koji sanjarskim oima gleda u gledatelja, odnosno umjetnika. [3: BOB HAAK (bilj. 1)] [4: SKUPINA AUTORA, Jansonova povijest umjetnosti: Zapadna tradicija, Zagreb, 2008.]

Od Rembrandtovih grafika znaajna je Grafika za stotinu guldena (1647.g.) koja je zapravo izvedena u etapama u nekoliko godina, a iz nje iitavamo novu dubinu. Na njoj se Rembrandt bavi svijetom bosonogih i odrpanih malih ljudi, a sama grafika je dirljiva, puna patosa i umjetnikova suosjeanja prema idovima koji se nalaze u nekom skrovitu u Amsterdamu.[footnoteRef:5] Slika je dobila ime po tome to je navodno prodana za sto guldena na nekoj aukciji. Tehnika izrade je kombinacija bakropisa i suhe igle. [5: SKUPINA AUTORA (bilj. 4)]

3. SLIKARSTVOGodine 1621. Rembrandt postaje uenik Leidenskog slikara Jacoba Isaacszoona van Swanenburgha, ali na njegovim djelima nema vidljivih utjecaja. On ga upoznaje sa povijesnim slikama, a u elji da usavri povijesno slikarstvo, Rembrandt odlazi na esteromjesenu obuku kod Pietera Lastmana, koji ostavlja jak dojam na njegova djela. Osim Lastmana, na Rembrandtovu umjetnost su takoer utjecali i Jan i Jacobus Pynas za vrijeme njegova boravka u Amsterdamu, ali je na Rembrandtovim djelima vidljiv utjecaj i Caravaggia iji se utjecaj iz Italije iri putem Utrechtske kole[footnoteRef:6]. Snana upotreba chiaroscura (kontrasti svjetla i sjene kako bi se postigla to vea dramatinost) su neke od Caravaggiovih znaajki koje je Rembrandt preuzeo i prilagodio svojim djelima. Osim toga, priama iz Starog zavjeta pristupa u istom laikom kranskom duhu (iako je bio protestant) kako i Caravaggio pristupa Novom zavjetu, a to znai da je u njihovim djelima prikazano direktno izraavanje Bojeg odnosa prema ljudima. Rembrandtov ivot obiljeen je pouavanjem uenika, trgovanjem umjetnikim djelima, ali i sudskim sporovima te je u jednom periodu ivota bio prisiljen proglasiti bankrot. [6: BOB HAAK (bilj. 1)]

Kamenovanje svetog Stjepana nastaje 1625. godine u tehnici ulja na drvu te se prema nekim strunjacima smatra najranijom vanom slikom. Scena prikazuje rtvu kamenovanja okruenu veim brojem gusto zbijenih likova, a posebno je izraen dramatian mete, nasilje i boli. No i dalje je Rembrandt nevjet u tretiranju dubine, ne uspijeva objediniti kompoziciju, a likovi koji su u punom pokretu su neuvjerljivi te njihove glave ne odgovaraju tijelima. Ono po emu se ocjenjuje uspjenost njegovih djela jest koliko je uspjeno upotrijebio mimiku i gestikulaciju kako bi doarao posebno emocionalno stanje likova.[footnoteRef:7] [7: V. LEVINSON-LESING, K. JEGOROVA, Rembrant van Rejn: u Sovjetskim muzejima, Beograd, 1983.]

Sljedee djelo s biblijskom tematikom koje slika deset godina kasnije jest Abrahamova rtva (1635.g.) u tehnici ulja na platnu. Tridesete godine 17. stoljea su godine kada Rembrandt stvara djela najblia europskom baroku. Scena prikazuje tri lika, anela koji dri Abrahama za ruku koju je podignuo u namjeri da rtvuje sina po Bojem nalogu. Rembrandtova posebnost lei u tome to prikazuje iznimnu dramatinost i napetost ove scene tako to u svom djelu prikazuje trenutak isputanja noa, anela koji je sletio odozgo u posljednji tren, iznenadni okret Abrahamove glave te njegov uplaeni i iznenaeni izraz lica. Detalji kao to su lepravi nabori ogrtaa i Abrahamova razbaruena kosa samo pojaavaju emocionalni dojam koji slika ostavlja na promatraa. Rembrandt ima potrebu uhvatiti vrhunac pokreta te je takoer jedna od njegovih karakteristika nepodnoljiv realizam Izakovog zategnutog, ispruenog grla dok mu Abraham lijevom rukom pridrava glavu. [footnoteRef:8] [8: BOB HAAK (bilj. 1)]

Jo jedna u nizu znaajnih slika s biblijskom tematikom jest i Osljepljivanje Samsona (1636.g.), naslikana godinu dana nakon Abrahamove rtve. Slika prikazuje grupu vojnika koji hvataju Samsona, a jedan od njih mu probija oko noem. Teatralnosti scene pridonosi i osvjetljenje slike koje dopire izvana kroz otvor na atoru. Scena je nasilna, a svaka figura pridonosi ukupnoj radnji u trenutku osljepljivanja (vojnik koji ga dri vrsto na podu, drugi vojnik koji je uperio koplje prema Samsonu, vojnik koji probija oko, Dalila koja bjei). Rembrandtovo majstorstvo se sastoji u tome to je u jednoj sceni uspio prikazati i ono to se ve dogodilo i ono to e se tek dogoditi. Njegovo djelo je lako itljivo. Razliiti likovi otkrivaju razliite faze u nizu dogaaja. [footnoteRef:9] [9: BOB HAAK (bilj. 1)]

4. AUTOPORTRETIKao to je ve spomenuto, Rembrandt slika veliki broj autoportreta. Njegov najraniji poznati autoportret datira iz 1628. godine na kojem on radi studiju svijetla koje pada na njegovo lice. Pomou njegovih autoportreta moemo pratiti njegov psihiki i umjetniki razvoj tijekom godina. U prvim godinama, kada jo boravi u Leidenu su oni eksperimentalni, u tridesetim godinama 17. stoljea kada boravi u Amsterdamu su teatralni, a potkraj autorova ivota postaju iskreni i otvoreni.[footnoteRef:10] Iz mnogih se autoportreta moe razaznati zbog ega ih autor slika, primjerice neki su mu sluili kako uzori za druge slike, kao istraivanje razliitih izraza lica, a esto je i svojim uenicima davao kao zadatak da ih precrtavaju. Rembrandtova slikarska tehnika je posebna po tome to on radi poteze na vlanoj sloju boje tupim krajem kista kako bi na primjer ojaao strukturu kose u autoportretima. [10: SKUPINA AUTORA (bilj. 4)]

5. SASKIJA I NJENA ULOGA U REMBRANTOVOM IVOTUSaskija van Uylenburgh je 1634. Postala Rembrandtova prva vjenana supruga, a samim time i njegova muza. Jedno od djela koje ju prikazuje jest i prikaz Saskije kao Flore (1634.), datirano i potpisano djelo koje nastaje iste godine kada i njihovo vjenanje. Osim biblijskih prikaza, ovdje se javlja i stvarni lik prikazan kao lik iz mitologije. Flora je inae rimska boginja cvijea i proljea pa iz toga zakljuujem da Saskija igra veliku ulogu u Rembrandtovu ivotu, ako ju poistovjeuje s ovom boicom. I na ovom prikazu se takoer moe vidjeti Rembrandtova vjetina prenoenja unutarnjeg stanja modela. Saskija je prikazana kao mlada djevojka, skoro dijete sa zbunjenim izrazom lica u raskono i vjeto izraenoj zelenoj haljini. Kosa joj je okiena cvijeem to je bila rijetkost za to vrijeme. I ovdje je vidljiv utjecaj Pietera Lastmana po potezima etke na odjei i draperiji, ali je razlika ipak u njenom izrazu lica i ruku te tankim potezima koji doaravaju reljef tkanine. Rembrandt ipak traga za vlastitim umjetnikim izrazom te se nekako morao odmaknuti od svog uitelja. Tehnika je ulje na platnu.[footnoteRef:11] [11: SKUPINA AUTORA (bilj. 4)]

Dvije godine kasnije, Rembrandt slika jo jedno djelo s mitolokom tematikom za koje mu je kao model posluila supruga, a to je Danaja (1636.g.)[footnoteRef:12], takoer u tehnici ulja na platnu. Slika prikazuje Saskiju kao mladu enu (koja udi za svojim ljubavnikom) iznimne ljepote iz koje zrai ivotna toplina dok je svjetlost miluje. Postoji nekoliko verzija ove slike, budui da je poznato da je Rembrandt esto radio studije i skice prije konane verzije slike tako da je na ovom prikazu promijenjen poloaj ruke i ake, ponovno je naslikana glava s izmijenjenim crtama lica i frizurom, desna noga je jae savijena u koljenu te je dodano nekoliko komada nakita. Osim toga, promijenjen je i pozicija slukinje. Dakle, radi promjene u kompoziciji, koloritu i stilu rada, a naglasak stavlja na klasini obrazac ljepote to jo jednom dokazuje Saskijinu vanost. [12: V. LEVINSON-LESING, K. JEGOROVA (bilj. 7)]

6. NARUDBETijekom svog ivota, Rembrandt se uspio afirmirati kao uspjean portretist te tako mnogi ugledni amsterdamski patriciji naruuju od njega umjetnika djela. Jedno od njegovih najpoznatijih djela jest Sat anatomije dr. Tulpa (1632.g.). u Rembrandtovo vrijeme su se povremeno odravala javna predavanja o anatomiji, a kao trupla za izuavanje su se smjela koristiti samo tijela pogubljenih kriminalaca. Ovo djelo predstavlja i prekretnicu u njegovoj karijeri, a raeno je po narudbi samog doktora Nicolaesa Tulpa. Tehnika kojom je raeno je ulje na platnu. Slika je zapravo grupni portret kirurkog udruenja. Poznato je tko su likovi na slici (osim trupla nad kojim se vri obdukcija) zato to su njihova imena ispisana. Likovi nisu posloeni u simetrinu konstrukciju, ve su povezani samo centralnom temom. Razlike u boji njihovih glava razbijaju sklad cjeline. Grupa se bavi prouavanjem miia ruke, ali ona na slici nije prikazana u pravilnom poloaju. To se pripisuje tome to su se nakon obdukcije tijeka komadala i Rembrandt je moda gledao odrezanu ruku kada je slikao te je tako dolo do neslaganja s ostatkom tijela.[footnoteRef:13] [13: BOB HAAK (bilj. 1)]

Rembrandt se toliko proslavio svojim djelima da je ak i nizozemski princ Frederik Hendrick dao od njega naruiti pet scena stradanja, odnosno pet slika Muka Kristova. To je ciklus koji se sastoji od sljedeih slika: Podizanje kria (1633.), Skidanje s kria (1633.), Polaganje Krista u grobnicu (1636.-39.), Uskrsnue Kristovo (1635.-39.). [footnoteRef:14] [14: SKUPINA AUTORA (bilj. 4)]

Nonu strau ili etu satnika Fransa Banninga Cocqua i porunika Willhema van Ruytenburcha Rembrandt slika 1642. po narudbi. Slika prikazuje skupinu vojnika koja se vjerojatno okupila povodom posjeta francuske kraljice Marije de' Medici Amsterdamu. Tehnika kojom je izvedeno djelo je ulje na platnu. Iako bi svi likovi trebali biti od iste vanosti, Rembrandt im ne pridaje jednaku slikarsku vanost pa se zbog toga moe pronai podataka kako naruitelji navodno nisu bili zadovoljni.[footnoteRef:15] Iste godine umire i njegova voljena supruga Saskija to je po mom miljenju takoer utjecalo na njegovo stvaralatvo. U sreditu kompozicije se nalazi satnik Frans Banning Cocq koji prua ruku prema gledatelju. Neki likovi su u sjeni, a neki su djelomino skriveni zbog preklapanja. Rembrandt na ovom djelu prekida s tradicijom, te koristi tamu kako bi dodatno naglasio ono to je svjetlije. Svi likovi su u pokretu, nijedan od njih ne pozira, ve svi neto rade. [15: BOB HAAK (bilj. 4)]

Potkraj ivota, nakon to je 1656. zbog razliitog spleta nesretnih okolnosti proglasio bankrot, Rembrandt radi posljednju znaajnu narudbu dovrenu 1662. godine. Predstojnici suknarskog ceha (gilde) je takoer raena u tehnici ulja na platnu. Slika prikazuje petoricu okupljenih oko stola te slugu u pozadini. Lica im nisu individualizirana crtama i izrazima, ali su im zato u rukama ili pred njima obiljeja koja nam govore ime se tono koji lan tog ceha bavi.[footnoteRef:16] [16: BOB HAAK (bilj. 4)]

7. ZAKLJUAKRembrandt se i danas smatra jednim od najveih umjetnika ikada. Budui da nikada nije napustio Nizozemsku, njegova virtuoznost je posebno dolazila do izraaja. Ono to prije njega nije bilo vieno jest njegova iznimna mo zapaanja. Prije njega nitko nije prikazivao obian ivot na tako zanimljiv nain. Osim naglaavanja kontrasta svjetlo tama kako bi postigao dramatinost, posebna je i njegova upotreba tupog kraja kista na vlanoj boji kojim postie posebne linije za naglaavanje primjerice kose. Ugled je stekao prikazima biblijskih i mitologijskih tema, a radi i slike po narudbi. Posebnost su mu grupni portreti, ali i niz autoportreta.

8. POPIS LITERATURE- BOB HAAK, Rembrandt: njegov ivot, delo i vreme, Ljubljana, Beograd, Zagreb, 1972., 1.-220. - V. LEVINSON-LESING, K. JEGOROVA, Rembrant van Rejn: u Sovjetskim muzejima, Beograd, 1983., 1.-95.- DOUGLAS MANNERING, Rembrandt van Rijn: ivot i djelo, Zagreb, 1995., 1.-79.- SKUPINA AUTORA, Jansonova povijest umjetnosti: Zapadna tradicija, Zagreb, 2008.,715.-721.- INTERNET: http://www.europeana.eu/portal/ (zadnji put pristupljeno 26.11.2012.)

9. POPIS ILUSTRACIJABijeg u Egipat, 1626./27.Mjera zlata, 1627.Portret Saskije, 1633.Grafika za 100 guldena, 1647.Kamenovanje svetog Stjepana, 1635.Abrahamova rtva, 1636.Osljepljenje Samsona, 1636.Autoportret, 1629.Autoportret, 1640.Autoportret, 1669.Saskija kao Flora, 1634.Danaja, 1636.Sat anatomije doktora Tulpa, 1632.Nona straa, 1642.Predstojnici suknarskog ceha, 1662.

2