a`urirawa na re~nikot na naj~esto koristena …oldweb.customs.gov.mk/uploads/wto recnik final...
TRANSCRIPT
A`urirawa na Re~nikot na naj~esto koristena termnologija odoblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon termi-
nologijata na STO
Dokolku sakate da dobivate redovni a`urirawa na re~nikot AITIC, ve
molime da go popolnite sledniot formular (site poliwa):
1. Postojana misija na
…………………………………………………………………………………...
ili Ministerstvo
…………………………………………………………………………………...
ili drugo
2. Ime: g./g-|a …………………………………………………………………....
3. Profesija ………………………………………………………………….....
4. Po{tenska adresa……………………………………………………….......
..................................................................................................................
5. Telefon ……………………………………………………………………....
Faks …………………………………………………………………………...
Elektronska po{ta ………………………………………………………...
Potpis Datum
Ve molime da go ispratite formularot na adresa:AITIC Secretariat, Glossary Division,
9, rue de Varembé, P.O. Box 156, 1211 Geneva 20,
Tel:(41-22)910 31 50 or Fax:(41-22)910 31 51
1
2
Copyright © 2003 Agencija za informacii
za me|unarodna trgovija i sorabotka (AITIC)
Prvo izdanie: avgust, 2003g.
Revidirano izdanie: noemvri, 2003g.
Site prava gi zadr`uva Agencija za informacii za me|unarodna trgovija i
sorabotka. Nieden del od ovaa publikacija ne smee da se umno`uva ili
prenesuva vo kakov bilo oblik i na kakov bilo na~in, elektronski ili
mehani~ki, vklu~uvaj}i fotokopirawe, snimawe ili ~uvawe vo baza na
podatoci, bez prethodno odobrenie od Agencijata za informacii za
me|unarodna trgovija i sorabotka.
3
4
Prevodot i pe~ateweto na ovoj re~nik go finansira{e
Agencijata na SAD za me|unaroden razvoj
(USAID)/Makedonija preku Proektot za usoglasuvawe
so Svetskata trgovska organizacija.
5
PREDGOVOR
VOVED I OBJASNUVAWA
Ne e tajna deka terminologijata na STO mo`e da bide te{ko razbir-
liva, duri i zagado~na. Za vakvata slo`enost pridonesuva i faktot
{to profesionalniot jazik na STO se razviva so brzo tempo. Pokraj
toa {to se dol`ni da ja vladeat tehni~kata terminologija, pret-
stavnicite vo STO treba da go sovladaat i jazikot {to se „sozdava” vo
tekot na pregovorite, ili postepeno, preku igra na zborovi
upotrebeni vo govorite na pretstavnicite vo STO. Obi~nite zborovi
dobivaat svoj sopstven, nov `ivot vo STO, pridobivaat novo zna~ewe,
sosema nerazbirlivo za lica neupateni vo oblasta na me|unarodnata
trgovija.
Idejata za sostavuvawe re~nik od terminologijata na STO namenet za
po{irokata javnost, kako i za specijalistite od oblasta na trgovija-
ta neupateni vo najnovite izmeni vo profesionalnata terminologija
na STO, be{e moja dolgotrajna zalo`ba. Zapo~nav so prisobirawe
materijali u{te za vreme na moeto sledewe na Urugvajskata runda na
pregovori, vo funkcija na postar-ekonomist vo kancelarijata na
MMF vo @eneva. Vo toj period se obiduvav da se izboram so
mno{tvoto zborovi, koi za mene zvu~ea kako sanskritski. Se ~uvstvu-
vav kako da u~am sosema nov jazik, vo procesot na u~eweto na koj mi e
neophoden „tolkoven re~nik”. Na moe golemo iznenaduvawe, takvo
ne{to ednostavno ne postoe{e. Terminologijata na GATT (Op{ta
spogodba za carini i trgovija) im be{e razbirliva samo na upatenite.
Sostojbata dopolnitelno se uslo`ni koga uvidov deka terminite
sami po sebe ne se voop{to slo`eni, dokolku se objasnat so precizna
definicija. No, vo toa vreme ne mo`ev ednostavno da sednam i da gi
zapi{am terminite, naporedno so mojata obvrska za sledewe na pre-
govorite, taka {to ne napreduvav mnogu vo sostavuvaweto na mojata
skromna kompilacija od terminologijata na GATT.
Koga zapo~nav so rabota na mojata sega{na dol`nost kako Direktor na
Agencijata za informacii za me|unarodna trgovija i sorabotka, mi se
vrati nade`ta za realizacija na mojata ideja za sostavuvawe na
re~nikot. Ja sogledav neophodnosta od postoeweto na eden takov
re~nik za novonazna~enite pretstavnici od pomalku razvienite
zemji, koi }e se soo~at so novite termini, bez pritoa da imaat na
raspolagawe osnovna alatka za olesnuvawe na nivnata rabota. Taka,
so pomo{ od strana na mojata sorabotni~ka Kristina Gmir, koja kako
1
profesionalna preveduva~ka go dele{e moeto nezadovolstvo, rabo-
tata na re~nikot be{e vozobnovena pred ~etiri godini. Nejziniot
entuzijazam se zgolemuva{e so zgolemuvaweto na barawata i itnosta
na potrebata od eden takov re~nik, vo kontekst na obezbeduvaweto
sekojdnevna tehni~ka pomo{, koja Agencijata ja vovede vo 1998 godina.
Se soo~ivme so nedostatok od eden neophoden instrument - prira~nik
od termini na trite slu`beni jazici na STO (angliski, francuski i
{panski), koj }e im ovozmo`i na zainteresiranite da dojdat do
informacija ne samo za sodr`inata, t.e. definicijata na terminot,
tuku i od lingvisti~ka gledna to~ka, odnosno da im bide dostapna i
informacija za ekvivalentite na soodvetniot termin na trite
slu`beni jazici na STO.
Kako {to voobi~aeno se slu~uva, drugi pova`ni i poitni aktivnosti
me odvlekuvaa od rabotata vrz re~nikot, koj re~isi mi stana opsesi-
ja. Taka, so pribli`uvaweto na Ministerskata konferencija vo
Kankun, i raste~koto ubeduvawe deka te`neeweto kon sovr{enstvo e
neprijatel na blagovremeno zavr{enite dela, kako prirodno se
nametna re{enieto deka re~nikot ve}e ne smee da ~eka, i deka rezul-
tatite od na{ite dotoga{ni zalagawa treba da gi objavime kako „prvi
plodovi” od tie na{i napori.
NOVA I UNIKATNA ALATKA
Ne e potrebno dolgo vreme za da se sogleda deka zada~a od vakov tip
ne mo`e nikoga{ da se zavr{i celosno. Ne samo {to postojano se javu-
vaat novi termini za definirawe, tuku i razvojot na samata termi-
nologija nikoga{ ne zapira. Imeno, za da bide korisen, re~nikot
treba da ostane „`iv” dokument. Ottuka, se odlu~ivme za format na
izdanie so listovi {to se vadat, koj go olesnuva dopolnitelnoto
vmetnuvawe na termini koi bile ispu{teni pri objavuvaweto na
prvoto izdanie; voedno go olesnuva dodavaweto novi termini ili
revidirani definicii.
Ne postoi nedostatok od stru~ni pojmovnici, re~nici i bazi na poda-
toci koi sodr`at termini povrzani so me|unarodnata trgovija i
ekonomija, kako i drugi soodvetni instrumenti, obezbedeni od strana
na poedinci i institucii, i golem del od niv se dostapni preku
Internet. No, koga se bara to~no odredeno zna~ewe na eden termin, na
primer „integrirawe”, „prisposobuvawe na kvoti”, ili akronimi kako
“BISD” (Basic Instruments and Selected Documents – Osnovni instrumen-
ti i izbrani dokumenti) ili “PRSB” (Poverty Reduction Strategy Papers
– Dokumenti za strategija za namaluvawe na siroma{tijata), ili pak
pomalku poznati grupacii ili spogodbi („Grupa Majami”, „Madridski
2
dogovor”), ovie elektronski alatki ne se soodvetno re{enie. Kako i
da e, nie koristevme brojni elektronski izvori na informacii, koi
bea od korist, no nieden od niv ne gi zadovoli na{ite potrebi vo
celost: me|unaroden re~nik na termini od me|unarodnata trgovija, vo
koj bi bile vklu~eni definicii na naj~esto upotrebuvanite termini
od strana na delegatite vo @eneva, kako i nivni ekvivalenti na
trite slu`beni jazici na STO.
Na{ite nastojuvawa bea naso~eni kon sozdavawe na {to e mo`no
poseopfaten spisok na poimi. Kako i da e, svesni sme za ograni~enos-
ta na takvata ambiciozna cel. Taka, soo~eni so obemnosta na rabota-
ta koja pretstoe{e, si postavivme poskromna zada~a: registrirawe i
definirawe na terminite na {to e mo`no pokoncizen na~in, i
naglasuvawe na specifi~noto zna~ewe {to tie go imaat za pret-
stavnicite na pomalku razvienite zemji, vo slu~ai koga toa e potreb-
no. Nekoi od definiciite mo`e da sodr`at i dopolnitelna aluzija,
{to se dol`i naj~esto na ras~ekorot me|u celite za liberalizacija na
trgovijata i otreznuva~kata realnost.
UPATSTVO ZA KORISTEWE NA RE^NIKOT
Re~nikot e sostaven vo tri oddelni jazi~ni verzii - angliska, fran-
cuska i {panska. Terminite se dadeni po azbu~en redosled. Posle
sekoj od terminite se naveduva negoviot ekvivalent na dvata drugi
jazika, prosledeno so negovo definirawe. Za polesna upotreba na
re~nikot, go podelivme na tri dela.
Del I sodr`i definicii na naj~esto koristeni termini vo oblasta na
me|unarodnata trgovija i termini povrzani so STO. Te{ka zada~a
be{e sostavuvaweto na sistem od referenci. Smetavme deka
zborovite {to se sodr`at vo definicijata i imaat sopstvena
definicija ili zna~ewe, treba da se napi{ani so sina boja, za da
uka`uvaat na toa. Zborovi koi ne se sodr`at vo definicijata, no za
koi isto taka e dadena definicija na drugo mesto vo re~nikot, se
pojavuvaat vo dodatna zabele{ka, so tekstot „Vidi isto taka...”
vedna{ pod definicijata. Soodvetnata oblast od STO ili me|unaro-
dnata trgovija na koja £ pripa|a definiraniot termin, e naveden pod
tekstot „Vidi isto taka... ”, od desnata strana, vo sredni zagradi.
Ekvivalentnite nazivi na trite slu`beni jazici se zemeni od
„Trijazi~en re~nik na terminologijata na STO” (@eneva, oktomvri
1997 godina), odnosno onie nazivi koi tamu bea opfateni, kako i od
oficijalni dokumenti na STO, prezemeni od oficijalnata veb-
stranica na ovaa organizacija. Nie gi prevedovme terminite za koi ne
postoe{e oficijalen prevod.
3
Del II od Re~nikot pretstavuva kompilacija od nazivi na me|unarod-
ni organizacii, grupi, zdru`enija, konferencii i sostanoci povrzani
so pra{awa od me|unarodnata trgovija i STO. Slu`i kako vodi~ niz
lavirintot od nazivi na formalni i neformalni organizacii i grupi,
koi se direktno ili indirektno povrzani so me|unarodnata trgovija.
Novonazna~enite pretstavnici ponekoga{ se zbuneti ne samo od
nazivite na ve}e etablirani grupi za koi ne slu{nale do svoeto
doa|awe vo @eneva, tuku i od postoeweto na „zagado~ni” grupi, ~ie
~lenstvo, a vo nekoi slu~ai i pri~inata za nivnoto postoewe, ne se
op{to poznati. Pretstavnicite se interesiraat za ovie grupi i ~esto
ni se postavuvaat pra{awa za nivniot sostav i celi. Nekoi grupi,
kako na primer „Nevidliviot komitet” koja prestana da postoi posle
Ministerskata konferencija vo Sietl, se od vremen karakter; drugi
grupi, kako na primer „Grupa na zemji so zaedni~ki stavovi”, iako so
namalena aktivnost posle Konferencijata vo Doha, prodol`i da pos-
toi, menuvaj}i go svoeto ~lenstvo vo soglasnost so tekovnite celi i
zada~i.
Del III sodr`i kratenki i akronimi.
BLAGODARNOST
Kako i najgolem del od aktivnostite na Agencijata za informacii za
me|unarodna trgovija i sorabotka, ovoj Re~nik e rezultat na timska
rabota, i poradi toa sakam da ja izrazam svojata blagodarnost do
pove}emina. Najnapred í se zablagodaruvam na Kristina Gmir, koja so
golema posvetenost rabote{e na Re~nikot, i toa vo tekot na pove}e
godini odo{to pretpostavuva{e na po~etokot. Vo tekot na negovoto
sozdavawe, Re~nikot dobi „~udovi{ni” razmeri. Izrazuvam golema
blagodarnost do Dejvid Vuds, koj uspea da go „skroti” ova „~udovi{te”,
transformiraj}i go Del I, namaluvaj}i go negoviot obem i
ovozmo`uvaj}i na taj na~in polesno rakuvawe so Re~nikot. Im se
zablagodaruvam i na moite kolegi od Agencijata, Karin Ratje i
Semjuel Xordan za nivnata trpelivost pri proveruvaweto na pre-
vodot, kako i za korisnite sugestii vo odnos na sodr`inata. Na kra-
jot, im se zablagodaruvam na Marija i Markos od „Intermedijatika”,
koi go izrabotija dizajnot na koricata i koi so golema efikasnost se
spravija so celokupnite organizaciski aktivnosti povrzani so
izdanieto na Re~nikot.
Makedonskata verzija na Re~nikot na naj~esto koristena termi-
nologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon
terminologijata na STO e pe~atena so poddr{ka na USAID. Proektot
4
na USAID za Usoglasuvawe so STO ja prevede angliskata verzija na
Re~nikot i go finansira{e negovoto pe~atewe. Ja koristam ovaa pri-
lika da im se zablagodaram na preveduva~kite Sa{enka Gramatova-
Quben, Irena Kacarski-Kimova i Violeta Arnaudoska. Stru~nata
redakcija od strana na d-r Zoran Jolevski, Gordana To{eva,
Aleksandar [ahov i m-r Filip Bla`eski pridonese ovoj re~nik da
stane osnova za unifikacija na prevodite na trgovskite termini na
makedonski jazik.
Esperanca Duran
@eneva, avgust 2005 godina
5
A
accessionaccessionadhesión pristapuvawe
Proces preku koj zemji ili „od-delni carinski teritorii“ stanu-vaat ~lenki na STO. Vo ~len XII odMarake{kata spogodba e propi{anodeka pristapuvaweto se odviva vouslovi dogovoreni me|u zemjataaplikant i STO. Za op{tite uslovise pregovara vo rabotnata grupa zapristapuvawe, osnovana od stranana Generalniot sovet, a koga za nivkone~no }e se postigne soglasnost,istite stanuvaat protokol na pri-stapuvaweto. Obvrskite za pristapna pazarot za stoki, uslugi i zem-jodelski proizvodi proizleguvaatod bilateralnite pregovori sozainteresiranite trgovski part-neri.
(Vidi isto taka: “WTO-plus” / „STO-plus“)
accounting ratetaxe de répartitiontasa de distribuciónpresmetkovna stapka
Vo osnova pretstavuva sredstvoili metod za vramnote`uvawe naprihodite od me|unarodni tele-fonski povici kade {to gustina-ta na soobra}ajot me|u zemjite easimetri~na. Sistemot, koj e kon-troliran od Me|unarodnata unija zatelekomunikacii, gi utvrduva
uslovite i goleminata na kompen-zaciskite pla}awa. Za stapkata sepregovara me|u nositelite. Termin{to se spomenuva vo diskusiite zatelekomunikacii vo ramkite naGATS.
[Services / Uslugi]
accreditation proceduresprocédures d’accréditationprocedimientos de acreditaciónpostapki za akreditacija
Vo STO terminot ~esto se odnesu-va na akreditacija ili prifa-}awe na telata za ocenuvawe nasoobraznosta vo drugite zemji-~lenki na STO. Spogodbata za teh-ni~ki barieri vo trgovijata baraograni~uvawe na tro{ocite {to imse nametnuvaat na izvoznicite sopove}ekratnite ocenki na so-obraznosta na ist proizvod na raz-li~ni pazari. Vo ~len 6.1.1 se spo-menuva akreditacijata na vakvitela, na primer laboratorii, kakoindikacija na soodvetna tehni~kakompetentnost i se pottiknuva pri-fa}awe na rezultatite od nivnitetestovi vo drugite zemji.
(Vidi isto taka: conformity assess-ment procedures / postapki za ocenu-vawe na soobraznosta)
[Technical Barriers to Trade / Tehni~kibarieri vo trgovijata]
1
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
DEL I
ME\UNARODNA TRGOVIJA I TERMINI NA STO
actionable subsidiessubventions pouvant donner lieu à une actionsubvenciones recurriblessubvencii protiv koi mo`e da seinicira spor vo STO
Subvencii koi ne se eksplicitnozabraneti so STO, no na zemjite~lenki im e dozvoleno protivistite da vovedat kompenzaciskidava~ki i tie mo`at da bidatpredmet za inicirawe na spor,soglasno so DSU. Vakvite sub-vencii (ponekoga{ se sretnuvaat ikako „portokalovi“ subvencii) ne secelosno zabraneti soglasno Spo-godbata za subvencii i kompenza-ciski merki. Me|utoa, vo Del III odSpogodbata se opredeleni uslovitespored koi istite mo`at da stanatpredmet na spor soglasno DSU. Tieosobeno ne smeat da £ nanesat {tetana doma{nata industrija, da gi uki-nat ili namalat beneficiite odGATT 1994 ili da nanesat seriozna{teta na interesite na druga~lenka na STO.
(Vidi isto taka: non-actionable subsi-dies; prohibited subsidies / subvencii{to ne podle`at na kompenzaciskimerki, dozvoleni subvencii (sub-vencii od zelenata kategorija);zabraneti subvencii)
[Agriculture; Subsidies /
Zemjodelstvo; Subvencii]
administrative chargesredevances administrativesgastos adminsitrativosadministrativni dava~ki
Dava~ki za uslugi {to gi obez-beduva vladata, koi pri uvozot gipla}aat uvoznicite ili stran-skite davateli na uslugi. Vo nivspa|aat, na primer, dozvoli, regis-tracija, testirawe ili dava~ki za
kontrola, kako i opredeleni dava-~ki {to se pla}aat na pristani{-tata ili carinarnicite.
[Services / Uslugi]
ad valorem dutydroit (de douane) ad valoremarancel ad valoremad valorem carina
Carina {to se napla}a sporedvrednosta na stokata; taa e defi-nirana kako procentualna vrednostna uvezenata stoka, a ne vrz osnovana te`inata ili na drugi osnovi zapresmetuvawe.
(Vidi isto taka: specific tariff / speci-fi~ni carinski stapki)
[Customs Valuation; Market Access /
Utvrduvawe na carinska vrednost;Pristap na pazarot]
advance deposit for importsdépôt préalable à l’importationdepósito previo a la importaciónavansen depozit za uvoz
Barawe ili uslov pred pla}awetoda se deponira odreden del odvrednosta na uvozot ili uvoznatacarina, bez pla}awe kamata.
[Trade in Goods / Trgovija so stoki]
African Growth and Opportunity Act(AGOA)Loi sur croissance et les possibilités économiques de l’Afrique(AGOA)Ley de Crecimiento y Oportunidadespara África (AGOA)Afrikanski akt za razvoj imo`nosti (AGOA)
Zakonska regulativa na SAD, us-voena vo maj 2000 godina i izmene-
2
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
ta vo avgust 2002 godina, koja imnudi na soodvetnite afrikanskizemji podobren pristap na paza-rite vo SAD, krediti i tehni~kapomo{. Od maj 2002 godina, 36 zem-ji se kvalifikuvaa spored ovoj za-kon.
(Vidi Del II (Me|unarodni organi-zacii, spogodbi i grupi) za pove}edetali i za listata na kvalifiku-vani zemji)
[Market Access / Pristap na pazarot]
Agenda 2000Agenda 2000Agenda 2000Agenda 2000
Seopfaten paket na merki za vna-tre{ni reformi koi vlijaat vrzZaedni~kata agrarna politika naEU. Usvoena od premierite vo tekotna Berlinskiot evropski sovet(1999), Agendata 2000 vospostavifinansiska ramka za pregovoriteza pro{iruvawe na EU. Najva`no ods¢, taa go vospostavi buxetot zaZaedni~kata agrarna politika, voperiodot do 2006 godina, spored kojse regulira poddr{kata i drugitepolitiki za zemjodelskite proiz-vodi.
[Agriculture / Zemjodelstvo]
Agenda 21Action 21Programa 21Agenda 21
Opse`na rabotna programa, kojase zanimava so ~ovekovoto vli-janie vrz `ivotnata sredina,usvoena vo 1992 godina na Konfe-rencijata na Obedinetite naciiza `ivotna sredina i razvoj(UNCED) vo Rio de @aneiro. Sespomenuva vo kontekst na upatu-
vaweto na Komitetot za trgovija i`ivotna sredina na STO.
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
Aggregate Measurement of Support(AMS)Mesure globale de soutien (MGS)Medida Global de la Ayuda(MGA)Agregatno merewe na poddr{ka
Za individualnite zemji ~lenki,merka na vkupnoto godi{no nivona doma{na poddr{ka – koja epredmet na obvrski za namalu-vawe – a koja e od korist za opre-deleni zemjodelski proizvodiili zemjodelskiot sektor vo glo-balni ramki. AMS be{e usvoeno votekot na Urugvajskata runda kakosredstvo za opredeluvawe, merewei nadgleduvawe na obvrskite zareformi vo zemjodelstvoto koi giprifatija u~esnicite pri zaklu-~uvaweto na pregovorite. Vidi de-finicija vo ~len 1 od Spogodbataza zemjodelstvo.
(Vidi isto taka: amber box support;blue box support; domestic support;Equivalent Measurement of Support;green box support; producer subsidyequivalent; sub sidies / portokalovakategorija na poddr{ka; sina kate-gorija na poddr{ka; doma{napoddr{ka; Ekvivalentno merewena poddr{ka; zelena kategorija napoddr{ka; ekvivalent na proizvod-na subvencija; subvencii)
[Agriculture / Zemjodelstvo]
amber box supportsoutien relevant de la catégorie orangeayuda del compartimiento ámbar portokalova kategorija napoddr{ka
Doma{na poddr{ka vo zemjodel-stvoto {to gi naru{uva tekovite na
3
trgovijata. Na krajot od Urug-vajskata runda, spored Spogodbataza zemjodelstvo, godi{niot tro{okza vakva poddr{ka treba{e da bideizrazen kako Agregatno merewe napoddr{ka (AMS) i istiot stanapredmet na godi{ni obvrski za na-maluvawe. Drugi vidovi doma{napoddr{ka, koi spa|aat vo „sinatakategorija“ ili „zelenata kategori-ja“, bea isklu~eni od presmetu-vaweto spored AMS i izzemeni odobvrskite za namaluvawe.
(Vidi isto taka: blue box support;green box support; development box /sina kategorija na poddr{ka; zele-na kategorija na poddr{ka; kate-gorija za razvoj)
[Agriculture; Subsidies / Zemjodelstvo;
Subvencii]
amicus curiae briefmémoire d’amicus curiaecomunicación amicus curiaepodnesoci od „prijateli na sudot“
Pismeni podnesoci od strana nazainteresirani subjekti {to ne seinvolvirani strani vo spor voSTO. Latinski naziv za „prijatelina sudot“, amicus curiae briefs ~es-topati se zastapuvani od NVO ilitrgovski asocijacii. Tie vo globalagi zastapuvaat stavovite na grupata{to go predava podnesokot. Pane-lite i Apelacionoto telo nemaatobvrska nitu da gi prifatat, nituda gi razgleduvaat podnesocite.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
Analytical IndexIndex analytiqueÍndice AnalíticoAnaliti~ki indeks
Pravna istorija na GATT. Gi opi-{uva ~len po ~len istorijata napodgotvuvaweto na nacrtot, tolku-
vaweto i primenata na pravilata,vrz osnova na slu`beni dokumen-tarni dosieja, vklu~itelno i slu~aina re{avawe na sporovi.
[GATT / WTO Law /
GATT / Pravoto na STO]
annexannexeanexoaneks
Pravila, spogodbi ili informa-cii {to go nadopolnuvaat glav-niot tekst. Zaradi toa, vo kontekstna trgovijata so uslugi, razli~niteaneksi na GATS imaat uloga da janadopolnat Op{tata spogodba zatrgovijata so uslugi, obezbeduvaj}idopolnitelni pravila i speci-fi~ni poedinosti za oddelni sek-tori. Aneksite se osvrnuvaat kakona poedine~ni sektori kakvi {to seaviotransportot, finansiskite us-lugi i telekomunikaciite, taka i napra{awa koi se odnesuvaat na sitesektori, kako na primer dvi`ewetona fizi~ki lica.
[Services / Uslugi]
anti-dumping / anti-dumping dutiesantidumping / droits antidumpingantidumping / derechos antidumpingantidamping / antidamping dava~ki
Dopolnitelni carini so koi sekompenzira konkurentskata pred-nost na dampiraniot uvoz. Dam-ping pretstavuva proda`ba na pro-izvod na izvozen pazar „po vrednostkoja e poniska od negovata normal-na vrednost“, odnosno po vrednostpomala od proizvodstvenite tro-{oci ili po cena poniska od cenatana istiot proizvod na doma{niotpazar na zemjata izvozni~ka.Dampingot e kazniv spored ~len VIod GATT dokolku predizvikuva, ilipostoi opasnost da predizvika
4
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
materijalna {teta vo doma{nataindustrija, ili dokolku materi-jalno go unazaduva osnovaweto nadoma{nata industrija. Antidampingdava~ki se voveduvaat toga{ kogamo`e da se utvrdi postoewe nadamping, materijalna {teta i pri-~inska vrska me|u niv.
(Vidi isto taka: causation /pri~inska vrska)
[Trade in Goods / Trgovija so stoki]
anti-trust laws / regulationslois / réglementations antitrustleyes / normas antimonopolioantimonopolski zakoni / propisi
(Vidi: competition policy / politika na
konkurencija)
appellantappelantapelante`alitel
Strana vo postapka za re{avawe naspor vo STO, koja podnesuva `albado Apelacionoto telo protiv nega-tivnata odluka na panelot.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
Appellate Body (AB)Organe d’appelÓrgano de ApelaciónApelaciono telo
Postojano telo na STO, sostavenood sedum eksperti nazna~eni zarazgleduvawe na `albite protivizve{tajot na panelot. @albite seograni~eni na pra{awa od pravotoi pravnoto tolkuvawe. Tri ~lenaod apelacionoto telo rabotat nasekakvi vidovi `albi.
(Vidi DSU, ~len 17)
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
Appellate Body Reportrapport de l’Organe d’Appelinforme del Órgano de ApelaciónIzve{taj na Apelacionoto telo
Koga se ob`aluva izve{tajot {togo podgotvuva panelot vo postap-kata za re{awe na sporot, Ape-lacionoto telo povtorno go raz-gleduva sporot i na krajot pod-gotvuva izve{taj koj gi vklu~uvafakti~kata sostojba, elementitenavedeni vo `albata i diskusi-ite povrzani so ovie pra{awa.Koga Apelacionoto telo }e donesezaklu~ok deka merkata ne e vo so-glasnost so Spogodbata za STO, toabara od ~lenkata da ja usoglasiistata so soodvetnata Spogodba.
(Vidi isto taka: panel report /izve{taj na panelot)
[Dispute Settlement / Re{avawesporovi]
appellations of originappellations d’originedenominaciones de origenoznaki za poteklo
Ovoj termin e re~isi sinonim soterminot geografski oznaki. Oz-nakite za poteklo se definirani voLisabonskata spogodba na WIPO zaza{tita na oznakite za poteklo inivna me|unarodna registracijakako geografsko ime na zemja,region ili lokacija, so koi seozna~uva deka opredelen proizvodpoteknuva ottamu, kako i toa dekanegoviot kvalitet i karakteris-tikite se dol`at isklu~itelno icelosno na potekloto od odredena
5
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
geografska sredina. Definicijataza geografskite oznaki vo Spogod-bata na STO za TRIPS e re~isiidenti~na.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
appelleeintiméapeladoob`alenik
Pobedni~kata strana vo postapkatapred panelot vo STO (barem voodnos na opredeleno pra{awe),protiv koja se podnesuva `albenobarawe do Apelacionoto telo zara-di negativniot izve{taj na panelot.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
applied tariffsdroits effectivement appliquésderechos efectivamente aplicadosprimeneti carinski stapki
Carinska stapka {to ja primenu-vaat carinskite vlasti za uvoz naopredelen proizvod. Taa mo`e dabide poniska od maksimalnata ob-vrzuva~ka carinska stapka.
(Vidi isto taka: tariff bindings / mak-simalni obvrzuva~ki carinskistapki)
[Market Access / Pristap na pazarot]
arbitragearbitragearbitrajearbitra`a
Profit steknat preku nizatransakcii od postoe~kite razlikivo ceni, devizni ili kamatni stap-
ki na razli~ni pazari, bez rizik odpromena na istite vo momentot naizvr{uvaweto na transakciite.
[Services / Uslugi]
arbitration / arbitratorarbitrage / arbitrearbitraje / árbitroarbitra`a, posreduvawe / arbiter
Postapka za obezbeduvawe na neza-visna odluka koja im se stava naraspolagawe na stranite vo sporotsoglasno DSU vo STO vo tri okol-nosti. Taa mo`e da se koristi kako:
(1) Alternativen na~in nare{avawe na spor me|u~lenki na STO. Namestoda se sproveduva postapkapred panel na STO,involviranite strani vosporot mo`at da odlu~atda dostavat pra{awe doarbitra`ata vrz osnovana postapki {to tie gipodgotvuvaat i se sogla-suvaat da gi sledat (~len25 od DSU);
(2) Obvrzuva~ka postapka zautvrduvawe na „razumenvremenski period“ za uso-glasuvawe so preporakitei odlukite na panelot iliApelacionoto telo (~len21(3)(c) od DSU);
(3) Obvrzuva~ka postapka zapregovarawe vo vrska sopredlo`enoto nivo na ot-stapki ili obvrski za koistranata {to go dobilasporot dava predlog da seodlo`at, koga stranata{to go izgubila sporot neuspeva da ja usoglasitrgovskata merka so kojase prekr{uva opredelena
6
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Spogodba na STO (~len22(6)–(7) od DSU).
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
Article XII (GATT)article XII (GATT)artículo XII (GATT)~len XII (GATT)
^len XII od GATT obezbeduvaisklu~ok od ~len XI (koj zabranuvaupotreba na kvantitativni ogra-ni~uvawa (QRs) za site zemji, doz-voluvaj}i im da gi primenuvaatistite toga{ koga se soo~uvaat sote{kotii vo platniot bilans (BOP).Deklaracijata od 1979 godina zatrgovski merki {to se prezemaatzaradi pote{kotii vo platniot bi-lans gi pro{iruva pravilata i seodnesuva na site trgovski merki, nesamo na kvantitativnite ograni-~uvawa. ^len XVIII:B sodr`i kri-teriumi koi ne se tolku strogi i nanego mo`at da se povikuvaat samozemjite vo razvoj.
(Vidi isto taka: Article XVIII; balance-of-payments consultations / ~len XVIII;konsultacii za platniot bilans)
[Balance of Payments / Platen bilans]
Article XVIII (GATT)article XVIII (GATT)artículo XVIII (GATT)~len XVIII (GATT)
^len od GATT {to sodr`i odred-bi vo vrska so vladina pomo{ zazemjite vo razvoj, koi vklu~uvaatotstapuvawa od pravilata na GATTvo slu~aj na te{kotii vo platniotbilans i osnovawe na novi indus-trii.
(Vidi isto taka: Article XII; infant
industry protection / ~len XII; za{titana mlada industrija)
[Balance of Payments; Trade and
Development / Platen bilans;
Trgovija i razvoj]
Article XX(b) (GATT)article XX(b) (GATT)artículo XX(b) (GATT)~len XX(b) (GATT)
^len XX dozvoluva okolnostisoglasno koi ~lenkite na STOmo`at da usvojat i sproveduvaatmerki {to inaku se vo spro-tivnost so obvrskite na GATT /STO; na primer za za{tita najavniot moral, nacionalnoto bogat-stvo, za~uvuvawe na iscrpliviteprirodni bogatstva i sli~no, poduslov vakvite merki da se primenu-vaat na na~in koj nema da pret-stavuva „sredstvo za proizvolnaili nepravedna diskriminacija“.^len XX(b) pretstavuva merka zaekolo{ka za{tita predvidena soGATT zatoa {to dozvoluva merki„neophodni za za{tita na `ivotot izdravjeto na ~ovekot, `ivotniteili rastenijata“. Sli~ni op{ti is-klu~oci postojat i vo GATS (~lenXIV).
[Sanitary and Phytosanitary Measures;
Trade and Environment / Sanitarni ifitosanitarni merki; Trgovija i
`ivotna sredina]
Article XXI (national security exception) (GATT)article XXI (exception relative à lasécurité nationale) (GATT)artículo XXI (excepción relativa a laseguridad nacional) (GATT)~len XXI (isklu~ok zaradinacionalna bezbednost) (GATT)
[iroko izzemawe od obvrskite{to proizleguvaat od GATT, kade
7
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
{to se zemaat predvid osnovniteinteresi na nacionalnata bezbed-nost. ^lenot opfa}a objavuvawe nainformacii, aktivnosti za ispol-nuvawe na obvrskite soglasnoPovelbata na ON i „kakvi biloaktivnosti“ {to se smetaat kakoneophodni za za{tita na interesitena nacionalnata bezbednost. Is-klu~oci od bezbednosna prirodapostojat i vo GATS (~len XIVbis) iSpogodbata za TRIPS (~len 73).
[GATT / WTO Law; Technical Barriers to
Trade / GATT / Pravoto na STO;
Tehni~ki barieri vo trgovijata]
Article XXIV (GATT)article XXIV (GATT)artículo XXIV (GATT)~len XXIV (GATT)
^len vo GATT 1947 koj dozvoluvaisklu~oci od MFN principot kogazemjite formiraat zoni za slo-bodna trgovija (FTAs) ili carins-ki unii, pod uslov carinite idrugite trgovski propisi da ne sepovisoki ili porestriktivni odpred formiraweto na slobodnitetrgovski zoni ili carinski unii.Pregovorite od Urugvajskata rundadovedoa do usvojuvawe na Dogovorotza tolkuvawe na ~len XXIV, so koj sepojasnuvaat kriteriumite i se re-vidiraat postapkite za novi carin-ski unii ili slobodni trgovskizoni, kako i kriteriumite za pro-cenuvawe na nivnite efekti vrztreti strani.
(Vidi isto taka: regional tradingagreement / regionalna trgovskaspogodba)
[Market Access / Pristap na pazarot]
Article 21.5 PanelGroupe spécial au titre de l’article 21:5Grupo Especial establecido de conformidad con el párrafo 5 delartículo 21~len 21.5 Panel
Panel koj se svikuva za daproveri dali novata merka preze-mena od stranata „gubitnik“ vosporot, so cel da se usoglasi sopreporakite na Teloto za re{a-vawe na sporovi (DSB), ja prekr-{uva Spogodbata za STO (DSU,~len 21(5) ).
(Vidi isto taka: compliance panel /panel za usoglasenost)
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
Article 27.3(b) (TRIPS Agreement)article 27:3 b) (Accord sur les ADPIC)párrafo 3 b) del artículo 27 (Acuerdosobre los ADPIC)~len 27.3 (b) (Spogodba za TRIPS)
^len 27 od Spogodbata za TRIPS seodnesuva na patentite. Toj sodr-`i nekoi isklu~oci od osnovnotopravilo za patentabilnost. Nekoiisklu~oci od osobeno zna~ewe zazemjite vo razvoj se opfateni vostav 3(b): rastenija i `ivotnirazli~ni od mikroorganizmi ibiolo{ki procesi za proizvodstvona rastenija i `ivotni. Finalnatato~ka {to predizvika mnogu kon-troverzii e odredbata (~ija revi-zija, kako {to e predvideno,zapo~na ~etiri godini po stapu-vaweto vo sila na Spogodbata) dekaza{tita na rastitelnite vidovimo`e da se obezbedi so patenti iliso „efikasen sui generis sistem“.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
8
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Article 66.2 (TRIPS Agreement)article 66:2 (Accord sur les ADPIC)párrafo 2 del artículo 66 (Acuerdosobre los ADPIC)~len 66.2 (Spogodba za TRIPS)
Predviduva deka razvienite zemjimora da gi motiviraat nivnitepretprijatija da promoviraat tran-sfer na tehnologija vo najmalkurazvienite zemji.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
authoritative interpretationinterprétation faisant autoritéinterpretación autorizadaovlasteno tolkuvawe
Tolkuvawe koe se smeta za pravnoobvrzuva~ko ili tolkuvawe koene mo`e da se ospori. Soglasno^len IX.2 od Marake{kata spogodba,Ministerskata konferencija i Ge-neralniot sovet na STO se tela {toimaat „ekskluzivno ovlastuvawe dausvojuvaat tolkuvawa“ na Spo-godbite za STO. DSU ne mo`e da imgi ospori pravata na ~lenkite dabaraat takvi tolkuvawa (DSU, ~len3.9).
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
automatic import licensinglicences d’importation automatiques;régime de licences d’importationautomatiqueslicencias automáticas;trámite de licencias automáticas deimportaciónre`im na avtomatski dozvoliza uvoz
Sistem vo koj uvoznite dozvoli seizdavaat bez diskreciono pravona ovlastenoto telo. ^len 2 odSpogodbata za postapki za izdavawe
na dozvoli za uvoz go definiraizdavaweto na avtomatski dozvoliza uvoz kako sistem vo koj dozvolitese „davaat vo site slu~ai“. ^es-topati se koristi za sledewe naobemot na uvozot.
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot;
Trgovija so stoki]
averagingapproximationpromediouprose~uvawe
Na~in na utvrduvawe na izvoznacena za uvezen proizvod priistraga {to se vodi za damping.Dokolku ne postoi izvozna cena ilidokolku vlastite smetaat dekacenata {to e dobiena ne e realna,izvoznata cena mo`e da se opre-deli vrz osnova na sporedba sosli~ni transakcii na koe bilodrugo mesto. Mo`e da se koristiponderiran prosek za da se dojde doedna kone~na cena; ottuka, nazivotuprose~uvawe (vidi ~len 2 odSpogodbata za implementacija na~len VI od Op{tata spogodba zacarini i trgovija 1994, obi~no poz-nata i kako Spogodba za antidamp-ing).
[Anti-dumping / Antidamping]
9
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
B
balance of payments (BOP)balance des paiementsbalanza de pagosplaten bilans
Lista na site transakcii na ednazemja so preostanatiot del odsvetot, vklu~itelno i so drugizemji i me|unarodni institucii,zaedno so promenite vo nejziniteoficijalni rezervi (zlato idevizna valuta). Platniot bilansmo`e da se podeli na tekovna smet-ka na platniot bilans (ili smetkana tekovni transakcii) i na kapi-talna i finansiska smetka na plat-niot bilans, so toa {to prvatavklu~uva transakcii kakvi {to setrgovija so stoki i uslugi, a vtoratagi opfa}a stranskite direktniinvesticii, me|udr`avnite zaemi idrugite kapitalni prilivi i odli-vi.
balance-of-payments consultationsconsultations relatives à la balance des paiementsconsultas de balanza de pagoskonsultacii za platniot bilans
Dokolku edna ~lenka na STO vo-vede uvozni ograni~uvawa zaradite{kotii vo platniot bilans(BOP), taa mora da pomine nizperiodi~ni konsultacii zaradiprocenuvawe na pozicija na nej-ziniot platen bilans, alterna-tivnite merki i efektite od ogra-ni~uvawata vrz drugite ~lenkina STO. Zemjata, kako i MMF, obez-beduvaat detalni izve{tai {to giopravduvaat prezemenite merki.Ovie se poznati kako „celosni kon-sultacii“. Za zemjite vo razvoj, so-glasno ~len XVIII:B od GATT, nematolku strogi barawa vo vrska so
dokumentacijata i mo`at da pomi-nat so „poednostaveni konsultacii“.
(Vidi isto taka: Article XII; ArticleXVIII / ~len XII; ~len XVIII)
[Balance of Payments / Platen bilans]
balance-of-payments difficultiesdifficultés afférentes à la balance des paiementsdificultades de balanza de pagoste{kotii vo platniot bilans
Obi~no pretstavuva zna~aen de-ficit na prihod od nadvore{niizvori, kako na primer trgovija iinvesticii vo odnos na nad-vore{nite obvrski. Ova mo`e dadovede do opa|awe na oficijalniterezervi koi, pak, mo`at da ja dove-dat vo pra{awe plate`nata spo-sobnost na zemjata. Pravilata naSTO – ~len XII od GATT vo globala i~len XVIII:B za zemjite vo razvoj –obezbeduvaat zna~aen stepen nafleksibilnost za zemjite {to senao|aat vo vakva situcija, dozvolu-vaj}i im da vovedat trgovskiograni~uvawa so cel da gi nadminatpote{kotiite.
[Balance of Payments / Platen bilans]
balance of trade / trade balancebalance commercialebalanza comercialtrgovski bilans
Suficit, odnosno deficit naizvezena vo odnos na uvezenastoka (spored vrednost). Sporedtoa, edna zemja koja ima trgovskideficit uvezuva pove}e otkolku{to izvezuva, dodeka sprotivnasituacija postoi kaj zemja so trgov-ski suficit.
10
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Basic Instruments and SelectedDocuments (BISD)Instruments de base et documentsdivers (IBDD)Intrumentos Básicos y DocumentosDiversos (IBDD)Osnovni instrumenti i izbranidokumenti
Izve{tai {to gi objavuva{e Se-kretarijatot na GATT edna{ godi-{no vo periodot me|u 1952 i 1994godina, koi sodr`at odluki,zaklu~oci i izve{tai usvoeni votekot na periodot opfaten soizve{tajot. ^etirieset i dvata to-ma na Osnovnite instrumenti i iz-brani dokumenti (BISD) na GATT sesmetaat kako oficijalen izvor nadokumentacija za toj period. Ver-zijata na STO za BISD se voveduvasega.
(Vidi isto taka: Analytical Index /Analiti~ki indeks)
[GATT / WTO Law / GATT / Pravoto na STO]
best endeavour clauseclause de l’effort maximalcláusula del máximo empeñoklauzula za naj~esni nameri
Obi~no podrazbira aktivnostkoja ne pretstavuva pravna obvrs-ka vo STO. Zaradi toa, dokolku nese implementira klauzulata iliaktivnosta, bi bilo te{ko da sebara kompenzacija preku mehaniz-mot za obes{tetuvawe spored DSU.Zemjite vo razvoj postojano zabe-le`uvaat deka odredbite za pose-ben i diferencijalen tretmanpretstavuvaat klauzuli za naj~esninameri.
[GATT / WTO Law; Trade and
Development / GATT / Pravoto naSTO; Trgovija i razvoj]
bilateral trade agreementaccord commercial bilatéralacuerdo comercial bilateralbilateralna trgovskaspogodba
Spogodba koja obi~no se for-malizira preku dogovor, koj gidefinira uslovite {to ja uredu-vaat trgovijata me|u dve zemji,ili vo uslovi na STO, me|u dvenezavisni carinski teritorii.Ovie uslovi mo`at da opfatatpra{awa kako na primer: dozvolenonivo na za{tita (na pr. carini, von-carinski merki, obvrski vo oblastana uslugite itn.), pravila za potek-lo na stokite i postapki za re{a-vawe na sporovi. Spogodba za slo-bodna trgovija pretstavuva primerza takov aran`man koj e priznat odSTO.
[Trade in Goods / Trgovija so stoki]
biological diversitydiversité biologiquediversidad biológicabiolo{ka raznovidnost
Obi~no se upotrebuva za ozna-~uvawe na raznolikosta na `ivo-tot na zemjata i formite {to giobrazuva. Terminot e definiranvo ~len 2 od Konvencijata za bio-lo{ka raznovidnost kako „razno-vidnost me|u `ivite organizmi odsite izvori vklu~itelno i od zemja,more i drugi vodni eko-sistemi iekolo{ki kompleksi od koi tie sedel; ovoj termin ja vklu~uva iraznovidnosta vo ramkite navidovite, me|u vidovite i eko-sistemite“.
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
11
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
blue box supportsoutien relevant de la catégorie bleueayuda del compartimiento azulsina kategorija na poddr{ka
Direktni pla}awa za poddr{kana prihodite na zemjodelcite koiproizleguvaat od programite zaograni~uvawe na proizvodstvoto.Soglasno definiranite okolnosti(~len 6.5), Spogodbata na STO zazemjodelstvo gi isklu~uva vakvitepla}awa od obvrskite za namalu-vawe.
(Vidi isto taka: amber box support;domestic support; green box support /portokalova kategorija napoddr{ka; doma{na poddr{ka;zelena kategorija na poddr{ka)
[Agriculture; Subsidies / Zemjodelstvo;
Subvencii]
border protectionprotection à la frontièreprotección en fronteragrani~na za{tita
Merki za kontrola na uvozot koise primenuvaat pri vlezot vo zem-jata. Tuka spa|aat merki kakvi {tose standardnite carini, koli~in-skite ograni~uvawa i sistemite zadozvoli za uvoz. Ovoj termin trebada se razgrani~i od terminot merki„zad granica“ koi se primenuvaatotkako proizvodot }e vleze na ter-itorijata na edna zemja – na primer,tehni~ki standardi i zemjodelskisubvencii koi imaat efekt na kon-trolirawe na uvozot.
(Vidi isto taka: import licensing pro-cedures / postapki za izdavawe nadozvoli za uvoz)
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot;
Trgovija so stoki]
border tax adjustment (BTA)ajustement fiscal à la frontièreajuste fiscal en fronteragrani~no prisposobuvawena danok
Ova e sistem ~ija cel e da obezbe-di doma{niot dano~en re`im dane go popre~uva izvozot nitu, pak,na nepraveden na~in da go tretirapovlasteno uvozot. Taka, toj doz-voluva namaluvawe na indirektnidanoci, kako na primer, danok napromet i danok na dodadena vred-nost za izvezena stoka. Sli~no naova, toj predviduva voveduvawe nadoma{ni indirektni danoci zauvezena stoka. ^len VI od GATTregulira antidampingot i kompen-zaciskite dava~ki da ne mo`at dase vovedat dokolku razlikata me|uizvoznata cena i cenata nadoma{niot pazar e rezultat samo nasistemot na povrat na danok.
(Vidi isto taka: drawbacks / povratna carina)
[Market Access / Pristap na pazarot]
boxcatégoriecompartimientokategorija
Vo ramkite na Spogodbata na STOza zemjodelstvo, razli~nite vi-dovi na doma{na poddr{ka zazemjodelcite ~estopati se spome-nuvaat kako klasificirani votri „kategorii“. Sli~no na ova,kategoriite na industriski sub-vencii {to se opfateni soSpogodbata za subvencii i kompen-zaciski merki ponekoga{ se nare-kuvaat i subvencii od portokalova-ta, sinata i zelenata kategorija.
(Vidi isto taka: amber box support;blue box support; green box support /portokalova kategorija na
12
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
poddr{ka; sina kategorija napoddr{ka; zelena kategorija napoddr{ka)
[Agriculture; Sanitary and Phytosanitary
Measures; Subsidies / Zemjodelstvo;
Sanitarni i fitosanitarni merki;
Subvencii]
Brussels Definition of Value (BDV)définition de la valeur (en douane) deBruxelles (DVB)definición del valor (en aduana) deBruselas (DVB)Briselska definicija na vrednost
Na~in na opredeluvawe na ca-rinskite dava~ki. Soglasno Kon-vencijata za utvrduvawe na vred-nosta na stokite za carinski celi,potpi{ana vo 1950 godina, carinataobi~no se opredeluva vrz osnova nanormalnata pazarna cena, koja edefinirana kako „cena po koja edenproizvod bi se dobil na otvorenpazar me|u kupuva~ot i prodava~ot,nezavisni eden od drug“. Taa serazlikuva od pristapot na transak-ciska vrednost, koj e najdobriot na-~in za procenuvawe na carinskitedava~ki spored Spogodbata na STOza utvrduvawe na carinskata vred-nost.
[Customs Valuation / Utvrduvawe nacarinska vrednost]
built-in-agendaprogramme incorporéprograma incorporadovgradena agenda
Pra{awa za koi Spogodbite naSTO eksplicitno povikuvaat naidni pregovori, pregledi ilidrugi aktivnosti, potenciraj}i gofaktot deka iako Urugvajskatarunda e zavr{ena, sepak e pre-ostanata obemna rabotna progra-ma koja treba da se re{ava vo
idnina. Opredelena vo oddelniteSpogodbi na STO, vgradenata agen-da predviduva novi pregovori zazemjodelstvo i uslugi, koi treba dazapo~nat vo 2001 godina, kako iidni aktivnosti za geografskiteoznaki (TRIPS) i pregled na DSU.Nekoi od ovie pra{awa stanaapredmet na Rabotnata programa odDoha. Bazi~nite telekomunikacii,finansiskite uslugi i dvi`ewetona fizi~ki lica soglasno GATS vogolema mera bea glaven predmet naaktivnostite vo docnite ‘90-tigodini.
[Agriculture; Intellectual Property;
Negotiations; Services / Zemjodelstvo;
Intelektualna sopstvenost;
Pregovori; Uslugi]
burden of proofcharge de la preuvecarga de la pruebatovar na doka`uvawe
Obvrskata za doka`uvawe nafakti ili navodni tvrdewa votek na pravna postapka. Stranataso tovar na doka`uvawe ima obvrs-ka da ubeduva vo opredelena fazaod pravnata postapka, kako i obvrs-ka prva da zapo~ne so prezentirawena dokazite. Apelacionoto teloizjavi deka „... tovarot na doka`u-vawe ñ pripa|a na stranata, bezogled dali taa se javuva kakotu`itel ili obvinet, koja se izjas-nuva pozitivno za opredelenotvrdewe ili odbrana.“ (VidiWT/DS33/AB/R, str.14). Spogodbataza TRIPS, isto taka, sodr`i odred-bi za tovar na doka`uvawe (vidi~len 34, na primer).
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
13
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
C
“carousel” approachapproche “carrousel”enfoque “carrusel”pristap „karusel“
Lista na proizvodi {to podle`atna trgovski sankcii, koja posto-jano se obnovuva. SAD go primenu-vaat pristapot karusel kako voz-vratna merka vo golem broj sporovivo STO. Listata na proizvodi {topodle`at na dopolnitelni carinise menuva redovno, so {to se zgole-muva i brojot na zasegnati sektorivo zemjata protiv koi se naso~enimerkite za vozvrat. Ovaa praktikae dovedena vo pra{awe zatoa {tose smeta deka ne e vo soglasnost soobvrskite kon STO.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
carry forwardutilisation anticipée; report sur l’exercice postérieurutilización anticipada; saldollevado a cuenta nuevapredvremeno koristewe
Koristewe na pravoto na kvoti zaslednata godina. Terminot vo go-lema merka se koristi vo kontekstna preodni aran`mani soglasnoSpogodbata na STO za tekstil iobleka. Taka, edna zemja izvozni-~ka na tekstil mo`e, pod oprede-leni uslovi, da koristi vo tekovna-ta godina del od pravata na kvoti{to se nameneti za slednata godi-na. Sistemot prvo se koriste{e voAran`manot za me|unarodna trgovi-ja so tekstil, koj ñ prethode{e naspogodbata za tekstil od Urug-vajskata runda.
(Vidi isto taka: carry over; swing /prenesuvawe; prefrluvawe)
[Textile and Clothing / Tekstil iobleka]
carry overreporttransferencia del remanenteprenesuvawe
Koristewe na pravoto na kvoti odprethodnata godina. Terminot vogolema merka se koristi vo kon-tekst na preodni arna`mani sog-lasno Spogodbata za tekstil i oble-ka. Taka, edna zemja izvoznik mo`eda gi koristi neiskoristenite kvo-ti od prethodnata godina. Sistemotprvo se koriste{e vo Aran`manotza me|unarodna trgovija so tekstil,koj ñ prethode{e na spogodbata zatekstil od Urugvajskata runda.
(Vidi isto taka: carry forward; swing/ predvremeno koristewe; prefr-luvawe)
[Textile and Clothing / Tekstil iobleka]
Cartagena ProtocolProtocole de CarthagèneProtocolo de CartagenaKartagenski protokol
Me|unarodna spogodba so koja se{titi biolo{kata raznovidnostod vlijanieto na geneti~ki modi-ficirani organizmi (GMO).Dodaden kon Konvencijata zabiolo{ka raznvidnost vo 2000 go-dina, Protokolot bara da se zematpredvid rizicite po raznovidnostaod biotehnologijata i {ireweto na`ivi modificirani organizmi(LMOs), popoznati kako GMO. Pro-tokolot sodr`i trgovski merki.
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
14
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
causationlien de causalitérelación causalpri~inska vrska
Vo kontekst na STO, pri~inskitepra{awa bea pokrenati vo ne-kolku navrati pri tolkuvawetona ~lenot 4.2(a) od Spogodbata zaza{titni merki. Ovoj ~len bara„istraga za utvrduvawe dali zgole-meniot uvoz predizvikal ili pos-toi opasnost da predizvika serioz-na {teta vo doma{nata industri-ja...“ (vidi WT/DS166/AB/R, stav 49).
(Vidi isto taka: determination ofinjury; injury / utvrduvawe na {teta;{teta)
[Safeguards / Za{titni merki]
certification certificationcertificaciónpotvrda, sertifikat
Pismena potvrda od treta stranadeka opredelen proizvod, procesili usluga e vo soobraznost soopredelen standard ili tehni~kipropis. Vo kontekst na STO, vak-vite potvrdi vo golema merka sepovrzani so Spogodbata za tehni~kibarieri vo trgovijata. Tretatastrana ~estopati e nezavisna labo-ratorija za testirawe.
(Vidi isto taka: conformity assess-ment procedures / postapki za ocenu-vawe na soobraznosta)
[Technical Barriers to Trade / Tehni~kibarieri vo trgovijata]
circumventioncontournementelusiónzaobikoluvawe
Izbegnuvawe na trgovskite ogra-ni~uvawa na izvoznite pazari, naprimer so prenaso~uvawe nastokata preku drugi zemji vo koise popovolni uslovite za vlez vozemjata. Vo STO pra{aweto za „ne-zaobikoluvawe“ figurira vo pre-govorite i spogodbite za tekstil iobleka, za antidamping i za zem-jodelstvo.
(Vidi isto taka: countervailing duties/ kompenzaciski dava~ki)
[Non-tariff Measures / Necarinskimerki]
commercial presenceprésence commercialepresencia comercialkomercijalno prisustvo
Fizi~ko osnovawe na stranskidavatel na uslugi vo ~lenka naSTO. Soglasno GATS, ova e edenod ~etirite na~ini na davaweuslugi – poto~no „Na~in 3“.Komercijalno prisustvo mo`e da sevospostavi preku osnovawe na novotrgovsko dru{tvo vo celosna sop-stvenost, so zaedni~ko vlo`uvawe,podru`nica ili nekoj drug entitet.Primeri za ova se: osnovawe na po-dru`nici ili agencii koi davaatbankarski uslugi, pravni soveti ilikomunikaciski uslugi.
(Vidi isto taka: modes of delivery /na~ini na davawe uslugi)
[Services / Uslugi]
15
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Common Agricultural Policy (CAP)Politique agricole commune (PAC)Política Agrícola Común (PAC)Zaedni~ka agrarna politika
Kompleksen sistem na vnatre{nai nadvore{na poddr{ka i za{-tita na pazarot {to go poddr`uvazemjodelstvoto vo EU. Vo centarotna ovaa politika se nao|a sistemotza poddr{ka na cenite, proiz-vodstveni kvoti / ograni~uvawa koigi {titat prihodite na brojniteevropski farmeri od globalnitepazarni uslovi. CAP pomina nizniza reformi vo izminatata dece-nija, delumno zaradi pregovorite voGATT i STO. Mnogu ~lenki na STOsmetaat deka CAP pretstavuva ednood naj{tetnite vlijanija za nivnotopointenzivno vklu~uvawe vo me|u-narodnata trgovija so zemjodelskiproizvodi.
(Vidi isto taka: Agenda 2000 /Agenda 2000)
[Agriculture; Sanitary and Phytosanitary
Measures / Zemjodelstvo; Sanitarni ifitosanitarni merki]
common external tariff (CET)tarif extérieur commun (TEC)arancel exterior común (AEC)zaedni~ka nadvore{na carina
(Vidi isto taka: customs union /carinska unija)
comparative advantage, theory ofavantage comparatif ou des coûtscomparés, théorie de l’ventaja comparativa o de costos com-parados, teoría de la komparativna prednost, teorija na
Kapacitet da se proizveduva sto-ka ili usluga po poniska cena odproizvoditel vo druga zemja.
Posledica ili rezultat od ovojosnoven koncept vo teorijata name|unarodnata trgovija e dekazemjite bi trebalo da se specijal-iziraat za proizvodstvo i izvoz naonie stoki i uslugi {to mo`at da giproizvedat relativno poefikasno,a da gi uvezuvaat onie stoki i uslu-gi vo koi nemaat komparativnaprednost.
compensationcompensationcompensaciónkompenzacija
Vremena povolnost {to ja davastranata {to go izgubila sporotvo forma na trgovska otstapka.Vakva kompenzacija mo`e da sepobara i istata da se dade dokolkustranata gubitnik vo sporot predSTO ne uspee da gi sprovede prepo-rakite na DSB. Kompenzacijatamo`e da bide predmet na pregovorime|u stranite. Dokolku ne sepostigne soglasnost za kompenzaci-ja, stranata {to go dobila sporotmo`e da pobara dozvola za sus-pendirawe na koncesii ili drugiobvrski soglasno STO (vidi DSU~len 3(7) i 22(1)–(2)). Kompenza-cijata se javuva i vo kontekst naprimenata na za{titni merki(Spogodba za za{titni merki, ~len8).
[Dispute Settlement; Safeguards /
Re{avawe na sporovi; Za{titnimerki]
16
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
competition policy / antitrust policypolitique de la concurrence / politiqueantitrustpolítica de competencia / política anti-monopoliopolitika na konkurencija / anti-monopolska politika
Politika kreirana so cel da gispre~i individualnite delovnisubjekti, firmi i korporacii dapostigaat pregolema pazarna mo},pred s¢ vo interes na potro{u-va~ite. Ovaa politika mo`e da imaforma na pravila za soedinuvaweili prezemawe (za da se spre~i malbroj na firmi da imaat dominantnauloga na pazarot), poni{tuvawe nane~esni dogovori sklu~eni me|ufirmi (za da se spre~i fiksirawena ceni ili ekskluzivni proda`niaran`mani) ili merki so cel da sespre~at golemite firmi da ja kori-stat nivnata pazarna mo} protivnivnite konkurenti. Pove}eto zem-ji, isto taka, vospostavuvaat regu-latori na konkurentnata politika.Diskusii za potencijalno vklu-~uvawe na multilateralnata regu-lativa za politika na konkurencijavo STO se vklu~eni vo stav 23 odRabotnata programa od Doha.
(Vidi isto taka: hard-core cartels /ekstremni karteli)
[Trade and Competition / Trgovija ikonkurencija]
complaining partypartie plaignanteparte reclamentestrana tu`itel
^lenka na STO koja inicira po-stapka za re{avawe na spor soglas-no DSU.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
complaintplainte; recoursreclamación; quejatu`ba
Op{to ka`ano, ova vsu{nost epredmetot na sporot koj se iznesu-va pred STO. Poto~no, pismeno ba-rawe na ~lenka na STO za formi-rawe na panel. Vo tu`bata mora dabide navedeno dali se odr`alekonsultacii, da bide identifiku-vana trgovskata merka za kojastanuva zbor i da sodr`i kratko ijasno rezime za pravnata osnova natu`bata, odnosno navodnoto prekr-{uvawe na spogodbata (vidi DSU~len 6.2).
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
compliance panelgroupe spécial de la mise en confor-mitégrupo especial sobre el cumplimientopanel za usoglasenost
Ova e panel koj treba da utvrdidali opredelena strana vo spo-rot se usoglasila so preporakitena DSB. Panelot se svikuva soglas-no ~len 21.5 od DSU za da ispitaspor {to proizleguva od „ne-soglasuvawe vo vrska so postoeweili konzistentnost na merkite sospogodbata koja e opfatena so DSU,a koi se prezemeni za da se uso-glasat so preporakite i odlukite“na DSB (vidi DSU, ~len 21.5).
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
17
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
compulsory licencelicence obligatoirelicencia obligatoriazadol`itelna licenca
Merka spored koja vladata mo`eda ñ dozvoli na treta strana daproizveduva patentirana stokaili da koristi patentiran procesbez soglasnost od sopstvenikotna patentot. ^len 31 od Spogodbataza TRIPS gi zacrtuva uslovitespored koi mo`e da se izdadezadol`itelna licenca. Pravoto od~len 31 be{e predmet na specijalnadeklaracija na Ministerskata kon-ferencija vo Doha vo 2001 godina ina kontinuiranata rabota vo vrskaso pristapot do lekovi za zemjitevo razvoj.
(Vidi isto taka: Article 66.2; forcedtechnology transfer; parallel imports /~len 66.2; prisilen transfer natehnologija; paralelen uvoz)
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
computed valuevaleur calculéevalor reconstruidopresmetana vrednost
Na~in na presmetuvawe na carin-skata vrednost na stokata, voslu~ai koga transakciskata vred-nost ne e na raspolagawe ili, pak,istata ne e verodostojna. Spogod-bata za utvrduvawe na carinskatavrednost dava golem broj na~ini zapresmetuvawe na carinskata vred-nost na stokata. Metodot na pres-metanata vrednost (~len 6) doz-voluva presmetuvawe koe se zasno-va vrz zbirot na proizvodstvenitro{oci, profit i op{ti tro{oci,kako i tro{oci za transport, raku-vawe i osiguruvawe.
(Vidi isto taka: Brussels Definition ofValue / Briselska definicija navrednost)
[Customs Valuation / Utvrduvawe nacarinska vrednost]
confidentialityconfidentialité, caractère confidentielconfidencialidad, carácter confidencialdoverlivost
Obvrska da ne se objavuvaat ilina drug na~in otkrivaat dover-livi informacii. ^len 14 od DSUpropi{uva doverlivost na diskusi-ite na panelot, nacrtite na iz-ve{taite na panelot i anonimnostna mislewata na individualnitepanelisti vo izve{tajot na pa-nelot. Obvrskite za doverlivost{to se odnesuvaat na ~lenkite inivnite zakonski pretstavnici sesodr`ani vo ~len 18.2 od DSU iistite im zabranuvaat na ~lenkiteda objavuvaat informacii {to sepodneseni od druga ~lenka do pa-nelot ili Apelacionoto telo, a koise ozna~eni kako doverlivi.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
conformity assessment proceduresprocédures d’évaluation de la confor-mitéprocedimientos de evaluación de laconformidadpostapki za ocenuvawe na soo-braznosta
Postapki so koi se ocenuva iobezbeduva usoglasenost na pro-izvodite i uslugite so soodvet-nite standardi i tehni~ki pro-pisi. Spogodbata za tehni~ki bari-eri vo trgovijata gi definira po-stapkite za ocenuvawe na soo-
18
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
braznosta kako „site vidovi napostapki so koi direktno ili indi-rektno se opredeluva dali seispolneti relevantnite barawasodr`ani vo tehni~kite propisiili standardi“. Ocenuvaweto nasoobraznosta ~estopati go prezematreta neutralna strana, kako naprimer laboratorija za testirawe,po {to mo`e da se dobie i serti-fikat.
[Technical Barriers to Trade / Tehni~kibarieri vo trgovijata]
consensusconsensusconsensokonsenzus
Voobi~aen na~in na donesuvawena odluki vo STO. Odluka mo`e dase usvoi „dokolku nitu edna ~lenka{to e prisutna na sostanokot na kojse donesuva odlukata, formalno nee protiv predlo`enata odluka“(fusnota 1 od ~len IX od Mara-ke{kata spogodba).
(Vidi isto taka: decision-makingprocess / proces na odlu~uvawe,donesuvawe odluki)
constructed valuevaleur construite; valeur calculéevalor reconstruidokonstruirana vrednost
Na~in na presmetuvawe na pro-izvodstvenite tro{oci za edenproizvod vo zemjata izvoznikzaradi utvrduvawe na dampingotili mar`ata na damping vootsustvo na soodvetni spored-beni doma{ni ceni na proda`ba.^len 2 od Spogodbata za imple-mentacija na ~len VI od Op{tataspogodba za carini i trgovija 1994(GATT 1994), popoznata kakoSpogodba za antidamping, im
dozvoluva na organite koi goispituvaat postoeweto na dampingda koristat konstruirana vrednost,presmetana kako zbir od tro{ociteza proizvodstvo, razumen iznos zaadministrativni, proda`ni i op-{ti tro{oci, i razumna suma zaprofit. ^len 2, isto taka, dozvolu-va alternativno presmetuvawe zas-novano vrz sporedlivi izvozniproda`ni ceni na istiot proizvodna pazari vo treta zemja.
(Vidi isto taka: averaging / uprose-~uvawe)
[Anti-dumping / Antidamping]
Consumer Support Estimate (CSE)Estimation du soutien au consommateur (ESC)Estimación de la Ayuda a losConsumidores (EAC)Proceneto nivo na poddr{ka napotro{uva~ite
Vladina merka za pomagawe nazemjodelskite proizvoditeli.Vovedena i koristena najmnogu odOECD, CSE gi meri sredstvata odpotro{uva~ite preneseni vo zem-jodelskiot sektor, pri {to se pro-cenuva voobi~aeniot danok, prekupovisoki ceni za prehranbeniteproizvodi vo prodavnicite, koi seproizvod na politikata za pod-dr{ka na zemjodelstvoto. Ovaapoddr{ka obi~no e negativna vo in-dustriskite zemji.
(Vidi isto taka: AggregateMeasurement of Support; EquivalentMeasurement of Support; producersubsidy equivalent / Agregatnomerewe na poddr{ka; Ekvivalentnomerewe na poddr{ka; ekvivalentna proizvodna subvencija)
[Agriculture; Subsidies / Zemjodelstvo;
Subvencii]
19
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
contingency trade instruments /contingent protectioninstruments commerciaux contingents /protection contingenteinstrumentos comerciales especiales /protección coyunturaluslovni trgovski merki / uslovnaza{tita
Za{titni merki {to se koristatkako odgovor na zgolemen uvozpredizvikan od pazarni uslovikakvi {to se damping ili sub-vencii. Ovie trgovski mehanizmina odbrana se dozvoleni sporedGATT i vo niv spa|aat antidampingdava~ki, kompenzaciski i za{titnimerki.
(Vidi isto taka: countervailing duties/ kompenzaciski dava~ki)
[Anti-dumping; Market Access;
Safeguards / Antidamping; Pristap napazarot; Za{titni merki]
contracting parties (to the GATT)parties contractantes (du GATT)partes contratantes (del GATT)dogovorni strani (na GATT)
Strani potpisni~ki na Op{tataspogodba za carini i trgovija(GATT) pred osnovaweto na STO.Terminot ja naglasuva dogovornatapriroda na Spogodbata. Golemitebukvi (DOGOVORNI STRANI) sekoristea za da ja ozna~atzaedni~kata aktivnost na sitedogovorni strani. Dogovornitestrani na GATT sega stanaa ~lenkina STO i nim im se priklu~ijadrugite {to zapo~naa da pristapu-vaat vo novata institucija od 1995godina.
Convention on Biological Diversity(CBD)Convention sur la diversité biologique(CDB)Convenio sobre la Diversidad Biológica(CDB)Konvencija za biolo{karaznovidnost
Spogodba od 1992 godina („Samitza Zemjata“ vo Rio) koja gi zacrtu-va me|unarodnite zalo`bi zaodr`uvawe na svetskite eko-lo{ki resursi vo kontekst naekonomskiot razvoj. Trite glavniceli na konvencijata se za~uvuvawena biolo{kata raznovidnost, odr-`livo koristewe na komponentite ipravedna i podednakva raspredel-ba na beneficiite od koristewetona geneti~kite resursi.
(Vidi isto taka: Cartagena Protocol /Kartagenski protokol)
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
copyrightdroits d’auteur et de reproduction;droits d’auteurderechos de autor y de reproducción;derecho de autoravtorsko pravo
Za{tita na intelektualnata sop-stvenost {to im se dava na origi-nalnite sozdava~i na liter-aturni i umetni~ki dela. Av-torskite prava obezbeduvaat eks-kluzivno, zakonski primenlivopravo na ovlastuvawe ili zabranaza reprodukcija preku kopirawe,javna izvedba, emituvawe, snimawe,prevod ili adaptacija. Vo Bern-skata konvencija za za{tita na lit-eraturni i umetni~ki dela se zacr-tani pravata i obvrskite vo ovapole. Pove}eto od niv sega se pri-menuvaat soglasno Spogodbata zaTRIPS. Poleto koe e opfateno so
20
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
avtorskite prava se pro{iri i segavo nego se opfateni i bazi na poda-toci, kompjuterski programi, fo-tografii i filmovi.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
core labour standardsnormes fondamentales du travailnormas fundamentales del trabajoosnovni trudovi standardi
^etiri „osnovni“ prava identi-fikuvani od Me|unarodnata orga-nizacija na trudot (ILO): slobodana zdru`uvawe, ukinuvawe naprinudna rabota, ednakvost iukinuvawe na detskata rabotnasila. Edinstvenata su{tinska od-redba od Spogodbite na STO vovrska so standardite na trudot esodr`ana vo ~len XX(e) od GATT vovrska so proizvodi na zatvoreni~kitrud. Ministerskata konferencijavo Singapur (1996) ja prizna ulogatana ILO „kako kompetentno telo koegi vospostavuva i raboti so oviestandardi“ i go odbi koristewetona rabotni~kite standardi zaprotekcionisti~ki celi. Stav 8 odMinisterskata deklaracija od Dohau{te edna{ go potvrduva priz-navaweto i ja potencira rabotatana ILO vo odnos na socijalnatadimenzija na globalizacijata.
cost, insurance and freight (CIF)coût, assurance et fret (CAF)costo, seguro y flete (CSF)cena so osiguruvawei vozarina
Edna merka za vrednost name|unarodnite trgovski tran-sakcii. Vo ovoj slu~aj, transak-ciskata cena gi vklu~uva site tro-{oci, osiguritelni premii i trans-portni tro{oci za stokata. Zatoa,prodava~ot e odgovoren za site
dava~ki do mestoto na dostava. Ovatreba da se razgrani~i od „frankobrod“ (FOB). Nacionalnata statis-tika za trgovska razmena gi koristii dvete merki.
[Customs Valuation / Utvrduvawe nacarinska vrednost]
counterfeitcontrefaçonfalsificaciónfalsifikuvawe
Neovlasteno kopirawe na origi-nalna stoka, ~estopati proizve-dena so namera da gi zavedepotro{uva~ite da veruvaat dekakupuvaat originalen proizvod.Vakvoto kopirawe mo`e da giprekr{i avtorskite prava, pravotona patent i/ili trgovska marka naoriginalniot proizvoditel. Spo-godbata za TRIPS bara od ~lenkiteda vovedat merki, vklu~itelno ikrivi~ni sankcii so koi }e sespre~i trgovijata so falsifiku-vani proizvodi.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
countervailing duties (CVD)droits compensateursderechos compensatorioskompenzaciski dava~ki
Dava~ki {to gi voveduva zemjatauvoznik kako kompenzacija za sub-venciite {to mu se dadeni nazasegnatiot proizvod vo zemjataizvoznik. Uslovite za voveduvawena kompenzaciski dava~ki se so-dr`ani vo ~len VI od GATT (anti-damping i kompenzaciski dava~ki) ivo Spogodbata na STO za subvenciii kompenzaciski merki. Istragatamora da doka`e postoewe na sub-vencija, {teta ili zakana od predi-zvikuvawe {teta vrz doma{nata
21
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
industrija i pri~inska vrska me|udvete.
(Vidi isto taka: causation /pri~inska vrska)
[Non-tariff Measures / Necarinskimerki]
country-hopping“passage d’un pays à l’autre”salto de paíseszaobikoluvawe na zemja
Na~in na izbegnuvawe na anti-damping dava~ki. Koga opredeleniproizvodi izvezuvani od edna zemjase predmet na dava~ki vo druga, iz-voznikot mo`e da se obide da giizbegne dopolnitelnite dava~ki sotoa {to }e go izveze proizvodot odtreta zemja. Zaradi toa, odbegnuva-weto na zemja pretstavuva osobenprimer na zaobikoluvawe.
(Vidi isto taka: dumping / damping)
[Anti-dumping / Antidamping]
coupled / couplingcouple / couplageconectado / conexiónpovrzanost / povrzuvawe
Termin koj se odnesuva nasituacija koga pla}awata, sub-venciite ili drugi pottici {toim se davaat na proizvoditeliteimaat direkten efekt vrz te-kovnite odluki vo proizvodstvo-to, kakvi {to se poddr{ka na ceni,proizvodstveni subvencii i direk-tni pla}awa po edinica proizvod.
(Vidi isto taka: decoupling; reduction commitments / razdvoju-vawe; obvrski za namaluvawe)
[Agriculture / Zemjodelstvo]
covered agreementsaccords visésacuerdos abarcadosspogodbi opfateni so Dogovorot zare{avawe na sporovi (DSU)
Spogodbite vrz koi se primenuvaDogovorot za re{avawe na spo-rovi (DSU). Tie se navedeni vo Do-datok 1 od DSU, a vo nego e vklu~enai Spogodbata za osnovawe na STO imultilateralnite trgovski spogod-bi.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
cross-border sales of servicesventes transfrontières de servicesventas transfronterizas de serviciosprekugrani~na proda`bana uslugi
Davawe uslugi od strana na kom-panii ili individualni licalocirani vo edna zemja, na kom-panii ili individualni lica vodruga zemja. Stanuva zbor za formana davawe uslugi, analogna na nor-malna prekugrani~na trgovija sostoki. Ova e eden od ~etirite „mo-daliteti“, odnosno na~ini na da-vawe na uslugi definirani voGATS, poto~no na~in 1. Ovoj na~in evo sprotivnost osobeno so na~inot3, pri koj se vospostavuva ko-mercijalno prisustvo vo zemjata„uvoznik“.
(Vidi isto taka: modes of delivery /na~ini na davawe uslugi)
[Services / Uslugi]
22
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
cross-compensationcompensation, indemnisation croiséecompensación, indemnización inter-sectorialvkrstena (me|usektorska) kompenzacija
Kompenzacija ili nadomest zaneprimenuvawe na preporakite naDSB, koi imaat forma na otstapkivo oblasti koi ne se istite vo koise primenuvala prvi~nata merka.^len 22 od DSU bara od ~lenkata daja zadr`i merkata koja e vo spro-tivnost so naodot na DSB za dastapi vo pregovori so zemjatatu`itel „vo smisla na razvivawe nazaedni~ki prifatliva kompenzaci-ja“. Taka, vo vakvi slu~ai, kompen-zacijata na poleto na stoki mo`e dase dogovori so kompenzacija vooblasta na uslugite.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
cross-retaliationrétorsion croiséeretorsión intersectorialvkrsteno (me|usektorsko)vozvra}awe
Za{tita od nesproveduvawe naodluka na DSB, koja e vo forma naukinuvawe na koncesija ili drugaobvrska vo oblasti koi ne se istiso oblastite kade {to prvi~no seprimenuvala merkata. DSB mo`eda go ovlasti tu`itelot da voz-vrati (da povle~e opredeleni ot-stapki) dokolu drugata strana ne jasprovede odlukata ili preporakatana DSB i dokolku ne obezbedilasoodvetna kompenzacija ili na-domest. ^len 22 od DSU pottiknuvavozvra}awe vo istite sektori, ilidokolku ne e takov slu~ajot, toga{vo vrska so istite spogodbi. Me-|utoa, dokolku takvata aktivnost nee izvodliva ili efikasna, voz-vra}aweto mo`e da se izvede vo
vrska so drugi spogodbi, i ottuka senarekuva vkrsteno vozvra}awe.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
cultural exceptionexception culturelleexcepción culturalkulturolo{ki isklu~ok
Argument so koj se tvrdi dekanacionalniot kulturen identitetbi mo`el da bide zagrozen souvoz, so {to mo`e da se iniciraslu~aj za voveduvawe na uvoznirestrikcii zasnovani vrz kultur-olo{ki pri~ini. Ova pra{aweosobeno stana kontroverzno zavreme na pregovorite na poleto nauslugite vo tekot na Urugvajskatarunda, zatoa {to kulturolo{kiotisklu~ok kaj audiovizuelnite uslu-gi go brane{e EU nasproti SAD, koiimaat dominantna pozicija vo izvo-zot na uslugi od zabavnata indus-trija.
[Services / Uslugi]
cumulationcumulacumulaciónkumulativnost
Procenka {to ja pravat is-tra`nite vlasti vo vrska so kom-biniranite efekti vrz doma{-nata industrija od navodnodampirani proizvodi od odredenbroj zemji. ^len 3.3 od Spogodbataza antidamping im dozvoluva naistra`nite vlasti pri ocenuvawena postoewe ili zakana od {tetavrz doma{nata industrija da gozemat predvid kumulativnoto vli-janie na uvozot od site zemji koi sepredmet na istraga. Me|utoa, ovaaodredba zavisi od postoeweto namar`a na damping koja e povisoka od
23
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
de minimis nivoata (~len 5.8) vo us-lovi koga postoi konkurencija zadadeniot proizvod.
[Anti-dumping / Antidamping]
customs dutydroit de douane / tarifarancel / derecho arancelario, de aduanacarina
(Vidi: tariff / carina, carinska stap-ka, tarifa)
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot; Trgovija sostoki]
customs harmonisation harmonisation douanièreharmonización aduaneracarinska harmonizacija
Proces na podobruvawe na uso-glasenosta na nacionalnite ca-rinski postapki. Glaven elementvo ovoj proces e progresivnotousvojuvawe na Harmoniziraniotsistem na imiwa i {ifriranioznaki na stokite („Harmoniziransistem“), podgotven pod pokrovi-telstvo na Svetskata carinskaorganizacija, spored koj, me|udrugite raboti, se propi{ani inacionalnite carinski stapki.Razvojot na pousoglaseni pravilaza poteklo na stokite i postapkiteza utvrduvawe na carinska vred-nost se dopolnitelni primeri.
[Customs Valuation / Utvrduvawe nacarinska vrednost]
customs territoryterritoire douanierterritorio aduanerocarinska teritorija
Sekoja teritorija koja ima svoisopstveni carini i trgovskipropisi. Definirana spored ~lenXXIV.2 od GATT, carinskata teri-torija ne mora da bide suverenadr`ava. ^len XII od Marake{kataspogodba obezbeduva pristapuvawekon STO, kako na dr`avi, taka i nazasebni carinski teritorii koiimaat celosna avtonomija vo obla-stite opfateni so Spogodbite naSTO. Primeri na ~lenki na STOkoi pretstavuvaat oddelni carins-ki teritorii se Kineski Tajpej;Hongkong, Kina; i Makao, Kina.
(Vidi isto taka: customs union / carinska unija)
[Regionalism / Regionalizam]
customs unionunion douanièreunión aduaneracarinska unija
Forma na ekonomska integracijavo koja ~lenkite ne samo {to vna-tre{no gi eliminiraat trgov-skite barieri, tuku isto takavospostavuvaat zaedni~ki trgovs-ki re`im (vklu~itelno i zaed-ni~ka nadvore{na carina). Edentakov primer pretstavuva i Evrop-skata unija. Za razlika od ova,~lenkite na zonata na slobodnatrgovija zadr`uvaat nezavisnitrgovski re`imi vo odnos na tretidr`avi. Vakov primer e Sever-noamerikanskata spogodba za slo-bodna trgovija (NAFTA). ^len XXIVod GATT gi regulira barawata {tomora da gi ispolnat ~lenkite naSTO koi sakaat da formiraatcarinski unii ili zoni za slobodnatrgovija.
24
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(Vidi isto taka: customs territory;free-trade agreement / carinska teri-torija; spogodbi za slobodna trgo-vija)
[Regionalism / Regionalizam]
25
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
D
decision-making processprocessus de prise de décisionproceso de adopción de decisionesproces na odlu~uvawe / donesuvawe odluki
Procesot na odlu~uvawe vo STO esodr`an vo ~len IX od Mara-ke{kata spogodba. Spogodbata ba-ra STO da ja prodol`i praktikatana GATT odlukite da se donesuvaatso konsenzus. Vo slu~ai koga e ne-vozmo`no da se postigne konsenzus,mo`e da se koristi metodot na gla-sawe, pri {to sekoj ~len nosi edenglas. Razli~ni situacii sporedrazli~ni spogodbi nametnuvaatrazli~no mnozinstvo za da seizglasa odreden predlog. Vo STO,dosega, glasaweto bilo isklu~i-telno retko.
[ GATT / WTO Law /
Pravoto na GATT / STO]
decoupling / delinkagedécouplagedesconexiónrazdvojuvawe
Promeni vo politikata vo do-menot na programite za doma{napoddr{ka vo zemjodelstvoto, koidozvoluvaat direktni pla}awazaradi poddr{ka na prihodite nazemjodelcite koi ne zavisat odnivnoto proizvodstvo. Zaraditoa, „razdvoenata poddr{ka“ sesmeta za merka koja pomalku janaru{uva trgovijata od pla}awatakoi zavisat od i se povrzani soproizvodstvoto. Vakvata razdvo-ena poddr{ka obi~no ja smestuvaatvo „zelenata kategorija“ na dozvo-leni merki za doma{na poddr{ka
koi ne se predmet na obvrski zanamaluvawe.
(Vidi isto taka: coupled / coupling;green box support / povrzanost /povrzuvawe; zelena kategorija napoddr{ka)
[Agriculture / Zemjodelstvo]
de factode factode factode facto
Postoe~ka fakti~ka situacija kojane e nezakonska i koja mora da seprifati. Od latinskiot zbor {tozna~i „vsu{nost“ ili „fakti~ki”.
(Vidi isto taka: de jure)
deficiency paymentprime de complémentpago de complementopla}awe na kusok
Forma na doma{na poddr{ka naceni ili subvencija za zemjodel-cite. Proizvoditelite dobivaatnadomest koj pretstavuva razlikapome|u garantiranata cena (ut-vrdena od vladata) i realnata cenana doma{niot pazar ili stapkata nazaem.
(Vidi isto taka: domestic support /doma{na poddr{ka)
[Agriculture; Sanitary and PhytosanitaryMeasures / Zemjodelstvo; Sanitarni i
fitosanitarni merki]
de jurede jurede jurede jure (spored zakon)
Karakterizira postoe~ka i zakons-ka ili pravna situacija vo koja pos-
26
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
toi celosna usoglasenost so pos-toe~kite zakoni. Od latinskiotzbor {to zna~i „spored zakon“.
(Vidi isto taka: de facto)
deposit refund system (DRS)système d’emballage consignésistema de pago y reembolso dedepósitossistem za povrat na depozit
Merki za spravuvawe so aktivnos-ti {to predizvikuvaat zagadu-vawe preku voveduvawe finan-siski kazni. Alternativa za di-rektno odano~uvawe. Na primer,mo`e da se vovede prvi~no do-polnitelno pla}awe pri kupuvawena odreden proizvod, koe se vra}asamo dokolku proizvodot e frlenna soodvetno mesto ili, pak, recik-liran. Se postignuva ednakovefekt kako i so danokot za otpad.Ovaa praktika ~esto se primenuvakaj pijalacite pakuvani vo {i{iwa.
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
derestrictionmise en distribution générale levantamiento, supresión del carácter reservado de los documentosderestrikcija
Postapka preku koja ñ se dozvolu-va na javnosta da ima pristap dodokumenti na STO koi prethodnobile dostapni samo za ~lenkite.Derestrikcijata pretstavuva akt sokoj prethodno klasificiranitedokumenti na STO kako „doverlivi“stanuvaat dostapni za javnosta. Vo1996 godina, Generalniot sovet naSTO usvoi postapki za derestrik-cija na dokumenti (vidi WT/L/160/-Rev.1).
determination of (serious) injurydétermination de l’existence d’un dommage (grave)determinación de la existencia de daño (grave)utvrduvawe na (seriozna) {teta
Procenka na organite koi sprove-duvaat istraga za toa dali doma{-nata industrija pretrpuva {tetazaradi dampiran ili subven-cioniran uvoz ili postoi zakanaod takvo ne{to. Terminot se ko-risti isklu~itelno vo Spogodbataza antidamping (~len 3) i Spo-godbata za subvencii i kompen-zaciski merki (~len 15). Ova e edenod klu~nite kriteriumi pri odlu-~uvaweto dali mo`at da se vovedatantidamping ili kompenzaciskidava~ki vrz odredena uvezenastoka. ^len 4 od Spogodbata za za{-titni merki se odnesuva na „utvrdu-vawe na seriozna {teta“.
(Vidi isto taka: causation; dumping /pri~inska vrska; damping)
[Anti-dumping; Safeguards; Subsidies /
Antidamping; Za{titni merki;
Subvencii]
developed countriespays développéspaíses desarrolladosrazvieni zemji
Zemji so napredni, industrijali-zirani ekonomii i so sporedlivivisoki prihodi po glava na`itel. Iako ne postoi to~na defi-nicija za toa koi se karakteris-tikite na edna razviena zemja,op{to prifaten e stavot deka~lenstvoto vo Organizacijata zaekonomska sorabotka i razvoj(OECD) e dovolna indikacija za toa.Me|utoa, taa definicija stanuvanejasna koga na ovaa organizacija ñse priklu~ija zemji kako Koreja i
27
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Meksiko. Neoficijalno, okolu 28zemji ~lenki na STO bi mo`ele dase smetaat za razvieni zemji, beznikakvo dvoumewe.
developing countriespays en développementpaíses en desarrollozemji vo razvoj
[irok spektar na zemji na koi imnedostasuva visok stepen na in-dustrijalizacija, infrastrukturai drugi kapitalni investicii, so-fisticirana tehnologija, {irokorasprostraneta pismenost i vi-sok `ivoten standard. Bidej}i voSTO ne postojat definicii za kate-gorii na zemji, zemjite vo razvojsami se kategoriziraat. Zaradi toase opfateni {irok spektar naekonomii: od nacii so prete`nozemjodelski ekonomii vo Afrika,do izvoznici na nafta, prete`no naBliskiot Istok i neodamna indu-strijalizirani zemji ili taka-nare~eni novi pazari vo Azija iJu`na Amerika.
[Trade and Development / Trgovija irazvoj]
development boxcatégorie développementcompartimiento desarollokategorija za razvoj
Predlog-dodatok kon trite kate-gorii na doma{na poddr{ka kojave}e e sodr`ana vo Spogodbata naSTO za zemjodelstvo. Nekoi zemjivo razvoj se zalagaa za fleksibil-nost {to bi se odnesuvala samo nazemjite vo razvoj, za promovirawena ruralniot razvoj i obezbeduvawena hrana. Ova bi vklu~uvalo za{-tita na osnovnite proizvodi prekuosloboduvawe od prezemawe naobvrski za namaluvawe, povisokicarini i za{titni merki, pokraj za-
branata za dampirawe na zemjodel-ski proizvodi od strana narazvienite zemji i osnovawe fondza obezbeduvawe na hrana. Sood-vetno na politikite sodr`ani vozelenata kategorija, politikite{to se sodr`ani vo „razvojnata ka-tegorija“ ne bi trebalo da podle`atna obvrskite za namaluvawe.
(Vidi isto taka: amber box support;blue box support; green box support /portokalova kategorija napoddr{ka; sina kategorija napodr{ka; zelena kategorija napoddr{ka)
[Agriculture; Sanitary and PhytosanitaryMeasures; Subsidies; Trade and
Development / Zemjodelstvo;Sanitarni i fitosanitarni merki;
Subvencii; Trgovija i razvoj]
disclosure of informationdivulgation de renseignementsdivulgación de datos, de informaciónobjavuvawe na informacii
Obvrskata za objavuvawe osobenose odnesuva na patentite. Iakosopstvenicite na patenti imaatekskluzivni prava na sopstvenostvrz nivnite pronajdoci, tie ne mo-`at da gi zadr`at za sebe teh-ni~kite informacii za ovie pro-najdoci. Zakonskata regulativa napove}eto zemji bara od podno-sitelite na barawa za patenti da giobjavat vakvite informacii zaproizvodite ili procesite koitreba da se patentiraat, ovoz-mo`uvaj}i tehni~ki kvalifikuvanilica da gi razberat i da gi koristatistite za ponatamo{ni istra`u-vawa ili za primena vo industrija-ta po istekot na rokot na patentite.
(Vidi isto taka: intellectual propertyrights / prava od intelektualna sop-stvenost)
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
28
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
disputedifférenddiferenciaspor
Formalno sporot pretstavuvanesoglasuvawe koe se pojavuvame|u ~lenki na STO vo vrska so„spogodbite opfateni so DSU”.Sporovi mo`at da se pojavat do-kolku trgovska merka na edna~lenka gi namaluva beneficiite{to ñ se dadeni na druga ~lenka,soglasno spogodba opfatena soDogovorot za re{avawe na sporovi(DSU, ~len 3.3).
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
Dispute Settlement Body (DSB)Organe de règlement des différends(ORD)Órgano de Solución de Diferencias(OSD)Telo za re{avawe na sporovi
Telo na STO ~ija nadle`nost e darakovodi so re{avaweto na spo-rovi. DSB e sostaveno od pret-stavnici na sekoja ~lenka na STO,koi odr`uvaat zaedni~ki sredbi.Toa ima ovlastuvawe da gi sprove-duva pravilata i postapkitesodr`ani vo DSU. Taka, sporovitepome|u ~lenkite se upatuvaat doDSB (DSU, ~len 2.1).
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
Dispute Settlement Understanding(DSU)Mémorandum d’accord sur le règlement des différends (MRD)Entendimiento sobre Solución deDiferencias (ESD)Dogovor za re{avawe na sporovi
Spogodba od Urugvajskata rundaso koja se vospostavuva nov sis-tem za re{avawe na sporovi voSTO. Toa e kratka forma na izra-zot „Dogovor za pravila i postapkikoi go ureduvaat re{avaweto nasporovi“ (Aneks 2 od Spogodbata zaSTO). DSU gi sodr`i pravilata zare{avawe na sporovi me|u ~lenkitekoi proizleguvaat od spogodbiteopfateni so DSU.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
distortiondistorsiondistorsión, deformaciónnaru{uvawe
Trgovijata se naru{uva so merkiili politiki koi predizvikuvaatotstapuvawe od idealnata kon-kurencija i promena na cenite nadili pod onie koi bi bile vo-obi~aeni na eden konkurentenpazar. Primeri za politiki koivodat kon globalno naru{uvawe natrgovijata se subvenciite, uvozniteograni~uvawa i restriktivnitedelovni praktiki; osobeno vo sek-torite kako {to se zemjodelstvoto,doma{nata poddr{ka, izvoznitesubvencii i za{tita na pazarot.Trgovijata so ~eli~ni proizvodidolgo vreme be{e naru{uvana zara-di pomo{ta {to ja obezbeduvaa vla-dite za odredeni proizvoditeli.
[Trade and Competition / Trgovija ikonkurencija]
29
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Doha Work ProgrammeProgramme de travail de DohaPrograma de Trabajo de DohaRabotna programa od Doha
Rabotna programa {to proizlezeod Ministerskata konferencijavo Doha vo noemvri 2001 godina.Ministerskata deklaracija od Dohalansira{e novi multilateralnitrgovski pregovori za golem brojoblasti. Pregovorite za zemjodel-stvo i uslugi zapo~naa vo 2000 go-dina, no bea dodadeni novi pra{a-wa, kako {to se pristap na pazarotza nezemjodelski proizvodi, TRIPS(multilateralen registar za geo-grafski oznaki za vino i alkoholnipijalaci), subvenciite, takanare-~enite „Singapurski pra{awa“, vrz„osnova na odluka {to treba da sedonese so jasen konsenzus“, itn.Deklaracijata od Doha, isto taka,predviduva natamo{ni aktivnostiza implementacija na spogodbite naSTO, pra{awa za koi ministriteusvoija odluka (Odluka za pra{awapovrzani so sproveduvawe i po-te{kotii). Rabotnata programa odDoha vklu~uva golem broj pra{awapovrzani so razvojot.
[Negotiations / Pregovori]
domestic content requirementprescriptions relatives à la teneur enéléments d’origine nationaleprescripciones en materia de con-tenido nacionalbarawe za doma{na sodr`ina voproizvodot
(Vidi: local content requirements /barawa za lokalni inputi vodoma{nite proizvodi)
domestic supportsoutien interneayuda internadoma{na poddr{ka
Vladini merki za pomo{ nazemjodelskiot sektor, osvenpoddr{kata za izvoz. Spogodbatana STO za zemjodelstvo ja klasifi-cira doma{nata poddr{ka vo trikategorii: portokalova, sina izelena kategorija. Merkite {tospa|aat vo portokalovata kategori-ja se smetaat za merki koi janaru{uvaat trgovijata i istite beapredmet na obvrski za namaluvawevo tekot na Urugvajskata runda.Direktnite pla}awa soglasno pro-gramite za ograni~uvawe na proiz-vodstvoto (sina kategorija) ne beapredmet na obvrskite za namalu-vawe, nitu, pak, onie od zelenatakategorija koi se smetaat za merkikoi ne ja naru{uvaat trgovijata.
(Vidi isto taka: AggregateMeasurement of Support; amber boxsupport; blue box support; export sub-sidies; green box support / Agregatnomerewe na poddr{ka; portokalovakategorija na poddr{ka; sina kate-gorija na poddr{ka; izvozni sub-vencii; zelena kategorija napoddr{ka)
[Agriculture; Subsidies / Zemjodelstvo;
Subvencii]
drawbacksristournes de droits de douanedevoluciones de cargas a la importaciónpovrat na carina
Povrat na uvoznite carini zauvezeni surovini {to se koristatvo proizvodstvoto na stoki, koise izvezuvaat koga ovie izvezeniproizvodi sodr`at delovi od do-ma{no poteklo so isti karakter-istiki kako onie {to se zamenu-
30
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
vaat za uvezenite surovini. Ovierefundirawa ili povrati sesmetaat za izvozni subvencii.Upatstvata za utvrduvawe na sub-venciskata sodr`ina vo ovoj proces(isto taka nare~eni i „sistem zapovrat na carina za zamena“) sesodr`ani vo Aneks III od Spogodbataza subvencii i kompenzaciskidava~ki.
(Vidi isto taka: free-trade zones /slobodni trgovski zoni)
[Subsidies / Subvencii]
dumpingdumpingdumpingdamping
Proda`ba na proizvod na strans-ki pazar po cena poniska od nor-malnata cena na doma{niot pazarna izvoznikot. Dampingot gene-ralno se smeta za nepravedna mer-ka, zaradi toa {to negovata prime-na mo`e da go naru{i pazarot i daim na{teti na proizvoditelite nasli~ni proizvodi vo zemjata uvoz-nik. ^len VI od GATT i Spogodbatana STO za antidamping dozvoluvaatvoveduvawe na antidamping dava~-ki toga{ koga mo`e da se doka`e ikoga e jasno deka dampingot ñ nane-suva {teti na doma{nata industri-ja ili, pak, postoi zakana da ñna{teti na istata.
[Non-tariff Measures /
Necarinski merki]
31
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
E
early harvestpremière récolte / premiers résultatsresultados inicialesprvi~ni rezultati
Predvremeno i vremeno sprove-duvawe na spogodbite postignativo trgovska runda na pregovori.Duri i ako pregovorite se sprove-duvaat kako Urugvajskata runda, od-nosno kako edinstven paket, mo`eda se dogovori nekoi merki iliotstapki da zapo~nat da se pri-menuvaat porano, pod uslov na kra-jot da se postigne soglasnost zacelosniot finalen paket. Na ovojna~in se postapi so tropskiteproizvodi i novite pravila zare{avawe na sporovi vo Urug-vajskata runda. Vo Ministerskatadeklaracija od Doha se predviduvarezultatite od pregovorite ilipodobruvawata i pojasnuvawata naDSU da mo`at da se smetaat kako„prvi~ni rezultati“, zaradi toa {tokrajniot rok za zavr{uvawe na oviepregovori be{e maj 2003 godina, do-deka, pak, pregovorite od Rabotnataprograma od Doha moraa da zavr{atdo 31 dekemvri 2004 godina.
[Negotiations / Pregovori]
eco-certificationécocertificationecocertificacióneko-sertifikacija
Proces na potvrduvawe naproizvodi koi se prijateli na`ivotnata sredina. Uslugite zadavawe na ovoj vid potvrdi seobezbeduvaat preku dr`avni iliprivatni institucii.
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
eco-labellingéco-étiquetageetiquetado ecológicoeko-ozna~uvawe
Na~in so koj im se uka`uva napotro{uva~ite deka proizvoditebile odgledani, preraboteni iliproizvedeni vo uslovi koi ne se{tetni za `ivotnata sredina.Ovoj obi~no dobrovolen mehanizame kreiran so cel da ja pottikneindustrijata da proizveduva stokikoi imaat namaleno negativno vli-janie vrz `ivotnata sredina, kako iso cel da gi pottikne potro{u-va~ite pove}e da gi kupuvaat ovieproizvodi od drugite. Diskusiitevo STO za vakvi {emi osobeno sefokusiraat na nivnoto potencijal-no diskriminira~ko vlijanie vrzuvozot.
(Vidi isto taka: trade and environ-ment / trgovija i `ivotna sredina)
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
economies in transitionéconomies en transitioneconomías en transiciónekonomii vo tranzicija
Prethodno, ekonomii so centralnoplanirawe koi se vo proces natranzicija kon pazarni ekonomii.Terminot se odnesuva, glavno, naisto~ni i centralnoevropskidr`avi i denes nezavisnite dr-`avi koi proizlegoa od pora-ne{niot Sovetski Sojuz. Golembroj od niv sega imaat celosnopazarni ekonomii, nekoi se~lenki na OECD i ~lenki ili sena pat kon za~lenuvawe vo EU.
32
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
emission chargesredevances sur les émissionscargas sobre las emisionesdava~ki za zagaduvawe
Dava~ki {to gi voveduvaat vla-dite zaradi zagaduvawe na voz-duhot, vodata ili po~vata. Da-nokot mo`e da se vovede za firmi ijavni komunalni pretprijatija sonamera da se pottikne investi-raweto vo tehnologii i procesi sokoi se namaluva {tetnata emisija.
(Vidi isto taka: polluter-pays princi-ple; user-pays principle / princip„zagaduva~ot pla}a“; princip„korisnikot pla}a“)
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
Enabling ClauseClause d’habilitationClausula de HabilitaciónOvozmo`uva~ka klauzula
Pravna osnova za prodol`uvawena nereciprocitetnite trgovskipreferencijali kon i me|u zem-jite vo razvoj. Odlukata za difer-encijalen i popovolen tretman, re-ciprocitet i pocelosno u~estvo nazemjite vo razvoj – voobi~aeno poz-nata kako Ovozmo`uva~ka klauzula– be{e usvoena vo ramkite na GATTvo 1979 godina. Vo sprotivno,preferencijalite, isto kako i onievo ramkite na Generaliziraniotsistem na preferencijali (GSP), bibile nekonzistentni so MFN tret-manot.
(Vidi isto taka: special and differen-tial treatment / specijalen i difer-encijalen tretman)
[Trade and Development /
Trgovija i razvoj]
Equivalent Measurement of Support(EMS)mesure équivalente du soutienmedida de la ayuda equivalenteEkvivalentno merewe na poddr{ka
Merka za doma{na poddr{ka vozemjodelskiot sektor. Spogodbatana STO za zemjodelstvo go dozvolikoristeweto na presmetkata naEMS toga{ koga ne mo`e da se pri-meni normalnoto Agregatno merewena poddr{kata (AMS). Razvienau{te za vreme na Urugvajskata rundaod strana na OECD, merkata sefokusira na buxetskite tro{oci zapoddr{ka na opredelen proizvod.EMS gi koristi razlikite me|udoma{nite i nadvore{nite ceni.
(Vidi isto taka: amber box support /portokalova kategorija napoddr{ka)
[Agriculture; Subsidies / Zemjodelstvo;
Subvencii]
erosion of preferencesérosion des préférenceserosión de las preferenciaserozija na preferencijali
Postapno namaluvawe na pogod-nostite {to proizleguvaat od pre-ferencijalite {to im se davaat nazemjite vo razvoj kako rezultat nageneraliziranoto namaluvawe nacarinite, osobeno vo razvienitezemji, obi~no kako rezultat na mul-tilateralni trgovski pregovori.
(Vidi isto taka: Generalised Systemof Preferences / Generaliziran sis-tem na preferencijali)
[Market Access; Trade and Development
/ Pristap na pazarot; Trgovija irazvoj]
33
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
escalation of tariff ratesprogressivité des droits de douaneprogresividad arancelariaeskalacija na carinski stapki
(Vidi: tariff escalation / eskalacijana carinski stapki)
escape clauseclause d’exemption, de sauvegardecláusula de salvaguardia, liberatoria, resolutoriaklauzula za odbegnuvawe
Odredba so koja se dozvoluva napotpisni~ka na trgovska spogodbada gi suspendira svoite obvrskivo slu~aj koga uvozot se zakanuvaili predizvikuva seriozna {tetana doma{nata industrija. ^lenotXIX od GATT i Spogodbata na STO zaza{titni merki obezbeduva klauzu-la za odbegnuvawe (ili „za{titnamerka“) za trgovija so stoki iograni~uvawe na nejzinata upotre-ba. Na ovoj na~in mo`at da se zgo-lemat carinite ili da se vovedatkvoti dokolku uvozot na proizvodotse zgolemi do onoj stepen kogapredizvikuva ili mo`e da predi-zvika {teta vo doma{nata indus-trija. Sli~na odredba treba da sedogovori i vo sektorot na uslugite,poto~no ~len X od GATS sodr`ipravo da se stori toa.
[Safeguards / Za{titni merki]
establishmentéstablissementestablecimientoosnovawe
(Vidi: commercial presence / komer-cijalno prisustvo)
“Everything but Arms” Initiative(EBA)Initiative “Tout sauf les armes”Iniciativa “Todo Menos las Armas”Inicijativa „S¢ osven oru`je“
Bescarinski i beskvoten pristapza stoki od najmalku razvienitezemji na pazarot na EU. Odobren ekon krajot na fevruari 2001 godina,a stapi vo sila na 5 mart 2001 go-dina. Me|utoa, liberalizacijata natri ~uvstvitelni proizvodi, odnos-no {e}er, oriz i banani }e se odvi-va vo tek na tranzicionen period,so celosna liberalizacija koja zabananite ne se o~ekuva da se slu~ipred 2006 godina, a za orizot i{e}erot pred 2009 godina.
[Market Access / Pristap na pazarot]
ex ante, ex postex ante, ex postex ante, ex postex ante, ex post
Pred / po primena na odredena mer-ka.
ex parte communicationcommunication ex partecomunicación ex partekomunikacija ex parte
Komunikacija me|u ednata stranavo sporot i panelot ili Apelaci-onoto telo, bez prisustvo na dru-gata strana ili strani. Ograni-~uvawata vo komunikacijata ex partese sodr`ani vo ~len 18 od DSU,Pravilo 19 od Rabotnite postapkiza apelacionen pregled, i stavVII(2) od Pravilata za postapuvawevo vrska so Dogovorot za pravilatai postapkite koi go ureduvaatre{avaweto na sporovi.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
34
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
export credits / export credit guar-antees / export credit insurancecrédits à l’exportation / garanties decrédit à l’exportationcréditos a la exportatción / garantíasde crédito a la exportaciónizvozni krediti / garancii zaizvozni krediti / osiguruvawe naizvozni krediti
Zaemi za uvoznicite od strana naizvoznicite ili od vladite naizvoznicite koga stokite se ispo-ra~uvaat pred pla}aweto. Dokol-ku izvoznicite dobijat vakov vid naslu`beni finansii ili garancii odnivnite vladi so niski kamatnistapki ili povolni uslovi zavra}awe, ovie krediti mo`at da sesmetaat kako izvozni subvencii.Uslovite za izvoznite krediti seuredeni so Aran`manot za prepo-rakite za oficijalno poddr`aniizvozni krediti na OECD. Spo-godbata na STO za subvencii nave-duva deka izvoznite krediti sezabraneti dokolku se davaat poponiski stapki od komercijalnitekrediti, osven ako tie ne se vosoglasnost so Aran`manot na OECD.
[Subsidies / Subvencii]
Export Enhancement Programme(EEP)Programme d’encouragement à l’exportation Programa de Fomento de lasExportacionesPrograma za zgolemuvawe naizvozot
Vid na izvozna subvencija {to imja pla}a vladata na SAD na iz-voznicite na zemjodelski proiz-vodi. Ovaa programa be{e lansi-rana vo 1985 godina, a be{e naso~e-na protiv zemjite {to gi subven-cioniraat svoite zemjodelski pro-izvodi. Izvoznicite dobivaat bo-nus vo gotovina, {to im ovozmo`uva
da izvezuvaat po cena poniska odtro{okot koj bi ~inel da se kupiistiot proizvod na pazarot na SAD.Pla}awata soglasno Programata zazgolemuvawe na izvozot podle`atna ograni~uvawa na koli~estvoto ina buxetskite tro{oci soglasnoSpogodbata na STO za zemjodelstvo.
[Agriculture; Sanitary and Phytosanitary
Measures; Subsidies / Zemjodelstvo;
Sanitarni i fitosanitarni merki;
Subvencii]
export incentivesencouragements, incitations à l’exportationincentivos, estímulos a la exportaciónizvozni stimulacii
Merki {to gi usvojuvaat vladiteso cel da go promoviraat zgolemu-vaweto na izvozot na doma{nitekompanii. Vakvite merki vklu~u-vaat direktni subvencii, premii inamaleni uvozni carini za kompo-nenti koi se vgraduvaat vo iz-voznite proizvodi, dano~ni oslo-boduvawa itn. Spogodbata za sub-vencii i kompenzaciski merki za-branuva ili, pak, predviduva kaz-neni merki za pove}eto formi naizvozni stimulacii.
(Vidi isto taka: export subsidies /izvozni subvencii)
[Subsidies / Subvencii]
export performance requirementsprescriptions de résultats à l’exportation prescripciones en materia de resulta-dos de exportaciónbarawa za izvozni rezultati
Obvrski {to se baraat od strans-ki investitori deka nivnite pro-izvodi }e se izvezuvaat celosnoili delumno. Najednostaven model
35
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
za sledewe e preku procent od pro-izvodstvoto, izrazen vo obem ilivrednost. Drug pristap e da seograni~i uvozot na investitorot dovrednosta na negoviot izvoz. So-glasno Spogodbata na STO za merkipri vlo`uvawata so vlijanie vrztrgovijata pove}eto vakvi barawaza izvozni rezultati se zabraneti.
(Vidi isto taka: domestic content requirement; trade-balancing require-ments / barawe za doma{nasodr`ina vo proizvodot; barawaza vramnote`uvawe na trgovijata)
[Trade and Investment / Trgovija iinvesticii]
export processing zones (EPZs)zone franche industrielle d’exportation / zone franche pour l’industrie d’exportationzona de elaboración para laexportación / zona franca industrializvozno-prerabotuva~ki zoni
(Vidi: free-trade zones / slobodnitrgovski zoni)
export restraint agreementaccord de limitation des exportationsacuerdo de limitación de las exportacionesspogodba za vozdr`uvawe od izvoz
(Vidi: voluntary export restraints / dobrovolni ograni~uvawa na izvo-zot)
export subsidiessubventions à l’exportationsubvenciones a la exportaciónizvozni subvencii
Direktni pla}awa ili drugifinansiski donacii od dr-`avite za doma{nite proiz-
voditeli ili izvoznici koi za-visat od izvozot na stoki iliuslugi. Tie se zabraneti soglasnoSpogodbata na STO za subvencii ikompenzaciski merki (~len 3), a vozemjodelskiot sektor, tie se pred-met na obvrski za namaluvawe so-glasno Spogodbata za zemjodelstvo(Del V).
(Vidi isto taka: export credits;export incentives / izvozni krediti;izvozni stimulacii)
[Subsidies / Subvencii]
36
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
F
“fast track”“voie accélérée”“vía rápida”„brza postapka”
„Brza postapka“ e postapka vovede-na vo SAD vo 1974 godina (pre-imenuvana vo 2000 godina vo„Ovlastuvawe za promovirawe natrgovijata“), a odobrena od Kon-gresot na SAD za pregovarawe natrgovski spogodbi koi }e se usvo-juvaat celosno, bez amandmani.Mnogumina veruvaat deka ova pret-stavuva preduslov za SAD serioznoda se anga`ira vo trgovski pregov-ori.
food securitysécurité alimentaireseguridad alimentariaobezbeduvawe na hrana
Nacionalna politika za obez-beduvawe na rezervi na hrana vosekakvi okolnosti. Nekoi ~lenkina STO veruvaat deka obezbedu-vaweto so hrana treba da se vr{ipreku proizvodstvo vo doma{niotzemjodelski sektor. Drugi smetaatdeka fleksibilna kombinacija oddoma{ni i stranski nabavuva~iobezbeduva pogolema sigurnost.Razlikata vo pogledite vlijae vrzstavovite vo odnos na liberali-zacijata vo zemjodelstvoto votrgovskite spogodbi.
(Vidi isto taka: development box;multifunctionality; net food-importingdeveloping countries / kategorija zarazvoj; multifunkcionalnost; zemjivo razvoj neto uvozni~ki naprehranbeni proizvodi)
[Agriculture; Trade and Development /
Zemjodelstvo; Trgovija i razvoj]
forced technology transfertransferts obligatoires de technologietransferencia forzosa de tecnologíaprisilen transfer na tehnologija
Barawe ili obvrska {to se namet-nuva na firma da izvr{i trans-fer na tehnologija vo zemjatakade {to investira, kako pre-duslov za da se dozvoli investici-jata vo otsustvo na zakoni ilipropisi za transfer na tehnologijavo zemjata doma}in.
(Vidi isto taka: Article 66.2; compul-sory licence; TRIPS Agreement / ~len66.2; prisilna licenca; Spogodbaza TRIPS)
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
foreign direct investment (FDI)investissement étranger direct (IED)inversión extranjera directa (IED)stranski direktni investicii(SDI)
Obi~no dolgoro~ni investiciiod firma ili lice od edna zemjavo kompanija locirana vo drugazemja. Vrskata vklu~uva dolgo-traen interes i odredena kontrolavrz entitetot vo stranstvo. In-vestitorot mo`e da u~estvuva sogolem udel vo osnova~kiot kapital(pove}e od 10%), da osnova kom-pletno nov subjekt, da zapo~ne sozaedni~ko vlo`uvawe ili da inve-stira preku spojuvawe ili preze-mawe.
[Trade and Investment / Trgovija iinvesticii]
37
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
foreign portfolio equity investment (FPEI)investissement étranger de portefeuille,sous forme de participation au capitalinversión en una cartera de valores extranjerosstranski portfolioinvesticii vo kapital na firma
(Vidi: portfolio investment / portfolio investicii)
formula tariff cutsréductions tarifaires selon la formulereducciones de los aranceles basadoen una fórmulanamaluvawe na carinski stapkispored opredelena formula
Dogovoreni namaluvawa na carin-skite stapki vrz osnova na mate-mati~ka formula. Se koristat votrgovski rundi, pred s¢, za da sepostigne harmonizirawe na cari-nite, pogolemi namaluvawa na vr-vovite na carinskite stapki ot-kolku na niskite carini, kako i zapostignuvawe na drugi efekti.
(Vidi isto taka: Girard Paper onMarket Access; linear tariff cuts; Swissformula / Dokument na @irard zapristap na pazarot; linearnicarinski namaluvawa; {vajcarskaformula)
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot; Trgovija sostoki]
Framework AgreementAccord cadreAcuerdo MarcoRamkoven dogovor
Ramkovniot dogovor na GATTkolektivno se odnesuva na ~e-tirite oddelni odluki doneseni
vo tekot na Tokiskata runda.Najva`na od niv be{e Odlukata zadiferencijalen i popovolen tret-man, reciprocitet i pocelosnou~estvo na zemjite vo razvoj, pove}epoznata kako Ovozmo`uva~ka kla-uzula. Drugite, razraboteni vrzosnova na postoe~kite odredbi odGATT, vlijaat vrz trgovskite merkina poleto na platniot promet,za{titnite aktivnosti na zemjitevo razvoj i re{avaweto na sporovi.
(Vidi isto taka: special and differen-tial treatment / specijalen i difer-encijalen tretman)
[Trade and Development / Trgovija irazvoj]
free on board (FOB)franco à bord (FAB)franco a bordo (FAB)franko brod
Cenata franko brod na izvezenproizvod obi~no ja opfa}a cenataplus tro{ocite za tovarewe nanazna~enata lokacija (obi~nopristani{te ili aerodrom). Taa erazli~na od CIF cenata koja givklu~uva site tro{oci za vozarina,osiguruvawe i drugi tro{oci s¢ docarinewe na mestoto na pristignu-vawe vo zemjata uvoznik.
free rider“free-rider”, bénéficiaire sans con-trepartie, parasitisme“free-rider”, beneficiario sin contrapartida, aprovechado“free-rider”, korisnik napovolnosti bez da pravi otstapki
Voobi~aen termin koj se odnesuvana zemja koja ne pravi nikakviotstapki vo pregovorite vo STO, akoja sepak profitira soglasnoprincipot na najpovlastena naci-ja, pred s¢ od otstapkite {to gi
38
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
pravat drugite. Terminot naj~estose koristi vo kontekst na pregov-orite vo uslugite vo ramkite naGATS.
[Negotiations / Pregovori]
free-trade agreement (FTA)accord de libre-échangeacuerdo de libre comerciospogodba za slobodna trgovija
Spogodba me|u dve ili pove}edr`avi so koja se vospostavuvame|usebna slobodna razmena nastoki i uslugi. Me|utoa, sekojastrana vo vakvite spogodbi gozadr`uva svojot nezavisen trgovskire`im vo odnos na zemjite {to ne se~lenki – za razlika od slu~aite socarinski unii, kade {to ~lenkiteusvojuvaat edinstvena nadvore{no-trgovska politika, barem vo pogledna carinite. Zonite na slobodnatrgovija kako i carinskite uniitreba da bidat vo soglasnost so~len XXIV od GATT.
(Vidi isto taka: tariff / carina,carinska stapka, tarifa)
[Regionalism / Regionalizam]
free-trade zoneszones francheszonas francasslobodni trgovski zoni
Zoni opredeleni za intenzivenindustriski razvoj, koi se iz-vozno orientirani i vo koi seprimenuvaat isklu~itelno povol-ni trgovski re`imi. Vakvite zoniobi~no se gradat vo blizina napristani{ta i aerodromi ili pok-raj granici na pogolemi izvozni pa-zari. Kompaniite koi osnovaat ka-paciteti za proizvodstvo ili mon-ta`a, dobivaat pravo na bescarins-ki uvoz na surovini ili komponenti
potrebni za proizvodstvo na pro-izvodite koi se predmet na re-eksport. Vo golem broj slu~ai, fir-mite {to se locirani vo slobodnitetrgovski zoni dobivaat povolendano~en tretman i mo`at da dobijatjavni uslugi po diskontni ceni koimo`at da se smetaat kako izvoznisubvencii. Slobodnite trgovskizoni, isto taka, se poznati i kako„izvozni prerabotuva~ki zoni“ i„stranski trgovski zoni“.
[Subsidies; Trade and Development /
Subvencii; Trgovija i razvoj]
39
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
G
GATT 1947GATT de 1947GATT de 1947GATT 1947
Op{tata spogodba za carini itrgovija od oktomvri 1947 godinabe{e dodadena na Finalniot aktod vtorata sesija na Podgot-vitelniot komitet na Konfe-rencijata na ON za trgovija ivrabotuvawe. Taa stapi vo sila vo1948 godina kako vremena spogodba,i istata pretstavuva{e „dogovor“koj gi sodr`e{e me|unarodnitetrgovski pravila s¢ do krajot naUrugvajskata runda, koga ovaaspogodba stana del od strukturatana STO.
(Vidi isto taka: contracting parties /dogovorni strani)
[GATT / WTO Law /
Pravoto na GATT / STO]
GATT 1994GATT de 1994GATT de 1994GATT 1994
Edna od spogodbite so koi seosnova STO. Taa sodr`i odredbiod GATT 1947 pred stapuvaweto vosila na Spogodbata za STO i pro-tokoli za carinski otstapki, pro-tokoli za pristapuvawe, odluki zaosloboduvawe od obvrski, nekolkudogovori i Marake{kiot protokolkon GATT od 1994 godina.
(Vidi isto taka: Uruguay Round /Urugvajska runda)
[GATT / WTO Law /
Pravoto na GATT / STO]
GATT acquisacquis du GATTacervo del GATTacquis na GATT
Celokupniot kompleks na razbi-rawe na GATT, steknat vo tekot napostoeweto na Spogodbata. Ter-minot acquis e pozajmen od fran-cuskiot jazik („steknat“ ili „stek-nato znaewe“). Konceptot na “acquiscommunautaire” igra va`na uloga vopravoto na Evropskata zaednica,pri {to istiot se odnesuva na ce-lokupnata zakonska regulativa naEZ, so site napraveni izmeni votekot na postoeweto na Zaednicata.Poop{to ka`ano, zborot acquis ~es-topati se odnesuva na site povol-nosti {to gi obezbeduvaat zemjite-~lenki na EU od prethodnite odlu-ki na EU. Izve{taite na panelitepretstavuvaat primeri za GATTacquis i mo`at da se zemat predvidod strana na panelite {to }e seformiraat vo idnina.
[GATT / WTO Law /
Pravoto na GATT / STO]
GATT lawjurisprudence du GATT; règles duGATTnormativa del GATTpravoto na GATT
Op{t termin koj se odnesuva{e naGATT i odlukite, postapkite ivoobi~aenite praktiki na Dogo-vornite strani na GATT.
[GATT / WTO Law /
Pravoto na GATT / STO]
40
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
GATT precedentsprécédents du GATT; précédentsenregistrés au GATTprecedentes del GATT; precedentesestablecidos en el GATTpresedani na GATT
Obi~no se odnesuva na praktikitena Dogovornite strani soglasnoGATT. Poto~no, ova se odnesuva naizve{taite na panelot koi gi usvo-juvaat Dogovornite strani pri re-{avawe na spor. Usvoenite izve{-tai na panelot na GATT se obvrzu-va~ki samo za stranite vo sporot.Tie ne pretstavuvaat pravno ob-vrzuva~ki presedani za ~lenkite naSTO, tuku samo pridonesuvaat konacquis na GATT.
[Dispute Settlement;
GATT / WTO Law / Re{avawe nasporovi; Pravoto na GATT / STO]
Generalised System of Preferences(GSP)Système généralisé de préférences(SGP)Sistema Generalizado de Preferencias(SGP)Op{t sistem na preferencijali
Me|unarodni pravila spored koiindustriskite zemji obezbedu-vaat preferencijal vo carinitena izvozot na zemjite vo razvoj vorazvienite zemji, kako na~in nazgolemuvawe na konkurentnostana zemjite vo razvoj. Ovie prefe-rencijali ne se recipro~ni. Voramkite na ovie pravila, dogo-voreni vo UNCTAD vo 1968 godina, akoi stapija vo sila vo 1971 godina,zemjite mo`at da gi dizajniraatnivnite sopstveni sistemi napreferencijali. Dvaeset i sedumindustriski zemji odr`uvaat vakviGSP programi. Carinskite namalu-vawa {to proizleguvaat od multi-
lateralnite trgovski pregovori janamaluvaat va`nosta na GSP.
(Vidi isto taka: Enabling Clause;most-favoured nation treatment /Ovozmo`uva~ka klauzula; tretmanna najpovlastena nacija)
[Market Access; Trade and Development
/ Pristap na pazarot; Trgovija irazvoj]
genetically-modified organisms(GMOs)organismes génétiquement modifiés(OGM)organismos genéticamente modificados (OGM)geneti~ki modificirani organizmi(GMO)
Proizvodi na geneti~ki in`ener-ing vo koi genite po ve{ta~ki patse premestuvaat vo samiot vidili pome|u razli~ni vidovi. Or-ganizmite koi se modificirani naovoj na~in se narekuvaat transge-neti~ki ili geneti~ki modifici-rani, ili najednostavno GMO.Tehnologijata za GMO ovozmo`uvada se dodavaat, odzemaat, promenu-vaat ili razmenuvaat individualnigeni ili grupi na geni za koi se znaedeka vlijaat vrz individualnitekarakteristiki. Isto taka, mo`e dase koristi i terminot „`ivi modi-ficirani organizmi“.
[Agriculture; Intellectual Property; Trade
and Environment; Sanitary and
Phytosanitary Measures / Zemjodelstvo;
Intelektualna sopstvenost; Trgovijai `ivotna sredina; Sanitarni i
fitosanitarni merki]
41
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
geographical indicationsindications géographiquesindicaciones geográficasgeografski oznaki
Oznaki so koi se ozna~uva dekaproizvodite poteknuvaat od to~-no opredelen region ili lokacijaso koja se tesno povrzani ka-rakteristikite na proizvodot–vklu~itelno i negoviot kvaliteti ugled. Primeri za ova se sled-nive: “Champagne”, “Tequila” i“Roquefort”. ^len 22 od Spogodbataza TRIPS go definira ovoj termin ibara od ~lenkite da obezbedatpravni na~ini za za{tita nageografskite oznaki od upotrebakoja doveduva do zabluda. ^len 23obezbeduva dopolnitelna za{titaza vina i alkoholni pijalaci.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
Girard Paper on Market AccessTexte de Girard sur l’accès auxmarchésTexto de Girard sobre acceso a losmercadosDokument na @irard za pristap napazarot
Pjer-Luis @irard (Pierre-LouisGirard), pretsedava~ na Prego-vara~kata grupa za pristap napazarot, na 16 maj 2003 godinaizdade nacrt-dokument za moda-liteti, vo koj centralno mestozazema formulata za namaluvawena carinite, koja sodr`i dva koe-ficienta: prosek na maksimalnoobvrzani carinski stapki kakopo~etna to~ka na carinskitenamaluvawa i drug koeficient ~ijavrednost bi trebalo da ja utvrdat~lenkite. Dokumentot, isto taka,sodr`i razmisluvawa za elimini-rawe i obvrzuvawe na carinite zaproizvodi koi se od izvozen
interes za zemjite vo razvoj i naj-malku razvienite zemji.
(Vidi isto taka: tariff bindings / mak-simalni obvrzuva~ki carinskistapki)
[Market Access / Pristap na pazarot]
graduation clauseclause de graduationcláusula de graduaciónklauzula za postapnost
Ovozmo`uva~kata klauzula pred-viduva so progresiven razvoj naekonomiite na zemjite vo razvoj dase podobri kapacitetot na oviezemji za davawe pridones ili zaprifa}awe na dogovoreni otstapki,so {to od nivna strana bi mo`eloda se o~ekuva pocelosno koristewena pravata i prifa}awe na ob-vrskite soglasno GATT/STO (stav 7od Ovozmo`uva~kata klauzula).
[Trade and Development /
Trgovija i razvoj]
grandfathering / grandfather clauseclause d l’antériorité, clause de main-tien des droits acquis, clause desavantages acquis, clause d’exemptioncláusula de anterioridadklauzula za steknati prava
Specijalna za{tita na posto-e~kite trgovski uslovi i doma{-nata zakonska regulativa na pole-to na trgovijata i investiciskitespogodbi. GATT vklu~uva{e od-redba vo Protokolot za vremenaprimena, so koja im se dozvoluva naoriginalnite dogovorni strani da jaizzemat od obvrskite na GATTprethodno postoe~kata zadol-`itelna doma{na zakonska regula-tiva koja inaku se smeta{e zanekonzistentna, so cel da ne se
42
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
zadocni so stapuvaweto vo sila naGATT za neograni~en vremenskirok. Novite ~lenki na STO mo`at,isto taka, da ja so~uvaat staratadoma{na zakonska regulativa,dokolku za toa se postigne dogovorpri pregovaraweto na uslovite voprocesot na pristapuvawe. So~uvu-vaweto na starite uslovi za inve-stirawe be{e dogovoreno vo tekotna pregovorite za prezemawe ob-vrski na poleto na uslugite voramkite na GATS.
(Vidi isto taka: GATT 1947; safe-guards / GATT 1947; za{titnimerki)
[GATT / WTO Law /
Pravoto na GATT / STO]
green box supportsoutien relevant de la catégorie verteayuda del compartimiento verdezelena kategorijana poddr{ka
Vo op{ta smisla, pretstavuvadoma{na poddr{ka koja ne janaru{uva trgovijata vo zem-jodelskiot sektor i koja ne epredmet na obvrskite za namalu-vawe vo Spogodbata za zemjodel-stvo. Aneks 2 od Spogodbata ginaveduva brojnite formi na vakvapoddr{ka, vklu~itelno i pod-dr{kata za oddeluvawe na pri-hodot koja im se dava na zemjodel-cite, doma{nata pomo{ vo hrana,op{tite uslugi na zemjodelcite iruralnata zaednica, pomo{ priprirodni katastrofi, programi zapenzionirawe na zemjodelskiteproizvoditeli, programi za `ivot-na sredina, itn.
(Vidi isto taka: amber box support;blue box support; decoupling; distortion/ portokalova kategorija na
poddr{ka; sina kategorija napoddr{ka; razdvojuvawe;naru{uvawe)
[Agriculture; Subsidies /
Zemjodelstvo; Subvencii]
Green Roomsalon vertsalón verdeZelena soba
Konferenciska sala na general-niot direktor vo sedi{teto naSTO vo @eneva. Poznata pod ovaime zaradi zelenata boja na yidnitetapeti i kilimot, ovaa prostorija~estopati ja koristat mali grupi napretstavnici vo STO za neformal-ni konsultacii. Izrazot „sostanokvo zelenata soba“ ponekoga{ se ko-risti na ministerskite konferen-cii na STO nadvor od @eneva.
[Negotiations / Pregovori]
grey-area measuresmesures de la zone grisemedidas de la zona grismerki od sivata zona
Restriktivni trgovski merki {tose koristele vo 70-te i 80-te godi-ni kako alternativa za za{tit-nite merki, antidampingot ikompenzaciskite merki. Poznatikako „dobrovolni izvozni ogra-ni~uvawa“, ili „nalo`eni mar-keting aran`mani“, me|u drugoto,tie baraat zemjata izvoznik iliindustrija – pod politi~ki priti-sok od vladata uvoznik – „dobro-volno“ da go ograni~i izvozot na tojpazar. ^estopati bile „dogovarani“ili objavuvani precizni gornigranici za izvoz. Merkite nemaapravna osnova vo sistemot na GATT.Tie bea proglaseni za zabraneti iukinati soglasno Spogodbata za
43
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
za{titni merki od Urugvajskatarunda na pregovori.
(Vidi isto taka: countervailing duties/ kompenzaciski dava~ki)
[Market Access /
Pristap na pazarot]
gross domestic product (GDP)produit intérieur brut (PIB)producto interno bruto, interior bruto(PIB)bruto doma{en proizvod (BDP)
Pazarna vrednost na site stoki iuslugi proizvedeni vo edna godi-na vo ramkite na nacionalnitegranici. Toa e standardna merka zaglobalnata golemina na ekonomija-ta. Vo nea ne se vklu~eni pla}a-wata od dr`avjani koi rabotat vostranstvo.
gross national product (GNP)produit national brut (PNB)producto nacional bruto (PNB)bruto nacionalen proizvod (BNP)
Pazarna vrednost na stoki i uslu-gi proizvedeni vo edna godina sotrud i sredstva na nacijata. Tukase vklu~eni i pla}awa od de-lovnite aktivnosti na nacijata i nadr`avjanite vo stranstvo, kako iudelot na reinvestiran profit vostranski filijali na doma{ni kor-poracii.
Group of 21 (G-21)Groupe des 21 (G-21)Grupo de los 21 (G-21)Grupa od 21 (G-21)
Pred Ministerskata konferenci-ja vo Kankun, 14 zemji vo razvojpodgotvija predlog-ramka za zem-jodelstvo. Zabele`uvaj}i ja me|u-sebnata vrska na site poliwa napregovorite, odnosno deka efi-
kasniot poseben i diferencijalentretman e sostaven del na rabotna-ta programa i deka netrgovskitepra{awa bi trebalo da se zematpredvid, ovie zemji predlo`ijaparametri za „zna~itelno namalu-vawe na doma{nata poddr{ka“,izbrana formula za namaluvawe nacarinskite stapki vo delot napristapot na pazarot i elimini-rawe na izvoznite subvencii za dvekategorii na proizvodi vo tekot nadva perioda za koi dopolnitelnotreba da se donese odluka. Edniotperiod }e se primenuva vrzproizvodi koi se od izvozeninteres za zemjite vo razvoj, a dru-giot za ostanatite proizvodi. PredKonferencijata vo Kankun, u{tesedum drugi zemji pristapija konpredlogot i ja formiraa takana-re~enata „G-21“, neformalna grupa(alternativno nare~ena i G-22,zatoa {to na grupata vo Kankun £ sepriklu~i i Egipet) ~ie ~lenstvo voKankun be{e sostaveno od slednivezemji: Argentina, Bolivija, Brazil,^ile, Kina, Kolumbija, Kostarika,Kuba, Ekvador, Egipet, El Sal-vador, Gvatemala, Indija, Meksiko,Nigerija, Pakistan, Paragvaj, Peru,Filipini, Ju`noafrikanska Re-publika, Tajland i Venecuela. PoMinisterskata konferencija voKankun, od ovaa grupa se povlekoaKolumbija, Kostarika, Ekvador, ElSalvador, Gvatemala i Peru.^lenstvoto na G-21 postojano semenuva.
[Agriculture / Zemjodelstvo]
44
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
H
Harbinson PaperDocument HarbinsonDocumento de HarbinsonDokument na Harbinson
Nacrt „modaliteti“ za pregovorivo zemjodelskiot sektor vo Ra-botnata programa od Doha. Prvi~noprosleden vo fevruari i mart 2003godina od g. Stjuart Harbinson(Stuart Harbinson), pretsedava~ naKomitetot za zemjodelstvo, naspecijalnata sesija „Nacrt mo-dalitetite za ponatamo{ni obvrs-ki“ (TN/AG/W1/Rev.1), gi zacrtuvaspecijalnite celi i drugite poten-cijalni merki {to treba da sedogovorat vo pregovara~ki proces.
[Agriculture / Zemjodelstvo]
hard-core cartelsententes injustifiablescárteles intrínsecamente nocivosekstremni karteli
Nekonkurentni spogodbi ili uso-glaseni praktiki od konkurentskifirmi za podelba ili zaedni~koiskoristuvawe na pazarite, fiksniceni, prisposobuvawe ili mestewena tenderi, vospostavuvawe naproizvodni ograni~uvawa ili kvotiso kone~na cel da se kontroliraatpotro{uva~ite, nabavuva~ite, pa-zarnite linii, sektori i teritorii.
(Vidi isto taka: competition policy /politika na konkurencija)
[Trade and Competition /
Trgovija i konkurentnost]
harmonisationharmonisationarmonizaciónharmonizirawe
Proces vo tekot na koj se pravatizmeni vo vladinite regulativiili praktiki, so cel istite dastanat sli~ni ili pokompatibilniso onie na drugite zemji.
harmonisation formulaformule d’harmonisationfórmula de armonizaciónformula za harmonizirawe
Vo pregovorite za carini, celtana primenuvaweto na formulataza harmonizirawe e da se namalatvisokite carinski stapki pove}eod onie koi se relativno niski.Ovaa formula se koriste{e voTokiskata runda na pregovori.
[Market Access / Pristap na pazarot]
Harmonised System (HS)Système harmonisé (SH)Sistema Armonizado (SA)Harmoniziran sistem (HS)
Glavna me|unarodna nomenklatu-ra koja gi klasificira stokite sokoi se trguva. Podgotvena odSvetskata carinska organizacija,nomenklaturata koristi {ifri odnajmnogu {est cifri za da gi klasi-ficira i {irokite kategorii nastoki, no i visoko diferenciraniteproizvodi. Pokraj {estcifrenotonivo, zemjite mo`at da vovedat inacionalni distinkcii za carinitei za mnogu drugi celi. Pove}etocarinski obvrski sega se pravatkoristej}i go HS za da se opredelicarina na odreden proizvod nakonzistentna i predvidliva osno-va.
[Trade in Goods /
Trgovija so stoki]
45
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
hearing, oral hearingprocédure oraleprocedimiento oralrasprava, usna rasprava
Pravoto da se bide soslu{an vopostapkite za re{avawe na sporvo STO se definira na dvana~ina: (i) Za paneli, na stranite vosporot im se dadeni dve formalnimo`nosti da bidat soslu{ani (dazboruvaat) na sostanocite na pan-elot. Treti strani imaat pravo dabidat soslu{ani samo na prviotsu{tinski sostanok na panelot. (ii)Za Apelacionoto telo, u~esnicitevo `albenata postapka imaat pravoda bidat soslu{ani od Apela-cionoto telo. Soodvetno, „tretiteu~esnici“ koi dostavile pismenipodnesoci imaat pravo da bidatsoslu{ani od Apelacionoto telo.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
46
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
I
implementation of recommenda-tions and rulingsmise en œuvre des recommandationset décisions aplicación de las recomendaciones yresolucionesimplementirawe na preporaki iodluki
Panelite na STO i Apelacionototelo mo`at da prepora~aat naednata strana vo sporot da ja uso-glasi trgovskata merka so ob-vrskite {to proizleguvaat odspogodbite opfateni so DSU(DSU, ~len 19). Nadzorot vrz im-plementacijata e ureden so ~len 21od DSU, koj vospostavuva postapkaso cel da se obezbedi navremenousoglasuvawe vo razumen vremenskirok (obi~no 15 meseci od datumot nakoj e usvoen soodvetniot izve{tajna panelot ili Apelacionoto telo).
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
import licensing procedures (ILP)procédure de licences d’importationprocedimientos para el trámite delicencias de importaciónpostapki za izdavawe na uvoznidozvoli
Administrativni postapki zanadzor na uvozot ili za ogra-ni~uvawe na uvozot koj podle`ina kvantitativni ograni~uvawa.Soglasno odredbite od Spogodbatana STO za postapkite za izdavawena dozvoli, vlastite koi senadle`ni za dozvolite obi~nobaraat podnesuvawe molba ilidruga dokumentacija – pokraj onaa
{to se bara za carinski celi – kakopreduslov za uvoz.
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot; Trgovijaso stoki]
import-substitution policiespolitiques de remplacement des importationspolíticas de sustitución de importacionespolitika za supstitucijana uvozot
Pristap kon trgovskata politikanaso~en kon zamena na uvozot sodoma{no proizvedeni stoki iuslugi. Ovaa politika vklu~uvaograni~uvawa vrz uvozot ili do-ma{ni subvencii. Be{e poddr-`uvana ili so argumentite za za{-tita na mladite industrii ili sopotrebata od namaluvawe na mo-mentalnite deficiti na tekovnatasmetka od platniot bilans. Popu-larna me|u zemjite vo razvoj vo te-kot na 60-te i 70-te godini, ovaapolitika be{e vo golem stepenzameneta so merki za otvorawe napazarot, so cel da gi stimulirakonkurencijata i izvozot.
[Trade and Development / Trgovija irazvoj]
Independent Review Entity (IE)Entité d’examen indépendante (EI)Entidad de Examen Independiente (EI)Organ za nezavisno razgleduvawe
Del od postapkata za re{avawe nasporovi na poleto na inspekcijapred isporaka (PSI). Ovoj organbe{e osnovan vo dekemvri 1995godina od strana na Generalniotsovet, soglasno ~len 4 od Spogod-bata na STO za inspekcija predisporaka. Postapkata na nezavisno
47
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
razgleduvawe gi re{ava sporoviteme|u izvoznikot i agencijata zainspekcija pred isporaka. Organotosnova paneli od koi se bara dadonesuvaat odluki so mnozinstvo naglasovi vo rok od osum rabotni denaod iniciraweto na sporot.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
industrial designsdessins et modèles industrielsdibujos y modelos industrialesindustriski dizajn
Nadvore{niot izgled ili orna-mentalnite karakteristiki naproizvodi vklu~itelno i formi,linii, motivi i boi. Industris-kite dizajni se {titat, pred s¢, kajproizvodi za {iroka potro{uva~ka,kako na primer tekstil, proizvodiod ko`a i avtomobili. Spogodbataza TRIPS (~len 25 i 26) im nametnu-va obvrska na ~lenkite na STO da gi{titat industriskite dizajni koise novi ili originalni, so {to mu seovozmo`uva na sopstvenikot dastekne ekskluzivni prava na koris-tewe na dizajnot.
(Vidi isto taka: copyright / avtor-sko pravo)
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
infant industry protectionprotection des industries naissantesprotección de las industrias nacientesza{tita na mlada industrija
Za{tita so ograni~uvawe na uvo-zot ili drugi na~ini so cel da seovozmo`i da se osnova novaindustrija vo zemja vo razvoj.^len XVIII od GATT 1947 vklu~uva{eodredbi so koi se dozvoluva{e
povlekuvawe na otstapkite za ovaacel.
[Trade and Development / Trgovija i razvoj]
Information Technology Agreement(ITA)Accord sur les technologies de l’information (ATI)Acuerdo sobre Tecnología de laInformación (ATI)Spogodba za informati~katehnologija
Ministerska deklaracija za trgo-vija so proizvodi od oblasta nainformati~kata tehnologija socel da se eliminiraat carin-skite dava~ki do januari 2000 god-ina, koja be{e dogovorena me|u 29~lenki na STO na Ministerskatakonferencija vo Singapur vo 1996godina. Implementacijata pred-viduva{e pro{iruvawe na u~es-tvoto, so koe bi se pokrile okolu 90procenti od svetskata trgovija soproizvodi od informati~kata teh-nologija. Do 1 april 1997 godina,kriteriumot be{e ispolnet i taastapi vo sila vo 1997 godina so 40u~esnici. Spogodbata za infor-mati~ka tehnologija se primenuvavrz multilateralna osnova.
[Market Access; Trade in Goods / Pristap na pazarot; Trgovija so
stoki]
initial commitmentsengagements initiauxcompromisos inicialesinicijalni obvrski
Obvrski za liberalizacija vooblasta na uslugite {to beanapraveni pri zaklu~uvawe naUrugvajskata runda. Ovoj termin,koj ve}e ne se koristi, se odnesuvana prvata runda na liberalizacija{to ja prezemaa u~esnicite vo pre-
48
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
govorite za GATS. Ovie obvrskibea zacrtani vo nacionalnite listiza uslugi od Urugvajskata runda.
(Vidi isto taka: specific commit-ments / specifi~ni obvrski)
[Services / Uslugi]
initial submissionpremière communicationcomunicación inicialinicijalen podnesok
Pismen podnesok od edna stranavo spor do prviot sostanok napanelot. Soglasno ~len 12.6 odDSU, stranata tu`itel mora da goprezentira svojot prvi~en podnesokpred toa da go stori sprotivnatastrana, osven vo slu~ai koga pan-elot mo`e da odlu~i dvete stranida gi podnesat svoite inicijalnipodnesoci istovremeno.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
injurydommagedaño{teta
[teta vo industrijata, prediz-vikana od dampiran, subvenci-oniran ili rapidno zgolemenuvoz. Konceptot go ureduva vovedu-vaweto na antidamping, kompenza-ciski, ili za{titni merki soglasnosoodvetnite Spogodbi na STO.
(Vidi isto taka: countervailingduties; determination of injury; dump-ing / kompenzaciski dava~ki; utvr-duvawe na {teta; damping)
[Anti-dumping; Safeguards; Subsidies /
Antidamping; Za{titni merki;
Subvencii]
in-quota / within accessintra-contingent / dans les limites du contingentdentro del contingentevo ramki na kvotata
(Vidi: tariff quota / carinska kvota)
integrated circuit layout-designsschémas de configuration de circuitsintégrésesquemas de trazado de los circuitosintegradostopografija na integralni kola
„Topografiite“ na integralnitekola. Spogodbata za TRIPS vklu-~uva odredbi za za{tita na vakvitedizajni. Tie se zasnovaat vrz, i is-tovremeno gi zamenuvaat stan-dardite za za{tita od Va{ington-skiot dogovor za intelektualna sop-stvenost vo pogled na integralnikola, pregovaran vo ramkite naSvetskata organizacija za intelek-tualna sopstvenost. Spogodbata zaTRIPS dodava minimalno vremetra-ewe na za{tita od 10 godini.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
Integrated Framework (IF)Cadre intégréMarco IntegradoIntegrirana ramka
Kombinacija na resursi od {estagencii za obezbeduvawe natehni~ka pomo{ vo vrska sotrgovijata za najmalku razvienitezemji. Ovie programi se lansiranivo 1997 godina, i vo niv sevklu~eni: Svetskata trgovska orga-nizacija (WTO), Konferencijata zatrgovija i razvoj na Obedinetitenacii (UNCTAD), Me|unarodniottrgovski centar (ITC), Me|unarod-niot monetaren fond (MMF),Svetskata banka i Programata zarazvoj na Obedinetite nacii
49
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(UNDP). Osnovniot mehanizam naIntegriranata ramka stana „glavendvigatel“ so koj trgovijata sevklu~i vo razvojnite planovi istrategii za namaluvawe na siro-ma{tijata.
(Vidi isto taka: PRSP / Dokumentiza strategija za namaluvawe nasiroma{tijata)
[Trade and Development / Trgovija irazvoj]
integration programmesprogrammes d’intégrationprogramas de integraciónintegrira~ki programi
Postapno ukinuvawe na kvotite zatekstil i obleka soglasno Spo-godbata na STO za tekstil i oble-ka. Soglasno Spogodbata, kvotitekoi bea vovedeni so Aran`manot zame|unarodna trgovija so tekstil,treba{e da se ukinat vo ~etirifazi, zapo~nuvaj}i na 1 januari 1995godina (16 procenti vo obem odvkupniot uvoz na ~lenkata vo 1990godina za site proizvodi voAneksot); 1998 (dopolnitelni 17procenti); 2002 godina (dopol-nitelni 18 procenti) i zavr{uvaj}ina 1 januari 2005 godina (ostanatite49 procenti). So ogled na faktotdeka pove}eto proizvodi bi seintegrirale vo poslednata faza, sesmeta deka integracijata docni.
[Textiles and Clothing / Tekstil i obleka]
intellectual property rights (IPRs)driots de propriété intellectuelle (DPI)derechos de propiedad intelectual(DPI)prava od intelektualnasopstvenost
Merki so koi se {titi koristewe-to na inovativni i kreativni
idei. Sopstvenicite na intelektu-alna sopstvenost – individualnilica, firmi ili organizacii – giu`ivaat pravata vrz nematerijalnisredstva koi mo`at da se kupat,prodadat, licenciraat, razmenatili dadat. Pravata koi se vklu~enivo Spogodbata za TRIPS se: avtors-ki prava, trgovski marki, geografs-ki oznaki, industriski dizajni,patenti, topografija na integralnikola i trgovski tajni.
(Vidi isto taka: integrated circuit lay-out-designs; undisclosed information /topografija na integralni kola;neobjaveni podatoci)
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
interim reportrapport intérimaireinforme provisionalvremen izve{taj
Prvata kompletna verzija naizve{tajot na panelot {to im seispra}a na stranite vo sporot.Vremeniot izve{taj gi sodr`iopisnite delovi, naodite i zaklu-~ocite na panelot. Stranite mo`atda pobaraat od panelot da giproveri soodvetnite aspekti. Do-kolku nema komentari, vremeniotizve{taj stanuva finalen izve{taji se prosleduva do site ~lenki.Pred izdavaweto na vremeniot iz-ve{taj, stranite imaat mo`nost dagi proverat opisnite elementi –fakti~kata osnova na slu~ajot iargumentite (DSU, ~len 15).
(Vidi isto taka: interim review / vre-men pregled)
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
50
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
interim reviewexamen intermédiaireexamen intermediovremen pregled
Faza vo postapkata za re{avawena spor koja se odviva po od-branata na podnesocite i usniteargumenti. Vo ovaa faza, straniteimaat mo`nost da gi pregledaatopisnite aspekti na izve{tajotprosledeni so prvata celosnaverzija (DSU, ~len 15).
(Vidi isto taka: interim report / vre-men izve{taj)
[Dispute Settlement / Re{avawe na sporovi]
internal supportsoutien interneayuda internavnatre{na poddr{ka
(Vidi: domestic support / doma{napoddr{ka)
Invisible CommitteeComité invisibleComité invisibleNevidliv komitet
Komitet formiran od pretstavni-ci od glavnite gradovi na sled-nive ~lenki na STO: Quad, Argen-tina, Avstralija, Brazil, Indija,Koreja, Luksemburg, Maroko, NovZeland, Norve{ka, Polska, Sin-gapur i [vajcarija. Toj be{e for-miran vo tekot na Vtorata sesija naMinisterskata konferencija kojase odr`uva{e vo @eneva, vo maj1998 godina, so cel da se razgovaraza lansiraweto na novata runda namultilateralni trgovski prego-vori. Ovoj komitet stana pomalkuzabele`liv po Ministerskata kon-ferencija vo Sietl.
[Negotiations / Pregovori]
ISO 9000ISO 9000 ISO 9000ISO 9000
Paket na me|unarodni standardiza upravuvawe so kvalitet igarantirawe na kvalitet.Podgotven od Me|unarodnata orga-nizacija za standardizacija (ISO),paketot be{e usvoen vo pove}e od90 zemji kade {to se implementiraod strana na privatni firmi i javnisubjekti. Negovata primarna cel eda im se dadat na organizaciiteupatstva vo vrska so toa od {to sesostoi eden efikasen sistem zaupravuvawe so kvalitet i kako tojsistem mo`e da se koristi zaobezbeduvawe na dolgoro~ni po-dobruvawa na rabotata.
51
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
J
judicial economyéconomie jurisprudentielleeconomía procesalekonomi~nost na postapka
Princip na pravni ograni~uvawa{to gi primenuvaat panelite iApelacionoto telo. So ova se barada se izbegnat odluki po pra{awakoi ne se neophodni za re{avawe naeden slu~aj ili, pak, za usoglasu-vawe na trgovska merka vo soglas-nost so opredelena spogodba opfa-tena so DSU.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
jurisdictioncompétence judiciairecompetencianadle`nost
Ovlastuvaweto na panelot i/iliApelacionoto telo da donesuvaatodluki i da davaat preporaki doDSB kako {to e predvideno sospogodbite opfateni so DSU.Jurisdikcijata na panelite iApelacionoto telo proizleguva odDSU, osobeno od ~lenovite 6, 7 i 17.
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
52
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
K
Kennedy RoundNégociations Kennedy / KennedyRoundNegociaciones Kennedy / RondaKennedyKenedieva runda
[estata runda na multilateralnitrgovski pregovori koja trae{e od1964 godina do 1967 godina.U~estvuvaa pove}e od 60 zemji ibe{e prva runda koja pokraj carin-skite namaluvawa opfati i novitrgovski pravila, kakvi {to seantidamping merkite.
(Vidi isto taka: trade round / trgov-ska runda)
[Negotiations / Pregovori]
53
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
L
least-developed countries (LDCs)pays les moins avancés (PMA)países menos adelantados (PMA)najmalku razvieni zemji
Najsiroma{nata grupa na zemji vorazvoj. 50 zemji se priznati kakonajmalku razvieni, so osobeno slabiekonomii, so golemi institucio-nalni problemi i problemi vooblasta na ~ovekovite resursi i,~esto, so geografski nepovolnapozicija.
(Vidi: Part II (InternationalOrganisations, Agreements andGroups) for criteria and list of LDCs /Del II (Me|unarodni organizacii,spogodbi i grupi) za kriteriumi ilista na najmalku razvieni zemji)
[Trade and Development / Trgovija irazvoj]
less-advantaged countries (LACs)pays les moins favorisés (PMF)países menos favorecidos (PMF)zemji so pomali prednosti
Termin {to se upotrebuva za zemji{to tradicionalno ne u~estvu-vaat aktivno vo multilateralni-ot trgovski sistem. Se smeta dekaovie zemji se soo~uvaat so struk-turni i institucionalni ograni~u-vawa vo odnos na me|unarodnatatrgovija. Zemjite so pomali pred-nosti gi vklu~uvaat 49-te najmalkurazvieni zemji (LDCs), definiraniod strana na Obedinetite nacii,zemjite vo razvoj so ograni~eniresursi, ekonomiite vo tranzicija imalite ranlivi ekonomii. Ovoj ter-min nema zna~ewe vo kontekst naSTO.
life cycle analysis (LCA)analyse du cycle de vieanálisis del ciclo de vidaanaliza na `ivotniot ciklus
Procenka na ekolo{koto vlijaniena nekoj proizvod vo site fazi nanegovoto proizvodstvo, upotrebai otstranuvawe. Ovaa analizaovozmo`uva da se utvrdat najseri-oznite rizici po `ivotnata sredi-na, da se postavat standardite zaekolo{ko ozna~uvawe i da se obez-bedat za proizvoditelite indika-tori za planirawe i razvoj, so toaovozmo`uvaj}i im da ja podobratefikasnosta vo upotrebata naenergijata, da gi namalat otpadniteprodukti i {tetnata upotreba naneobnovlivi repromaterijali isli~no.
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
like productsproduits similairesproductos afinessli~ni proizvodi
Termin {to se upotrebuva voceliot GATT 1947 i vo site spo-godbi na STO za da opredeli dalidva proizvodi se dovolno sli~ni(“like”) za da se tretiraat sli~novo odnos na trgovskite merki.Panelite na GATT i STO utvrdu-vaat dali prozvodite se sli~ni vosekoj slu~aj posebno, delumno pri-menuvaj}i ~etiristrana proverka:osobinite, prirodata i kvalitetotna proizvodot; krajnata upotreba naproizvodot na daden pazar; vkuso-vite i navikite na lokalnite pot-ro{uva~i; i tarifnata klasifi-kacija spored Harmoniziraniotsistem.
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot;
Trgovija so stoki]
54
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
linear tariff cutsréductions tarifaires linéairesreducción lineal de los aranceleslinearni namaluvawa na carinite
Voobi~aeno, zbir na carinskinamaluvawa {to se temelat naednakvo procentno namaluvawe.Ova e sprotivno na drugi poslo`enipristapi vrz osnova na formuli~ija cel e harmonizirawe na cari-nite ili postrogo spravuvawe sovrvovite na carinskite stapkinasproti niskite carinski stapki.
(Vidi isto taka: formula tariff cuts;Girard Paper on Market Access; har-monisation; Swiss formula / namalu-vawe na carinski stapki sporedopredelena formula; Dokument na@irard za pristap na pazarot; har-monizacija; {vajcarska formula)
[Market Access / Pristap na pazarot]
living modified organism (LMO)organisme vivant modifié (OVM)organismo vivo modificado (OVM)`iv modificiran organizam
(Vidi: genetically-modified organisms/ geneti~ki modificirani organiz-mi)
[Agriculture; Intellectual Property; Tradeand Environment; Sanitary and
Phytosanitary Measures / Zemjodelstvo;Intelektualna sopstvenost; Trgovija
i `ivotna sredina; Sanitarni ifitosanitarni merki]
local content requirementsprescriptions relatives à la teneur enproduits nationaux prescripciones en materia de con-tenido nacionalbarawa za lokalni inputi vodoma{nite proizvodi
Uslovi za investirawe koi ba-raat upotreba na lokalni pro-
izvodi i materijali. Ovie merkine se konzistentni so GATT soglas-no Spogodbata na STO za merkitepri vlo`uvawa so vlijanie vrztrgovijata.
(Vidi isto taka: export performancerequirements; trade-balancing require-ments / barawa za izvozni rezul-tati; barawa za vramnote`uvawena trgovijata)
[Trade and Investment / Trgovija iinvesticii]
55
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
M
mailboxboîte aux lettresapartado de correospo{tensko sanda~e
Vremeno sredstvo za nositelitena pravoto na patent da gi podne-sat prijavite za patenti za farma-cevtski proizvodi i zemjodelskihemikalii. Soglasno ~len 70 odSpogodbata za TRIPS, ~lenkitekoi{to na datumot na stapuvawe vosila na Spogodbata za STO nemaaobezbedeno za{tita za patentite voovie sektori imaa obvrska daobezbedat na~in za podnesuvawe naprijavite („po{tensko sanda~e”).Ponatamu, od niv se bara{e da giocenat prijavite kako {to e zacr-tano vo Spogodbata za TRIPS i potoada obezbedat za{tita na patentitepo~nuvaj}i od datumot na podnesu-vawe na prijavata.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
mainstreamingintégrationintegraciónintegrirawe
Procesot i metodite za identi-fikuvawe i utvrduvawe na trgov-skata politika kako integralenelement na sevkupnite razvojniplanovi i strategii za namalu-vawe na siroma{tijata. Prerasnavo uslov za u~estvo vo Integri-ranata ramka.
(Vidi isto taka: least-developedcountries; PRSP / najmalku razvienizemji; Dokumenti za strategija zanamaluvawe na siroma{tijata)
[Trade and Development /
Trgovija i razvoj]
Marrakesh AgreementAccord de MarrakechAcuerdo de MarrakechMarake{ka spogodba
Marake{ka spogodba za osnovawena Svetskata trgovska organi-zacija. Spogodbata koja na 15 april1994 godina ja potpi{aa u~esnicitena Urugvajskata runda za vreme naMinisterskata konferencija voMarake{, gi postavuva celite iosnovnite institucionalni pravilana STO. Site spogodbi na STO,vklu~uvaj}i gi i GATS, Spogodbataza TRIPS i DSU (Dogovorot zare{avawe na sporovi) se prilo`enikon nea i pretstavuvaat sostavendel od Marake{kata spogodba.
(Vidi isto taka: GATT 1994 / GATT1994)
membersmembresmiembros~lenki
Dogovornite strani na Mara-ke{kata spogodba za osnovawe naSvetskata trgovska organizacija.Toa se dr`avi ili nezavisni ca-rinski teritorii.
Ministerial ConferenceConférence ministérielleConferencia MinisterialMinisterska konferencija
Osnovnoto odlu~uva~ko telo naSTO. Soglasno ~len IV od Mara-ke{kata spogodba, Konferencijatatreba da se svikuva najmalku edna{vo dve godini.
56
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
modalitiesmodalitésmodalidadesmodaliteti
Termin na STO za dogovarawe nacelite, zada~ite i tehnikite.Osobeno se upotrebuva{e vo kon-tekst na pregovorite vo Doha zazemjodelstvo i pregovorite zapristap na pazarot na nezemjodels-ki proizvodi (NAMA).
[Agriculture; Market Access;Negotiations; Services / Zemjodelstvo;
Pristap na pazarot; Pregovori;Uslugi]
Mode 4Mode 4Modo 4Na~in 4
(Vidi: movement of natural persons /dvi`ewe na fizi~ki lica)
modes of deliverymodes de livraisonmodos de suministrona~ini na davawe uslugi
^etiri na~ini na davawe uslugipriznati zaradi ispolnuvawe naobvrskite {to proizleguvaat odGATS. „Na~in 1” pokriva prekugra-ni~ni uslugi (na pr., osiguritelnapolisa kupena vo druga zemja); „Na~in2”, za koristewe uslugi vo stranstvo,vklu~uva dvi`ewe na potro{uva~ite(na pr., turizam, zdravstvena za{-tita); „Na~in 3” bara komercijalnoprisustvo (na pr., osnovawe na fili-jala na banka); „Na~in 4” e „dvi`ewena fizi~ki lica” (na pr., smetko-voditeli, informati~ki ekspertiili grade`ni rabotnici {to pris-tignuvaat odnadvor za privremenprestoj). Obvrskite navedeni vo lis-tite na obvrski vo uslugite se odne-suvaat na sekoj od ovie na~ini.
[Services / Uslugi]
most-favoured-nation (MFN) exemptionsexemptions de l’obligation de la nationla plus favorisée (NPF)exenciones del trato de la nación másfavorecida (NMF)isklu~oci od tretmanot nanajpovlastena nacija
Specifi~ni isklu~oci od MFNtretmanot vo uslu`niot sektor.Koga GATS stapi vo sila, i vomomentot na pristapuvawe na novi~lenki, uslu`nite dejnosti {to nemo`ea vedna{ da stanat predmet naMFN tretman (soglasno ~len II) beanavedeni vo nacionalnite listi naobvrski. Vo princip, ovie isklu-~oci ne traat podolgo od desetgodini i bea predmet na pregovorivo slednite rundi na pregovori zaGATS.
[Services; Trade in Goods / Uslugi;
Trgovija so stoki]
most-favoured-nation (MFN) treatmenttraitement de la nation la plusfavorisée (traitement NPF)trato de la nación más favorecida (trato NMF)tretman na najpovlastena nacija
Temel na nediskriminacija me|u~lenkite na STO. ^len I od GATTbara sekoj povlasten tretman {toedna dogovorna strana (~lenka naSTO) £ go dava na koja bilo drugazemja vedna{ i bezuslovno da imbide obezbeden na site dogovornistrani (~lenki na STO). Ovoj kon-cept se reflektira vo ~len II odGATS i ~len 4 od Spogodbata zaTRIPS. Osobeno, MFN dozvoluvamalite i slabi ekonomii avtomats-ki da gi polzuvaat povolnostitedogovoreni me|u najmo}nite.
57
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(Vidi isto taka: free-rider / “freerider”, korisnik na povolnosti bezda pravi otstapki)
[Services; Trade in Goods / Uslugi;Trgovija so stoki]
movement of natural personsmouvement de personnes physiquesmovimiento de personas físicasdvi`ewe na fizi~ki lica
Na~in na davawe uslugi priznatzaradi ispolnuvawe na obvrskite{to proizleguvaat od GATS.Poznat kako „Na~in 4“ na davaweuslugi. Opfa}a privremen prestojna personal, no ne i `iveewe, pos-tojano vrabotuvawe ili dr`av-janstvo. Eden aneks kon original-niot GATS predviduva ponatamo{nipregovori vo ovaa oblast. Tie seostvarija vo 1995 godina, a rezul-tatite bea formulirani vo Tretiotprotokol na GATS.
(Vidi isto taka: modes of delivery /na~ini na davawe uslugi)
[Services / Uslugi]
Multifibre Arrangement (MFA)Arrangement multifibres (AMF)Acuerdo Multifibras (AMF)Aran`man za me|unarodna trgovijaso tekstil
(Vidi isto taka: integration programmes / integrira~kiprogrami)
[Textile and Clothing / Tekstil iobleka]
multifunctionalitymultifonctionnalitémultifuncionalidadmultifunkcionalnost
Koncept koj go naglasuva mno-{tvoto na funkcii na eden sektor
ili industrija pokraj proizvod-stvoto i naj~esto se primenuva nazemjodelstvoto i ruralnata zaed-nica. Vo Spogodbata za zemjodel-stvo se sre}ava kako „netrgovskipra{awa“. Ovoj princip se razvi vokontekst na pregovorite vo STO vozemjodelskiot sektor, a go poddr-`uvaat zemjite {to imaat golemitro{oci vo zemjodelstvoto ili {toimaat posebni celi za ruralen raz-voj. Tie ja istaknuvaat za{titata na`ivotnata sredina, so~uvuvawetona pejza`ot, pravata na `ivotnite,ruralniot razvoj i vrabotuvaweto,bezbednosta na hranata, tradi-cionalnite naviki i sli~no, kakopri~ini za zastapuvawe na konzer-vativnoto gledi{te na obvrskite zaliberalizacija na trgovijata.
[Agriculture; Negotiations /
Zemjodelstvo; Pregovori]
Multilateral Agreement onInvestment (MAI)Accord multilatéral sur l’investissement(AMI)Acuerdo Multilateral sobre Inversiones(AMI)Multilateralna spogodba zainvesticii
Vo 1995 godina, vo OECD zapo~naapregovori za spogodba za libe-ralizirawe na investiciite, a voniv u~estvuvaa i ~lenki {to nepripa|aat na OECD. Poradi sépo~estite napadi od nevladiniteorganizacii, pregovorite bea prek-inati vo 1998 godina.
[Trade and Investment / Trgovija iinvesticii]
58
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
multilateral environmental agreements (MEA)accords environnementaux multi-latéraux (AEM)acuerdos multilaterales sobre el medio ambiente (AMUMA)multilateralni spogodbi za`ivotna sredina
Me|unarodni spogodbi so koi seureduvaat pra{awa vo vrska so`ivotnata sredina. Tekovno vosila se okolu 200 spogodbi, od koiokolu 20 vklu~uvaat odredbi so koise voveduvaat trgovski ograni-~uvawa i poradi toa se od interesza STO. Tuka spa|aat Montre-alskiot protokol za za{tita naozonskata obvivka, Bazelskata kon-vencija za trgovija i transport naopasen otpad preku me|unarodnigranici i Konvencijata za me|unaro-dna trgovija so zagrozeni vidovi(CITES).
[Trade and Environment /
Trgovija i `ivotna sredina]
multilateral trade negotiations (MTN)négociations commerciales multilatérales (NCM)negociaciones comerciales multilaterales (NCM)multilateralni trgovski pregovori
Trgovski pregovori me|u golembroj zemji; od 1947 godina pod po-krovitelstvo na GATT i STO. Odpregovori za carinskite stapkime|u dvaesetina zemji ovie pregov-ori go pro{irija domenot i vklu-~uvaat okolu 140 zemji. Tie se odvi-vaat vo trgovski „rundi“, a od osno-vaweto na GATT dosega se odr`aniosum. Tie se razli~ni od pregov-orite za regionalnite i bilateral-nite trgovski spogodbi.
[Negotiations / Pregovori]
multilateral trading system (MTS)systéme commercial multilatéralsistema de comercio multilateralmultilateralen trgovskisistem
Ramkata od trgovski pravila iobvrski {to ja so~inuvaat Spo-godbata za STO. Terminot ja nagla-suva {irokata, seopfatna prirodana sistemot na STO nasproti pore-striktivnite regionalni i bilat-eralni trgovski aran`mani. „Sis-temot“ se sostoi od pravila, obvr-ski na zemjite ~lenki i postapkataza re{avawe na sporovi.
(Vidi isto taka: bilateral trade agree-ments / bilateralni trgovskispogodbi)
multi-modalmultimodalmultimodalmultimodalen transport
Posledovatelna upotreba na po-ve}e od eden na~in na transportna stoki. Na toj na~in tovarot mo`eda se prenesuva posledovatelno sokamion, po more, so `eleznica ipovtorno so kamion za da stigne dokrajniot kupuva~. Terminot se upo-trebuva vo pregovorite soglasnoGATS i e od osobena va`nost zabrzite isporaki.
[Services; Trade in Goods / Uslugi;Trgovija so stoki]
mutual recognition agreements(MRAs)accords de reconnaissance mutuelle(ARM)acuerdos de reconocimiento mutuo(ARM)spogodbi za zaemno priznavawe
Spogodbi me|u zemjite za zaemnopriznavawe na postapkite za
59
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
testirawe i sertifikacija naproizvodite. Ovie spogodbi sesmetaat za instrument za olesnu-vawe na trgovijata, bidej}i goolesnuvaat carineweto na pro-izvodite {to se prodavaat vostranstvo. Sekoja strana se obvr-zuva da gi prifati izve{taite zanadle`nite organi za ocenuvawe nasoobraznosta, nazna~enite labora-torii i inspekciskite tela na dru-gata strana. Vo kontekst na uslugi-te, ovie spogodbi mo`at da se odne-suvaat na prifa}awe na kvali-fikaciite na profesionalcite {todavaat uslugi. Spogodbata na STOza tehni~kite barieri vo trgovija-ta, isto taka, go pottiknuva pri-fa}aweto na ocenuvaweto na soo-braznosta me|u ~lenkite (~len 6).
(Vidi isto taka: conformity assess-ment procedures; standards; technicalregulations / postapki za ocenuvawena soobraznosta; standardi;tehni~ki propisi)
[Market Access; Sanitary and
Phytosanitary Measures / Pristap napazarot; Sanitarni i fitosanitarni
merki]
60
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
N
national scheduleslistes nationaleslistas nacionalesnacionalni listi na obvrski
Listi na proizvodi, uslugi iuslovite za pristap na pazarot zasekoj proizvod i usluga, za sekoja~lenka na STO. Site ~lenki imaattri kompleta na listi: stoki, uslu-gi i zemjodelski proizvodi. Listiteza stoki najmnogu se odnesuvaat nacarinskite stapki; listite za uslu-gi gi vklu~uvaat obvrskite za pri-stap na pazarot i nacionalniottretman, kako i MFN isklu~ocite;listite za zemjodelski proizvodi jaopfa}aat doma{nata poddr{ka, avo nekoi slu~ai i izvoznite sub-vencii.
(Vidi isto taka: reform programme;specific commitments; tariff bindings /programa za reforma; specifi~niobvrski; maksimalni obvrzuva~kicarinski stapki)
[Agriculture; Services; Trade in Goods /
Zemjodelstvo; Uslugi; Trgovija sostoki]
national treatment (rule)traitement national (régle)trato nacional (norma)nacionalen tretman (pravilo)
Obezbeduvawe uslovi za uvezeni-te stoki i stranskite davateli nauslugi, koi se vo najmala rakaednakvi na uslovite obezbedeniza doma{nite proizvodi ilokalnite davateli na uslugi.Zaedno so MFN tretmanot, naci-onalniot tretman e fundamentalenkoncept na nediskriminacijata. Zatrgovijata so stoki, soglasno ~len IIIod GATT, toj pretstavuva avto-
matsko dogovorno pravo. SoglasnoGATS (~len XVII) toj pretstavuvadogovorena obvrska {to treba da sevklu~i vo listite na obvrski za tieuslugi {to ~lenkata }e gi izbere.
natural personspersonnes physiquespersonas físicasfizi~ki lica
Lu|e, a ne pravni lica kako trgov-ski dru{tva i organizacii. Oso-beno va`no vo kontekst na GATS.
(Vidi isto taka: movement of naturalpersons / dvi`ewe na fizi~kilica)
[Services / Uslugi]
net food-importing developing countriespays en développement importateursnets de produits alimentairespaíses en desarrollo importadoresnetos de alimentoszemji vo razvoj neto uvozni~kina prehranbeni proizvodi
Zemji vo razvoj {to postojano za-visat od uvoz na prehranbeni pro-izvodi za zadovoluvawe na svo-ite potrebi. Nekoi od ovie zemjidobivaat pomo{ vo hrana i subven-cioniran izvoz od najgolemite zemjina OECD. Spored Spogodbata zazemjodelstvo, so namaluvaweto nadoma{nata poddr{ka i izvoznitesubvencii od strana na najgolemiteizvoznici, ovie zemji mo`at da sesoo~at so ograni~eni nabavki i po-golemi ceni. Treba{e da se vovedataran`mani, so cel soodvetnospravuvawe so ovaa opasnostsoglasno Odlukata za merkite vovrska so mo`nite negativni efektiod programata za reforma na naj-
61
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
malku razvienite zemji i zemjite vorazvoj neto uvozni~ki na hrana.
[Agriculture; Trade and Development /
Zemjodelstvo; Trgovija i razvoj]
non-actionable subsidies (green box subsidies)subventions ne donnant pas lieu à uneaction (subventions de la catégorieverte)subvenciones no recurribles (subvenciones verdes)subvencii {to ne podle`at nakompenzaciski merki, dozvolenisubvencii (subvencii od zelenatakategorija)
Subvencii za nezemjodelski pro-izvodi {to ne se predmet naispituvawe soglasno Dogovorotza re{avawe na sporovi (DSU).Spogodbata za subvencii i kompen-zaciski merki vo ~len 8 predviduvadeka op{tite subvencii (odnosnoonie {to se generalno dostapni vosekoja ~lenka) se dozvoleni.Op{tite subvencii, isto taka,mo`at da bidat dozvoleni i koga gizadovoluvaat kriteriumite nave-deni vo istiot ~len – generalno,tie se: istra`uva~ki aktivnosti,pomo{ za nerazvienite regioni ipomo{ za zadovoluvawe na barawa-ta vo vrska so `ivotnata sredina.
[Subsidies / Subvencii]
non-agricultural market accessnegotiations (NAMA negotiations)négociations concernant l’accès auxmarchés pour les produits non agri-coles (négociations NAMA)negociaciones sobre el acceso a losmercados para los productos no agrí-colas (negociaciones sobre los NAMA)pregovori za pristap na pazarot nanezemjodelski proizvodi (pregov-ori za NAMA)
Pregovori za namaluvawe ili eli-minirawe na carinite, osobenocarinskite vrvovi, visokite carinii eskalacijata na carinskite stap-ki, kako i necarinskite barieri, zaproizvodi od izvozen interes zazemjite vo razvoj dogovoreni voDoha (stav 16 od Ministerskata de-klaracija).
(Vidi isto taka: Girard Paper onMarket Access / Dokumentot na@irard za pristap na pazarot)
[Market Access; Negotiations / Pristapna pazarot; Pregovori]
non-applicationnon-applicationno aplicaciónneprimenuvawe
Uslov spored koj edna zemja~lenka na STO odbiva da ja pri-meni Marake{kata spogodba imultilateralnite trgovski spo-godbi od Aneks 1 (Aneks 1: Multi-lateralni spogodbi za trgovija sostoki, Aneks 1B: Op{ta spogodba zatrgovija so uslugi, Aneks 1C:Spogodba za trgovskite aspekti napravata od intelektualna sop-stvenost) i Aneks 2 (DSU) kon druga~lenka. ^len XIII od Marake{kataspogodba dozvoluva povikuvawe naneprimenuvawe samo vo momentotna pristapuvaweto na koja i da e~lenka kon STO. Ovaa odredbaretko se primenuva i Mini-
62
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
sterskata konferencija mo`e da jarazgleda nejzinata primena nabarawe na koja bilo ~lenka.
[GATT / WTO Law / Pravoto na GATT / STO]
non-automatic import licensingrégime de licences d’importation nonautomatiquesrégimen de licencias no automáticasde importaciónre`im na neavtomatsko izdavaweuvozni dozvoli
Izdavawe uvozni dozvoli {tovoobi~aeno se koristi zaradisproveduvawe i raspredeluvawena koli~inskite (kvantitativ-nite) ograni~uvawa. Pravilata seutvrdeni vo Spogodbata na STO zapostapkite za izdavawe uvoznidozvoli.
(Vidi isto taka: automatic importlicensing / avtomatsko izdavaweuvozni dozvoli)
[Market Access; Trade in Goods /Pristap na pazarot; Trgovija so
stoki]
non-governmental organization(NGO)organisation non gouvernementale(ONG)organización no gubernamental (ONG)nevladina organizacija (NVO)
Op{t termin za organizacii nad-vor od vladata organizirani nalokalno, nacionalno ili me|una-rodno nivo. Tie voobi~aeno rabo-tat na neprofitabilna osnova. NVO{to se aktivni vo kontekst na STOopfa}aat grupi {to rabotat napra{awa od oblasta na `ivotnatasredina, razvojot, ~ovekovite pravai dobrosostojbata na `ivotnite, noi delovni asocijacii. Tie, istotaka, se narekuvaat i „gra|anskoop{testvo”.
non-reciprocitynon-réciprociténo reciprocidadnereciprocitet
Isklu~itelnoto pravo na zemjitevo razvoj da ne im go dadat istiottretman na razvienite zemji do-kolku toa ne e vo soglasnost sonivnite razvojni celi, na pr.,dobivaweto preferencijalen tret-man {to ne e vo soglasnost soklauzulata za MFN. Konceptot nanereciprocitet e prifaten vo kon-tekst na trgovskite pregovori me|uzemjite vo razvoj i razvienitezemji. Toj e predviden so Del IV odGATT od 1994 godina, kako i soOdlukata na dogovornite strani od1979 godina, poznata kako Ovozmo-`uva~ka klauzula.
[Negotiations; Trade and Development /
Pregovori; Trgovija i razvoj]
non-tariff barriers (NTBs) / non-tariffmeasures (NTMs)obstacles non tarifaires / measuresnon tarifairesobstáculos no arancelarios / medidasno arancelariasnecarinski barieri / necarinskimerki
Site ostanati ograni~uvawa nauvozot na stoki pokraj carinite.Tie mo`at da gi opfatat kvantita-tivnite ograni~uvawa, kako i teh-ni~kite standardi, kompliciranitesistemi za izdavawe uvozni doz-voli, inspekcijata pred isporaka inekoi investiciski merki.
(Vidi isto taka: import licensing pro-cedures / postapki za izdavaweuvozni dozvoli)
63
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
non-trade concernsconsidérations autres que d’ordre commercialpreocupaciones no comercialesnetrgovski pra{awa
(Vidi: multifunctionality / multi-funkcionalnost)
non-violation complaintsplaintes en situation de non-violationreclamaciones en casos en que noexiste infraccióntu`bi vo slu~ai kogane postoi prekr{uvawe
Tu`ba vo koja se tvrdi postoewena trgovska {teta koja nastanalakako rezultat na merki {to se vosoglasnost so pravilata na STO.^len 26 od Dogovorot za re{avawena sporovi (DSU) dozvoluva tu`bivo koi se tvrdi deka nekoja trgovs-ka merka, koja iako ne e vo spro-tivnost so odredbite na spogodbiteopfateni so DSU, gi poni{tuva iligi popre~uva pogodnostite ili gopopre~uva ostvaruvaweto na celitesoglasno predmetnata spogodbaopfatena so DSU.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
nuisance tariffs droits (à caractère) de nuisancederechos arancelarios “de puro estorbo”nepotrebni carini
Osobeno niski carini koi ~estogeneriraat prihod {to e pomal odtro{ocite za nivno napla}awe.Ponatamu, ovie carini mo`e da sebescelni – i nepotrebno da pre-dizvikuvaat {teta vo delovnotorabotewe – dokolku kratkoro~nitefluktuacii vo kamatnite stapki goponi{tuvaat nivnoto vlijanie.
Definicija ne e dogovorena, nonepotrebnite carini generalno jaopfa}aat grupata na carinski stap-ki od 0-3%.
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot; Trgovija sostoki]
nullification and impairmentannulation et réductionanulación y menoscaboanulirawe i namaluvawe
Potkopuvawe na vrednosta napovolnostite {to proizleguvaatod obvrskite kon STO. ^len XXIIIod GATT – osnovata za mnogu tu`bisoglasno DSU – dava pravo da sepobara pokrenuvawe na spor, ako~lenka na STO smeta deka kakvabilo korist {to proizleguva odSpogodbata „se anulira ili senamaluva ili deka ostvaruvawetona koja bilo cel na Spogodbata sespre~uva”, poradi toa {to druga~lenka ne gi ispolnuva svoiteobvrski ili nametnuva merka (bezogled dali e ili ne e vo soglasnostso Spogodbata) ili kako rezultat na„nekoja druga situacija”. Spogodbataza subvencii go upotrebuva ovojtermin vo sli~en kontekst.
(Vidi isto taka: non-violation com-plaints / tu`bi vo slu~ai koga nepostoi prekr{uvawe)
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
64
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
O
observerobservateurobservadornabquduva~
Vlada na zemja {to ne e ~lenkaili organizacija so pravo daprisustvuva na sredbite na STO.Zemjite vo proces na pristapuvaweimaat pravo na status nabquduva~i.Generalniot sovet i negovite telaisto taka mo`at da odlu~at dadozvolat me|unarodni organizaciida bidat nabquduva~i vo relevant-nite tela na STO. Nabquduva~itenemaat pravo da u~estvuvaat vodonesuvaweto odluki. Pregovoritespored Rabotnata programa od Dohase otvoreni za nabquduva~i vo pro-ces na pristapuvawe.
(Vidi isto taka: decision-makingproccess / proces na odlu~uvawe)
orderly marketing arrangement(OMA)arrangement de commercialisationordonnéeacuerdo de comercialización ordenadonalo`eni marketing aran`mani
Spogodba pome|u izvoznicite iuvoznicite so koja ja ograni~uvaattrgovijata so nekoja stoka; vosu{tina, toa e multilateralnaspogodba za dobrovolno ograni-~uvawe na izvozot.
(Vidi isto taka: grey area measures/ merki od sivata zona)
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot; Trgovija sostoki]
out-of-quota / over accesshors contingentfuera del contingentenadvor od kvota / pogolem pristap
(Vidi: tariff quota / carinska kvota, tarifna kvota)
outward processing arrangements régime de perfectionnement passifrégimen de perfeccionamiento pasivoaran`mani za lon dorabotki
Voobi~aeno sklu~uvawe dogovoriso subjekti od drugi zemji zaodredeni fazi na proizvodstvona obleka. Taka, zemja {to pro-izveduva tekstil mo`e da pottiknesklu~uvawe na aran`mani so koidoma{no proizvedena tkaenina seizvezuva za kroewe i {iewe predpovtorno da bide uvezena zafinalno soedinuvawe. Vakvatapraktika – {to osobeno se koristivo SAD i EU – go odr`uva do-ma{noto proizvodstvo na tekstil,koe vo sprotivno bi mo`elo dapropadne so zgolemuvawe na uvozotna obleka.
[Textiles and Clothing /
Tekstil i obleka]
65
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
P
panel / panel proceedinggroupe spécial / procédure des groupes spéciauxgrupo especial / actuación, procedimiento de los grupos especialespanel / postapka pred panelot
Voobi~aeno tri lica koi vr{atsoslu{uvawe i nosat preporakapo tu`ba vo ramkite na Dogovorotza re{avawe na sporovi (DSU).Panelot mu pomaga na Teloto zare{avawe na sporovi (DSB) soglas-no ~len 11 od DSU, so toa {to pod-gotvuva objektivna procenka nafaktite na slu~ajot i primenlivos-ta i usoglasenosta na merkata zakoja stanuva zbor so odnosnitespogodbi opfateni so Dogovorot zare{avawe na sporovi. Obi~no odpanelot se bara da podneseizve{taj vo rok od {est meseci.
(Vidi isto taka: panelist / ~len napanel)
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
panelistpersonne appelée à faire partie degroupes spéciaux, membre desgroupes spéciauxintegrante de los grupos especiales, miembro de los grupos especiales~len na panel
Poedinec {to e ~len na panel naSTO. ^lenovite na panelite imaatfunkcija ednakva na sudii odprvostepen sud. Tie imaat obvrskada gi utvrdat faktite i pravoto.Tie mora da se „visokokvalifiku-vani vladini i/ili nevladini po-edinci”. ^lenovi na panelot ne
mo`at da bidat gra|ani na ~lenki~ii{to vladi se „strani” ili „tretistrani” vo spor. Za da go pomognenivniot izbor, Sekretarijatot naSTO vodi indikativna lista nakvalifikuvani poedinci.
panel reportrapport du Groupe spécialinforme del Grupo Especializve{taj na panelot
Izve{tajot {to go izdava panelotpo zavr{uvaweto na postapkata zare{avawe na sporovi. Se sostoiod dva osnovni dela: opisen del kojopfa}a voved, fakti, tvrdewa,podnesoci od treti strani i argu-menti na stranite vo sporot; delotso naodite gi sodr`i zaklu~ocite ipreporakite na panelot. Izve{-taite na panelot mo`at da seob`alat pred Apelacionoto telo.
(Vidi isto taka: Appellate Bodyreport / izve{taj na Apelacionototelo)
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
parallel importsimportations parallèlesimportaciones paralelasparalelen uvoz
Isto taka poznat kako „siv pazar”.Toa se stoki {to gi uvezuva idrug, pokraj ovlasteniot uvoznik,na primer koga nekoj drug, pokrajsopstvenikot na intelektualnasopstvenost ili trgovska marka naproizvod, go prodava toj proizvodvo razli~ni zemji za razli~ni ceni,ili koga nekoj uvezuva stoka soniska cena {to se prodava napazari so evtina stoka vo skapazemja po niska cena.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
66
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Part IV of the GATTPartie IV du GATTParte IV del GATTDel IV od GATT
Tri ~lena od GATT dodadeni vo1965 godina so koi se ureduvaatmerkite za poddr{ka na zemjitevo razvoj. Me|u drugoto, ~lenoviteXXXVI, XXXVII i XXXVIII od GATT giobvrzuvaat ~lenkite na STO da impomognat na ovie zemji preku trgov-ski otstapki. Ednovremeno, razvi-enite zemji ~lenki ne o~ekuvaat odzemjite vo razvoj da napravat reci-pro~ni otstapki vo pregovorite„{to ne se vo soglasnost so nivniotindividualen razvoj i finansiski itrgovski potrebi”.
[GATT / WTO Law; Trade and
Development / Pravoto na GATT / STO;
Trgovija i razvoj]
patentbrevetpatentepatent
Ekskluzivno pravo da se iskoristuvapronajdok. Pronajdokot mora da eproizvod ili proces {to obezbedu-va nov na~in na pravewe na ne{to,ili nudi novo tehni~ko re{enie zare{avawe na nekoj problem.Sopstvenikot na patentot obi~nodobiva za{tita na patentot vovremetraewe od 20 godini. Spo-godbata za TRIPS e poseopfatna ipredviduva sproveduvawe na pra-vata od patent {to prvi~no seusvoeni vo Svetskata organizacijaza intelektualna sopstvenost.
(Vidi isto taka: compulsory licence /zadol`itelna licenca)
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
peace clauseclause de paixcláusula de pazmirovna klauzula
Moratorium za re{avawe nasporovi za zemjodelskite merkiza poddr{ka, a vo vrska soobvrskite od Urugvajskata runda.^len 13 od Spogodbata za zemjodel-stvo gi isklu~uva merkite za pod-dr{ka {to se vo soglasnost so osta-natite odredbi od Spogodbata, a zakoi bi mo`ele da bidat pokrenatisporovi soglasno GATT ili Spo-godbata za subvencii. Odredbata,isto taka, go uslovuva voveduvawe-to na kompenzaciski dava~ki zadoma{na poddr{ka i izvozni sub-vencii {to se vo soglasnost.Va`nosta na mirovnata klauzula,poznata i kako odredba za„zadol`itelno vozdr`uvawe” is-tekuva na krajot od 2003 godina.
[Agriculture; Sanitary and Phytosanitary
Measures / Zemjodelstvo; Sanitarni ifitosanitarni merki]
peak tariffscrêtes tarifairescrestas arancelarias, derechos máxi-mos, máximas arancelarias carinski vrvovi, vrvovi na carin-skite stapki
(Vidi: tariff peaks / vrvovi na carin-skite stapki)
permissible subsidiessubventions autoriséessubvenciones permisiblesdozvolivi subvencii
Subvencii {to ne se zabranetisoglasno Spogodbata na STO zasubvencii. Dozvolivite subvenciimo`at da bidat predmet na kompen-zaciski dava~ki preku DSU, ili da
67
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
ne bidat predmet na kompenzaciskidava~ki ako gi zadovoluvaat kri-teriumite na ~len 8 od Spogodbata.Za subvenciite {to ne podle`at nakompenzaciski dava~ki ne mo`at dase vovedat kompenzaciski dava~ki.
(Vidi isto taka: actionable subsidies;determination of injury / subvenciiprotiv koi mo`e da se iniciraspor vo STO; utvrduvawe na {teta)
[Subsidies / Subvencii]
pipeline protectionprotection transitoireprotección transitoriaprodol`ena za{tita
Privremena za{tita za pronajdokza koj prijavata za patent ~eka reg-istracija. Voobi~aeno se primenu-va vo zemji {to se vo proces na do-nesuvawe na zakoni i propisi so koise reguliraat patentite. Za dadobie vakva za{tita, patentot –naj~esto farmacevtski i zemjodel-ski hemiski proizvod – treba da epatentiran na drugo mesto.
[Intellectual Property /
Intelektualna sopstvenost]
piracypirateriepirateríapiraterija
Voobi~aen termin {to se upotre-buva za neovlasteno umno`uvawena avtorski dela i patentiranipronajdoci. Falsifikuvaweto enaj~esto priznatata forma na pira-terija na intelektualna sop-stvenost. Spogodbata za TRIPS jadava ramkata na STO za borba pro-tiv piraterijata.
(Vidi isto taka: copyright; counter-feit; patent / avtorsko pravo; falsi-fikat; patent)
[Intellectual Property / Intelektualna sopstvenost]
plurilateral trade agreementsaccords commerciaux plurilatérauxacuerdos comerciales plurilateralesplurilateralni trgovski spogodbi
Spogodbi na STO na koi ne se pot-pisnici site ~lenki na STO. Toase ~etirite plurilateralni spo-godbi spomenati vo Marake{kataspogodba za osnovawe na STO so koise ureduva trgovijata so civilnivozduhoplovi, trgovijata so mle~niproizvodi i proizvodi od govedskomeso, kako i javnite nabavki.Spogodbite za mle~ni i mesniproizvodi prestanaa da se pri-menuvaat vo 1997 godina. Drugi dol-goro~ni plurilateralni spogodbivo ramkite na GATT (na primer onieza tehni~ki barieri vo trgovijata iantidamping) bea multilateral-izirani so Urugvajskata runda.
(Vidi isto taka: single undertaking /edinstven paket)
[GATT / WTO Law / Pravoto na GATT / STO]
polluter-pays principle (PPP)principe du pollueur-payeurprincipio de “quien contamina paga”princip „zagaduva~ot pla}a”
Princip spored koj vistinskiotili potencijalniot zagaduva~treba da gi snosi tro{ocite zaspre~uvawe ili ~istewe nazagaduvaweto. Iako ovoj principdosega retko bil prenesuvan vo
68
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
zakon, celta na istiot e da im senametne na zagaduva~ite jasnaodgovornost za {tetata {to japredizvikuvaat vrz `ivotnata sre-dina. Eden od najo~evidniteprimeri e zagaduvaweto na mori-wata so nafta.
[Trade and Environment /
Trgovija i `ivotna sredina]
portfolio investment / foreign portfo-lio equity investment (FPEI)investissement étranger de portefeuille,sous forme de participation au capitalinversión en una cartera de valores extranjerosportfolio investicii / stranskiportfolio investicii vo kapitalna firma
Finansiski investicii vo stran-stvo bez zna~itelno vklu~uvawena menaxmentot. Voobi~aeno toa sevlo`uvawa vo hartii od vrednost(akcii i obvrznici) od stranski in-vestitori, penziski fondovi idrugi finansiski institucii ibogati poedinci koi sakaat da jazgolemat vrednosta na hartiite odvrednost. Ova e sprotivno nastranskite direktni investicii,(SDI) kade investitorite mo`e daosnovaat podru`nici, da kupat celikompanii ili golemi holdinzi naakcii, i da prezemat celosna ilidelumna kontrola.
[Trade and Investment /
Trgovija i investicii]
positive agendaprogramme positifprograma positivopozitivna programa
Koncept spored koj zemjite igrupite zemji treba da se zalagaatza pozitivni pridobivki voramkite na pregovorite vo STO,namesto da zazemaat isklu~itel-
no odbranbeni stavovi. Terminotbe{e primenet od UNCTAD pri pod-gotvuvaweto na zemjite vo razvojpred Ministerskata konferencijavo Sietl vo 1999 godina.
[Negotiations / Pregovori]
precautionary principleprincipe de précautionprincipio de cautela / precauciónprincip na pretpazlivost
Odnapred prezemeni aktivnostivo vrska so `ivotnata sredinaili javnoto zdravje protiv voo~enrizik koj ne e potvrden so nau~nastudija. Vladini merki, vrz osnovana principot na pretpazlivost kakoopravduvawe, {to dovele do za-brana na uvoz na prehranbeni pro-izvodi, predizvikaa kontroverziivo STO. Gledi{tata se sprotivs-taveni vo odnos na pra{aweto daliovoj princip e ili ne e celosnopriznat vo Spogodbata za primenana sanitarni i fitosanitarnimerki.
[Trade and Environment /
Trgovija i `ivotna sredina]
preferences / preferential treatment / preferential arrangementspréférences / traitement préférentielpreferencias / tratamiento preferencialpreferencijali / preferencijalen tretman / prefe-rencijalen aran`man
Zajaknati povolnosti od pristapna pazarot voobi~aeno vo koristna zemjite vo razvoj vrz voop-{tena, nereciprocitetna i nedis-kriminatorska osnova. Golem brojrazvieni zemji gi odr`uvaat meha-nizmite so koi se ovozmo`uvaatnereciprocitetni prednosti vo
69
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
pristapot na pazarot za grupi nazemji vo razvoj (EU i zemjite od ACP;preferencijalnite aran`mani naSAD so karipskite zemji; grupata naAndskiot pakt), na najmalkurazvienite zemji ili na poedine~ninacii. ^lenkite na STO dozvolijaosloboduvawe od obvrski vo ovieposebni slu~ai. Me|utoa, Indija giosporuva tarifnite preferenci-jali dogovoreni soglasno posebnitearan`mani za borba protiv proiz-vodstvoto i trgovijata so drogi, {tose dostapni samo za odredeni zemjiizbrani od strana na EZ.
(Vidi isto taka: Enabling Clause,Generalised System of Preferences /Ovozmo`uva~ka klauzula; Op{tsistem na preferencijali)
[Market Access; Trade and Development/ Pristap na pazarot;
Trgovija i razvoj]
pre-shipment inspection (PSI)inspection avant expédition (IAE)inspección previa a la expedición (IPE) kontrola pred isporaka
Koristewe na specijaliziranifirmi za proverka na pratkite iobezbeduvawe na kompatibilnostme|u dogovorite, utvrduvaweto nacarinskata vrednost, naplatu-vaweto i pla}aweto. Osnovnatacel e da se potvrdi deka realnatavrednost na stokata odgovara nanejzinata deklarirana vrednost.Kontrolata pred isporaka sé po-ve}e ja koristat vladite na zemjitevo razvoj na koi im nedostasuvaatsofisticirani carinski uslugi,delumno za da se borat protivodlivot na kapital. Kontrolitevoobi~aeno se vr{at vo zemjata naizvoz. Ovaa praktika e opfatena soSpogodbata na STO za kontrola nastokata pred isporaka.
[Non-tariff Measures / Necarinski merki]
price takerpreneur de prixreceptor de preciosprifa}a~ na cena
Stopanstvo ili proizvoditel {to etolku mal vo odnos na globalniotpazar za nekoja stoka {to ne mo`eda vlijae na nejzinata cena.
price undertakingengagement en matière de prixcompromiso relativo a los preciosprezemawe cenovna obvrska
Prezemawe cenovna obvrska odstrana na izvoznik so cel da gizgolemi izvoznite ceni na pro-izvodot za koj se smeta deka cena-ta mu e dampirana i predizvikuva{teta na doma{nata industrija nauvozniot pazar. So prezemawetocenovna obvrska vo normalni okol-nosti bi se izbegnalo voveduvawena antidamping dava~ka ili kojabilo privremena merka. So zgole-muvaweto na cenata bi trebalo dase eliminira mar`ata na damping.Vo ~len 8 od Spogodbata na STO zaantidamping se utvrdeni usloviteza prezemawe cenovni obvrski.
(Vidi isto taka: injury / {teta)
[Non-tariff Measures / Necarinski merki]
prima facie caseprima facie, éléments montrant prima facie queprima facie, acreditaciónslu~aj prima facie
Dokazi {to se dovolni da sepostavi osnovana pretpostavkakoja{to }e nadvladee, dokolku nebide pobiena ili osporena sodrugi dokazi. Od latinski, „na prvpogled”. Apelacionoto telo go de-finira slu~ajot prima facie kakoslu~aj koj, „vo otsustvo na uspe{no
70
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
odbivawe od strana na obvinetatastrana, [bara] panel, koj kako rabotana pravoto, }e presudi vo korist natu`itelot vo slu~ajot prima facie. ”
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
processes and production methods(PPMs)procédés et méthodes de production (PMP)procesos y métodos de producción (PMP)proizvodni procesi i metodi
Na~in na koj proizvodite seproizveduvaat ili prerabotuvaati na koj prirodnite resursi seekstrahiraat ili sobiraat. Ovaafraza stana va`na vo STO vo vrskaso problemite od ekolo{ki ka-rakter. Vo kontekst na MFN inacionalniot tretman, GATT spo-menuva samo „sli~ni proizvodi”; se~ini deka ne dozvoluva razliku-vawe na izvozot spored proizvod-nite procesi i metodi. Ekolo-gistite go osporuvaat ovoj pristap itvrdat deka treba da se ovozmo`isproveduvawe na restriktivnigrani~ni merki, vrz osnova na raz-likite vo proizvodnite procesi imetodi.
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
producer subsidy equivalent (PSE)équivalent subvention à la production(ESP)equivalente en subvenciones al productor (ESP)ekvivalent na proizvodnasubvencija
Kvantifikacija na transferot oddano~nite obvrznici i potro-{uva~ite na zemjodelskite proiz-voditeli izrazeno kako procent od
bruto sredstvata {to farmerite giprimaat preku merkite za doma{napoddr{ka.
(Vidi isto taka: AggregateMeasurement of Support / Agregatnomerewe na poddr{ka)
[Agriculture / Zemjodelstvo]
product mandating requirementsprescriptions relatives à la fourniture obligatoire d’un produitprescripciones en materia de destinode los productosbarawa za zadol`itelen plasmanna proizvodi
Obvrska {to mu se nametnuva nainvestitorot da go izvezeproizvodstvoto vo odredenizemji ili regioni. Primer namerka pri vlo`uvawa so vlijanievrz trgovijata (TRIM). Vakvi odred-bi za koi se smeta deka ne se vosoobraznost so GATT od 1994 sesodr`ani vo ilustrativnata listana merki pri vlo`uvawata so vli-janie vrz trgovijata (TRIMS), kojapretstavuva Aneks na Spogodbata zamerki pri vlo`uvawata so vlijanievrz trgovijata.
(Vidi isto taka: trade-balancingrequirements; local content require-ments / barawa za vramnote`uvawevo trgovijata; barawa za lokalniinputi vo doma{nite proizvodi)
[Trade and Investment / Trgovija iinvesticii]
progressive liberalisationlibéralisation progressiveliberalización progresivaprogresivna liberalizacija
Kontinuirani procesi na otvo-rawe na pazarot po pat na prego-
71
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
vori vo STO. Prifateni osobenovo GATS kade ~lenovite XIX, XX iXXI predviduvaat ponatamo{nirundi na pregovori zaspecifi~nite obvrski. Spogodbataza zemjodelstvo ja prifa}a dolgo-ro~nata reforma kako „proces votek” i bara{e novite pregovori dazapo~nat edna godina predzavr{uvaweto na periodot zasproveduvawe (2000 godina) predv-iden so Urugvajskata runda.
(Vidi isto taka: rounds of tradenegotiations / rundi na trgovski pre-govori)
[Agriculture; Services /
Zemjodelstvo; Uslugi]
prohibited subsidiessubventions prohibéessubvenciones prohibidaszabraneti subvencii
Subvencii {to se zabranetisoglasno Spogodbata za subvenciii kompenzaciski merki. Vo ~len 3se definirani dve klasi: sub-vencii {to se usloveni so izvr{enizvoz (izvozni subvencii) i sub-vencii {to se usloveni so davaweprednost na koristeweto na do-ma{ni vo odnos na uvezeni stoki.^len 4 gi utvrduva konkretnitepravila za re{avawe na sporovi zadejstvija protiv zabranetite sub-vencii.
[Subsidies / Subvencii]
protocolsprotocolesprotocolosprotokoli
Dodatoci na osnovnite spogodbi.Osobeno, vo STO, dopolnitelnidogovori dodadeni kon GATS, a vovrska so pregovorite po Urug-vajskata runda. Vtoriot i Pettiot
protokol se odnesuvaat na ob-vrskite za finansiskite uslugi od1995 godina i 1997 godina. Tretiotprotokol, koj se odnesuva nadvi`ewe na fizi~ki lica, be{eusvoen vo 1995 godina, a ^etvrtiotprotokol gi pokriva obvrskite zatelekomunikacii i be{e usvoen vo1997 godina. Prv protokol ne pos-toi.
(Vidi isto taka: accession /pristapuvawe)
[Services / Uslugi]
Poverty Reduction Strategy Papers(PRSP)Cadres stratégiques de lutte contre lapauvreté (CSLP)Documentos de Estrategia de Luchacontra la Pobreza (DELP)Dokumenti za strategija zanamaluvawe na siroma{tijata
„Nacionalni” strategii na zem-jite (vklu~uvaj}i gi i ekonomski-te i socijalnite politiki i pro-grami) za promovirawe na razvo-jot i namaluvawe na siroma{tija-ta. Na godi{nite sobranija nainstituciite na Breton Vuds (Bre-tton Woods) vo 1999 godina be{edogovoreno deka Dokumentite zastrategija za namaluvawe na siro-ma{tijata treba da obezbedat osno-va za povlasteno pozajmuvawe iolesnuvawe na zadol`enosta odstrana na Svetskata banka i MMF.„Integriraweto” na trgovijata voDokumentite za strategija za na-maluvawe na siroma{tijata i pla-novite na oddelnite zemji za razvoje eden od principite na Inte-griranata ramka za najmalkurazvienite zemji.
[Trade and Development / Trgovija irazvoj]
72
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
prudential carve-outexception pour des raisons prudentiellesexcepción cautelarisklu~ok zaradi pri~inina pretpazlivost
Posebni uslovi za za{tita i reg-ulirawe na finansiskite siste-mi i institucii vo GATS. VoAneksot za finansiski uslugi,dogovoren za vreme na Urugvajskatarunda, vladite ja zadr`aa sloboda-ta da prezemaat merki na pretpa-zlivost koi inaku bi mo`ele da nebidat vo soglasnost so GATS.Merkite na pretpazlivost bivklu~uvale za{tita na investi-torite, depozitarite i sopstve-nicite na polisi, kako i potrebatada se osiguri integritetot i sta-bilnosta na finansiskiot sistem.
[Services / Uslugi]
73
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Q
Quad, theQuad, laCuad, laQuad
Neformalen termin za grupasostavena od ministrite za trgov-ija na ~etirite najgolemi trgovs-ki subjekti: Kanada, Evropskatazaednica (pretstavuvana od nejzi-nata Komisija), Japonija i SAD.Quad be{e klu~na i kone~noodlu~uva~ka grupacija vo Urug-vajskata runda. Ministrite i vla-dinite pretstavnici vo Quad sesre}avaa redovno. Sega grupata emnogu poneaktivna.
quantitative restrictions (QRs) / quotasrestrictions quantitatives / contingents,quotasrestricciones cuantitativas / contingentes, cuotaskoli~inski (kvantitativni)ograni~uvawa / kvoti
Merki so koi se ograni~uvakoli~estvoto na uvoz (ili izvoz)na konkreten proizvod. Di-rektnite kvoti i sistemite zaizdavawe uvozni dozvoli seosnovnite alatki za nametnuvawena vakvi ograni~uvawa. Generalno,tie se zabraneti so ~len XI odGATT. Me|utoa, kvotite ostanuvaatvo tekstilniot i zemjodelskiotsektor. Tie mo`at da bidat vove-deni vo ramkite na Spogodbata naSTO za za{titni merki i ~esto sejavuvaat kaj uslovite za preferen-cijalen pristap.
(Vidi: quota modulation; tariff quota /prisposobuvawe na kvoti;carinska, tarifna kvota)
[Non-tariff Measures / Necarinski merki]
quotacontingent, quotacontingente, cuotakvota
(Vidi: quantitative restrictions /koli~inski (kvantitativni)ograni~uvawa)
quota modulationmodulation de contingentsmodulación de contingentesprisposobuvawe na kvoti
Diskriminira~ka raspredelba napravoto na kvota soglasnoza{titna merka. ^len 5(2)a. odSpogodbata na STO za za{titnimerki predviduva raspredelba nakoli~estvata vo kvotata me|uosnovnite zemji snabduva~i. Me|u-toa, ~len 5(2)b dozvoluva razli~naraspredelba na koli~estvata kogauvozot od eden ili nekolku snabdu-va~i e nesrazmerno zgolemen, od-nosno „prisposobuvawe na kvoti”
[Safeguards / Za{titni merki]
74
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
R
rebuttable presumptionprésomption, sauf preuve du contrairepresunción sólo de derechopretpostavka {to mo`eda se pobie
Pretpostavka {to mo`e da sepobie so sprotivni dokazi. Vidigo kako primer ~len 2.5. od Spo-godbata za tehni~kite barieri votrgovijata.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
reciprocityréciprocitéreciprocidadreciprocitet
Osnova za pove}eto pregovori voSTO za pristap na pazarot.^lenkite {to u~estvuvaat vo pre-govorite za carinite ili uslugitepovrzani so pristap na pazarotvoobi~aeno baraat recipro~na raz-mena na obvrski so drugite ~lenki.Namerata e da se obezbedi prib-li`na ednakvost vo povolnostiteod pregovorite. Me|utoa, od zemjitevo razvoj obi~no ne se bara da dadatto~no recipro~ni otstapki vo zame-na za onie {to gi napravile indus-triskite zemji.
(Vidi isto taka: Part IV of the GATT/ Del IV od GATT)
[Market Access /
Pristap na pazarot]
reduction commitmentsengagements de réductioncompromisos de reducciónobvrski za namaluvawe
Obvrski za namaluvawe na do-ma{nata poddr{ka, izvoznitesubvencii i carinite vo zem-jodelstvoto. Ova se trite stolbana programata za reforma {to be{edogovorena za vreme na Urug-vajskata runda i sega go pretstavu-vaat fokusot na zemjodelskite pre-govori vo ramkite na Rabotnataprograma od Doha.
(Vidi isto taka: amber box support;blue box support; decoupling; greenbox support / portokalova kategorijana poddr{ka; sina kategorija napoddr{ka; razdvojuvawe; zelenakategorija na poddr{ka)
[Agriculture; Market Access; Subsidies /Zemjodelstvo; Pristap na pazarot;
Subvencii]
reform programmeprogramme de réformeprograma de reformaprograma za reforma
Po~etna programa za namaluvawena subvenciite vo zemjodelstvotoi za{titata na pazarot dogovore-na vo Urugvajskata runda. [estgo-di{niot plan, {to e sodr`an voSpogodbata za zemjodelstvo, zapo~-na da se sproveduva vo 1995 godinai spored nego se bara{e namalu-vawe na doma{nata poddr{ka, iz-voznite subvencii i carinite.Liberalizacijata e obvrzuva~kasoglasno ~len 20 od Spogodbata zazemjodelstvo i e sostaven del navgradenata agenda.
[Agriculture; Market Access; Sanitaryand Phytosanitary Measures; Subsidies /
Zemjodelstvo; Pristap na pazarot;Sanitarni i fitosanitarni merki;
Subvencii]
75
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
regional trading agreementaccord commercial régionalacuerdo comercial regionalregionalna trgovska spogodba
Grupa zemji koi dogovaraat slo-bodna trgovija me|u sebe, kako itoa deka }e napla}aat pogolemicarini za uvozot od zemji {to nepripa|aat na grupata. Taa opfa}aspogodbi za slobodna trgovija,carinski unii i zaedni~ki pazari.
(Vidi isto taka: Article XXIV / ~lenXXIV)
[Regionalism / Regionalizam]
request / offerdemande / offrepetición / ofertabarawe / ponuda
Zaedni~ki pristap vo pregov-orite za pristap na pazarot zastoki i uslugi. Trgovskite part-neri razmenuvaat barawa za nama-leni carini za konkretni proizvo-di ili podobren pristap ili usloviza registrirawe na davatelite nauslugi. Po niv voobi~aeno sledatprvi~ni ponudi, po koi bilateral-nite pregovori nastojuvaat dapostignat zaemno povolni rezul-tati. Pristapot vrz osnova na for-mula vo pregovorite za carinitemo`e da ja namali ili otstranipotrebata od procesot pobaruva~-ka/ponuda.
[Market Access; Negotiations / Pristapna pazarot; Pregovori]
responding party / respondentpartie défenderesse / défendeur,assigné; personnes, organismes interrogés, enquêtésparte demandada / demandado, parte demandadatu`ena strana / tu`en
Stranata protiv koja e podnesenatu`ba vo spor vo ramkite na STO.Tu`ena strana.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
restrictive business practices(RBPs)pratiques commerciales restrictives (PCR)prácticas comerciales restrictivas (PCR)restriktivni delovnipraktiki
Dejstvija na privatni firmi iligrupi na firmi so koi se ogra-ni~uva otvorenata konkurencija.Vakvoto nekonkurentsko odnesu-vawe podle`i na nacionalnitezakoni i politiki za konkurencija.Primerite na restriktivni de-lovni praktiki opfa}aat: iskoris-tuvawe na dominantna pozicija,diskriminacija so ceni, eks-kluzivni prava, vertikalni i hori-zontalni aran`mani. Ne postojatme|unarodni standardi ili spogod-bi za toa od {to se sostojatrestriktivnite delovni praktiki ikako da se kontroliraat.
(Vidi isto taka: competition policy /politika na konkurencija, anti-monopolska politika)
[Trade and Competition / Trgovija i konkurencija]
76
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
retaliationrétorsionretorsiónvozvratna merka
Edna ~lenka na STO gi povlekuvapovolnostite {to gi dala nadruga ~lenka. ^len 22 od DSU doz-voluva vozvra}awe vo slu~aj kogaedna ~lenka nema da ja usoglasimerkata za koja se vodi spor soobvrskite kon STO. Otstapkiteglavno vo forma na carini, nopotencijalno i uslugi ili duri iTRIPS obvrski mo`at da bidat po-vle~eni vo soglasnost so pretrpe-nata trgovska {teta. Ovlastuvawese bara od DSB. I Spogodbata naSTO za za{titni merki go pred-viduva pravoto na povlekuvawe naotstapki.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
rollbackdémantèlement (de restrictions)desmantelamiento (de restricciones)napu{tawe (na trgovskiograni~uvawa)
Dogovor me|u dogovornite stranina GATT da gi napu{tat neuso-glasenite trgovski merki. Ovaaobvrska be{e dogovorena napo~etokot na Urugvajskata rundakoga se primenuvaa mnogu merki {tone bea vo soglasnost so GATT. Votakvi slu~ai, nekolku zemji pri-menija merki na napu{tawe predzavr{uvawe na pregovorite.
(Vidi isto taka: grey-area measures /merki od sivata zona)
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
rounds of trade negotiations / trade roundscycles de négociations commercialesrondas de negociaciones comercialesrundi na trgovski pregovori /trgovski rundi
Multilateralni trgovski prego-vori {to voobi~aeno opfa}aat{iroki programi i sevkupnoto~lenstvo na GATT/STO. Pod pokro-vitelstvo na GATT bea odr`aniosum trgovski rundi me|u 1947 i1994 godina. Poslednata od niv,Urugvajskata runda, dovede do osno-vawe na STO. Prethodnite rundibea, glavno, pregovori za carinitevo koi u~estvuvaa samo nekolkudesetici zemji, dodeka poslednataima{e dolgi programi so golemidosieja za voveduvawe pravila.Mislewata se sprotivstaveni voodnos na pra{aweto dali Rabot-nata programa od Doha e trgovskarunda.
(Vidi isto taka: single undertaking /edinstven paket, sevkupen paket zapregovori)
[Negotiations / Pregovori]
rules of originrégles d’originenormas de origenpravila za poteklo
Pravila spored koi carinata idrugite nadle`ni organi go utvr-duvaat potekloto na uvezeniotproizvod. Pravilata, na primer, seneophodni za da obezbedat napla-}awe na soodvetna carina na grani-cata, odnosno deka stokata pripa|ana opredelena kvota. Pravilata zapoteklo mo`at da bidat slo`eni ida se razlikuvaat za razli~ni grupina proizvodi (na pr., onie za tek-stilnite kvoti mo`at da bidat raz-
77
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
li~ni od onie vo vrska so sprovedu-vaweto na antidamping dava~ki).Spogodbata na STO za pravila zapoteklo na stokite predviduvapravila za spre~uvawe na zlo-upotrebata i predviduva harmo-nizacija; me|utoa, mnogu krajni ro-kovi za harmonizacija bea pre-~ekoreni, vklu~itelno i posled-niot do juli 2003 godina.
[Market Access /
Pristap na pazarot]
78
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
S
safeguards / safeguard measures sauvegardes / mesures de sauvegardesalvaguardias / medidas de salva-guardiaza{tita / za{titni merki
Privremeni kazneni carini ilikvoti {to se voveduvaat kogazgolemuvaweto na uvozot £ predi-zvikuva {teta na doma{nataindustrija ili se zakanuva dapredizvika {teta. Uslovite podkoi mo`at da se primenat vakvitemerki se navedeni vo ~len XIX odGATT i vo Spogodbata na STO zaza{titni merki. Uvozot za kojstanuva zbor mo`e da se plasira napazarot, no „~esno” – ne po subven-cionirana i ne po dampirana cena.
(Vidi isto taka: determination ofinjury; grey-area measures; quotamodulation / utvrduvawe na {teta;merki od sivata zona; prilagodu-vawe na kvoti)
sanitary and phytosanitary measuresmesures sanitaires et phytosanitairesmedidas sanitarias y fitosanitariassanitarni ifitosanitarni merki
Merki za za{tita na `ivotot izdravjeto na lu|eto, `ivotnite irastenijata. Tuka spa|aat pro-pisite za obezbeduvawe na isprav-nost na hranata i za spre~uvawe na{irewe na bolesti kaj `ivotnite irastenijata. „Sanitarni” se odnesu-va na merkite za za{tita na zdrav-jeto na lu|eto i `ivotnite;„fitosanitarni” se odnesuva nazdravjeto na rastenijata. Spogod-bata na STO za SPS nastojuva daobezbedi ovie merki da ne pret-
stavuvaat proizvolni i diskrim-inira~ki ograni~uvawa na trgovija-ta, ednovremeno davaj}i im slobodana vladite da gi utvrdat standar-dite na za{tita {to sakaat da giprimenuvaat.
[Agriculture / Zemjodelstvo]
schedule / schedule of concessionsliste / liste de concessionslista / lista de concesioneslista / lista na otstapki
(Vidi: national schedules / nacional-ni listi na obvrski)
sectoral approachapproche sectorielleenfoque sectorialsektorski pristap
Pristap {to se primenuva{e vopregovorite za carinite vo Urug-vajskata runda, so cel ukinuvawe(ili harmonizirawe) na carinite vodaden sektor.
(Vidi isto taka: Girard paper onMarket Access; harmonisation; zero-for-zero approach / Dokument na@irard za pristap na pazarot; har-monizacija; pristap „nula za nula“)
[Market Access / Pristap na pazarot]
security exceptionexception concernant la sécuritéexcepción relativa a la seguridadisklu~ok {to se odnesuva nabezbednosta
(Vidi: Article XXI / ~len XXI)
79
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
sequencingordresecuenciaredosled
Se odnesuva na redosledot sporedkoj dve odredbi od DSU, ~len 21.5 i~len 22.6, treba da se primenuvaat.
serious injurydommage gravedaño graveseriozna {teta
Kriterium {to se koristi priocenuvaweto na opravdanosta zavoveduvawe na za{titna merka.Vo ~len 4(1)(a) od Spogodbata zaza{titni merki e definirana kako„zna~itelno sevkupno vlo{uvawe nasostojbata na doma{nata indus-trija”. ^len 4(2) predviduva kakonadle`nite istra`ni organi trebada go utvrdat postoeweto na seri-ozna {teta.
(Vidi isto taka: determination ofinjury / utvrduvawe na {teta)
[Anti-dumping; Safeguards; Subsidies /
Antidamping; Za{titni merki;
Subvencii]
serious prejudicepréjudice graveperjuicio graveseriozna povreda
Predizvikuvawe na „seriozna po-vreda na interesite na druga~lenka” e edna od trite defi-nicii za subvenciite koi mo`atda podle`at na kompenzaciskidava~ki. ^len 6 od Spogodbata naSTO za za{titni merki gi utvrduvaslu~aite vo koi se smeta deka pos-toi seriozna povreda. Tuka spa|aat:subvencionirawe nad 5% od vred-nosta na proizvodot; subvencii zapokrivawe na zaguba i direktno
otpi{uvawe na dolgovi; raz-mestuvawe na uvozot; serioznonamaluvawe na cenite; zgolemenudel na svetskiot pazar preku sub-vencionirawe na primaren proiz-vod/stoka i sl.
[Subsidies / Subvencii]
Singapore IssuesQuestions de SingapourCuestiones de SingapurSingapurski pra{awa
^etirite oblasti {to se vklu~enivo pregovorite „… po Pettata sed-nica na Ministerskata konferen-cija vrz osnova na odluka {totreba da se donese so ekspli-citen konsenzus.” Toa se: trgovija iinvesticii, trgovija i politika nakonkurencija, transparentnost vojavnite nabavki i olesnuvawe natrgovijata. Tie se narekuvaat„Singapurski pra{awa” bidej}i beapokrenati kako mo`ni temi zaidnite pregovori na Prvata minis-terska konferencija, odr`ana voSingapur vo dekemvri 1996 godina.
[Market Access; Trade and Competition;
Trade and Investment / Pristap napazarot; Trgovija i konkurencija;
Trgovija i investicii]
single undertakingengagement uniquetodo únicoedinstven paket, sevkupen paket zapregovori
Voobi~aen uslov za trgovska run-da spored koj site pra{awa {tose predmet na pregovori mora dabidat dogovoreni i sprovedenivo edinstven paket. ^estopatidefiniran kako „ni{to ne e dogov-oreno dodeka ne se dogovori sé”,pristapot treba da osiguri deka e
80
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
postignat vramnote`en rezultat{to gi odrazuva interesite na siteu~esnici. No, koga u~esnicite }e sesoglasat, dozvolena e rana vremenaimplementacija (prvi~ni rezul-tati). Rabotnata programa od Doha eedinstven paket, so isklu~ok napodobruvawata i razjasnuvawata odDSU, za koi treba da se postignedogovor najdocna do maj 2003 godina,so rezultati {to }e stapat vo silakolku {to e mo`no pobrzo. Ovoj rokbe{e probien.
(Vidi isto taka: plurilateral tradeagreements / plurilateralni trgov-ski spogodbi)
[Negotiations / Pregovori]
small open economypetite économie ouverteeconomía pequeña abiertamala otvorena ekonomija
Ekonomija koja e tolku mala vosporedba so svetskite pazari,{to nejzinite politiki na rabotane gi menuvaat svetskite ceni,taka {to pretstavuva prifa}a~ naceni na me|unarodnite pazari. Mo-`e da se primenuva na zemji ili napoedine~ni proizvodi.
small supplierspetits fournisseurspequeños abastecedoresmali snabduva~i
^lenki na STO ~ij{to izvozpodle`i na ograni~uvawa {topretstavuvaat 1,2 procenti ilipomalku od ograni~uvawata {togi primenuva ~lenka uvoznik od31 dekemvri 1991 godina. Spo-godbata za tekstil i obleka (~len1.2) predviduva obezbeduvawe nasu{tinski pristap na pazarot zanivniot izvoz, preku unapreduvawe
na stapkite na rast predvideni soSpogodbata.
[Agreement on Textiles and Clothing /Spogodba za
tekstil i obleka]
special and differential treatment(S&D)traitement spécial et différenciétrato especial y diferenciadospecijalen i diferencijalentretman
Odredbite vo spogodbite na STO{to na zemjite vo razvoj im davaatosobeni prava i im dozvoluvaat igi ohrabruvaat razvienite zemjida obezbedat pristap na pazarot idrugi trgovski prednosti za posi-roma{nite ~lenki. Tie opfa}aat,na primer, podolgi vremenski peri-odi za sproveduvawe na spogodbite,poniski nivoa na obvrski i merki zazgolemuvawe na trgovskite mo`nos-ti. Nereciprocitetot vo trgovskitepregovori se ureduva so Del IV odGATT, a Ovozmo`uva~kata klauzulagi utvrduva kako polnova`ni lis-tite na preferencijali.
[Trade and Development / Trgovija irazvoj]
special productsproduits spéciauxproductos especialesposebni proizvodi
Zemjodelski proizvodi za koizemjite vo razvoj izjavuvaat dekase od osobena va`nost za obez-beduvawe na hrana ili ruralenrazvoj. Ovoj koncept be{e vovedenvo nacrt-dokumentot za modali-tetite na zemjodelskite pregovorivo Rabotnata programa od Doha, {topretsedava~ot na Komisijata naSTO za zemjodelstvo gi zaka`a zamart 2003 godina. Posebnite proiz-vodi treba da podle`at na poniski
81
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
obvrski za carinski namaluvawa ine treba da podle`at na obvrski zazgolemuvawe na carinskite kvoti.
(Vidi isto taka: Harbinson Paper /Dokument na Harbinson)
[Agriculture; Trade and Development /Zemjodelstvo; Trgovija i razvoj]
specific commitmentsengagements spécifiquescompromisos específicosspecifi~ni obvrski
Obvrski {to ~lenkite na STO po-edine~no gi prezele vo uslu`-niot sektor. Sekoja ~lenka imalista na obvrski – koi voobi~aenose nudat vo pregovorite za GATSili za vreme na pristapuvawata –koi gi opfa}aat onie sektori i sek-torski dejnosti za koi ~lenkata sepodgotvila da napravi otstapki.Voobi~aeno, obvrskite se odnesu-vaat na eden ili pove}e od ~etirite„na~ini” na davawe uslugi, sozabele`uvawe na site ogra-ni~uvawa na pristapot na pazarot inacionalniot tretman. Specifi~-nite obvrski se ekvivalent na mak-simalnite obvrzuva~ki carinskistapki koi vlijaat vrz trgovijata sostoki.
(Vidi isto taka: modes of delivery /na~ini na davawe uslugi)
[Services / Uslugi]
specific tariffdroit spécifiquearancel específicospecifi~ni carinski stapki
Carinska stapka opredelena kakopari~en iznos vo opredelena valu-ta po edinica stoka.
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot; Trgovija so stoki]
standard of proofcritère de la preuve / norme de la preuvecriterio de prueba / norma de pruebastandard na doka`uvawe
Stepenot na dokazen materijal{to go bara iznao|a~ot na fakti.Na primer, panelot vo postapkatana STO za re{avawe na sporovimo`e da se najde vo situacija danema dovolno dokazi za da sprovedeobjektivna procenka na slu~ajot ilipra{aweto {to se razgleduva.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
standard of reviewcritère d’examennorma de examenstandard na ispituvawe
Panelite na STO se obvrzani danapravat „objektivna procenka”na pra{awata {to se postavenipred niv. Ova e utvrdeno vo ~len11 od DSU i generalno e prifatenokako soodveten standard na ispi-tuvawe vo postapkite na STO.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
standardsnormesnormasstandardi
Voobi~aeno toa se tehni~ki spe-cifikacii so koi se utvrduvaatminimalnite barawa za odredenikarakteristiki na nekoj proiz-vod, odnosnite procesi i proiz-vodstveni metodi ili usluga.Me|unarodni tela za vosposta-vuvawe na standardi postojat zamnogu formi na industriski stoki,prehranbeni proizvodi, uslugi, ra-
82
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
botni uslovi i sli~no. Obi~no ne ezadol`itelno usoglasuvawe sostandardite. Vo STO, Spogodbite zaTBT i SPS nastojuvaat da osiguraatdeka standardite i postapkite zatestirawe i sertifikacija zaradinivno sproveduvawe ne pretstavu-vaat nepotrebni ograni~uvawa natrgovijata.
(Vidi isto taka: conformity assess-ment procedures / postapki za ocenu-vawe na soobraznosta)
[Sanitary and Phytosanitary Measures;
Technical Barriers to Trade / Sanitarnii fitosanitarni merki; Tehni~ki
barieri vo trgovijata]
standard terms of referencemandat typemandato uniformestandarden delokrugna rabota
Voobi~aeno prifaten delokrugna rabota na panelite na STO zare{avawe na sporovi. Osven kogastranite vo sporot }e se dogovoratpoinaku vo rok od 20 dena odformiraweto na panelot, paneliterabotat spored „standardniot de-lokrug na rabota” predviden so ~len7(1) od DSU.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
stand-still provisiondisposition relative au status quodisposición relativa al status quoodredba za status kvo
Soglasnost me|u dogovornitestrani na GATT da se vozdr`at odvoveduvawe novi trgovski res-triktivni merki za vreme na Urug-vajskata runda. Deklaracijata odPunta del Este, so koja zapo~na run-data gi opfa}a{e merkite {to bea
vo soglasnost, no i onie {to ne beavo soglasnost so obvrskite odGATT. Celta be{e da se osigurideka u~esnicite nema da nastoju-vaat da ja podobrat svojata prego-vara~ka pozicija za vreme na run-data. Rabotnata programa od Dohane sodr`i vakov paket. ^esto sepovrzuva so „vra}awe nanazad“ (roll-back), kako na primer vo „miruvawei vra}awe nanazad” (“standstill androllback”).
[Negotiations / Pregovori]
state trading enterprisesentreprises commerciales d’Etatempresas comerciales de Estadopretprijatija za dr`avna trgovija
Dr`aven subjekt ili privatnafirma licencirana od dr`avata{to se zanimava so trgovija soposebni proizvodi, koi poneko-ga{ imaat ekskluzivni prava vrzproizvodstvoto i/ili proda`-bata na ovie proizvodi na doma{-nite ili na me|unarodnite paza-ri. ^len XVII od GATT predviduvadeka koga stanuva zbor za kupovniili proda`ni aktivnosti pri uvozili izvoz, dr`avnite trgovskipretprijatija mora da nastapuvaatvo soglasnost so op{tite na~ela natretmanot na nediskriminacija.
subsidiessubventionssubvenciones subvencii
Prednosti, finansiski ili ne-pari~ni (vo natura), {to vladataim gi nudi na proizvoditelite nastoki i uslugi. Kako {to e de-finirano vo ~len 1 od Spogodbataza subvencii, finansiskite pri-donesi od strana na vladata irazli~nite formi na poddr{ka naprihodot ili na cenite, se op-
83
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
fateni so dve formi na subvencii.Ilustrativna lista na izvoznitesubvencii e sodr`ana vo Aneks 1kon Spogodbata.
(Vidi isto taka: actionable subsidies;countervailing duties; determination ofinjury; non-actionable subsidies; pro-hibited subsidies; serious prejudice /subvencii protiv koi mo`e da seinicira spor vo STO; kompenzacis-ki dava~ki; utvrduvawe na {teta;subvencii {to ne podle`at na kom-penzaciski merki, dozvoleni sub-vencii (subvencii od zelenata kat-egorija); zabraneti subvencii;seriozna povreda)
substantial interestintérêt substantielinterés sustancialzna~itelen interes
Ovoj izraz nema precizna defini-cija vo STO. Osobeno se koristivo GATT 1947: vo oblasta na izme-nata na listite (~len XXVIII odGATT) generalno se pretpostavu-va deka postoi zna~itelen (tr-govski) interes koga edna zemja~lenka ima, ili mo`e da seo~ekuva da ima, vo otsustvo nadiskriminatorski kvantitativniograni~uvawa, zna~itelen udel napazarot na zemjata ~lenka kojabara da ja izmeni ili povle~eotstapkata. Udel od 10 procentivoobi~aeno se smeta za dovolen zada se ispolni ova barawe. ^esto sekoristi vo drugi spogodbi, kako naprimer DSU, kade vo ~len 10 ovojtermin se koristi za treti straniza da se utvrdi dali mo`at dau~estvuvaat vo postapka zare{avawe na spor. No, ne postojatkonkretni kriteriumi za defini-rawe na zna~itelen interes vo ovojkontekst.
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot;
Trgovija so stoki]
sui generissui generissui generissui generis
Latinski izraz {to se upotrebuvavo formalni konteksti, a ozna-~uva ne{to {to postoi vo sop-stvenata klasa. Izrazot bukvalnozna~i „sopstven vid”. Se upotrebuvavo kontekst na za{tita na paten-tite soglasno Spogodbata za TRIPS.^len 27.3(b) im dava na ~lenkitemo`nost da gi za{titat rastitel-nite vidovi so patenti ili so„delotvorna upotreba na sui generissistem”. Konvencijata na UPOV(Me|unarodna unija za za{tita nanovite vidovi rastenija) obezbedu-va eden vakov sistem.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
sunset clauseclause d’extinctioncláusula de extinciónklauzula za ukinuvawe
Vremensko ograni~uvawe na pri-menata na trgovskite instrumentiza za{tita. Vakvi ograni~uvawa sepredvideni so Spogodbata za anti-damping (~len 11), Spogodbata zasubvencii i kompenzaciski merki(~len 21) i Spogodbata za za{titnimerki (~len 7). Za antidamping ikompenzaciski dava~ki, ograni-~uvaweto voobi~aeno iznesuva petgodini; za za{titnite merki izne-suva ~etiri godini. Vo sekoj od ovieslu~ai vozmo`no e prodol`uvawe.
[Anti-dumping; Safeguards; Subsidies /
Antidamping; Za{titni merki;
Subvencii]
84
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Super 301 (Omnibus Trade andCompetitiveness Act 1988)Article super 301 (Loi générale sur lecommerce extérieur et la concurrencede 1988)Superartículo 301 (Ley General deComercio Exterior y Competencia de 1988)Super 301 (Zaedni~ki zakon zatrgovija i konkurentnost od 1988)
So Delot 301, odredba od Tr-govskiot zakon na SAD, na privat-ni subjekti im se dodeluva dr-`avna pomo{ koga nivnite trgovs-ki interesi se zagrozeni so neza-konski ili nefer aktivnosti. SoSuper 301, zakonot go ovlastuvaTrgovskiot pretstavnik na SAD(USTR) da gi identifikuva ne-~esnite trgovski praktiki, da sespravi so niv i da nastojuva da gieliminira po pat na unilateral-ni sankcii. Super 301 be{e vove-den so Zaedni~kiot zakon za trgovi-ja i konkurencija od 1988 i prestanada va`i vo 2001 godina. Vo ramkitena pregovorite od Urugvajskatarunda, SAD se soglasi da ne vovedu-va unilateralni trgovski sankciiza ~lenkite na STO vo odnos nanivnite povolnosti vo ramkite naSTO.
supply management / orderly marketing systemsrégulation de l’offre / systèmes de commercialisation ordonnéeregulación de la oferta / sistemas de comercialización ordenadosupravuvawe so ponudata / nalo`eni sistemi za marketing
Uveruvawe od strana na proiz-voditelite preku mehanizmi kak-vi {to se pokrainskite marketingodbori ili nacionalnite market-ing agencii deka doma{nata po-baruva~ka za opredelen proizvodili stoka }e bide zadovolena, poduslov da im bide dadena mo`nost na
snabduva~ite da gi formiraat cen-ite vrz osnova na proizvodnitetro{oci.
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot;
Trgovija so stoki]
supply-side constraintscontraintes en ce qui concerne l’offrelimitaciones de la ofertaograni~uvawa na ponudata
Pote{kotii so koi se sre}avaatzemjite {to sakaat da proizvedu-vaat stoki i uslugi za izvoz. ^estose naglasuva deka obezbeduvawetopristap na pazarot ne mo`e da bideod golema korist dokolku zemjite vorazvoj nemaat kapacitet da proiz-veduvaat. Zastarenite i neproduk-tivni proizvodstveni postrojki, ne-zadovolitelnata vnatre{na trans-portna infrastruktura, niskotonivo na kvalifikuvani rabotnici,nedostatokot na finansii, neadek-vatnata ambala`a i standardi zabezbednost pretstavuvaat ograni-~uvawa na ponudata.
[Trade and Development /
Trgovija i razvoj]
swingpossibilités de transfert, transfert compensaciónprefrluvawe
Edna forma na fleksibilnostpri raspredelbata na kvotite zatekstil i obleka. Vo vakov slu~aj,zemjata izvoznik mo`e da prefrlieden del od kvotata od eden pro-izvod za koj postoi ograni~uvawe nadrug. Ovoj koncept prvi~no se pri-menuva{e soglasno Aran`man zame|unarodna trgovija so tekstil voramkite na GATT i prodol`i vopreodnata faza (programa za inte-
85
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
grirawe) na Spogodbata na STO zatekstil i obleka (~len 2(16)).
(Vidi isto taka: carry forward; carryover / predvremeno koristewe; pre-nesuvawe)
[Textiles and Clothing /
Tekstil i obleka]
Swiss formulaformule suissefórmula suiza{vajcarska formula
Matemati~ka formula {to se pri-menuva vo pregovorite za carinivo ramkite na GATT/STO. Origi-nalnata {vajcarska formula be{eusvoena za vreme na Tokiskatarunda, za da se obezbedi doslednaosnova vrz koja u~esnicite }e gipresmetuvaat svoite namaluvawana carinite. Formulata rezulti-ra{e vo poefikasno namaluvawe napostoe~kite visoki carini otkolkuna niskite carini, na toj na~in nas-tojuvaj}i da postigne generalnoharmonizirawe.
(Vidi isto taka: formula tariff cuts;linear tariff cuts; tariff escalation; tariffpeaks / namaluvawe na carinskistapki spored opredelena formu-la; linearni namaluvawa na cari-nite; eskalacija na carinskitestapki; vrvovi na carinskite stap-ki)
[Agriculture; Market Access /
Zemjodelstvo; Pristap na pazarot]
86
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
T
Tarif intégré de la Communauté(européenne) (TARIC)Tarif intégré de la Communauté(européenne) (TARIC)Tarif intégré de la Communauté(européenne) (TARIC)Tarif intégré de la Communauté(européenne) (TARIC)
Integriran tarifnik na Evrop-skata zaednica, kratenka od fran-cuskiot izraz Tarif intégré de laCommunauté. Sodr`i nomenklatu-ra na 11 jazici i opfa}a okolu15.000 tarifni linii, me|u koi icarini {to se primenuvaat kontreti zemji, primeneti preferen-cijalni carinski stapki i drugimerki na trgovskata politika.
tariffdroit de douane / tarifarancel / derecho arancelario / derecho de aduanacarina / carinska stapka / tarifa
Carina {to se napla}a za stoki{to vleguvaat na nova carinskateritorija. Voobi~aeno ova seodnesuva na stoki {to se uvezuvaatod edna vo druga zemja. Iako sedozvoleni soglasno GATT / STO,celta na carinite e da go napravatuvozot pomalku konkurenten, a voisto vreme da ostvarat prihod zazemjata uvoznik. Terminot ~esto seupotrebuva kolektivno za sitecarini {to se napla}aat napazarot, a so toa se odnesuva i nalistite na carinski stapki na~lenkite na STO.
(Vidi isto taka: preferences; tariffescalation; tariff peaks; tariff quota /preferencii; eskalacija na carin-
ski stapki; vrvovi na carinskitestapki; carinski kvoti)
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot;
Trgovija so stoki]
tariff anomalyanomalie tarifaireanomalía arancelariaanomalija na carinskitestapki
Koga carinskata stapka za suroviniili repromaterijal e povisokaotkolku carinskata stapka za goto-viot proizvod.
(Vidi isto taka: tariff escalation /eskalacija na carinski stapki)
[Market Access; Trade in Goods /
Pristap na pazarot;
Trgovija so stoki]
tariff bindingsconsolidations tarifairesconsolidaciones arancelariasmaksimalni obvrzuva~ki carinskistapki
Carinskite stapki na ~lenkite naSTO navedeni vo nacionalnitelisti na obvrski. Otkako }e senavede vo listata, carinskatastapka e efektivno zamrznata – ili„postavena na maksimalno ob-vrzuva~ko nivo”. ^len II od GATTpredviduva listi na otstapki. Voretki slu~ai, ~lenkite na STOdogovaraat zgolemuvawa na maksi-malnite obvrzuva~ki stapki so-glasno uslovite predvideni vo ~lenXXVIII od GATT. Primenetite ca-rinski stapki mo`at, vo praktika-ta, da bidat poniski od maksimal-nite obvrzuva~ki carinski stapki.
(Vidi isto taka: applied tariffs /primeneti carinski stapki)
87
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
[Market Access; Trade in Goods / Pristapna pazarot; trgovija so stoki]
tariff escalationprogressivité des droits de douaneprogresividad arancelariaeskalacija na carinski stapki
Koga carinskite stapki za pro-izveden proizvod se povisoki vosporedba so onie za repromateri-jali i/ili surovini od koi seizrabotuva proizvodot. So vakvaeskalacija se za{tituva doma{nataindustrija na uvozniot pazar i seobeshrabruva vidoizmenuvawe naindustrijata vo zemjata izvoznik.Se smeta deka vakvata praktikananesuva {teta na razvojot naposiroma{nite zemji koi{to sebogati so osnovnite stoki, no imnedostasuvaat prerabotuva~ki iproizvodstveni kapaciteti.
(Vidi isto taka: formula tariff cuts;linear tariff cuts; Swiss formula; tariffpeaks; Tokyo Round / namaluvawe nacarinski stapki spored opredele-na formula; linearni namaluvawana carinite; {vajcarska formula;vrvovi na carinskite stapki;Tokiska runda)
[Market Access; Trade and Development;Trade in Goods / Pristap na pazarot;Trgovija i razvoj; Trgovija so stoki]
tarifficationtarificationarancelizacióntarifikacija
Procesot so koj necarinskitetrgovski ograni~uvawa vo zem-jodelstvoto bea transformiranivo carini vo Urugvajskata runda.Spogodbata za zemjodelstvo pos-tavuva pravila so koi kvantita-tivnite ograni~uvawa, pro-menlivite uvozni dava~ki i drugimerki treba{e da se zamenat so
carini – so, glavno, ednakvoza{titno vlijanie – vrz osnova narazlikata me|u doma{nite i nad-vore{nite ceni na predmetniotproizvod.
[Agriculture; Market Access /Zemjodelstvo; Pristap na pazarot]
tariff peakscrêtes tarifairescrestas arancelarias, máximos arancelariosvrvovi na carinskite stapki
Osobeno visoki uvozni carini.Iako pove}eto carinski stapki zaindustriskite proizvodi vo nap-rednite ekonomii se mnogu niski -vo prosek pod 5% - za oddelni pro-izvodi e zadr`ana isklu~itelnovisoka za{tita na pazarot - mo`ebi15 – 30%. Primeri mo`at da se naj-dat vo sektorite za tekstil, oblekai ko`a – pazari {to se va`ni zanerazvienite zemji. I zemjite vorazvoj so povisoki sredni carini~esto imaat osobeno visoki cariniza ~uvstvitelnite proizvodi –ponekoga{ duri i nad 100%.
(Vidi isto taka: formula tariff cuts;linear tariff cuts; Swiss formula; TokyoRound / namaluvawe na carinskistapki spored opredelena formu-la; linearni namaluvawa na cari-nite; eskalacija na carinski stap-ki; {vajcarska formula; Tokiskarunda)
[Market Access; Trade and Development;Trade in Goods / Pristap na pazarot;Trgovija i razvoj; Trgovija so stoki]
tariff quota / tariff rate quota (TRQ)contingent tarifairecontingente arancelariocarinska kvota / tarifna kvota
Kvota vo ramkite na koja uvozotvleguva na pazarot so prednost vo
88
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
carinata. Tarifnata kvota ekoli~ina na uvoz ~ija carina eponiska od carinata {to se napla}anadvor od kvotata. Pristapot napazarot vo ramkite na TRQ e poznatkako „vo ramkite na pristapot” ili„vo-kvota”. Uvozot nad opredelena-ta koli~ina na kvotata – poznat ikako „nadvor od pristapot” ili„nadvor-od-kvota” – se soo~uva sopovisoki carini. Carinskite kvotiopse`no se koristat soglasnoSpogodbata za zemjodelstvo, oso-beno so proizvodi {to podle`at natarifikacija.
[Agriculture; Market Access; Trade in Goods / Zemjodelstvo;
Pristap na pazarot; Trgovija so stoki]
tariff scheduletarif douanier, liste tarifairearancel de aduanaslista na carinski stapki
Detalni listi na proizvodi iuvoznite carini {to za niv sepla}aat na pazarot na sekoja~lenka na STO. Site ~lenki imaatlista koja e integralen del nadogovornite obvrski od ~lenstvotovo STO.
(Vidi isto taka: national schedules;tariff bindings / nacionalni listi naobvrski; maksimalni obvrzuva~kicarinski stapki)
[Market Access; Trade in Goods /Pristap na pazarot;
Trgovija so stoki]
tariff surchargessurtaxe tarifairerecargo arancelariodopolnitelni carinski dava~ki
Dopolnitelna uvozna dava~ka nadvrednosta na primenetata ili
obvrzuva~kata carinska stapka.Toa e obi~no fiksna suma koja ~estose povrzuva so merkite za nadminu-vawe na pote{kotiite vo platniotbilans.
[Market Access / Pristap na pazarot]
technical barriers to trade (TBT)obstacles techniques au commerce (OTC)obstáculos técnicos al comercio (OTC)tehni~ki barieri votrgovijata
Ograni~uvawa na trgovijata po-vrzani so voveduvaweto i sprove-duvaweto na tehni~ki propisi,standardi i postapki za ocenu-vawe na soobraznosta na uvozot.Ovde spa|aat barawata za amba-la`irawe, odbele`uvawe i etike-tirawe. Spogodbata za tehni~kibarieri na trgovijata (Spogodba zaTBT) nastojuva da osiguri deka oviemerki nema da sozdavaat nepotreb-ni pre~ki za odvivawe na trgovija-ta.
[Market Access; Trade in Goods /Pristap na pazarot; Trgovija so
stoki]
technical regulationsrèglements techniquesreglamentos técnicostehni~ki propisi
Propisi so koi se zacrtuvaat ka-rakteristikite na proizvodniteili soodvetnite procesi i pro-izvodstveni metodi. Za celite naSpogodbata za TBT, usoglasuvawetoso tehni~kite propisi treba dabide zadol`itelno (nasproti stan-dardite koi{to se dobrovolni).
(Vidi isto taka: conformity assess-ment procedures / postapki za ocenu-vawe na soobraznosta)
89
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
[Market Access; Technical Barriers to
Trade; Trade in Goods / Pristap napazarot; Tehni~ki barieri vo trgovi-
jata; Trgovija so stoki]
terms of referencemandatmandatodelokrug na rabota
Zada~ata postavena pred panel{to ispituva trgovski spor voramkite na STO. Pove}eto panelirabotat spored „standardniot de-lokrug na rabota”, utvrden so ~len 7od Dogovorot za re{avawe nasporovi (DSU). Stranite imaat slo-boda da dogovorat poinakovdelokrug na rabota vo rok od 20dena od formiraweto na panelot.Ili pak, Teloto za re{avawe nasporovi (DSB) mo`e da go ovlastipretsedava~ot da go sostavidelokrugot na rabota na panelot, vokonsultacija so stranite vo sporot.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
Textiles Monitoring Body (TMB)Organe de supervision des textiles (OspT)Órgano de Supervisión de los Textiles(OST)Telo za nadzor na tekstil
Telo na STO {to go nadgleduvasproveduvaweto na Spogodbata zatekstil i obleka. Pretsedava~ot idesette ~lena se sre}avaat redovnoza da gi razgledaat slu~uvawata itu`bite vo vrska so sproveduvawe-to na desetgodi{nata „programa zaintegracija” soglasno Spogodbata.Teloto za nadzor na tekstilot re-dovno dava preporaki za sporovitepome|u stranite.
(Vidi isto taka: MultifibreArrangement / Aran`man za me|unar-odna trgovija so tekstil)
[Textiles and Clothing / Tekstil i obleka]
third participant (in an appeal)participant tiers (à la procédured’appel)tercer participante (en el procedimiento de apelación)tret u~esnik (vo `albena postapka)
^lenka koja ne e strana vo `albe-nata postapka, no ima odredeniu~esni~ki prava vo istata. Tretastrana vo postapkata na panelot{to podnela pismen podnesok vo kojuka`uva deka ima zna~iteleninteres vo sporot (~len 10(2) odDSU) i ja naveduva svojata namerada u~estvuva kako tret u~esnik vopostapkata na Apelacionoto telo.Tretiot u~esnik ima pravo da pod-nesuva pismeni podnesoci i da bidesoslu{an od Apelacionoto telo.
[Dispute Settlement / Re{avawe na sporovi]
third party (in a proceeding beforethe panel) / third party rightstierce partie (à la procédure du groupespécial) / droits des tierces partiestercero (en el proceso que antecede el grupo especial) / derechos de lostercerostreta strana (vo postapka predpanelot) / prava na tretata strana
^lenka na STO koja ne e edna odstranite vo spor pred panelot, akoja ima zna~itelen interes vosporot i za istiot go izvestilaTeloto za re{avawe na sporovi(DSB). Soglasno ~len 10 od Dogo-vorot za re{avawe na sporovi(DSU), tretite strani imaat pravoda bidat soslu{ani od panelot, dapodnesat pismeni podnesoci, da gi
90
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
dobijat prvi~nite podnesoci nastranite i da prisustvuvaat na od-redeni sredbi na panelot. Pod-nesocite na tretite strani se dis-tribuiraat do stranite na sporot ise zemeni predvid vo izve{tajot napanelot.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
“three sisters”, the“trois organisations sœurs”, les“tres hermanas”, las„trite sestri”
Neformalen termin {to poneko-ga{ se koristi za trite me|unaro-dni organizacii za vospostavu-vawe standardi {to se spomenu-vaat vo Spogodbata za SPS. Tie se:Komisijata za Codex Alimentarius(bezbednost na hranata) na FAO-WHO; Me|unarodnata kancelarijaza epizootika (zdravje na `ivot-nite) i Sekretarijatot na Me|unaro-dnata konvencija za za{tita na ras-tenijata (zdravje na rastenijata) naFAO.
[Sanitary and Phytosanitary Measures /
Sanitarni ifitosanitarni merki]
Tokyo RoundCycle de TokyoRonda de TokioTokiska runda
Sedmata runda na multilateralnipregovori vo ramkite na GATT.Pome|u 1973 i 1979 godina pregovo-rite osiguraa zna~aen paket zanamaluvawe na carinite i serijanovi plurilateralni trgovskispogodbi (isto taka poznati kakozakonici na Tokiskata runda) zanecarinski merki (subvencii i kom-penzaciski merki; tehni~ki bari-eri vo trgovijata; javni nabavki;
utvrduvawe na carinska vrednost;postapki za izdavawe na uvoznidozvoli; revidirawe na GATTpravilata za antidamping od 1967godina). So drugi spogodbi seopfateni nekoi zemjodelski stoki,trgovijata vo civilnoto vozduho-plovstvo i po{iroki sistemskipravila i postapki.
(Vidi isto taka: Enabling Clause;Swiss formula / Ovozmo`uva~kaklauzula; {vajcarska formula)
trade and environmentcommerce et environnementcomercio y medio ambientetrgovija i `ivotna sredina
Se smeta za edno od „novitepra{awa”, diskusiite za trgo-vijata i `ivotnata sredina za-po~naa vo GATT. Komisijata zatrgovija i `ivotna sredina be{eformirana na Ministerskata kon-ferencija vo Singapur. Vo Dohabe{e dogovoreno da zapo~nat pre-govori za odnosot me|u trgovskiteodredbi vo nekolku multilateral-ni spogodbi za `ivotnata sredina(MEAs) i namaluvaweto ili elim-iniraweto na carinite i ne-carinskite barieri za ekolo{kitestoki i uslugi (stav 31 od Mi-nisterskata deklaracija od Doha).
trade-balancing requirementsprescriptions relatives à l’équilibragedes échangesprescripciones en materia denivelación del comerciobarawa za vramnote`uvawe natrgovijata
Barawa {to mu se nametnuvaat nastranski investitor da go ogra-ni~i svojot uvoz na vrednostekvivalentna na lokalno proiz-vedenite stoki {to gi izvezuva.Ovie odredbi se eksplicitno vgra-
91
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
deni vo ilustrativnata lista namerki za koi se smeta deka se vosprotivnost so GATT od 1994,sodr`ana vo aneksot kon Spogod-bata za merki pri vlo`uvawa sovlijanie vrz trgovijata.
[Trade and Investment; Trade-Related
Investment Measures / Trgovija iinvesticii; Merki pri vlo`uvawa
so vlijanie vrz trgovijata]
trade contingency measures / tradedefence instrumentsmesures d’urgence en matière com-merciale / instruments de défensecommercialemedidas comerciales excepcionales /instrumentos de defensa comercialtrgovski merki vo nepredvideniokolnosti / trgovski odbranbeniinstrumenti
Merki za za{tita od zgolemenuzvoz. Antidamping dava~kite, kom-penzaciskite merki i za{titnitemerki se smetaat za trgovski merkivo nepredvideni okolnosti ili zatrgovski odbranbeni mehanizmi.
(Vidi isto taka: countervailing duties/ kompenzaciski dava~ki)
[Trade and Investment /
Trgovija i investicii]
trade creationcréation d’échangescreación de comerciosozdavawe na trgovskarazmena
Zgolemen volumen na trgovskarazmena me|u ~lenkite (i ne-~lenki) na preferencijalna tr-govska spogodba so zamenuvawe naproizvodstvoto vo zemjata uvoz-nik. Teoretski, namalenite trgovs-ki barieri go namaluvaat tro{okotza uvezenata stoka, {to rezultira
so podobruvawe na sostojbata. Sekoristi kako merka za ocenuvawe navlijanieto na oblastite na slobod-na trgovija i carinskite unii.
(Vidi isto taka: preferences / preferencii)
[Regionalism / Regionalizam]
trade diversiondétournement de trafic, d’échanges;réorientation des courants d’échangesdesviación del comercio, de las corri-entes comercialesprenaso~uvawe na trgovijata
Trgovija me|u ~lenki na preferen-cijalen trgovski aran`man kojarezultira vo zamena na uvozot odtreta zemja koja ne e povrzana sopreferecijalniot aran`man, bi-dej}i tro{okot na uvezenite stokiod tretata zemja se zgolemuva, a sotoa se namaluva dobrosostojbata vozemjata uvoznik.
[Regionalism / Regionalizam]
trade facilitationfacilitation du commercefacilitación del comercioolesnuvawe na trgovijata
Eliminirawe na birokratskotorabotewe za da se obezbedi po-lesno dvi`ewe na stokite prekugranicite. Birokratskoto rabo-tewe mo`e da opfa}a duplirawe naadministrativnite postapki idokumentacija, neefikasni i nedo-volno ekipirani carinski slu`bi,nedostatok na transparentnost vopostapkite na granicite. Mnogu ca-rinski vlasti s¢ u{te nemaatefikasni kompjuterski sistemi zacarinewe. Ova e edno od ~etirite„Singapurski pra{awa” opfateni soRabotnata programa od Doha.
[Market Access /
Pristap na pazarot]
92
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
trademarksmarques de fabrique ou de commercemarcas de fábrica o de comerciotrgovski marki
Registraciska postapka so kojanekoe ime, logo ili karakteristi-ka identifikuvaat odredeni sto-ki ili uslugi kako ekskluzivni iposebni. Otkako }e se registrira,trgovskata marka mu obezbeduva nasopstvenikot ekskluzivni prava datrguva so proizvodite ili uslugitekoristej}i go toj znak. Vo ramkite naWIPO funkcionira me|unarodensistem za registracija. ^len 15 odSpogodbata za TRIPS predviduvaobvrski za ~lenkite na STO daobezbedat za{tita na trgovskitemarki.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
Trade Policy Review Mechanism(TPRM) / Trade Policy Review Body(TPRB)Mécanisme d’examen des politiquescommerciales (MEPC) / Organe d’examen des politiques commerciales(OEPC)Mecanismo de Examen de lasPolíticas Comerciales (MEPC) /Órgano de Examen de las PolíticasComerciales (OEPC)Mehanizam za preispituvawe natrgovskata politika / Telo zapreispituvawe na trgovskatapolitika
Aran`mani za periodi~ni preis-pituvawa na trgovskata politikai praktika na sekoja zemja ~lenkana STO od strana na drugite~lenki. Preispituvawata se pred-videni so Aneks 3 kon Marake{kataspogodba i se sproveduvaat vo cik-lusi od dve, ~etiri i {est godini,zavisno od va`nosta na ~lenkata zasvetskata trgovija. Sekretarijatot
i zasegnatata ~lenka pretstavuvaatosnova za preispituvaweto {to gosproveduva Teloto za preispitu-vawe na trgovskata politika (Ge-neralniot sovet se sre}ava speci-jalno za taa cel). TPRB ne mo`e dadade obvrzuva~ki preporaki, nosostavuva izve{taj koj ~esto {irokose distribuira vo zemjata ~ija{totrgovska politika se preispituva.
trade-related aspects of intellectual property rights,Agreement on TRIPS / TRIPSCouncilaspects des droits de propriété, intellectuelle qui touchent au com-merce, Accord sur les ADPIC / Conseil des ADPICaspectos de los derechos depropiedad intelectual relacionados conel comercio, Acuerdo sobre los ADPIC/ Consejo de los ADPICtrgovski aspekti na pravata odintelektualna sopstvenost,Spogodba za TRIPS / Sovet za TRIPS
Spogodba na STO koja bara od~lenkite da gi obezbedat i spro-vedat pravata od intelektualnasopstvenost. Spogodbata gi opre-deluva, i vo nekoi slu~ai gi zajak-nuva, mnogute prava od intelektu-alna sopstvenost {to bea dogov-oreni vo ramkite na WIPO. Taa baraod ~lenkite da gi obezbedat ovieprava – vo nekoi slu~ai so zna~i-telni periodi za sproveduvawe i,so isklu~oci, da gi obezbedatnacionalniot tretman i tretmanotna najpovlastena nacija. Tie morada gi vovedat upravnite postapki ipravnite lekovi {to se neophodniza sproveduvawe na pravata odstrana na nivnite nositeli. TRIPSdozvoluva re{avawe na sporovisoglasno Dogovorot za re{avawe nasporovi (DSU).
(Vidi isto taka: compulsory license;copyright; geographical indications;patent, trademarks / prisilna licen-
93
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
ca; avtorsko pravo; geografskioznaki; patent, trgovski marki)
[Intelectual Property / Intelektualna sopstvenost]
trade-related investment measures,Agreement on TRIMSmesures concernant les investissements et liées au commerce,Accord sur les MICmedidas en materia de inversiones relacionadas con el comercio, Acuerdosobre las MICmerki pri vlo`uvawa so vlijanievrz trgovijata, Spogodba za TRIMS
Spogodba na STO so koja seograni~uva upotrebata na odred-eni merki pri vlo`uvawata {toja naru{uvaat trgovijata. Taa od~lenkite bara da ne sproveduvaatmerki pri vlo`uvawata so vlijanievrz trgovijata {to ne se vo soglas-nost so ~len III od GATT (nacionalentretman) ili ~len XI (ukinuvawe nakvantitativnite ograni~uvawa).Spogodbata sodr`i ilustrativnalista na vakvi merki za koi sepretpostavuva deka se vo spro-tivnost so ovie dve odredbi naGATT.
(Vidi isto taka: local contentrequirements; product mandatingrequirements; trade balancing require-ments / barawa za lokalni inputivo doma{nite proizvodi; barawaza zadol`itelen plasman naproizvodi; barawa zavramnote`uvawe na trgovijata)
[Trade and Investment / Trgovija iinvesticii]
trade roundcycle de négociations commerciales ronda de negociaciones comercialestrgovska runda
(Vidi: rounds of trade negotiations /rundi na trgovski pregovori)
trade secretsecret de fabrique, d’affaires, de commercesecreto commercialtrgovska tajna
(Vidi: undisclosed information / neobjaveni podatoci)
trade weighted average tariffmoyenne tarifaire pondérée en fonction des échangesarancel medio ponderado en función del comercioprose~na ponderiranacarinska stapka
Carinskite stapki na edna zemjaponderirani so vrednosta na uvo-zot. Se presmetuva kako odnos navkupniot prihod od carina nasprotivkupnata vrednost na uvozot.
[Market Access / Pristap na pazarot]
traditional knowledgesavoirs traditionnelsconocimientos tradicionalestradicionalno znaewe
Dolgotrajno lokalno znaewe ilipraktika {to se vgraduva vo pa-tentiranite pronajdoci. Naprimer, avtohtonite i lokalnitezaednici ~esto gi poznavaat leko-vitite svojstva na rastenijata, {tomo`e da pretstavuva nepriznataosnova za patentirani lekovi.Diskusija za toa kako da se priznaevrednosta na tradicionalnotoznaewe (genetski resursi) se vodivo WIPO, FAO i STO. Pra{aweto serazgleduva vo Konvencijata za bi-olo{kata raznovidnost i evklu~eno vo Rabotnata programa odDoha (stav 19 od Ministerskatadeklaracija od Doha).
[Intellectual Property / Intelektualna sopstvenost]
94
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
transaction valuevaleur transactionnellevalor de transaccióntransakciska vrednost
Voobi~aen metod za utvrduvawena vrednosta na uvezenite stokizaradi procenka na iznosot nacarinata {to treba da se plati.Spored ~len 1 od Spogodbata naSTO za utvrduvawe na carinskatavrednost, carinska vrednost trebada bide transakciskata vrednost.Toa e cenata {to fakti~ki se pla}aili treba da se plati za stokitekoga tie se prodavaat za izvoz vozemjata uvoznik. Me|utoa, ~len 8predviduva odredeni prisposobu-vawa na taa cena.
[Customs Valuation / Utvrduvawe nacarinska vrednost]
transcripttranscriptiontranscripciónprepis, transkripcija
Pismen zapis od zbor do zbor na sé{to e ka`ano za vreme na fazata narasprava vo postapka na STO.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
transitional safeguard mechanismmécanisme de sauvegarde transitoiremecanismo de salvaguardia de transiciónpreoden za{titen mehanizam
Za{titna merka {to se primenuvakonkretno na eliminiraweto nakvotite soglasno Spogodbata naSTO za tekstil i obleka (ATC).Kvotite se ukinuvaat vo ~etiri-fazna 10-godi{na programa za in-tegracija. ^len 6 od Spogodbata za
tekstil i obleka predviduva pose-ben preoden za{titen mehanizam kojim dozvoluva na ~lenkite da vove-dat za{tita za proizvodite {to nese integrirani soglasno programataza integracija, koga uvozot brzo sezgolemuva i predizvikuva {tetaili pretstavuva zakana za do-ma{nata industrija. Ovoj mehanizamse razlikuva od Spogodbata zaza{titni merki i ~len XIX od GATT.
[Textiles and Clothing /
Tekstil i obleka]
transparencytransparencetransparenciatransparentnost
Op{t termin za javnata dos-tapnost i jasnosta na naci-onalnite zakoni, propisi,spogodbi i praktiki. Mnoguspogodbi na STO sodr`at odredbi{to baraat transparentnost.
95
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
U
unadopted reportrapport non adoptéinforme no adoptadoneusvoen izve{taj
Izve{taj na panelot za re{avawena spor ili na Apelacionoto telo{to ne e usvoen od Teloto za re-{avawe na sporovi (DSB). DSBvoobi~aeno gi usvojuva izve{taitena panelot vo rok od 60 dena oddostavuvaweto, osven vo slu~aitekoga ednata strana vo sporot for-malno }e ja istakne svojata namerada ja ob`ali odlukata na panelot,ili koga DSB so konsenzus }eodlu~i da ne go usvoi izve{tajot.DSB voobi~aeno go usvojuva iz-ve{tajot na Apelacionoto telo vorok od 30 dena od dostavuvaweto,osven koga DSB so konsenzus }eodlu~i da ne go usvoi. Naodite voneusvoeniot izve{aj ne gi obvrzu-vaat stranite vo sporot ili kojabilo druga ~lenka na STO.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
undisclosed information / tradesecretsrenseignements non divulgués /secrets de fabrique, d’affaires, de commerceinformación no divulgada / secretos comercialesneobjaveni podatoci / trgovski tajni
^len 39 od Spogodbata za TRIPSobezbeduva za{tita na neobjave-nite podatoci od ~uvstvitelnatrgovska priroda. Trgovskite tajniso trgovska vrednost mo`at da seza{titat od prekr{uvawe na do-verba, prekr{uvawe na dogovor,naveduvawa i drugi dejstvija {to se
sprotivni na „~esnite trgovskipraktiki”. Ponatamu, treba da seprezemat razumni ~ekori za za~uvu-vawe na tajnite informacii.Vladite mora da gi za{titat odne~esna komercijalna upotrebapodatocite od testirawa, podne-seni za dobivawe na odobrenie zaproda`ba na novi farmacevtski izemjodelski hemikalii.
[Intellectual Property / Intelektualnasopstvenost]
Uruguay Round (UR)Cycle d’UruguayRonda UruguayUrugvajska runda
Osmata i najseopfatna runda namultilateralni trgovski prego-vori vo ramkite na GATT (1986-1993). Taa nastojuva{e zna~itelnoda go zajakne multilateralniottrgovski sistem, so toa {to ja osno-va{e STO i za prv pat gi opfatiuslugite (GATS) i intelektualnatasopstvenost (TRIPS). Rundata, kojazapo~na vo Punta del Este, Urugvaj,obezbedi i novi pravila vo zem-jodelstvoto i kone~no ukinuvawe naposebnata za{tita na tekstilot.Bea dogovoreni novi pravila zare{avawe na sporovi, a carinskitestapki vo prosek se namalija zaokolu 40%.
user-pays principle (UPP)principe de l’utilisateur-payeurprincipio de imputación de los gastos al usarioprincip „korisnikot pla}a”
Po{iroka primena na principot„zagaduva~ot pla}a”. Tro{okot nakorisnikot na opredelen resurstreba da gi opfa}a site tro{ocivrzani za `ivotnata sredina {to seodnesuvaat na ekstrakcija, trans-formacija i koristewe (vklu~itel-
96
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
no i tro{ocite za odnapred predv-idenite idni upotrebi).
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
97
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
V
variable levyprélèvement variablegravamen variablepromenliva dava~ka, prelevman
Dopolnitelna dava~ka za zem-jodelski proizvodi koja{to semenuva so menuvaweto na cenitena svetskiot pazar. Sistemot esozdaden da pomogne da se vram-note`at niskite svetski ceni ivisokite, za{titeni ceni na vna-tre{nite pazari. Promenlivitedava~ki {to gi primenuvaat dogo-vornite strani na GATT beazabraneti so zavr{uvaweto naUrugvajskata runda i preneseni voekvivalentni, no fiksni carini.
(Vidi isto taka: tariffication / tarifikacija)
[Agriculture; Sanitary and Phytosanitary
Measures / Zemjodelstvo; Sanitarni ifitosanitarni merki]
virgin material taxtaxe sur les matières premièresviergesimpuesto sobre materias primas vírgenesdanok na nereciklirani materijali
Danok {to se pla}a za surovini{to se koristat za proizvodstvona ambala`a. Namerata e da seobeshrabri upotrebata na primarnimaterijali vo korist na upotrebatana reciklirani materijali.
[Trade and Environment / Trgovija i`ivotna sredina]
voluntary export restraints (VERs) /voluntary restraint agreements(VRAs)accord d’autolimitation (des exportations)acuerdo de limitación voluntaria (de las exportaciones)dobrovolni ograni~uvawa naizvozot / spogodbi za dobrovolnoograni~uvawe na izvozot
„Dobrovolni” neformalni bilat-eralni ili multilateralniaran`mani so koi vladata iliindustrijata go ograni~uva izvo-zot na proizvodi {to £ nanesu-vaat {teta na nekoja politi~ki~uvstvitelna dejnost. Ovie merkibea zabraneti so Spogodbata zaza{titni merki od Urugvajskatarunda. Prethodno, tie ~esto beanudeni / primenuvani vo slu~aitekoga alternativata be{e antidamp-ing dava~ki. So dobrovolniteorgani~uvawa na izvozot se izbeg-nuvaat voobi~aenite standardi nadoka`uvawe deka uvozot pre-dizvikal {teta na doma{nataindustrija i mo`el da se naso~i konedinstven nabavuva~.
(Vidi isto taka: grey-area measures;orderly marketing arrangements /merki od sivata zona; nalo`enimarketing aran`mani)
[Non-tariff Measures /
Necarinski merki]
voluntary standardsnormes dont le respect est volontairenormas de aplicación voluntaria; nor-mas optativasdobrovolni standardi;nezadol`itelni standardi
(Vidi: standards / standardi)
98
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
W
waiverdérogationexenciónosloboduvawe od obvrska
Formalno osloboduvawe od iz-vr{uvaweto na obvrska kon STO.^len IX(3) od Marake{kata spogod-ba £ dodeluva na Ministerskatakonferencija (Generalniot sovet)primarna odgovornost da odlu~uvapo barawe za osloboduvawe odobvrska; voobi~aeno so konsenzus,no koga e potrebno, so glasawe sotri-~etvrtinsko mnozinstvo od~lenstvoto. Osloboduvawe odobvrska zaradi prodol`uvawe naperiodot na sproveduvawe naspogodbite od strana na ~lenkite senosi edinstveno so konsenzus.
withdraw (the measure)retirer, rapporter, lever (la mesure)retirar, suprimir (la medida)povlekuva (merka)
Ukinuvawe ili otstranuvawe natrgovska merka so koja seprekr{uva nekoja od spogodbiteopfateni so DSB. Vo otsustvo nazaedni~ki dogovoreno re{enie me|udve ~lenki {to se strani vo spor,„prva cel na mehanizmot za re{a-vawe na sporovi e da osiguripovlekuvawe na merkite za koistanuva zbor, ako se utvrdi deka nese vo soglasnost so koja bilo odspogodbite opfateni so Dogovorotza re{avawe na sporovi”.
(Vidi isto taka: compensation; retali-ation / kompenzacija; vozvratnamerka)
[Dispute Settlement / Re{avawe nasporovi]
written submissioncommunication écritecomunicación escritapismen podnesok
Pismeni iskazi ili kusi infor-macii {to gi podnesuvaat stra-nite, treti strani i treti u~esni-ci vo spor vo ramkite na STO.Pismenite podnesoci do panelot seuredeni so ~len 12 od DSU (za„Strani”), ~len 10 od DSU (za „Tretistrani”) i Dodatok 3 kon DSU(„Rabotni postapki”). „Pismenitepodnesoci” do Apelacionoto telo seuredeni so Pravilo 21 i 22(„Strani”) i Pravilo 24 („Tretiu~esnici”) na Rabotnite postapki zarazgleduvawe na `albite.
[Dispute Settlement /
Re{avawe na sporovi]
“WTO-plus”“WTO-plus”, allant au-delà des règles et disciplines de l”OMC”WTO-plus”, excediendo las normas y disciplinas de la OMC„STO-plus”, pro{iruvawe nastandardite i pravilata na STO
Nedostatokot na konkretni mul-tilateralni principi i pravilaza procesot na pristapuvaweotvora prostor zemjite {topristapuvaat kon STO od 1995 god-ina navamu da prezemaat noviobvrski koi, vo pove}e slu~ai, ginadminuvaat obvrskite sodr`anivo spogodbite na STO ili ob-vrskite na samite ~lenki na STO.Ovie obvrski ~esto se narekuvaat„STO-plus”, odnosno obrski koi{tose dopolnitelni na „normalnite”,kakov {to e pritisokot da sepristapi kon dvete plurilateralnispogodbi ili da se otka`at od pre-odnite periodi.
99
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(Vidi isto taka: accession; plurilater-al trade agreements / pristapuvawe;plurilateralni trgovski spogodbi)
[Negotiations / Pregovori]
100
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Z
zero-for-zero approachproposition zéro pour zéropropuesta “cero por cero”pristap „nula za nula”
Pristap na barawe i ponuda vopregovorite za industriskitecarinski stapki so cel elimini-rawe na carinite vrz osnova nareciprocitet. Pristapot „nula zanula” be{e usvoen za vreme naUrugvajskata runda zaradi ukinu-vawe na carinite vo sektorite vokoi intenzivno se odviva trgovijakakvi {to se drvoto i drvniteproizvodi, farmacevtskite proiz-vodi, igra~kite i sl. Ovoj pristapse primenuva{e i vo pregovorite zaSpogodbata za informati~ka teh-nologija.
(Vidi isto taka: harmonisation; sec-toral approach / harmonizacija; sek-torski pristap)
[Market Access; Negotiations / Pristapna pazarot; Pregovori]
zeroingréduction à zéroreducción a cerosveduvawe na nula
Metod na presmetuvawe na mar-`ata na damping preku pove-}ekratno, no selektivno, spore-duvawe so proda`bi na doma{-niot pazar. Taka, istra`niot organ{to go primenuva praviloto za sve-duvawe na nula od sporedbata }e giizostavi site primeri na proda`bina doma{niot pazar kaj koi eizvestena negativna mar`a nadamping – so drugi zborovi, sekojprimer kade {to proda`bite nadoma{niot pazar se odivaat popovisoki ceni od onie na pazarot
uvoznik. Ovie mar`i se sveduvaatna nula, pri {to samo pozitivnatamar`a na damping se zema predvidvo sporedbite. Ovaa praktika be{eosudena vo odlukite soglasno DSU.
(Vidi isto taka: anti-dumping / anti-damping)
101
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Advisory Center on WTO Law (ACWL)Centre consultatif sur la législation de l’OMC (ACWL)Centro de Asesoría Legal en Asuntos de la OMC (ACWL)Sovetodaven centar za pravoto na STO
ACWL e me|uvladina organizacija, nezavisna od STO. Za zemjite vo razvoj i naj-malku razvienite zemji ACWL obezbeduva stru~ni pravni soveti i obuka i goolesnuva pristapot do mehanizmot za re{avawe sporovi. Najmalku razvienitezemji koi se ~lenki na STO mo`at da gi koristat uslugite na Centarot, bez pri-toa da bidat negovi ~lenki i bez finansiski nadomest. Dogovorot za osnovawe naACWL e potpi{an vo dekemvri 1999 godina, ostana otvoren za potpi{uvawe odstrana na novi ~lenki s¢ do mart 2000 godina, a stapi vo sila vo juli 2001 godi-na. Sekoja zemja {to e vo proces na pristapuvawe kon STO mo`e da stane ~len naCentarot preku postapkata za pristapuvawe. Sedi{teto na ACWL e vo @eneva,[vajcarija.
Kostarika e vo proces na pristapuvawe kon ACWL.
(Vidi isto taka: World Trade Organization / Svetska trgovska organizacija)
African and Malagasy Patent Rights Authority (OAMPI)Office africain et malgache de propriété industrielle (OAMPI)Autoridad Africana y Malgache encargada de los Derechos de Patente (OAMPI)Nadle`en organ za prava od patent na Afrika i Madagaskar
(Vidi: African Intellectual Property Organization / Afrikanska organizacija zaintelektualna sopstvenost)
1
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
DEL II
ME\UNARODNI ORGANIZACII,SPOGODBI I GRUPI
^lenki: 37
Bolivija
Venecuela
Gvatemala
Danska
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
El Salvador
Indija
Indonezija
Irska
Italija
Jordan
Kanada
Kenija
Kineski Tajpej
Kolumbija
Mavricius
Nikaragva
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Paragvaj
Peru
Tajland
Tunis
Turcija
Urugvaj
Filipini
Finska
Holandija
Hongkong, Kina
Honduras
[vajcarija
[vedska
Veb-stranica: http://www.acwl.ch
African, Caribbean and Pacific Group of States (ACP)Groupe des États d’Afrique, des Caraïbes et du Pacifique (ACP)Grupo de los Estados de África, el Caribe y el Pacífico (ACP)Afrikanska, karipska i pacifi~ka grupa zemji
ACP e grupa od afrikanski, karipski i pacifi~ki dr`avi, porane{ni kolonii nazemji od Evropskata unija, koi vospostavile „posebni odnosi” so dr`avite odEvropskata zaednica, najnapred preku Konvencijata od Jaunde, potpi{ana prvi~nome|u EEZ i 18 afrikanski dr`avi vo juli 1963 godina. Konvencijata od Jaunde eobnovena vo juli 1969 godina i be{e va`e~ka s¢ do potpi{uvaweto na Prvata kon-vencija od Lome vo juni 1975 godina, koga 46 dr`avi od Afrika, Karibite iPacifikot se sostanaa vo Xorxtaun, Gvajana, i ja potpi{aa Spogodbata odXorxtaun za osnovawe na ACP grupata kako politi~ki subjekt. Tri drugi konvenciiod Lome, poznati kako Lome II, Lome III i Lome IV, bea ratifikuvani i zameneti soACP-EC Spogodbata za partnerstvo (poznata kako Spogodbata od Kotonu),potpi{ana vo juni 2000 godina vo Kotonu, Benin. Vrz osnova na Konvenciite odLome zemjite od ovaa grupa odr`uvaa odnosi na sorabotka so EU vo oblasta natrgovijata (osobeno preku nereciprocitetni preferencijali) i finansiraweto narazvojot. Spogodbata od Kotonu predviduva poglobalen pristap kon razvojot, zas-novan pomalku na nereciprocitetni preferencijali (va`e~ki do 2008 godina), apove}e na pregovori za Spogodbi za slobodna trgovija me|u zemjite od ACP grupa-ta i EU. Sedi{teto na Generalniot sekretarijat na Afrikanskata, karipskata ipacifi~kata grupa zemji e vo Brisel, Belgija, a od januari 2002 godina ima svoepretstavni{tvo i vo @eneva, [vajcarija.
2
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 79
Angola
Antigva i
Barbuda
Barbados
Bahami
Benin
Bocvana
Bregot na
Slonovata
Koska
Burkina Faso
Burundi
Vanuatu
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvineja
Gvineja Bisao
Grenada
Eritreja
Etiopija
Zambija
Zapadna Samoa
Zimbabve
Jamajka
Ju`noafrikanska
Republika
Kamerun
Kape Verde
Kenija
Kiribati
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Kuba
Lesoto
Liberija
Mavritanija
Mar{alski
Ostrovi
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mozambik
Namibija
Nauru
Niger
Nigerija
Niue
Ostrovi Kuk
Palau
Papua Nova
Gvineja
Ruanda
Samoa
Sao Tome i Prinsipe
Svazilend
Sveta Lusija
Senegal
Siera Leone
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Sudan
Surinam
Obedineta
Republika
Tanzanija
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tuvalu
Uganda
Fixi
Haiti
Centralnoafrikanska
Republika
(Vidi isto taka: Cotonou Agreement; European Community; Lomé Convention /Spogodba od Kotonu; Evropska zaednica; Konvencija od Lome)
African Economic Community (AEC)Communauté économique africaine (CEA)Comunidad Económica Africana (CEA)Afrikanska ekonomska zaednica
AEC e me|unarodna organizacija ~ii celi se osnovawe zaedni~ki pazar me|u~lenkite na dolgoro~en plan, preku promovirawe na ekonomskiot i socijalniotrazvoj, kako i sorabotka i usoglasuvawe na politikite me|u zemjite ~lenki. Ovaaorganizacija e sozdadena kako sostaven del na Organizacijata za afrikanskoedinstvo (OAU), denes poznata kako Afrikanska unija (AU), i imaat istSekretarijat. AEC zapo~na so rabota vo maj 1994 godina i nejzinoto sedi{te e voAdis Abeba, Etiopija. ^lenstvoto e voedno otvoreno i za site zemji ~lenki na AU.
(Vidi isto taka: African Union / Afrikanska unija)
3
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Dominika
Dominikanska
Republika
Ekvatorijalna
Gvineja
Mavricius
Madagaskar
Malavi
Mali
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
^ad
Xibuti
Veb-stranica: http://www.acpsec.org
^lenki: 52
Al`ir
Angola
Benin
Bocvana
Bregot na
Slonovata Koska
Burkina Faso
Burundi
Gabon
Gambija
Gana
Gvineja
Egipet
Ekvatorijalna
Gvineja
Eritreja
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Ju`noafrikanska
Republika
Kamerun
Kape Verde
Kenija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Lesoto
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Malavi
Mali
Maroko
Mozambik
Namibija
Niger
Nigerija
Ruanda
Sao Tome i
Prinsipe
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Somalija
Sudan
Obedineta
Republika
Tanzanija
Togo
Tunis
Uganda
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Xibuti
Veb-stranica: http://fp.chasque.net:8081/ngonet/trade/procesos/aec.htm
African Growth and Opportunity Act (AGOA) I and IILoi sur la croissance et les possibilités économiques de l’Afrique (AGOA I et II)Ley de Crecimiento y Oportunidades para África (AGOA I y II)Afrikanski akt za razvoj i mo`nosti (AGOA) I i II
AGOA pretstavuva Akt na SAD izdignat na stepen na zakon vo maj 2000 godina.Negova glavna cel e zajaknuvawe na odnosite me|u supsaharskite afrikanski dr-`avi i SAD, preku obezbeduvawe bescarinski i beskvoten pristap do pazarot naSAD. AGOA voedno gi poddr`uva ekonomskite i politi~kite reformi vo Afrikapreku:
� intenzivirawe na nastojuvawata za reformi vo ekonomskite i trgovskitere`imi na zemjite korisni~ki;
� ovozmo`uvawe podobar pristap na afrikanskite dr`avi do amerikanska-ta tehni~ka ekspertiza i krediti;
� vospostavuvawe dijalog na „visoko nivo” vo oblasta na trgovijata i inves-ticiite.
AGOA I stapi vo sila vo maj 2000 godina. AGOA II, pro{iruvaj}i go preferenci-jalniot pristap za uvoz od zemjite korisni~ki, stapi vo sila vo avgust 2002 go-dina.
African Intellectual Property Organisation (OAPI)Organisation africaine de la propriété intellectuelle (OAPI)Organización Africana de la Propiedad Intelectual (OAPI)Afrikanska organizacija za intelektualna sopstvenost
OAPI e me|unarodna organizacija ~ija glavna cel e za{tita na intelektualnatasopstvenost i zalagawe za nejzino koristewe me|u zemjite ~lenki vo soglasnost sozakonite. OAPI po~na so rabota vo mart 1977 godina i go zameni Nadle`niot organza prava od patent na Afrika i Madagaskar (OAMPI). Sedi{teto na organizacija-ta e vo Jaunde, Kamerun.
4
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Zemji koi imaat pravo na beneficiite {to gi obezbeduva AGOA: 36
Angola
Benin
Bocvana
Burkina Faso
Gabon
Gambija
Gvineja
Gvineja Bisao
Etiopija
Zambija
Ju`noafrikanska
Republika
Kamerun
Kape Verde
Kenija
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Lesoto
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Malavi
Mali
Mozambik
Namibija
Niger
Nigerija
Ruanda
Sao Tome i
Prinsipe
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Obedineta
Repbulika
Tanzanija
Uganda
^ad
Xibuti
Veb-stranica: http://www.agoa.gov/
5
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
African Union (AU)Union africaine (UA)Unión Africana (UA)Afrikanska unija
Afrikanskata unija (AU) ja zameni Organizacijata za afrikansko edinstvo (OAU)vo juli 2001 godina. AU gi ima istite celi kako i OAU:
� zalagawe za edinstvo i solidarnost me|u afrikanskite zemji;� branewe na suverenitetot na zemjite ~lenki;� iskorenuvawe na site formi na kolonijalizam;� zalagawe za me|unarodna sorabotka, vrz osnova na po~ituvawe na
Povelbata na OON i Univerzalnata deklaracija za ~ovekovi prava;� koordinirawe i usoglasuvawe na ekonomskite, diplomatskite, obra-
zovnite, zdravstvenite, nau~nite i odbranbenite politiki na zemjite~lenki.
Nejzinoto sedi{te se nao|a vo Adis Abeba, Etiopija.
^lenki: 16
Benin
Bregot na
Slonovata Koska
Burkina Faso
Gabon
Gvineja
Gvineja Bisao
Ekvatorijalna
Gvineja
Kamerun
Republika Kongo
Mavritanija
Mali
Niger
Senegal
Togo
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Veb-stranica: http://www.oapi.wipo.net
^lenki: 53
Al`ir
Angola
Benin
Bocvana
Bregot na
Slonovata Koska
Burkina Faso
Burundi
Gabon
Gambija
Gana
Gvineja
Gvineja Bisao
Egipet
Ekvatorijalna
Gvineja
Eritreja
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Ju`noafrikanska
Republika
Kamerun
Kape Verde
Kenija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Lesoto
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Malavi
Mali
Maroko
Mozambik
Namibija
Niger
Nigerija
Ruanda
Sao Tome i Prinsipe
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Somalija
Sudan
Obedineta
Republika
Tanzanija
Togo
Tunis
Uganda
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Xibuti
Veb-stranica: http://www.africa-union.org
Agence intergouvernementale de la Francophonie (AIF)Agence intergouvernementale de la Francophonie (AIF)Agence intergouvernementale de la Franchophonie (AIF)Me|uvladina agencija na frankofonijata
Me|uvladinata agencija na frankofonijata (AIF), koja e glavna operativna agen-cija na Me|unarodnata organizacija na frankofonijata, e me|uvladina organi-zacija ~ii ~lenki se dr`avi i vladi od francuskoto govorno podra~je. Se zala-ga za mir, demokratija, ~ovekovi prava i ekonomski i kulturen razvoj me|u~lenkite. Agencijata e osnovana so stapuvaweto vo sila na Konvencijata odNiama, vo mart 1970 godina. Po~na so rabota pod imeto Agencija za kulturna itehni~ka sorabotka (ACCT), a preimenuvana e vo AIF vo 1993 godina. Nejzinotosedi{te e vo Pariz, Francija, i ima tri regionalni pretstavni{tva: vo Lome, Togo(za Zapadna Afrika), vo Libervil, Gabon (za Centralna Afrika) i vo Hanoj,Vietnam (za azisko-pacifi~kiot region).
Agency for International Trade Information and Cooperation (AITIC)Agence de coopération et d’information pour le commerce international (ACICI)Agencia de Cooperación y de Información para el Comercio Internacional (ACICI)Agencija za informacii za me|unarodna trgovija i sorabotka
Po osnovaweto na STO vo @eneva vo januari 1995 godina, AITIC e osnovana kakonezavisna agencija od strana na {vajcarskata vlada, vo fevruari 1998 godina.Agencijata sega e vo proces na transformacija vo me|uvladina organizacija.
6
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 50
Albanija
Benin
Bregot na
Slonovata Koska
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Vanuatu
Vietnam
Gabon
Gvineja
Gvineja Bisao
Dominika
Egipet
Ekvatorijalna
Gvineja
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kanada-
Provincija Kvebek
Kanada-
Provincija
Wu Brunsvik
Kape Verde
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Narodna
Demokratska
Republika
Laos
Liban
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Mali
Maroko
Moldavija
Monako
Niger
Romanija
Ruanda
Sao Tome i Prinsipe
Sveta Lusija
Sej{eli
Senegal
Togo
Tunis
Francija
Francuski
Komuni na
Belgija
Haiti
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Xibuti
[vajcarija
Veb-stranica: http://agence.francophonie.org
AITIC obezbeduva pomo{ za pomalku razvienite zemji preku:
� oddel za nerezidenti na AITIC, osnovan vo oktomvri 2000 godina so cel da
im pomaga na ~lenkite na STO i na nabquduva~ite bez postojano pret-
stavni{tvo vo @eneva preku obezbeduvawe specijalna pomo{, na primer
so „sistemot za rano izvestuvawe”, so cel da se uka`e na najzna~ajnite
pra{awa i sostanoci za sekoja nerezidentna delegacija. Ovoj oddel
obezbeduva pomo{ i za nerezidentnite sekretarijati na regionalnite
organizacii;
� personalizirana pomo{ za delegatite i poddr{ka vo soglasnost so
potrebite na individualnite delegacii, za identifikuvawe prioriteti,
obezbeduvawe pomo{ za nepoznati temi, pomo{ pri vospostavuvawe kon-
takti so soodvetni slu`beni lica vo soodvetni organizacii i orga-
nizirawe na neutralni i neformalni forumi za diskusija me|u dr`avite
koi imaat zaedni~ki trgovski pra{awa;
� obezbeduvawe informativni materijali na angliski, francuski i {pans-
ki jazik (trite slu`beni rabotni jazici na STO), za pra{awa vo vrska so
trgovijata, za koi na delegaciite im se potrebni koncizni i a`urirani
informacii;
� rabotilnici i seminari za obuka, ponekoga{ vo sorabotka i so poddr{ka
na drugi institucii, na temi od primaren interes za delegaciite;
� redovni neformalni sredbi nameneti za u~esnici so posebni interesi.
Zemjite napi{ani so zadebeleni bukvi (7) se ~lenki-sponzori.
(Vidi isto taka: less-advantaged countries / zemji so pomali prednosti)
7
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 44
Al`ir
Benin
Bolivija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Gambija
Gvajana
Gvineja
Danska
Dominikanska
Republika
Ekvador
Etiopija
Zambija
IrskaJemen
Jordan
Kamboxa
Kape Verde
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Kuba
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Mozambik
Nepal
Nigerija
Nikaragva
ObedinetoKralstvoParagvaj
Senegal
Sudan
Togo
Tunis
FinskaHaiti
HolandijaHonduras
^ad
[vajcarija[vedska[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.aitic.org
Andean Community (CAN)Communauté andine (CAN) Comunidad Andina (CAN)Zaednica na Andite
Zaednicata na Andite, sub-regionalna organizacija na ju`noamerikanskitedr`avi, se zalaga za usoglasuvawe na politikite na ~lenkite, zajaknuvawe naekonomskiot i socijalniot razvoj i podobruvawe na sorabotkata me|u ~lenkite,kako i regionalna integracija. Zaednicata na Andite, koja e naslednik naAndskiot pakt, e osnovana vo maj 1969 godina so Spogodbata od Kartagena. SoAndskiot pakt se sozdade slobodna trgovska zona vo 1992 godina i se usvoijazaedni~ki nadvore{ni carini za ~lenkite vo 1995 godina. Zaednicata na Anditee osnovana vo januari 1997 godina, a zapo~na so rabota vo avgust 1997 godina.Nejzinoto sedi{te se nao|a vo Lima, Peru.
Andean Pact Pacte andinPacto AndinoAndski pakt
(Vidi: Andean Community / Zaednica na Andite)
Andean Trade Preference Act (ATPA)Loi relative aux préférences commerciales en faveur des pays andins (ATPA)Ley de Preferencias Arancelarias Andinas (ATPA)Andski akt za trgovski preferencijali
ATPA e spogodba za trgovski preferencijali, koja stapi vo sila vo dekemvri 1991godina, a prestana da va`i vo dekemvri 2001 godina. Vo avgust 2002 godina eizmeneta i dopolneta so Andskiot akt za trgovska promocija i spre~uvawe na dro-gata (ATPDEA), ~ija cel e da se ovozmo`i bescarinski pristap do pazarot na SADza proizvodi {to poteknuvaat od zemjite korisni~ki na Aktot. Zemjite koris-ni~ki treba da ispolnat odredeni kriteriumi za da se kvalifikuvaat i da gozadr`at svojot status. Celta na ovaa spogodba e zalagawe za ekonomski razvoj iraznovidnost na izvozot, zacvrstuvawe na demokratijata i eliminirawe natrgovijata so droga, preku pronao|awe alternativni re{enija za kulturite od koise proizveduva droga vo zemjite korisni~ki. ATPDEA prestanuva da va`i vodekemvri 2006 godina.
8
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 5
Bolivija
Venecuela
Ekvador
Kolumbija
Peru
Veb-stranica: http://www.comunidadandina.org
Asia-Pacific Economic Cooperation (APEC)Coopération économique de la zone Asie-Pacifique (APEC)Cooperación Económica de Asia y el Pacífico (APEC)Azisko-pacifi~ka ekonomska sorabotka
APEC e neformalna grupa koja se zalaga za ekonomski rast, sorabotka i investi-rawe i go pottiknuva sozdavaweto na otvoren multilateralen trgovski sistem voazisko-pacifi~kiot region. Glavna cel na APEC e eliminirawe na barieriteme|u svoite ~lenki do 2020 godina. Ovaa organizacija funkcionira vrz osnova nadobrovolni obvrski i otvoren dijalog vo odnos na obvrskite koi ne proizleguvaatod dogovorot. Voedno ja promovira sorabotkata me|u zemjite ~lenki preku olesnu-vawe na trgovijata i pottiknuvawe na transparentnosta vo odnos na razmenata nainformacii. APEC e osnovana vo noemvri 1989 godina, so sedi{te vo Singapur.
Association of Caribbean States (ACS)Association des Etats de la Caraïbe (AEC)Asociación de Estados del Caribe (AEC)Asocijacija na karipskite dr`avi
ACS e regionalna asocijacija ~ija cel e zalagawe za koordiniranost i sorabotkame|u karipskite dr`avi, kako i pro{iruvawe na nivnite trgovski vrski. Glavnioblasti koi gi opfa}a Asocijacijata se trgovija, transport, odr`liv turizam iprirodni katastrofi. ACS e osnovana vo juli 1994 godina, so sedi{te vo [pan-skoto pristani{te, Trinidad i Tobago.
9
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 5
Bolivija
Venecuela
Ekvador
Kolumbija
Peru
Veb-stranica: nema
^lenki: 21
Avstralija
Brunei
Darusalem
Vietnam
Indonezija
Japonija
Kanada
Kina
Kineski Tajpej
Republika
Koreja
Malezija
Meksiko
Nov Zeland
Papua
Nova Gvineja
Peru
Ruska Federacija
SAD
Singapur
Tajland
Filipini
Hongkong, Kina
^ile
Veb-stranica: http://www.apecsec.org.sg
(Vidi isto taka: Caribbean Community and Common Market / Karipska zaednica izaedni~ki pazar)
Association of Southeast Asian Nations (ASEAN)Association des nations de l’Asie du Sud-Est (ANASE)Asociación de Naciones del Asia Sudoriental (ASEAN)Asocijacija na jugoisto~nite aziski nacii
ASEAN e organizacija ~ija cel e zajaknuvawe na sorabotkata me|u zemjite odregionot, preku zalagawe za ekonomski rast i razvoj i odr`uvawe na mirot ipoliti~kata stabilnost vo regionot. ASEAN e osnovana vo avgust 1967 godina sopet ~lenki, a do juli 2000 godina broe{e 10 ~lenki. Nejzinoto sedi{te e voXakarta, Indonezija.
Australia-New Zealand Closer Economic Relations Agreement (ANZCERTA or CER)Accord commercial de rapprochement économique entre l’Australie et la Nouvelle-Zélande (ANZCERTA ou CER)Acuerdo comercial por el que se estrechan las relaciones económicas entre Australia yNueva Zelanda (ANZCERTA o CER)Avstralisko-novozelandska spogodba za pobliski ekonomski odnosi
ANZCERTA e spogodba za slobodna trgovija potpi{ana vo mart 1983 godina me|uAvstralija i Nov Zeland, so cel da gi zajakne trgovskite vrski me|u niv preku:
� olesnuvawe na ekonomskite vrski me|u zemjite ~lenki preku zalagawe za
10
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 28
Antigva i
Barbuda
Barbados
Bahami
Belize
Venecuela
Gvajana
Gvatemala
Grenada
Dominika
Dominikanska
Republika
El Salvador
Jamajka
Kolumbija
Kostarika
Kuba
Meksiko
Nikaragva
Panama
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i
Nevis
Surinam
Trinidad i Tobago
Haiti
Honduras
Ima plus 3 asocija-
tivni ~lenki:
Aruba
Francija
Holandski Antili
Veb-stranica: http://acs-aec.org
^lenki: 10
Brunei
Darusalem
Vietnam
Indonezija
Kamboxa
Malezija
Mjanmar
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Singapur
Tajland
Filipini
Veb-stranica: http://www.aseansec.org
slobodna trgovija i eliminirawe na pre~kite vo trgovijata so stoki iuslugi vo regionot (kvantitativni restrikcii i carini);
� razvivawe na trgovijata me|u partnerite vo uslovi na lojalna konkuren-cija.
ANZCERTA e zamislena da bide edna od najseopfatnite bilateralni spogodbi zaslobodna trgovija i prva {to ja vklu~uva trgovijata so uslugi. Nejzinoto sedi{tee vo Barton, Avstralija.
(Vidi isto taka: Australia-New Zealand Closer Economic Relations Agreement Protocolon Trade in Services / Avstralisko-novozelandska spogodba za pobliski ekonomskiodnosi, protokol za trgovija so uslugi)
Australia-New Zealand Closer Economic Relations Agreement (ANZCERTA)Protocol on Trade in Services Protocole sur le commerce des services de l’Accord commercial de rapprochementéconomique entre l’Australie et la Nouvelle-Zélande (ANZCERTA)Protocolo del Acuerdo comercial por el que se estrechan las relaciones económicasentre Australia y Nueva Zelanda (ANZCERTA) sobre el Comercio de ServiciosAvstralisko-novozelandska spogodba za pobliski ekonomski odnosi, protokolza trgovija so uslugi
ANZCERTA protokolot za trgovija so uslugi e potpi{an so cel da ja integriratrgovijata so uslugi vo ANZCERTA. Celi na spogodbata se:
� ovozmo`uvawe liberalizacija vo trgovijata so uslugi me|u partnerite;� podobruvawe na nivniot uslu`en sektor;� zalagawe za transparentnost na pravilata so koi se regulira trgovijata
so uslugi me|u zemjite ~lenki;� olesnuvawe na konkurencijata vo trgovijata so uslugi.
Spogodbata e potpi{ana vo 1988 godina, a stapi vo sila vo januari 1989 godina.Nejziniot Sekretarijat se nao|a vo Barton, Avstralija, zaedno so Sekretarijatotna ANZCERTA.
11
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 2
Avstralija
Nov Zeland
Veb-stranica: http://www.dfat.gov.au/geo/new_zealand/anz_cer/anzerta1.pdf
^lenki: 2
Avstralija
Nov Zeland
Veb-stranica: nema
(Vidi isto taka: Australia-New Zealand Closer Economic Relations Agreement / Avstralisko-novozelandska spogodba za pobliski ekonomski odnosi)
Basel Convention on the Control of Transboundary Movements of HazardousWastes and Their Disposal (Basel Convention)Convention de Bâle sur le contrôle des mouvements transfrontières de déchetsdangereux et de leur élimination (Convention de Bâle)Convenio de Basilea sobre el Control de los Movimientos Transfronterizos de losDesechos Peligrosos y su Eliminación (Convenio de Basilea) Bazelska konvencija za kontrola na prekugrani~nite dvi`ewa na {teten otpad inegovo skladirawe (Bazelska konvencija)
Bazelskata konvencija e potpi{ana so cel da gi reducira i regulira me|unarod-nite dvi`ewa na {tetniot otpad, zaradi za{tita na `ivotnata sredina.Stranite potpisni~ki na Konvencijata mora da sorabotuvaat vo odnos naograni~uvaweto na izvozot i uvozot na {tetniot otpad, so pomo{ i pod nadzor naSekretarijatot na Bazelskata konvencija, so sedi{te vo @eneva, [vajcarija.Stranite potpisni~ki mora da se obidat da go tretiraat otpadot tamu kade {to sesozdava i da go ograni~at izvorot na negovoto sozdavawe. Konvencijata epotpi{ana pod pokrovitelstvo na UNEP vo mart 1989 godina, a stapi vo sila vomaj 1992 godina. Nejzin poverenik e generalniot sekretar na Obedinetite nacii.
12
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Strani: 166
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Andora
Antigva i
Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Indija
Indonezija
Izrael
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Lihten{tajn
Litvanija
Luksemburg
Malavi
Malezija
Maldivi
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski
Ostrovi
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Nauru
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Sveti Vinsent
i Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siriska Arapska
Republika
Singapur
Slova~ka
Slovenija
Srbija i Crna
Gora
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Togo
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Berne Convention for the Protection of Literary and Artistic Works (BerneConvention)Convention de Berne pour la protection des œuvres littéraires et artistiques (Conventionde Berne)Convenio de Berna para la Protección de las Obras Literarias y Artísticas (Convenio deBerna)Bernska konvencija za za{tita na literaturni i umetni~ki tvorbi (Bernska konvencija)
Bernskata konvencija se stremi kon obezbeduvawe efikasna i edinstvename|unarodna za{tita na avtorskite prava vrz literaturnite i umetni~kite tvor-bi. Konvencijata ja administrira WIPO vo @eneva, [vajcarija, kade {to istata ei deponirana. Potpi{ana e vo septemvri 1886 godina i posleden pat izmeneta voseptemvri 1979 godina.
13
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Venecuela
Vietnam
Gambija
Gana
Gvatemala
Gvajana
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Evropska zaednica
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
Kenija
Kina
Kirgistan
Kiribati
Kipar
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika
Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamaharija
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Obedineti
Arapski
Emirati
Sultanat Oman
Ostrovi Kuk
Pakistan
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska
Federacija
Samoa
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Francija
Holandija
Honduras
Hrvatska
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Potpisnici na
Konvencijata koi s¢
u{te ne ja ratifiku-
vale:
Avganistan
SAD
Haiti
Veb-stranica: http://www.basel.int
Strani: 159
Avstrija
Avstralija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
Egipet
El Salvador
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Lihten{tajn
Sveti Kits
i Nevis
Senegal
Siriska Arapska
Republika
(Vidi isto taka: World Intellectual Property Organization / Svetska organizacija zaza{tita na prava od intelektualna sopstvenost)
14
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Andora
Antigva i
Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahrein
Bahami
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Brazil
Bregot na
Slonovata
Koska
Bocvana
Bugarija
Burkina Faso
Butan
Vatikan
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Ermenija
Estonija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kirgistan
Kipar
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika
Kongo
Republika
Kongo
Narodna
Demokratska
Republika Koreja
Republika
Koreja
Kostarika
Kuba
Latvija
Lesoto
Liban
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Federalna Dr`ava
Mikronezija
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti Arapski
Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska Federacija
SAD
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent
i Grenadini
Singapur
Republika
Slova~ka
Slovenija
Srbija i
Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turcija
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.wipo.org/treaties/ip/berne/
Bretton Woods InstitutionsInstitutions de Bretton WoodsInstituciones de Bretton WoodsInstitucii Breton Vuds
(Vidi: International Monetary Fund; World Bank / Me|unaroden monetaren fond;Svetska banka)
Cairns GroupGroupe de CairnsGrupo de CairnsGrupacija Kairns
Grupacijata Kairns e koalicija na zemji izvozni~ki na zemjodelski proizvodi, koise zalagaat za liberalizacija na trgovijata so zemjodelski proizvodi. Formiranae vo avgust 1986 godina i pretstavuva{e instrument pri formiraweto ramka zareformi vo trgovijata so zemjodelski proizvodi.
Caribbean Basin Initiative (CBI)Initiative concernant le Bassin des Caraïbes (IBC)Iniciativa de la Cuenca del Caribe (ICC)Inicijativa na Karipskiot basen
CBI e amerikanska programa (potpi{ana soglasno Aktot za ekonomska sanacija naKaripskiot basen), ~ija cel e zalagawe za ekonomski rast vo zemjite od Karip-skiot basen preku:
� zgolemuvawe na izvozot i diversifikacija na ekonomiite vo zemjite odregionot;
� namaluvawe ili eliminirawe na carinite (vo zavisnost od proizvodot)pri izvoz na stoki.
Inicijativata na Karipskiot basen e potpi{ana vo avgust 1983 godina, a stapi vosila vo januari 1984 godina. Prvi~no treba{e da trae 12 godini, no prodol`enae do 2006 godina.
15
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 17
Avstralija
Argentina
Bolivija
Brazil
Gvatemala
Indonezija
Ju`noafrikanska
Republika
Kanada
Kolumbija
Kostarika
Malezija
Nov Zeland
Paragvaj
Tajland
Urugvaj
Filipini
^ile
Veb-stranica: http://www.cairnsgroup.org
Caribbean Community and Common Market (CARICOM)Communauté et Marché commun des Caraïbes (CARICOM)Comunidad y Mercado Común del Caribe (CARICOM)Karipska zaednica i zaedni~ki pazar
CARICOM e naslednik na Karipskata asocijacija za slobodna trgovija (CARIFTA),osnovana vo maj 1968 godina, so koja treba{e da zapo~ne da funkcionira Karip-skiot zaedni~ki pazar. Vo oktomvri 1972 godina, za vreme na Sedmata konferen-cija na {efovite na vladi na Karipskata zaednica, be{e odlu~eno CARIFTA dabide zameneta so Karipskata zaednica i zaedni~kiot pazar da se integrira voovaa nova zaednica. Glavni celi na CARICOM se:
� koordinirawe na nadvore{nata politika na zemjite ~lenki i razvivawena odreden broj zaedni~ki uslugi kakvi {to se zdravstvoto, obrazovani-eto, transportot i telekomunikaciite;
� zajaknuvawe na ekonomskata integracija vo regionot preku konsolidirawena dogovorite za carinska unija;
� zalagawe za slobodna trgovija na zaedni~kiot pazar i usoglasuvawe nacarinskite stapki.
CARICOM e osnovana vo avgust 1973 godina, so sedi{te vo Xorxtaun, Gvajana.
* ^lenka na Zaednicata, no ne i na zaedni~kiot pazar.
(Vidi isto taka: Association of Caribbean States / Asocijacija na karipskitedr`avi)
16
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 15
Antigva i
Barbuda
Bahami*
Barbados
Belize
Gvajana
Grenada
Dominika
Jamajka
Monserat
Sveta Lusija
Sveti Vinset i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Surinam
Trinidad i
Tobago
Haiti
Veb-stranica: http://www.caricom.org
^lenki: 24
Antigva i
Barbuda
Aruba
Barbados
Bahami
Belize
Britanski Devstveni
Ostrovi
Gvajana
Gvatemala
Grenada
Dominika
Dominikanska
Republika
El Salvador
Jamajka
Kostarika
Monserat
Nikaragva
Panama
Sveta Lusija
Sveti Vinsent
i Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Trinidad i Tobago
Haiti
Holandski Antili
Honduras
Veb-stranica: http://www.mac.doc.gov/CBI/webmain/intro.htm
Caribbean Free Trade Association (CARIFTA)Zone de libre-échange des Caraïbes (CARIFTA)Asociación de Libre Comercio del Caribe (CARIFTA)Karipska asocijacija za slobodna trgovija
(Vidi: Caribbean Community and Common Market / Karipska zaednica i zaedni~kipazar)
Cartagena AgreementAccord de CarthagèneAcuerdo de CartagenaKartagenska spogodba
(Vidi: Andean Community / Zaednica na Andite)
Cartagena Protocol on BiosafetyProtocole de Carthagène sur la prévention des risques biotechnologiquesProtocolo de Cartagena sobre Bioseguridad o Protocolo sobre Seguridad de laBiotechnologíaKartagenski protokol za bio-za{tita
Kartagenskiot protokol za bio-za{tita, izvorno Protokol na konvencijata zabiolo{ka raznovidnost, e spogodba za `ivotnata sredina ~ii celi se:
� obezbeduvawe informacii za efektite i rizicite od bio-organskiteproizvodi, odnosno `ivite modificirani organizmi ili “LMOS” vrz`ivotnata sredina na me|unarodno nivo;
� ponuda na “Biosafety Clearing House”, zasnovana na Internet, koja }e slu`ikako platforma za spodeluvawe informacii za novite bio-tehnologii;
� pomagawe na zemjite vo razvoj da gi zajaknat svoite kapaciteti za upravu-vawe so novite bio-tehnologii.
Poverenik na Protokolot e generalniot sekretar na OON. Potpi{an e vo januari2000 godina, vo Montreal, Kanada. S¢ u{te nema stapeno vo sila, dodeka “BiosafetyClearing House” s¢ u{te se nao|a vo pilot-faza.
17
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 125
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Antigva i
Barbuda
Avstrija
Banglade{
Barbados
Bahami
Belgija
Belize
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Indija
Indonezija
Iran
Irska
Italija
Japonija
Jordan
Litvanija
Luksemburg
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Maldivi
Malezija
Mali
Mar{alski
Ostrovi
Meksiko
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Siriska Arapska
Republika
Slovenija
Slova~ka
Solomonski
Ostrovi
Sudan
18
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(Vidi isto taka: Convention on Biological Diversity / Konvencija za biolo{karaznovidnost)
Central African Customs and Economic Union (CACEU)Union douanière et économique de l’Afrique centrale (UDEAC)Unión Aduanera y Económica del África Central (UDEAC)Centralnoafrikanska carinska i ekonomska unija
(Vidi: Central African Economic and Monetary Community / Centralnoafrikanskaekonomska i monetarna zaednica)
Central African Economic and Monetary Community (CAEMC)Communauté économique et monétaire de l’Afrique centrale (CEMAC)Comunidad Económica Monetaria del África Central (CEMAC)Centralnoafrikanska ekonomska i monetarna zaednica
Centralnoafrikanskata ekonomska i monetarna zaednica (CAEMC) e naslednikna Centralnoafrikanskata carinska i ekonomska unija (CACEU).
CACEU se zalaga{e za usoglasuvawe na industriskata i razvojnata politika me|u~lenkite. Celite na CAEMC se mnogu poambiciozni: ovaa zaednica se zalaga zaslobodna trgovija preku vospostavuvawe zaedni~ki pazar, so cel da go zajaknerazvojniot proces i da go podobri `ivotniot standard vo zemjite ~lenki. CAEMC
Belorusija
Benin
Bolivija
Bocvana
Brazil
Bugarija
Burkina Faso
Butan
Venecuela
Vietnam
Gambija
Gana
Gvatemala
Germanija
Grenada
Grcija
Danska
Dominika
Evropska zaednica
Egipet
Ekvador
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Ju`noafrikanska
Republika
Kamboxa
Kamerun
Kenija
Kina
Kipar
Kiribati
Kolumbija
Demokratska
Republika Kongo
Narodna
Demokratska
Republika
Koreja
Kuba
Narodna Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Letonija
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nauru
Niger
Nigerija
Nikaragva
Niue
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineto Kralstvo
Sultanat Oman
Palau
Panama
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Samoa
Sej{eli
Senegal
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turcija
Uganda
Ukraina
Ungarija
Fixi
Francija
Finska
Holandija
Hrvatska
^e{ka
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.biodiv.org/biosafety/
e osnovana vo mart 1994 godina, so potpi{uvawe na Spogodbata od Njamena. Imasedi{te vo Banxui, Centralnoafrikanska Republika.
Central European Free Trade Agreement (CEFTA)Accord de libre-échange d’Europe centrale (ALEEC)Acuerdo de Libre Comercio de Europa Central (ALCEC)Centralnoevropska spogodba za slobodna trgovija
CEFTA e spogodba za slobodna trgovija potpi{ana vo mart 1993 godina. Se stremikon progresivno sozdavawe na region za slobodna trgovija, a proizleze od potre-bata za sprotivstavuvawe na prethodno sozdadenite stavovi za trgovijata me|uovie sosedni dr`avi, razvieni za vreme na nivnite procesi na tranzicija. Zavreme na implementacijata na Spogodbata za slobodna trgovija me|u ~lenstvoto,CEFTA procesot ima{e i dopolnitelna uloga na obezbeduvawe na zemjite ~lenkiso iskustvo i institucionalen kapacitet za sklu~uvawe mo`ni spogodbi za trgo-vija so EU vo idnina. Bugarija i Romanija bea poslednite ~lenki {to se prik-lu~ija, dodeka ostanatite dr`avi od CEFTA £ se priklu~ija na EU vo maj 2004 go-dina. Celi na ovaa spogodba se:
� zalagawe za ekonomski razvoj preku pro{iruvawe na trgovijata i harmo-nizirawe na odnosite me|u stranite potpisni~ki;
� zgolemuvawe na produktivnosta vo regionot i podobruvawe na negovatafinansiska stabilnost;
� eliminirawe na trgovskite barieri, so cel ekspanzija na svetskatatrgovija;
� ovozmo`uvawe uslovi na lojalna konkurencija za trgovija me|u stranitepotpisni~ki;
� podobruvawe na `ivotnite i rabotnite uslovi.
Poverenik na ovaa Spogodba e Vladata na Polska.
19
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Strani: 7
Bugarija
Polska
Romanija
Slova~ka
Slovenija
Ungarija
^e{ka
Veb-stranica: http://www.cefta.org
^lenki: 6
Gabon
Ekvatorijalna
Gvineja
Kamerun
Republika Kongo
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Veb-stranica: nema
Codex AlimentariusCodex AlimentariusCodex AlimentariusKodeks Alimentarius
Kodeks Alimentarius e kodeks koj pod pokrovitelstvo na Komisijata za KodeksAlimentarius postojano sozdava i gi usoglasuva standardite za hrana i jaobezbeduva nivnata implementacija i koristewe od strana na site potro{uva~i,proizvoditeli i prerabotuva~i na hrana i nacionalni agencii za kontrola nahranata na me|unarodno nivo. Na edinaesettata sesija na Konferencijata zahrana i zemjodelstvo (FAO), odr`ana vo noemvri 1961 godina, be{e dogovoreno dase osnova Komisija za Kodeks Alimentarius po diskusiite {to bea odr`ani soUNECE, OECD, Svetskata zdravstvena organizacija (WHO) i evropskiot KodeksAlimentarius za osnovawe na me|unarodna programa za standardite za hrana, {tobe{e usvoena vo maj 1963 godina kako zaedni~ka FAO/WHO programa za standardiza hrana.
Veb-stranica: http://www.codexalimentarius.net
(Vidi isto taka: Codex Alimentarius Commission; Food and Agriculture Organization ofthe United Nations; Organization for Economic Cooperation and Development; UnitedNations Economic Commission for Europe / Komisija za Kodeks Alimentarius;Organizacija za hrana i zemjodelstvo pri Obedinetite nacii; Organizacija zaekonomska sorabotka i razvoj; Ekonomska komisija na Obedinetite nacii zaEvropa)
Codex Alimentarius CommissionCommission du Codex AlimentariusComisión del Codex AlimentariusKomisija za Kodeks Alimentarius
Komisijata za Kodeks Alimentarius e me|uvladino telo osnovano vo Rim, Italija,~ija osnovna cel e implementacijata na Kodeks Alimentarius. Osnovana e vonoemvri 1961 godina, a zapo~na so rabota vo maj 1963 godina.
20
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 168
Avstralija
Avstrija
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Libiska Arapska
Xamaharija
Litvanija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Slova~ka
Slovenija
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Solomonski
Ostrovi
(Vidi isto taka: Codex Alimentarius / Kodeks Alimentarius)
Common Fund for Commodites (CFC)Fonds commun pour les produits de base (CFC)Fondo Común para los Productos Básicios (CFC)Zaedni~ki fond za stoki za {iroka potro{uva~ka
CFC e me|uvladina finansiska institucija sozdadena pod pokrovitelstvo naOON. Se stremi kon socijalno-ekonomski razvoj vo sektorot na stoki za {irokapotro{uva~ka. Nejzinite aktivnosti vklu~uvaat:
� finansiski istra`uvawa i razvoj na sektorite na stoki za {irokapotro{uva~ka;
21
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Benin
Bolivija
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Grcija
Gruzija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Ju`noafrikanska
Republika
Jordan
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kolumbija
Kostarika
Republika Kongo
Demokratska
Republika Kongo
Demokratska Narodna
Republika Koreja
Republika Koreja
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nepal
Nov Zeland
Niger
Nigerija
Nikaragva
Norve{ka
Sultanat Oman
Ostrovi Kuk
Obedineto Kralstvo
Obedineti
Arapski Emirati
Pakistan
Panama
Papua
Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
Ruanda
SAD
Samoa
Saudiska Arabija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Obedineta
Republika Tanzanija
Tajland
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tunis
Turcija
Uganda
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://codexalimentarius.net
� podobruvawe na produktivnosta, konkurencijata i kvalitetot na stokiteza {iroka potro{uva~ka;
� aktivnosti so koi im se pomaga na zemjite vo razvoj i najmalku razvienitezemji da go podobrat nivniot sektor na stoki za {iroka potro{uva~ka, socel da bide poefikasen vo me|unarodniot trgovski sistem. Proektite naCFC vo ovaa oblast vklu~uvaat poddr{ka na inicijativite vo privatniotsektor, podobruvawe na pazarnata infrastruktura itn.
Fondot poseduva dve smetki: prvata smetka vklu~uva dobrovolni pridonesi, avtorata se sostoi od kapitalna pretplata od ~lenovite.
CFC e formiran vo 1989 godina, so stapuvaweto vo sila na Dogovorot za osno-vawe zaedni~ki fond za stoki za {iroka potro{uva~ka. Negovoto sedi{te senao|a vo Amsterdam, Holandija.
22
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 106 zemji ~lenki i 3 institucionalni ~lenki
Avganistan
Avstrija
Al`ir
Angola
Argentina
Banglade{
Belgija
Benin
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Venecuela
Gabon
Gambija
Gana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grcija
Danska
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Indija
Indonezija
Irak
Irska
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Kamerun
Kape Verde
Kenija
Kina
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Demokratska
Narodna
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Lesoto
Luksemburg
Mavritanija
Madagaskar
Malavi
Malezija
Maldivi
Mali
Maroko
Meksiko
Mjnmar
Mozambik
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto
Kralstvo
Pakistan
Papua
Nova Gvineja
Peru
Portugalija
Ruanda
Ruska Federacija
Samoa
Sao Tome i
Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Somalija
Srbija i Crna
Gora
Sudan
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Togo
Trinidad i Tobago
Tunis
Uganda
Filipini
Finska
Haiti
Holandija
Honduras
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Xibuti
[vedska
[panija
[ri Lanka
Istitucionalni
~lenki:
Afrikanska
unija
COMESA
Evropska
zaednica
Veb-stranica: http://www.common-fund.org
Common Market for Eastern and Southern Africa (COMESA)Marché commun de l'Afrique de l'Est et de l'Afrique australe (COMESA)Mercado Común para el Este y Sur de África (COMESA)Zaedni~ki pazar za Isto~na i Ju`na Afrika
COMESA e organizacija na afrikanskite dr`avi, osnovana kako naslednik naPreferencijalnata trgovska oblast na isto~nite i ju`nite afrikanski dr`avi(PTA). RTA be{e osnovana so cel da ja promovira regionalnata integracija, aosobeno ekonomskata sorabotka me|u zemjite ~lenki. RTA treba{e da se trans-formira vo zaedni~ki pazar deset godini po stapuvaweto vo sila na SpogodbataRTA. COMESA ja zameni RTA. ^lenkite si postavija za cel postignuvawe celos-na regionalna integracija preku eliminirawe na site vnatre{ni carini i trgov-ski barieri me|u niv, so cel da se vospostavi region za slobodna trgovija ({tobe{e postignato vo 2000 godina) i da se sozdade zaedni~ka nadvore{na carina do2004 godina. ^lenkite na COMESA imaat namera da gi podobrat regionalnatatrgovija i investiciite, da obezbedat mir i stabilnost vo regionot i da gipodobrat odnosite me|u COMESA i drugite dr`avi vo svetot. Sedi{teto se nao|avo Lusaka, Zambija. Osnovana e vo noemvri 1993 godina, a zapo~na so rabota vodekemvri 1994 godina.
Commonwealth of Independent States (CIS)Communauté des Etats indépendants (CEI)Comunidad de Estados Independientes (CEI)Komonvelt na nezavisni dr`avi
CIS e alijansa na 12 od 15-te porane{ni republiki na Sovetskiot Sojuz.Komonveltot e naslednik na SSSR i se stremi kon koordinacija na nadvore{natai ekonomskata politika, trgovijata, finansiite, usvojuvaweto na zakonskata re-gulativa i bezbednosta me|u ~lenkite.
CIS e formiran so spogodba potpi{ana vo Minsk, Belorusija, vo dekemvri 1991godina. Sedi{teto e vo Minsk, Belorusija.
23
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 20
Angola
Burundi
Egipet
Eritreja
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Kenija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Mavricius
Madagaskar
Malavi
Namibija
Ruanda
Svazilend
Sej{eli
Sudan
Uganda
Xibuti
Veb-stranica: www.comesa.int
(Vidi isto taka: European Bank for Reconstruction and Development / Evropskabanka za obnova i razvoj)
Convention for the Conservation of Antarctic Marine Living Resources (CCAMLR)Convention sur la conservation de la faune et de la flore marines de l’Antárctique(CCAMLR)Convención sobre la conservación de los recursos marinos vivos del Antártico (CCRM-VA)Konvencija za konzervacija na `ivite morski resursi na Antarktikot
CCAMLR e potpi{ana so cel da go za{titi morskiot svet na Antarktikot. Celi naKonvencijata se:
� obezbeduvawe site love~ki i istra`uva~ki aktivnosti da bidat vosoglasnost so Konvencijata, odnosno da se po~ituva za~uvuvaweto na eko-sistemot;
� sozdavawe regulativa za za~uvuvawe na moreto;� promovirawe i pomagawe na istra`uva~ki studii;� sobirawe, analizirawe i ispra}awe informacii za antarkti~kite re-
sursi.
CCAMLR e potpi{ana vo maj 1980 godina, a stapi vo sila vo april 1992 godina.
24
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 30
Avstralija
Argentina
Belgija
Brazil
Bugarija
Germanija
Grcija
Evropska zaednica
Indija
Italija
Japonija
Ju`noafrikanska
Republika
Kanada
Republika Koreja
Namibija
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Peru
Polska
Ruska Federacija
SAD
Ukraina
Urugvaj
Finska
Francija
Holandija
^ile
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.oceanlaw.net/texts/ccamlr.htm
^lenki: 12
Azerbejxan
Belorusija
Gruzija
Ermenija
Kazahstan
Kirgistan
Moldavija
Ruska Federacija
Taxikistan
Turkmenistan
Uzbekistan
Ukraina
Veb-stranica: http://www.cis.solo.by
http://www.cis.minsk.by/
Convention on Biological Diversity (CBD)Convention sur la diversité biologique (CDB)Convenio sobre la Diversidad Biológica (CDB)Konvencija za biolo{kata raznovidnost
Celite na CBD se:
� za{tita i odr`uvawe na biolo{kata raznovidnost; � postojana upotreba na biolo{kite resursi i zalagawe za pravedna podel-
ba na profitot dobien so upotreba na geneti~kite resursi.
Potpi{ana e vo juni 1992 godina na Konferencijata na Obedinetite nacii za`ivotna sredina i razvoj (UNCED), poznata kako Samit za Zemjata, koj se odr`a voRio de @aneiro, Brazil. Stapi vo sila vo dekemvri 1993 godina. Sekretarijatotna Konvencijata se nao|a vo Montreal, Kvebek, Kanada, a nejzin poverenik e gen-eralniot sekretar na Obedinetite nacii.
25
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Strani: 188
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i
Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kirgistan
Kipar
Kiribati
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski
Ostrovi
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Nauru
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Niue
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti Arapski
Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat Oman
Sveti Vinsent
i Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Srbija
i Crna Gora
Sudan
Surinam
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad
i Tobago
Tuvalu
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
(Vidi isto taka: Cartagena Protocol on Biosafety; United Nations Conference onEnvironment and Development / Kartagenski protokol za bio-za{tita;Konferencija na Obedinetite nacii za `ivotna sredina i razvoj)
Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Flora and Fauna(CITES)Covention sur le commerce international des espèces de faune et de flore sauvagesmenacées d'extinction (CITES)Convención sobre el Comercio Internacional de Especies Amenazadas de Fauna y FloraSilvestres (CITES)Konvencija za me|unarodna trgovija so zagrozeni vidovi na divata flora ifauna
CITES e me|unarodna konvencija, potpi{ana od ~lenkite na Me|unarodnata unijaza konzervacija na prirodata i prirodnite resursi (IUCN), poznata kako Svetskaunija za konzervacija. Zada~ata na CITES e da ja regulira trgovijata so zagrozen-ite vidovi flora i fauna, kako i da go obezbedi nivnoto za~uvuvawe i opstanok.Konvencijata e potpi{ana vo mart 1973 godina, a stapi vo sila vo juli 1975 godi-na. Nejzin poverenik e Sekretarijatot na Obedinetite nacii. Sekretarijatot naCITES ima sedi{te vo @eneva, [vajcarija.
26
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Strani: 169
Avganistan
Avstralija
El Salvador
Eritreja
Luksemburg
Mavritanija
Sveti Vinsent
i Grenadini
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Evropska zaednica
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Republika Kongo
Demokratska
Narodna
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Ostrovi Kuk
Pakistan
Palau
Panama
Papua
Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska
Federacija
Saudiska
Arabija
Samoa
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
Svazilend
Sveta Lusija
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.biodiv.org
27
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(Vidi isto taka: World Conservation Union / Svetska unija za konzervacija)
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Antigva i
Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja
Bisao
Gvajana
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika
Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Lesoto
Letonija
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Lihten{tajn
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti
Arapski
Emirati
Obedineto
Kralstvo
Romanija
Ruanda
Ruska
Federacija
Pakistan
Palau
Panama
Papua Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i
Prinsipe
Saudiska
Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Kits i Nevis
Senegal
Sej{eli
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Togo
Trinidad i Tobago
Tunis
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.cites.org
Cotonou AgreementAccord de CotonouAcuerdo de CotonouDogovor od Kotonu
Vo juli 1963 godina, originalnite {est potpisnici na Evropskata zaednica(Francija, Germanija, Italija i dr`avite na Beneluks) ja potpi{aa Konvencijataod Jaunde, spogodba za trgovija i pomo{, so Zdru`enite afrikanski dr`avi iMadagaskar vo Jaunde, Kamerun, koja stapi vo sila vo juni 1964 godina. Se prime-nuva{e do stapuvaweto vo sila na Konvencijata od Lome vo januari 1975 godina.
Konvencijata od Lome e potpi{ana me|u zemjite na ASR i EEZ so cel da ja pro-movira me|unarodnata pomo{ za zemjite od ASR, da ja pottiknuva trgovijata me|uzemjite ~lenki so cel zgolemuvawe na razvojot na zemjite od ASR i nivnatasamostojnost. Prvpat be{e potpi{ana vo fevruari 1975 godina (Lome I), povtornorazgleduvana vo oktomvri 1979 (Lome II), dekemvri 1984 godina (Lome III) idekemvri 1989 godina (Lome IV), Konvencijata od Lome be{e zameneta so Dogovorotza partnerstvo me|u EZ (poznat kako Dogovor od Kotonu) vo juni 2000 godina.
Dogovorot od Kotonu promovira socijalen, ekonomski i kulturen razvoj na zemjitena ASR so cel da obezbedi mir, stabilnost i namaluvawe na siroma{tijata voregionot, kako i pogolema integracija na zemjite na ASR vo svetskata ekonomija.Toj e ramka za trgovskite odnosi me|u zemjite na ASR i evropskite dr`avi.Trgovskite dogovori sklu~eni me|u partnerite od 2001 do 2008 godina (tranzicio-nen period) }e se razgleduvaat povtorno vo 2008 godina, a treba da se implemen-tiraat pred 2020 godina. Dotoga{ proizvodite od zemjite na ASR }e imaat nere-ciprociteten, preferencijalen pristap na pazarite na EU i stranite trebame|usebno progresivno da gi eliminiraat pre~kite vo trgovijata. Dogovorot edeponiran vo arhivite na Generalniot sekretarijat na Sovetot na EU iGeneralniot sekretarijat na zemjite na ASR.
Formalno barawe za izzemawe od usoglasuvawe so ~len 1.1. od GATT (klauzulataza MFN tretman) be{e zaedni~ki dostaveno do Sovetot za trgovija so stoki, zaed-ni~ki od strana na Evropskata komisija i od strana na Tanzanija i Jamajka, vo imena zemjite na ASR, vo fevruari 2000 godina. STO go usvoi ova prodol`uvawe naMinisterskata konferencija vo Doha, vo noemvri 2001 godina.
28
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 91
Avstrija
Angola
Antigva i
Barbuda
Barbados
Bahami
Belgija
Belize
Benin
Bocvana
Bregot na
Slonova Koska
Evropska zaednica
Ekvatorijalna
Gvineja
Eritreja
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Irska
Italija
Jamajka
Ju`noafrikanska
Republika
Malavi
Mali
Mar{alski
Ostrovi
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mozambik
Namibija
Nauru
Niger
Nigerija
Sej{eli
Siera Leone
Solomonski
Ostrovi
Sudan
Surinam
Obedineta
Republika
Tanzanija
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
(Vidi isto taka: African, Caribbean and Pacific Group of States / Afrikanska, karip-ska i pacifi~ka grupa zemji)
Customs Cooperation Council (CCC)Conseil de coopération douanière (CCD)Consejo de Cooperación Aduanera (CCA)Sovet za carinska sorabotka
(Vidi: World Customs Organization / Svetska carinska organizacija)
Earth SummitSommet de la terreCumbre para la TierraSamit za Zemjata
(Vidi isto taka: United Nations Conference on Environment and Development /Konferencija na Obedinetite nacii za `ivotna sredina i razvoj)
Economic and Social Commission for Asia and the Pacific (ESCAP)Commission économique et sociale pour l'Asie et le Pacifique (CESAP)Comisión Económica y Social para Asia y el Pacifico (CESAP)Ekonomska i socijalna komisija za Azija i Pacifikot
ESCAP (ili UNESCAP) e komisija na Obedinetite nacii ~ija cel e podobruvawena socijalniot i ekonomskiot razvoj vo Azija i pacifi~kiot region preku unapre-duvawe na sorabotkata, integracijata i zaedni~kite aktivnosti me|u ~lenkite.Komisijata ima tehni~ka programa za sorabotka koja se sostoi od objavuvaweinformacii, organizirawe aktivnosti za obuka i sproveduvawe odredeni razvo-
29
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Burkina
Faso
Burundi
Vanuatu
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Kamerun
Kape Verde
Kenija
Kiribati
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika
Kongo
Republika
Kongo
Lesoto
Liberija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Niue
Obedineto
Kralstvo
Ostrovi Kuk
Palau
Papua
Nova Gvineja
Portugalija
Ruanda
Samoa
Senegal
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent
i Grenadini
Sveti Kits
i Nevis
Tuvalu
Uganda
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Xibuti
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.acpsec.org/gb/cotonou/accord1.htm
jni proekti. Isto taka, na barawe na vladite, Komisijata obezbeduva i soodvet-ni uslugi. Osnovana e vo mart 1947 godina kako Ekonomska komisija za Azija iDale~niot Istok (ECAFE); vo avgust 1974 godina imeto e promeneto vo ESCAP.Glavnoto sedi{te se nao|a vo Bankok, Tajland.
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
Economic and Social Commission For Western Asia (ESCWA)Commission économique et sociale pour l'Asie occidentale (CESAO)Comisión Económica y Social para Asia Occidental (CESPAO) Ekonomska i socijalna komisija za Zapadna Azija
ESCWA e regionalna kancelarija na Obedinetite nacii ~ija cel e zgolemuvawe naodr`liviot razvoj na zemjite ~lenki i podobruvawe na regionalnata sorabotka ipolitika me|u niv. ESCWA, isto taka, gi poddr`uva zemjite ~lenki vo humaniot iinstitucionalen razvoj vo soglasnost so nivnite potrebi i prioriteti. Vo avgust1973 godina Ekonomskata komisija za Zapadna Azija (ECWA) e osnovana kako zame-na na Kancelarijata za ekonomski i socijalni pra{awa na Obedinetite nacii voBejrut (UNESOB). Komisijata e preimenuvana vo ESCWA vo juli 1985 godina.Glavnoto sedi{te e vo Bejrut, Liban.
30
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 62
Avganistan
Avstralija
Azerbejxan
Banglade{
Brunei
Darusalem
Butan
Vanuatu
Vietnam
Gruzija
Ermenija
Indija
Indonezija
Iran
Isto~en Timor
Japonija
Kazahstan
Kamboxa
Kina
Kiribati
Kirgistan
Demokratska
Republika
Koreja
Republika Koreja
Narodna Demokratska
Republika Laos
Maldivi
Malezija
Mar{alski
Ostrovi
Federalna Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mongolija
Nauru
Nepal
Nov Zeland
Obedineto
Kralstvo
Pakistan
Palau
Papua Nova
Gvineja
Ruska Federacija
SAD
Samoa
Singapur
Solomonski Ostrovi
Tajland
Taxikistan
Tonga
Tuvalu
Turkmenistan
Turcija
Uzbekistan
Filipini
Fixi
Francija
Holandija
[ri Lanka
Pridru`ni ~lenki:(9)
Amerikanska
Samoa
Guam
Makao
Niue
Nova Kaledonija
Ostrovi Kuk
Severni
Marijanski
Ostrovi
Francuska
Polinezija
Hongkong, Kina
Veb-stranica: http://www.unescap.org
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
Economic Commission for Africa (ECA)Commission économique pour l'Afrique (CEA)Comisión Económica para África (CEPA)Ekonomska komisija za Afrika
ECA (ili UNECA) e regionalna kancelarija na Obedinetite nacii koja e osnovanaso cel da ja promovira sorabotkata, zaedni~kite politiki i aktivnosti me|u~lenkite zaradi podobruvawe na ekonomskiot i socijalniot razvoj vo afrikan-skiot region, osobeno preku organizirawe seminari i ~asovi za obuka kako del odprogramata na ESA za tehni~ka pomo{ i zajaknuvawe na kapacitetite. Komisijatae osnovana vo april 1958 godina, so sedi{te vo Adis Abeba, Etiopija.
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
31
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 13
Bahrein
Egipet
Irak
Jemen
Jordan
Katar
Kuvajt
Liban
Obedineti Arapski
Emirati
Palestina
Saudiska Arabija
Siriska Arapska
Republika
Sultanat Oman
Veb-stranica: http://www.escwa.org.lb
^lenki: 53
Al`ir
Angola
Benin
Bregot na Slonovata
Koska
Bocvana
Burkina Faso
Burundi
Gabon
Gambija
Gana
Gvineja
Gvineja Bisao
Egipet
Ekvatorijalna
Gvineja
Eritreja
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Ju`noafrikanska
Republika
Kamerun
Kape Verde
Kenija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Lesoto
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Malavi
Mali
Maroko
Mozambik
Namibija
Niger
Nigerija
Ruanda
Sao Tome i
Prinsipe
Svazilend
Senegal
Sej{eli
Siera Leone
Somalija
Sudan
Obedineta
Republika
Tanzanija
Togo
Tunis
Uganda
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Xibuti
Veb-stranica: http://www.uneca.org
32
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Economic Commission for Asia and the Far East (ECAFE)Commission économique pour l'Asie et l'Extrême-Orient (CEAEO)Comisión Económica para Asia y el Extremo Oriente (CEAEO)Ekonomska komisija za Azija i Dale~niot Istok
(Vidi: Economic and Social Commission for Asia and the Pacific / Ekonomska i soci-jalna komisija za Azija i Pacifikot)
Economic Commission for Europe (ECE)Commission économique pour l'Europe (CEE)Comisión Económica para Europa (CEPE)Ekonomska komisija za Evropa
(Vidi: United Nations Economic Commission for Europe / Ekonomska komisija naObedinetite nacii za Evropa)
Economic Commission for Latin America and the Caribbean (ECLAC)Commission économique pour l'Amérique latine et les Caraïbes (CEPALC)Comisión Económica para América Latina y el Caribe (CEPAL)Ekonomska komisija za Ju`na Amerika i Karibite
ECLAC (ili UNECLAC) e regionalna kancelarija na Obedinetite nacii ~ija cel epodobruvawe na socijalniot i ekonomskiot razvoj na Ju`na Amerika i Karibite,osobeno preku podobruvawe na regionalnata i me|unarodnata sorabotka, prekuobezbeduvawe programi za tehni~ka pomo{ i preku obezbeduvawe pomo{ za tiesamite da mo`at da gi analiziraat svoite razvojni i ekonomski politiki.Sedi{teto na ovaa Komisija se nao|a vo Santjago, ^ile.
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
^lenki: 41
Antigva i
Barbuda
Argentina
Barbados
Bahami
Belize
Bolivija
Brazil
Venecuela
Gvatemala
Gvajana
Grenada
Dominika
Dominikanska
Republika
Ekvador
El Salvador
Italija
Jamajka
Kanada
Kolumbija
Kostarika
Kuba
Meksiko
Nikaragva
Obedineto
Kralstvo
Panama
Paragvaj
Peru
Portugalija
SAD
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Surinam
Trinidad i Tobago
^ile
Urugvaj
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
[panija
Pridru`ni~lenki: (7)Angvila
Aruba
Monserat
Holandski
Antili
Portoriko
Britanski
Devstveni
Ostrovi
Devstveni
Ostrovi
na SAD
Veb-stranica: http://www.eclacpos.org
Economic Community of West African States (ECOWAS)Communauté économique des Etats d'Afrique de l'Ouest (CEDEAO)Comunidad Económica de los Estados de Africa Occidental (CEDEAO)Ekonomska zaednica na zapadnoafrikanskite dr`avi
ECOWAS e regionalna zaednica ~ija cel e zalagawe za trgovska liberalizacijapreku osnovawe na slobodna trgovska zona. Se stremi i kon pottiknuvawe naekonomskata integracija i sorabotkata vo odredeni oblasti, kako na primerindustrijata, transportot, telekomunikaciite i zemjodelstvoto. Osnovana e vomaj 1975 godina, so Sekretarijat vo Abuxa, Nigerija.
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
Economic Cooperation Organization (ECO)Organisation de coopération économique (OCE)Organización de Cooperación Económica (OCE)Organizacija za ekonomska sorabotka
ECO ja zameni Regionalnata sorabotka za razvoj (RCD) koja postoe{e od 1964 do1979 godina. ECO e me|uvladina regionalna organizacija koja promovira regio-nalna i ekonomska sorabotka me|u zemjite ~lenki. Celite na ESO se:
� odr`liv ekonomski razvoj na zemjite ~lenki;� progresivno otstranuvawe na pre~kite vo trgovijata me|u ~lenkite; � ekonomska liberalizacija i privatizacija;� stimulirawe na poefikasna upotreba na materijalni, zemjodelski i
industriski resursi vo regionot;� razvoj na transportnata i komunikaciskata infrastruktura vo regionot;� zgolemuvawe na sorabotkata me|u zemjite ~lenki, osobeno vo oblasta na
za{titata na `ivotnata sredina i zacvrstuvawe na kulturnite vrski;� unapreduvawe na sorabotkata pome|u ESO i drugi regionalni i me|unaro-
dni organizacii.
ESO e osnovana vo 1985 godina, so sedi{te vo Teheran, Iran.
33
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 15
Benin
Bregot na
Slonovata Koska
Burkina Faso
Gambija
Gana
Gvineja
Gvineja Bisao
Kape Verde
Liberija
Mali
Niger
Nigerija
Senegal
Siera Leone
Togo
Veb-stranica: http://sec.ecowas.int
^lenki: 10
Avganistan
Azerbejxan
Iran
Kazahstan
Kirgistan
Pakistan
Taxikistan
Turkmenistan
Turcija
Uzbekistan
Veb-stranica: http://ecosecretariat.org
European Atomic Energy Community (EURATOM)Communauté européenne de l'énergie atomique (EURATOM)Comunidad Europea de la Energía Atómica (EURATOM)Evropska zaednica za atomska energija
(Vidi: European Communities / Evropski zaednici)
European Bank for Reconstruction and Development (EBRD)Banque européenne pour la reconstruction et le développement (BERD)Banco Europeo de Reconstrucción y Desarrollo (BERD)Evropska banka za obnova i razvoj
EBRD e me|unarodna banka ~ija cel e da ja pomogne i olesni „tranzicijata konotvoreni pazarno-orientirani ekonomii i da ja promovira privatnata i pret-priemni~kata inicijativa vo zemjite na centralna i isto~na Evropa i nezavisnitezemji na Komonveltot (CIS), prifa}aj}i gi i primenuvaj}i gi principite napove}epartiska demokratija, pluralizam i pazarna ekonomija”. Osnovana e vomart 1991 godina (Spogodbata e potpi{ana vo Pariz, vo maj 1990 godina, a stapi vosila vo mart 1991 godina). Sedi{teto na EBRD se nao|a vo London, ObedinetoKralstvo.
* ^lenstvoto vo Bankata e otvoreno za site evropski zemji, za neevropskite zemjikoi se ~lenki na Me|unarodniot monetaren fond (MMF), kako i za Evropskatazaednica (EZ) i Evropskata banka za investicii (EBI).
(Vidi isto taka: Commonwealth of Independent States / Komonvelt na nezavisnidr`avi)
34
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 62
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Belgija
Belorusija
Bosna i
Hercegovina
Bugarija
Germanija
Gruzija
Grcija
Danska
Evropska zaednica
Evropska banka
za investicii
Egipet
Ermenija
Estonija
Izrael
Irska
Island
Italija
Japonija
Kazahstan
Kanada
Kipar
Kirgistan
Republika Koreja
Letonija
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Makedonija
Malta
Maroko
Meksiko
Moldavija
Mongolija
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Polska
Portugalija
Ruska Federacija
Romanija
SAD
Slova~ka
Slovenija
Srbija i Crna
Gora
Taxikistan
Turkmenistan
Turcija
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Finska
Francija
Holandija
Hrvatska
^e{ka
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.ebrd.com
European Coal and Steel Community (ECSC)Communauté européenne du charbon et de l'acier (CECA)Comunidad Europea del Carbón y del Acero (CECA)Evropska zaednica za jaglen i ~elik
(Vidi: European Communities / Evropski zaednici)
European Communities (EC)Communautés européennes (CE)Comunidades Europeas (CE)Evropski zaednici
Evropski zaednici e zaedni~ki termin {to se koristi kako rezultat na stapu-vaweto vo sila na Dogovorot za spojuvawe od juli 1967 godina (sklu~en vo april1965). Dogovorot za spojuvawe gi soedini izvr{nite tela na trite zaednici:Evropskata zaednica za atomska energija (EURATOM), osnovana vo mart 1957 god-ina, a vo sila od januari 1958 godina; Evropskata zaednica za jaglen i ~elik(ECSC), osnovana vo april 1951 godina, a vo sila od juli 1952 godina i Evropskataekonomska zaednica (EEZ), osnovana vo mart 1957 godina, a vo sila od januari 1958godina. Ottoga{ Evropskite zaednici imaat edinstvena Komisija i edinstvenSovet. Me|utoa, i dvete zaednici prodol`ija da funkcioniraat vo soglasnost sopravilata koi va`at vo sekoja zaednica oddelno i tie prodol`ija da postojatkako posebni pravni lica. Evropskata unija, osnovana so Dogovorot od Mastriht,ne predizvika Evropskite zaednici da prestanat da postojat. Tie formiraatsvoja institucionalna ramka.
* Zemjite so zadebeleni bukvi se zemji osnova~i.
(Vidi isto taka: European Union / Evropska unija)
European Community (EC)Communauté européenne (CE)Comunidad Europea (CE)Evropska zaednica
Terminot Evropska zaednica e upotrebuvan za ozna~uvawe na Evropskata ekonom-ska zaednica (EEZ) u{te pred da zapo~ne oficijalno pravno da postoi Dogovorotod Mastriht vo 1992 godina. Evropskata zaednica e naslednik na EEZ. EEZ,
35
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 25
Avstrija
BelgijaGermanijaGrcija
Danska
Estonija
Irska
ItalijaKipar
Letonija
Litvanija
LuksemburgMalta
Obedineto
Kralstvo
Polska
Portugalija
Slova~ka
Slovenija
Ungarija
Finska
FrancijaHolandija^e{ka
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.europa.eu.int
36
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
glavno, e naso~ena kon vospostavuvawe op{t pazar, zasnovan vrz principite naslobodno dvi`ewe na stoki, lica, kapital i uslugi, so cel sozdavawe pogolemaobedinetost na evropskite zemji. EEZ e osnovana so dogovorot od Rim potpi{anvo mart 1957 godina, koj stapi vo sila vo januari 1958 godina. Po potpi{uvawetona dogovorot od Mastriht vo fevruari 1992 godina, EEZ prerasna vo Ekonomskazaednica, koja e osnoven stolb na Evropskata unija.
Za razlika od Evropskata unija, EZ poseduva me|unaroden praven subjektivitet.Osnovnata cel na Zaednicata e da promovira me|u zemjite ~lenki „usoglasen, bal-ansiran i odr`liv razvoj na ekonomskite aktivnosti, visoko nivo na vrabotuvawei socijalna za{tita, ednakvost pome|u ma`ot i `enata, odr`liv i antiinfla-toren rast, visoko nivo na konkurencija, visoko nivo na za{tita na `ivotnatasredina, podobruvawe na standardot na `iveewe, ekonomska i socijalna kohezijai solidarnost”. Za ostvaruvawe na ovie principi EZ sozdade op{t pazar ivospostavi edinstvena ekonomska monetarna politika. Glavnoto sedi{te na EZ evo Brisel (Belgija), Luksemburg i Strazbur (Francija).
(Vidi isto taka: European Communities; European Union / Evropski zaednici;Evropska unija)
European Economic Area (EEA)Espace économique européen (EEE)Espacio Económico Europeo (EEE)Evropska ekonomska zona
Za EEA spogodbata se pregovara{e pome|u Evropskata zaednica i sedum ~lenki naEFTA. Prifatena e vo maj 1992 godina, so cel zdru`uvawe na ~lenkite vo edenedinstven pazar vo koj }e vladeat takanare~enite „~etiri slobodi” (slobodnodvi`ewe na stoki, kapital, uslugi i lica) i pravila na konkurencija. Kako rezul-tat na spogodbata, po odr`aniot referendum [vajcarija se povle~e, dodekaAvstrija, Finska i [vedska £ se pridru`ija na Evropskata unija. EEA be{eza~uvana, bidej}i trite ~lenki na EFTA bea zainteresirani za u~estvo na edin-stveniot pazar, bez da ja pretpostavat odgovornosta vo odnos na ~lenstvoto voEvropskata unija. Dogovornite strani sorabotuvaat vo oblasta na obrazovanieto,istra`uvaweto i razvojot, so cel zacvrstuvawe na vnatre{niot pazar.Spogodbata stapi vo sila vo januari 1994 godina.
^lenki: 25
Avstrija
Belgija
Danska
Germanija
Grcija
Estonija
Irska
Italija
Kipar
Letonija
Litvanija
Luksemburg
Malta
Obedineto
Kralstvo
Polska
Portugalija
Slova~ka
Slovenija
Ungarija
Finska
^e{ka
Francija
Holandija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.europa.eu.int
(Vidi isto taka: European Communities / Evropski zaednici)
European Economic Community (EEC)Communauté économique européenne (CEE)Communidad Económica Europea (CEE)Evropska ekonomska zaednica
(Vidi: European Communities / Evropski zaednici)
European Free Trade Association (EFTA)Association européenne de libre-échange (AELE)Asociación Europea de Libre Comercio (AELC)Evropska asocijacija za slobodna trgovija
EFTA se stremi kon obezbeduvawe ramka za liberalizacija na trgovijata so stokime|u zemjite ~lenki i razvivawe pogolemo ekonomsko partnerstvo so ostanatiotdel od zapadna Evropa. Ja pottiknuva slobodnata trgovija na industriski dobrai go olesnuva ramnopravnoto osnovawe na kompanii vo zemjite ~lenki. Ja reguli-ra i delovnata praktika vo zemjite ~lenki. EFTA e osnovana od strana na sedum~lenki-osnova~i, i toa: Avstrija, Danska, Norve{ka, Portugalija, [vedska, [vaj-carija i Obedineto Kralstvo. Spogodbata za osnovawe stapi vo sila vo maj 1960godina, preku Konvencijata od Stokholm, koja e dopolneta vo juni 2001 godina. Odranite 1990-ti godini, EFTA gi pro{iri trgovskite odnosi so partneri odCentralna i Isto~na Evropa, Mediteranot i Ju`na Amerika, sklu~uvaj}i slobod-ni trgovski dogovori so zemjite od ovie regioni. Glavnoto sedi{te e vo @eneva,[vajcarija.
European Union (EU)Union européenne (UE)Unión Europea (UE)Evropska unija
Evropskata unija e sostavena od tri dela: Evropska zaednica, koja e glavniotstolb na Unijata i edinstveniot entitet koj ima praven subjektivitet; op{ta nad-
37
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 4
Island
Lihten{tajn
Norve{ka
[vajcarija
Veb-stranica: http://secretariat.efta.int
Strani: 28
25 ~lenki od Evropskata
unija Island
Lihten{tajn
Norve{ka
Veb-stranica: http://europa.eu.int/comm./external_relations/eea/
vore{na i bezbednosna politika, obrazlo`ena vo glava 5 od Dogovorot zaEvropska unija; i sorabotka za pravi~nost i doma{ni pra{awa, obrazlo`eni voglava 6 od Dogovorot na Evropskata unija. Evropskata unija e osnovana vo noemvri1993 godina so Dogovorot od Mastriht, koj{to e potpi{an vo fevruari 1992 godi-na i stapi vo sila vo noemvri 1993 godina. Glavnoto sedi{te e vo Brisel(Belgija); Luksemburg i Strazbur (Francija).
(Vidi isto taka: European Community / Evropska zaednica)
Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO)Organisation des Nations Unies pour l’alimentation et l’agriculture (FAO)Organización de las Naciones Unidas para la Agricultura y la Alimentación (FAO)Organizacija za hrana i zemjodelstvo pri Obedinetite nacii
FAO e specijalizirana agencija na Obedinetite nacii ~ija cel e podobruvawe nanivoto na ishrana i `ivotniot standard vo ruralnite sredini preku unapredu-vawe na zemjodelskoto proizvodstvo. Osnovana e vo oktomvri 1945 godina, soglavno sedi{te vo Rim, Italija.
38
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 25
Avstrija
Belgija
Danska
Germanija
Grcija
Estonija
Irska
Italija
Kipar
Letonija
Litvanija
Luksemburg
Malta
Obedineto
Kralstvo
Polska
Portugalija
Slova~ka
Slovenija
Ungarija
Finska
^e{ka
Francija
Holandija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.europa.eu.int
^lenki: 187
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i
Barbuda
Argentina
Banglade{
Belgija
Belize
Benin
Barbados
Bahami
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Isto~en Timor
Italija
Jamajka
Japonija
Luksemurg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Malezija
Maldivi
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski Ostrovi
Meksiko
Federalna Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Sirija
Slova~ka
Slovenija
Solomonski Ostrovi
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
Free Trade Area for the Americas (FTAA)Zone de libre-échange des Amériques (ZLEA)Área de Libre Comercio de las Américas (ALCA)Slobodna trgovska zona za Severna i Ju`na Amerika
Celta na FTAA e sozdavawe slobodna trgovska zona koja }e ja pokriva celaAmerika, so isklu~ok na Kuba, otstranuvaj}i gi trgovskite i investicionite bari-eri vo regionot. Slobodnata trgovska zona treba da se vospostavi do 2005 godi-na (datumot e dogovoren vo dekemvri 1994 godina, vo Majami). Oficijalnoto mestoza sredbi na FTAA od 2001 godina do mart 2003 godina e Puebla, Meksiko.
39
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Bahrein
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na Slonovata
Koska
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Grcija
Gruzija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Eritreja
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Repulika Kongo
Repulika Kongo
Demokratska Narodna
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Demokratska Narodna
Republika Laos
Letonija
Lesoto
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Niger
Nigerija
Nauru
Nepal
Nikaragva
Niue
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat Oman
Ostrovi Kuk
Pakistan
Palau
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Obedineta Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tuvalu
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Fixi
Finska
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.fao.org
40
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
General Agreement on Tariffs and Trade (GATT) 1947 and 1994Accord général sur les tariffs douaniers et le commerce (GATT) 1947 et 1994Acuerdo General sobre Aranceles y Comercio (GATT) 1947 y 1994Op{ta spogodba za carini i trgovija (GATT) 1947 i 1994
Celta na Havajskata povelba (1948 godina) be{e da sozdade specijalizirana agen-cija vo ramkite na ON, paralelno na dvete Breton Vuds institucii (MMF, Svetskabanka), koja }e se zanimava so me|unarodna ekonomska sorabotka. Zada~ite naMe|unarodnata trgovska organizacija (ITO) bea regulirawe na me|unarodnatatrgovija so stoki, kako i vrabotuvawata, spogodbite za stoki, restriktivnitedelovni praktiki, investiciite i uslugite. Me|utoa, proektot za sozdavawe naITO se poka`a kako preambiciozen i be{e usvoena edinstveno Glava 4 za trgovs-ka politika, koja e del od Zavr{niot akt na Konferencijata na Obedinetitenacii za trgovija i vrabotuvawe, od Havajskata povelba. Taa vsu{nost prerasna voOp{ta spogodba za carini i trgovija koja se zanimava so trgovija na stoki.
GATT 1947, kako {to ovaa Spogodba e poznata denes, vospostavi multilateralentrgovski sistem preku trgovska liberalizacija i preku sklu~uvawe carinski kon-cesii pome|u dogovornite strani. GATT, isto taka, vospostavi zaedni~ki meha-nizam za re{avawe na trgovskite sporovi. Ova be{e ramkata za multilateral-niot trgovski sistem sî do osnovaweto na WTO.
Vo tekot na Urugvajskata runda na pregovori, GATT be{e izmeneta i dopolneta iprerasna vo GATT 1994. Kako takva stana del od delokrugot na Marake{kata spo-godba koja ja vospostavi WTO, ~ij, pak, delokrug se „spogodbite i pravnite instru-menti vklu~eni vo aneks 1, 2 i 3”, poznati kako Multilateralni trgovski spogod-bi, i od aneks 4, koj ja vklu~uva Plurilateralnata trgovska spogodba. GATT 1994 evklu~ena vo Aneks 1A (Multilateralna spogodba za trgovija na stoki).Dogovornite strani na GATT 1947 stanaa ~lenki na WTO so potpi{uvaweto i rat-ifikuvaweto na Marake{kata spogodba i preku obezbeduvawe lista na obvrski ikoncesii na stoki i uslugi.
^lenki: 34
Antigva i Barbuda
Argentina
Bahami
Barbados
Belize
Bolivija
Brazil
Venecuela
Gvajana
Gvatemala
Grenada
Dominika
Dominikanska
Republika
Ekvador
El Salvador
Jamajka
Kanada
Kolumbija
Kostarika
Meksiko
Nikaragva
SAD
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Surinam
Panama
Paragvaj
Peru
Trinidad i Tobago
Urugvaj
Haiti
Honduras
^ile
Veb-stranica: http://www.ftaa-alca.org/
^lenki: 128
Avstralija
Avstrija
El Salvador
Zambija
Maldivi
Malezija
Slova~ka
Slovenija
(Vidi isto taka: International Monetary Fund; World Bank; World Trade Organization /Me|unaroden monetaren fond; Svetska banka; Svetska trgovska organizacija)
Group of Latin American and Caribbean Countries (GRULAC)Groupe des pays d'Amérique latine et des Caraïbes (GRULAC)Grupo Latino Americano y del Caribe (GRULAC)Grupa zemji od Ju`na Amerika i Karibite
GRULAC e neformalna grupa zemji od JU`na Amerika i Karibite, osnovana zarazmena na informacii i koordinacija na poziciite vo WTO.
41
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Angola
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahrein
Belgija
Belize
Benin
Bolivija
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Burkina Faso
Burundi
Venecuela
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Ju`noafrikanska
Republika
Kamerun
Kanada
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kolumbija
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Lesoto
Lihten{tajn
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makao
Malavi
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Mozambik
Namibija
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto Kralstvo
Pakistan
Papua
Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
SAD
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Senegal
Siera Leone
Singapur
Solomonski
Ostrovi
Surinam
Obedineta
Republika
Tanzanija
Tajland
Togo
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turcija
Uganda
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Honduras
Holandija
Hongkong, Kina
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vedska
[vajcarija
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.wto.org/english/docs_e/legal_e/06-gatt.doc
*Nerezidentni ~lenki (bez postojana misija vo @eneva).
(Vidi isto taka: World Trade Organization / Svetska trgovska organizacija)
Group of Eight (G-8)Groupe des Huit (G-8)Grupo de los Ocho (G-8)Grupa od osum (G-8)
G-8 e neformalen na~in da se imenuva G-7 plus Ruskata Federacija.
Group of Seven (G-7)Group des Sept (G-7)Grupo de los Siete (G-7)Grupa od sedum (G-7)
G-7 e neformalna grupa zemji ~ija cel e koordinacija na ekonomskata politika socel podobruvawe na ekonomskiot i monetarniot rast. Osnovana e vo noemvri 1975godina.
42
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 7
Germanija
Italija
Japonija
Kanada
Obedineto Kralstvo
SAD
Francija
Veb-stranica: nema
^lenki: 31
Antigva i Barbuda*
Argentina
Barbados
Belize
Bolivija
Brazil
Venecuela
Gvatemala
Gvajana*
Grenada*
Dominika*
Dominikanska
Republika
Ekvador
El Salvador
Jamajka
Kolumbija
Kostarika
Kuba
Meksiko
Nikaragva
Panama
Paragvaj
Peru
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini*
Sveti Kits
i Nevis*
Surinam
Trinidad
i Tobago
Urugvaj
Honduras
^ile
Veb-stranica: nema
^lenki: 8
Germanija
Italija
Japonija
Kanada
Obedineto Kralstvo
Ruska Federacija
SAD
Francija
Veb-stranica: nema
43
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Group of 15 Group des 15 (G-15)Groupe des 15 (G-15)Grupo de los 15 (G-15)Grupa od 15 (G-15)
G-15 e grupa zemji ~ija cel e da ja razviva sorabotkata me|u zemjite ~lenki i dapridonese, kako grupa, vo aktivnostite na razli~ni me|unarodni organizacii,me|u koi i WTO. Osnovana e vo septemvri 1989 godina, so sedi{te vo @eneva,[vajcarija.
(Vidi isto taka: World Trade Organization / Svetska trgovska organizacija)
Group of 77 (G-77) Groupe des 77 (G-77) Groupo de los 77 (G-77) Grupa od 77 (G-77)
G-77 e neformalna grupa zemji koi se stremat kon obedinuvawe na ekonomskiteinteresi na zemjite ~lenki vo razvoj, so cel tie da pregovaraat i sorabotuvaatkako grupa vo ramkite na ekonomskata programa na ON. G-77 e osnovana vo juni1964 godina, (na prvoto zasedavawe na UNCTAD) so sedi{te vo Wujork, SAD.
^lenki: 17
Al`ir
Argentina
Brazil
Venecuela
Egipet
Zimbabve
Indija
Indonezija
Jamajka
Kenija
Malezija
Meksiko
Nigerija
Peru
Senegal
^ile
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.photius.com/g15/g15.html
^lenki: 132
Avganistan
Al`ir
Angola
Antigva i
Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belize
Benin
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Eritreja
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Jamajka
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kamboxa
Kamerun
Libiska
Arapska Xamahirija
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Maroko
Mar{alski
Ostrovi
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Sao Tome i
Prinsipe
Saudiska
Arabija
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i
Nevis
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
(Bidi isto taka: United Nations Conference on Trade and Development /Konferencija na Obedinetite nacii za trgovija i razvoj)
Inter-American Development Bank (IADB)Banque interaméricaine de développment (BID)Banco Interamericano de Desarrollo (BID)Interamerikanska banka za razvoj
IADB e regionalna organizacija ~ija cel e unapreduvawe na ekonomskiot i soci-jalniot razvoj na Karibite i Ju`na Amerika, preku odobruvawe subvencii na pri-vatni kompanii. Isto taka, tehni~ki i finansiski gi poddr`uva zemjite vonivnite razvojni programi. IADB e osnovana vo dekemvri 1959 godina, so glavnosedi{te vo Va{ington, SAD.
44
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Grenada
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika
Kongo
Republika
Kongo
Narodna
Demokratska
Republika
Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Liban
Liberija
Mjanmar
Mozambik
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Obedineta
Republika
Tanzanija
Obedineti
Arapski
Emirati
Sultanat
Oman
Pakistan
Palau
Palestina
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Romanija
Ruanda
Samoa
Arapska Republika
Surinam
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Sudan
Tajland
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
Uganda
Urugvaj
Filipini
Fixi
Haiti
Honduras
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^ile
Xibuti
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.g77.org
^lenki: 47
Avstrija
Argentina
Barbados
Dominikanska
Republika
Ekvador
Nikaragva
Norve{ka
Urugvaj
Finska
Francija
45
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Inter-American Institute for Cooperation on Agriculture (IICA)Institut inter-américain de coopération dans l’agriculture (IICA)Instituto Interamericano de Cooperatión para la Agricultura (IICA)Interamerikanski institut za sorabotka vo oblasta na zemjodelstvoto
IICA e specijalizirana agencija osnovana pod pokrovitelstvo na Organizacijata naamerikanskite dr`avi. Nejzina cel e da gi poddr`i zemjite ~lenki vo postignu-vaweto na odr`liv zemjodelski i ruralen razvoj vo Amerika, preku:
� unapreduvawe na integracijata i sorabotkata pome|u dr`avite ~lenki;� modernizirawe na ruralniot sektor;� zalagawe za bezbednost na hranata i otstranuvawe na SPS pre~kite vo
trgovijata;� osiguruvawe deka zemjodelskite sektori na zemjite ~lenki se konkurent-
ni, tehnolo{ki razvieni, socijalno pravedni i vodat smetka za za{tita-ta na `ivotnata sredina;
� pomagawe na ministrite za zemjodelstvo vo prisposobuvaweto na nivniotmandat i struktura na novite predizvici {to proizleguvaat od globali-zacijata;
� promovirawe na trening aktivnosti za profesionalci.
IICA e osnovana vo oktomvri 1942 godina, so sedi{te vo San Hoze, Kostarika, i imasvoi pretstavni{tva vo sekoja zemja ~lenka.
Bahami
Belgija
Belize
Bolivija
Brazil
Venecuela
Gvajana
Gvatemala
Germanija
Danska
El Salvador
Izrael
Italija
Jamajka
Japonija
Kanada
Kolumbija
Republika Koreja
Kostarika
Meksiko
Obedineto Kralstvo
Panama
Paragvaj
Peru
Portugalija
SAD
Slovenija
Surinam
Trinidad
i Tobago
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
^ile
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.iadb.org
^lenki: 35
Antigva i Barbuda
Argentina
Barbados
Bahami
Belize
Bolivija
Brazil
Venecuela
Gvajana
Grenada
Dominika
Dominikanska
Republika
Ekvador
El Salvador
Jamajka
Kanada
Kolumbija
Meksiko
Nikaragva
Panama
Paragvaj
Peru
SAD
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Surinam
Trinidad i Tobago
Urugvaj
Haiti
Honduras
^ile
[panija
(Vidi isto taka: Organization of American States / Organizacija na amerikanskitedr`avi)
Interim Commission for the International Trade Organization (ICITO)Commision intérimaire de l’Organisation internationale du commerce (ICITO)Comisión Interina de la Organización International de Comercio (ICITO)Privremena komisija za Me|unarodnata trgovska organizacija
ICITO be{e osnovana za re{avawe na administrativnite problemi vo vrska soidnoto osnovawe na Me|unarodnata trgovska organizacija. So ogled na toa {toistata ne profunkcionira, ICITO potoa se zanimava{e so administrativnataproblematika na GATT i WTO. Osnovana e vo mart 1948 godina i ve}e ne postoiod dekemvri 1998 godina. ^lenki bea dogovornite strani na GATT.
(Vidi isto taka: General Agreement on Tariffs and Trade; Internatioinal TradeOrganization; World Trade Organization / Op{ta spogodba za carini i trgovija;Me|unarodna trgovska organizacija; Svetska trgovska organizacija)
International Bank for Reconstruction and Development (IBRD)Banque internationale pour la reconstruction et le développment (BIRD)Banco Internacional de Reconstrucción y Fomento (BIRF)Me|unarodna banka za obnova i razvoj
(Vidi: World Bank / Svetska banka)
International Centre for Settlement of Investment Disputes (ICSID)Centre international pour le réglement des différends relatifs aux investissements (CIRDI)Centro International de Arreglo de Diferencias Relativas a Inversiones (CIADI)Me|unaroden centar za re{avawe na investiciski sporovi
ICSID e me|unarodna institucija koja e del od grupacijata na Svetska banka.Obezbeduva pomo{ pri re{avaweto na investiciskite sporovi me|u dr`avite istranskite investitori. Osnovana e vo oktomvri 1966 godina (Konvencija zare{avawe na investiciskite sporovi pome|u dr`avite i narodite na drugidr`avi), a glavnoto sedi{te e vo Va{ington, SAD.
46
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Gvatemala Kostarika Sveti Kits i Nevis
Veb-stranica: http://www.iica.int
^lenki: 139
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Estonija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indonezija
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mongolija
Mozambik
Senegal
Siera Leone
Singapur
Slova~ka
Slovenija
(Vidi isto taka: World Bank / Svetska banka)
International Centre for Trade and Sustainable Development (ICTSD)Centre international de commerce et de développement durable (ICTSD)Centro Internacional de Comercio y Desarrollo Sostenible (ICTSD)Me|unaroden centar za trgovija i odr`liv razvoj
ICTSD e nevladina organizacija koja se stremi kon podobro razbirawe na razvo-jot i problemite od oblasta na `ivotnata sredina, vo kontekst na me|unarodnatatrgovija. Osnovana e vo septemvri 1996 godina, so sedi{te vo @eneva, [vajcarija.
Veb-stranica: http://www.ictsd.org/
47
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Al`ir
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei
Darusalem
Bugarija
Burundi
Burkina Faso
Venecuela
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Egipet
Ekvador
El Salvador
Ermenija
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jordan
Kazahstan
Kamerun
Kenija
Kina
Kipar
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Republika
Koreja
Kostarika
Kuvajt
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Litvanija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Malezija
Mali
Maroko
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineta
Republika
Tanzanija
Obedineti
Arapski
Emirati
Obedineto
Kralstvo
Sultanat
Oman
Pakistan
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Portugalija
Romanija
Ruanda
SAD
Samoa
Saudiska
Arabija
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Svazilend
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Sudan
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Francija
Finska
Fixi
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.worldbank.org/icsid/
International Chamber of Commerce (ICC)Chambre de commerce internationale (CCI)Cámara de Comercio Internacional (CCI)Me|unarodna trgovska komora
ICC e me|unarodna delovna organizacija ~ija cel e unapreduvawe na otvorenatame|unarodna trgovija i investicii, preku donesuvawe pravila i obezbeduvaweodredeni uslugi, kako na primer uslugite na ICC Me|unarodniot arbitra`en sudza negovite ~lenki, koi se privatni kompanii. ICC e osnovan vo 1919 godina, sosedi{te vo Pariz, Francija.
Veb-stranica: http://www.iccwbo.org
International Cocoa AgreementAccord international sur le cacaoConvenio Internacional del CacaoMe|unarodna spogodba za kakao
Me|unarodnata spogodba za kakao e potpi{ana pod pokrovitelstvo na ON me|uzemjite proizvoditeli na kakao i zemjite korisnici na kakao, so cel:
� pottiknuvawe na sorabotkata pome|u ~lenkite vo site delovi na ekonom-skiot sektor za kakao;
� balansirawe na ponudata i pobaruva~kata na kakao na svetskiot pazar;� stimulirawe na transparentnosta na me|unarodniot pazar za kakao preku
centralizacija i distribucija na informacii (statisti~ki i drugi infor-macii) i druga dokumentacija vo vrska so kakaoto.
Prvata Me|unarodna spogodba za kakao e potpi{ana vo oktomvri 1972 godina.Drugi spogodbi se potpi{ani vo oktomvri 1975, noemvri 1980, juli 1986 i juli 1993godina. Novata spogodba e potpi{ana kako prodol`uvawe na Spogodbata od 1993godina, vo fevruari 2001 godina. Spogodbata za kakao e administrirana prekuMe|unarodnata organizacija za kakao, koja se nao|a vo London, ObedinetotoKralstvo. Poverenik na Spogodbata e generalniot sekretar na ON.
48
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 39
Avstrija
Belgija
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Gabon
Gana
Germanija
Grcija
Danska
Dominikanska
Republika
Evropska unija
Ekvador
Estonija
Irska
Italija
Kamerun
Kipar
Letonija
Litvanija
Luksemburg
Malezija
Malta
Nigerija
Papua Nova
Gvineja
Obedineto Kralstvo
Portugalija
Ruska Federacija
Slova~ka
Slovenija
Togo
Trinidad
i Tobago
Finska
Francija
Holandija
Ungarija
^e{ka
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.icco.org
49
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
International Coffee AgreementAccord international sur le caféConvenio Internacional del CaféMe|unarodna spogodba za kafe
Me|unarodnata spogodba za kafe e spogodba pome|u zemjite proizvoditeli nakafe i zemjite korisnici na kafe, ~ija cel e:
� zajaknuvawe na sorabotkata pome|u stranite-potpisnici;� obezbeduvawe forum za diskusii i konsultacii za pra{awa povrzani so
industrijata za kafe;� sobirawe, prou~uvawe i razmena na ekonomski i tehni~ki podatoci (na pr.
statistiki) za kafe, osobeno preku organizirawe programi za obuka;� promovirawe i organizirawe proekti vo vrska so kafeto;� pottiknuvawe na potro{uva~kata na kafe.
Me|unarodnata spogodba za kafe e potpi{ana vo septemvri 1962 godina podpokrovitelstvo na ON i e revidirana vo oktomvri 1968, oktomvri 1976, oktomvri1983, oktomvri 1994 i vo oktomvri 2001 godina. Administrirana e od strana naMe|unarodnata organizacija za kafe, so glavno sedi{te vo London, ObedinetotoKralstvo.
^lenki: 60
Avstrija
Angola
Belgija
Benin
Bolivija
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Burundi
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gana
Gvatemala
Gvineja
Germanija
Grcija
Danska
Dominikanska
Republika
Evropska
Zaednica
Ekvador
El Salvador
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Indija
Indonzija
Irska
Jamajka
Japonija
Kamerun
Kenija
Kipar
Kolumbija
Demokratska
Republika
Kongo
Republika
Kongo
Kostarika
Kuba
Luksemburg
Madagaskar
Malavi
Meksiko
Nigerija
Nikaragva
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Obedineta
Republika Tanzanija
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Portugalija
Ruanda
Tajland
Togo
Uganda
Filipini
Haiti
Honduras
Centralnoafrikansk
a
Republika
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.ico.org/
International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas (ICCAT)Commission internationale pour la conservation des thonidés de l’Atlantique (CICTA)Comisión Internacional para la Conservación del Atún Atlántico (CICAA)Me|unarodna komisija za za{tita na atlantskata tuna
ICCAT e me|uvladina organizacija za ribolov, osnovana so cel da gi sproveduvacelite zacrtani vo Konvencijata za za{tita na atlantskata tuna. Gi prou~uvatunite i sli~nite vidovi ribi vo Atlantskiot Okean. Fokusirana e na biometri-ja, ekologija i okeanografija vo odnos na lovot na tuni. Gi sobira i analizirastatisti~kite podatoci za izvorite na ribolov vo delovite {to se opfateni soKonvencijata.
ICCAT e osnovana vo mart 1969 godina, so Sekretarijat vo Madrid, [panija.
International Development Association (IDA)Association Internationale de développement (IDA)Asociación Internacional de Fomento (AIF)Me|unarodna asocijacija za razvoj
IDA pretstavuva del od Grupacijata na Svetska banka i ima za cel obezbeduvawe„krediti” koi, pak, pretstavuvaat zaemi so kamata od 0%, 10-godi{en grejs peri-od i rok na dospevawe od 35 do 40 godini. Ovie koncesiski zaemi za opredelenbroj siroma{ni zemji se nameneti za finansirawe na razvojnite programi na oviezemji. Od tie pri~ini, Asocijacijata promovira relativno lesen i ednakovpristap kon razvojot. Osnovana e vo septemvri 1960 godina, so sedi{te vo Va{ing-ton, SAD.
50
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 165
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Zimbabve
Izrael
Indija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Sveti Vinsent
i Grenadini
^lenki: 41
Al`ir
Angola
Barbados
Belize
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Vanuatu
Venecuela
Gabon
Gana
Gvatemala
Gvineja
Evropska zaednica
Ekvatorijalna
Gvineja
Island
Japonija
Ju`noafrikanska
Republika
Kanada
Kape Verde
Kina
Republika Koreja
Libiska
Arapska Xamahirija
Maroko
Meksiko
Namibija
Nikaragva
Norve{ka
Obedineto Kralstvo
Panama
Ruska Federacija
SAD
Senegal
Sao Tome i Prinsipe
Trinidad i Tobago
Tunis
Turcija
Urugvaj
Filipini
Francija (Sveti
Pjer i Mikelon)
Honduras
Hrvatska
Veb-stranica: http://www.iccat.es
(Vidi isto taka: World Bank / Svetska banka)
51
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Argentina
Banglade{
Barbados
Belgija
Belize
Benin
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Burkina
Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Etiopija
Zambija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika
Kongo
Republika
Kongo
Republika
Koreja
Kostarika
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Libiska
Arapska
Xamahirija
Luksemburg
Mavritanija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Maroko
Mar{alski Ostrovi
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Moldavija
Mozambik
Mongolija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineta
Republika
Tanzanija
Obedineti
Arapski
Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat
Oman
Pakistan
Palau
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Ruanda
Ruska Federacija
SAD
Samoa
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska
Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Kits i
Nevis
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Tajland
Taxikistan
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tunis
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Filipini
Francija
Finska
Fixi
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.worldbank.org/ida
International Development Law Institute (IDLI)Institut international de droit du développement (IIDD)Instituto Internacional de Derecho del Desarollo (IIDD)Institut za me|unaroden razvoj na pravoto
(Vidi: International Development Law Organization / Organizacija za me|unarodenrazvoj na pravoto)
International Development Law Organization (IDLO)Organisation internationale de droit du développement (IDLO)Organización Internacional de Derecho del Desarollo (IDLO)Organizacija za me|unaroden razvoj na pravoto
IDLO e me|unarodna me|uvladina organizacija ~ii celi se promovirawe i za{titana vladeeweto na pravoto vo zemjite vo razvoj i ekonomiite vo tranzicija.Organizacijata im dostavuva na zemjite dokumenti i drugi informacii i orga-nizira obuki. IDLO e osnovana vo 1983 godina kako Institut za me|unaroden razvojna pravoto (IDLO) koj, pak, pretstavuva{e nevladina organizacija s¢ do 1991 god-ina, koga be{e transformiran i se stekna so sega{niot me|unaroden status.Sedi{teto na organizacijata e vo Rim, Italija.
International Federation of Freight Forwarders Association (FIATA)Fédération internationale des associations de transitaires at assimilés (FIATA)Federación Internacional de Asociaciones de Transitorios (FIATA)Me|unarodna federacija na {pediterska asocijacija
FIATA e nevladina organizacija ~ija glavna cel e harmonizacija na pravilata koise odnesuvaat na {pediterskata industrija na me|unarodno nivo. Organizacijata,isto taka, im dava pomo{ na {pediterite preku organizirawe obuki za pove}etemi i oblasti, kako na primer osiguruvawe, i ja informira javnosta za uslugite{to gi obezbeduvaat {pediterskite slu`bi. FIATA e osnovana vo maj 1926 godina,a nejzinoto sedi{te se nao|a vo Cirih, [vajcarija. Vo ovaa Federacija ~lenuvaatprivatni kompanii, a ne dr`avi.
52
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 16
Avstralija
Avstrija
Bugarija
Egipet
Ekvador
Italija
Kina
Kolumbuja
Norve{ka
SAD
Senegal
Sudan
Tunis
Filipini
Francija
Holandija
Veb-stranica: http://www.idlo.int
International Federation of Inspection Agencies (IFIA)Fédération internationale des agences d’inspection (IFIA) Federación Internacional de Agencias de Inspección (IFIA)Me|unarodna federacija na inspekciski agencii
IFIA e neprofitna organizacija ~ija cel e harmonizacija na profesionalnitestandardi, metodi i pravila od oblasta na inspekcijata i izdignuvawe na nivotona zaedni~ko tolkuvawe na me|unarodnite dogovori pome|u inspekciskite profe-sionalci. IFIA e onovana vo 1982 godina, so sedi{te vo London, ObedinetotoKralstvo. Vo ovaa Federacija ~lenuvaat privatni kompanii, a ne dr`avi.
International Finance Corporation (IFC)Société financière internationale (SFI)Corporación Financiera Internacional (CFI)Me|unarodna finansiska korporacija
IFC e ~lenka na Grupacijata na Svetska banka koja se zalaga za ekonomski razvojna svoite zemji ~lenki i go podiga standardot na nivnite `iteli preku:
� dodeluvawe zaemi na privatni kompanii na koi im e potrebno finansi-rawe na proekti;
� pomo{ i soveti za ovie privatni kompanii.
IFC e osnovana vo 1956 godina, so sedi{te vo Va{ington, SAD.
53
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 178
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zapadna Samoa
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Litvanija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski Ostrovi
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nepal
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Somalija
Solomonski Ostrovi
Srbija i Crna Gora
Sudan
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
(Vidi isto taka: World Bank / Svetska banka)
International Grains Council (IGC)Conseil international des céréales (CIC)Consejo Internacional de Cereales (CIC)Me|unaroden sovet za `itarki
IGC e me|uvladina organizacija koja se zanimava so trgovija so `itarki.Organizacijata go administrira Me|unarodniot dogovor za `itarki, koj stapi vosila namesto Me|unarodniot dogovor za p~enica, vo juli 1995 godina. Me|unarod-niot dogovor za `itarki se sostoi od Konvencija za trgovija so `itarki (GTC) iKonvencija za pomo{ vo hrana (FAC). IGC ima za cel:
� zajaknuvawe na me|unarodnata sorabotka vo site aspekti na trgovijata so`itarki;
� promovirawe na ekspanzijata, otvorenosta i pravi~nosta vo sektorot na`itarki;
� pridonesuvawe kon stabilnosta na pazarot na `itarki i zgolemuvawe nasvetskata sigurnost vo odnos na hranata.
Zada~ite na IGC se naso~eni kon u~estvo vo pridonesot za sigurnosta na hranatana svetsko nivo i kon podobruvawe na sposobnosta na me|unarodnata zaednica za
54
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuvajt
Narodna Demokratska
Republika Laos
Letonija
Lesoto
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamaharija
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Sultanat Oman
Obedineto Kralstvo
Pakistan
Palau
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska Federacija
SAD
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Kits i Nevis
Turcija
Isto~en Timor
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vedska
[vajcarija
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.ifc.org
odgovor na vonredni situacii vo pogled na hranata, kako i na drugi potrebi odhrana koi mo`at da se pojavat vo zemjite vo razvoj.
IGC ima svoe sedi{te vo London, Velika Britanija.
International Labour Organization (ILO)Organisation internationale du travail (OIT)Organización Internacional del Trabajo (OIT)Me|unarodna organizacija na trudot
ILO, koja e specijalizirana agencija na ON, se zalaga za „socijalna pravednost ime|unarodno priznati ~ovekovi i rabotni~ki prava” preku:
� formulirawe na minimum rabotni i socijalni standardi, {to se primenu-vaat na me|unarodno nivo preku konvencii i preporaki;
� obezbeduvawe tehni~ka pomo{ za zemjite ~lenki, so cel podobruvawe narabotnite i `ivotnite uslovi na lu|eto;
� organizirawe trening-programi i sovetuvawe na nezavisnite rabotodavnii rabotni~ki organizacii, za istite da imaat pogolemo vlijanie vo zemjite~lenki.
ILO e osnovana vo 1919 godina (Versajski dogovor), a nejziniot Sekretarijat senao|a vo @eneva, [vajcarija.
55
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 178
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Litvanija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Malavi
Malezija
Mali
Malta
Madagaskar
Makedonija
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Srbija i Crna Gora
Slova~ka
Slovenija
Somalija
Solomonski
^lenki: (vklu~uvaj}i gi i privremenite) 29
Al`ir
Argentina
Avstralija
Bregot na
Slonovata Koska
Vatikan
Evropska zaednica
Egipet
Ekvador
Indija
Iran
Japonija
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kanada
Kenija
Republika Koreja
Kuba
Malta
Maroko
Norve{ka
Pakistan
Panama
Ruska Federacija
SAD
Tunis
Turcija
Ukraina
Ungarija
[vajcarija
Veb-stranica: http://www.igc.org.uk
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
56
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvinea Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika
Kongo
Republika Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Letonija
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Lesoto
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska Federacija
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Ostrovi
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Isto~en Timor
Togo
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.ilo.org
57
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
International Monetary Fund (IMF)Fonds monétaire international (FMI)Fondo Monetario Internacional (FMI)Me|unaroden monetaren fond
Me|unarodniot monetaren fond, edna od dvete Breton Vuds institucii, e speci-jalizirana agencija na sistemot na ON, ~ii celi se:
� pottiknuvawe na me|unarodnata monetarna sorabotka;� zalagawe za stabilnost na devizniot kurs i redovni odnosi na razmena
me|u zemjite ~lenki;� zajaknuvawe na ekonomskiot razvoj i zgolemuvawe na nivoata na
vrabotenost;� obezbeduvawe privremena finansiska pomo{ za zemjite ~lenki, so cel
da im se pomogne da gi prisposobat nivnite platni bilansi.
MMF e formiran vo juli 1944 godina, na Monetarnata i finansiska konferen-cija na Obedinetite nacii, odr`ana vo Breton Vuds, Wu Hemp{ir, so sedi{te voVa{ington, SAD.
^lenki: 184
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i
Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski
Ostrovi
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tunis
(ÂVidi isto taka: United Nations Organization; World Bank / Organizacija naObedinetite nacii; Svetska banka)
International Office of Epizootics (OIE)Office international des épizooties (OIE)Oficina Internacional de Epizootias (OIE)Me|unarodna kancelarija za epizootika
Me|unarodnata kancelarija za epizootika e me|uvladina organizacija ~ija cel e:� obezbeduvawe informacii za site zemji ~lenki vo vrska so postoe~kite i
novi `ivotinski bolesti;� informirawe na svoite ~lenki za na~inite na kontrola na `ivotinskite
bolesti;� obezbeduvawe nau~ni studii za site zemji ~lenki {to se odnesuvaat na
kontrola na `ivotinskite bolesti;� predlagawe unificirani me|unarodni pravila za trgovija so `ivotni i
`ivotinski produkti.
Formirana e vo januari 1924 godina, so sedi{te vo Pariz, Francija.
58
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Kostarika
Republika Koreja
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Luksemburg
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto
Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Palau
Panama
Papua
Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
Ruanda
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.imf.org
59
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 167
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Andora
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Gruzija
Grcija
Danska
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Katar
Kenija
Kina
Kineski Tajpej
Kirgistan
Kipar
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Narodna Demokratska
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna Demokratska
Republika Laos
Liban
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Lesoto
Letonija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Nova Kaledonija
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto
Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
Ruanda
SAD
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Somalija
Srbija i
Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Obedinata Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Francija
Haiti
Honduras
Hrvatska
Holandija
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^ile
^e{ka
Xibuti
[vedska
[vajcarija
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.oie.int
International Organization for Standardization (ISO)Organisation internationale de normalisation (ISO)Organización Internacional de Normalización (ISO)Me|unarodna organizacija za standardizacija
ISO e nevladina organizacija ~ii celi se:
� zalagawe za razvoj na me|unarodnata standardizacija, so cel da sepomogne progresot na me|unarodnata trgovija so stoki i uslugi;
� razvivawe na sorabotkata me|u zemjite ~lenki vo „intelektualni, nau~ni,tehnolo{ki i ekonomski” aktivnosti.
ISO objavuva me|unarodni standardi koi treba da gi koristat zemjite ~lenki. ISOe formirana vo fevruari 1947 godina, a nejziniot Sekretarijat ima sedi{te vo@eneva, [vajcarija.
60
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 147
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i
Barbuda
Argentina
Bahrein
Banglade{
Barbados
Belgija
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na Slonovata
Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burundi
Venecuela
Vietnam
Gana
Gvajana
Gvatemala
Germanija
Grenada
Grcija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kanada
Katar
Kenija
Kina
Kirgistan
Kipar
Kolumbija
Demokratska
Republika Kongo
Narodna
Demokratska
Republika Koreja
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Luksemburg
Mavricius
Madagaskar
Makao, Kina
Makedonija
Malavi
Malezija
Mali
Malta
Meksiko
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Maroko
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Sultanat Oman
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto Kralstvo
Pakistan
Palestina
Panama
Papua Nova Gvineja
Svazilend
Sveta Lusija
Sej{eli
Senegal
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Srbija i
Crna Gora
Sudan
Tajland
Obedineta Republika
Tanzanija
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Holandija
Honduras
Honkong, Kina
61
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
International Sugar Organization (ISO)Organisation internationale du sucre (OIS)Organización Internacional del Azúcar (OIA)Me|unarodna organizacija za {e}er
Me|unarodnata organizacija za {e}er (ISO) e me|uvladina organizacija ~ija cel epodobruvawe na uslovite na svetskiot pazar za {e}er preku diskuii, analizi,specijalizirani studii i transparentna statistika. Organizacijata e odgovornaza administrirawe na Me|unarodniot dogovor za {e}er, potpi{an vo 1953 godina,a revidiran vo 1973, 1977, 1985 i 1992 godina. Celi na ovoj Dogovor se:
� zajaknuvawe na me|unarodnata sorabotka vo vrska so pra{awa za {e}erotna svetsko nivo i drugi pra{awa od soodvetnata oblast;
� obezbeduvawe forum za me|uvladini konsultacii za {e}er i na~inite naunapreduvawe na svetskata ekonomija za {e}er;
� olesnuvawe na trgovijata so sobirawe i davawe informacii za svetskiotpazar za {e}er i drugi zasladuva~i;
� pottiknuvawe zgolemena pobaruva~ka za {e}er, osobeno za nevoobi~aeniupotrebi.
Me|unarodnata organizacija za {e}er e osnovana vo 1968 godina, so sedi{te voLondon, Obedinetoto Kralstvo.
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Republika
Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Lesoto
Letonija
Liban
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska Federacija
SAD
Saudiska Arabija
Hrvatska
^e{ka
^ile
[vedska
[vajcarija
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.iso.ch
^lenki: 73
Avstralija
Avstrija
Argentina
Belgija
Belize
Belorusija
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Vietnam
Gvajana
Ekvador
El Salvador
Etiopija
Estonija
Zambija
Zimbabve
Indija
Iran
Irska
Italija
Jamajka
Litvanija
Luksemburg
Mavricius
Malavi
Malta
Meksiko
Mozambik
Moldavija
Nigerija
Obedineto Kralstvo
Pakistan
Sudan
Tajland
Obedineta Republika
Tanzanija
Trinidad i Tobago
Turcija
Ukraina
Ungarija
Filipini
Finska
Fixi
International Telecommunication Union (ITU)Union internationale des télécommunications (UIT)Unión Internacional de Telecomunicaciones (UIT)Me|unarodna unija za telekomunikacii
ITU e specijalizirana agencija na Obedinetite nacii ~ija cel e podobruvawe nasorabotkata pome|u zemjite ~lenki, vladite i privatnite kompanii za razvoj natelekomunikaciskiot sektor. Isto taka, se zalaga za podobra usoglasenost vooblasta na telekomunikaciite kaj site zemji ~lenki. ITU postoi od 1865 godina,me|unarodna organizacija e od 1947 godina, a nejzinoto sedi{te e vo @eneva,[vajcarija.
62
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Gvatemala
Germanija
Grcija
Danska
Dominikanska
Republika
Evropska
zaednica
Egipet
Ju`noafrikanska
Republika
Kenija
Kipar
Kolumbija
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Letonija
Panama
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
Svazilend
Slova~ka
Slovenija
Srbija i Crna Gora
Francija
Holandija
Honduras
^e{ka
[vedska
[vajcarija
[panija
Veb-stranica: http://sugaronline.com/ISO/isohome.asp
^lenki: 189
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Andora
Angola
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamerun
Kamboxa
Lihten{tajn
Luksemburg
Kuvajt
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski Ostrovi
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
63
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
International Textiles and Clothing Bureau (ITCB)Bureau international des textiles et des vêtements (BITV)Oficina Internacional de los Textiles y las Prendas de Vestir (OITP)Me|unarodno biro za tekstil i obleka
ITCB e me|unarodna organizacija na izvoznici na tekstil i obleka od zemjite vorazvoj, ~ii celi se:
� borba protiv diskriminacijata i protekcionizmot vo tekstilniot sektor,so koi se soo~uvaat zemjite vo razvoj;
� celosna primena na pravilata na GATT vo me|unarodnata trgovija so tek-stil;
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Vatikan
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
El Salvador
Ekvatorijalna
Gvineja
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Republika
Kongo
Demokratska
Republika Kongo
Narodna
Demokratska
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
KUvajt
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Namibija
Nauru
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Sultanat Oman
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto
Kralstvo
Pakistan
Panama
Papua
Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
Ruanda
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i
Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tuvalu
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
[vedska
Xibuti
[vajcarija
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.itu.int
� obezbeduvawe tehni~ka pomo{ na svoite ~lenki i kontrolirawe naimplementacijata na Spogodbata za tekstil i obleka, za koja e pregovara-no za vreme na Urugvajskata runda na STO.
Organizacijata e osnovana vo 1984 godina, poddr`ana od rabotata na UNCTAD zapra{awa povrzani so tekstil i obleka. Sedi{teto se nao|a vo @eneva, [vajca-rija.
(Vidi isto taka: General Agreement on Tariffs and Trade; United Nations Conferenceon Trade and Development; World Trade Organization / Op{ta spogodba za carini itrgovija; Konferencija na Obedinetite nacii za trgovija i razvoj; Svetska trgov-ska organizacija)
International Trade Centre (ITC)Centre du commerce international (CCI)Centro del Comercio Internacional (CCI)Me|unaroden centar za trgovija
ITC e zaedni~ko telo na UNCTAD i WTO, specijalizirano za promocija na trgovi-jata kaj izvoznicite vo zemjite vo razvoj i zemjite vo tranzicija. Ovozmo`uvatehni~ka sorabotka za zemjite ~lenki na dvete organizacii, preku pomagawe nanivniot privaten sektor da go unapredi izvozot i da go podobri uvozniot sistem.Osnovan e vo 1964 godina, so sedi{te vo @eneva, [vajcarija. Site ~lenki naUNCTAD i WTO se i ~lenki na ITC. Dokolku zemjata e nabquduva~ vo WTO, aistovremeno e ~len na UNCTAD, avtomatski stanuva ~len i na ITC.
Veb-stranica: http://www.intracen.org
(Vidi isto taka: United Nations Conference on Trade and Development; World TradeOrganization / Konferencija na Obedinetite nacii za trgovija i razvoj; Svetskatrgovska organizacija)
64
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 25
Argentina
Banglade{
Brazil
Vietnam
Gvatemala
Egipet
El Salvador
Indija
Indonezija
Kina
Republika
Koreja
Narodna Demokratska
Republika
Koreja
Kolumbija
Kostarika
Makao, Kina
Maldivi
Meksiko
Pakistan
Paragvaj
Peru
Tajland
Urugvaj
Honduras
Hongkong, Kina
[ri Lanka
Nabquduva~i:Kuba
Mavricius
Singapur
Veb-stranica: http://www.itcb.org
65
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
International Trade Organization (ITO)Organisation internationale du commerce (OIC)Organización Internacional del Comercio (OIC)Me|unarodna trgovska organizacija
(Vidi: General Agreement on Tariffs and Trade / Op{ta spogodba za carini i trgovija)
International Tropical Timber Organization (ITTO)Organisation internationale des bois tropicaux (OIBT)Organización Internacional de las Maderas Tropicales (OIMT)Me|unarodna organizacija za tropsko drvo
ITTO e me|unarodna organizacija za stoki ~ija osnovna cel e da sozdade forum zadiskusija, konsultacija i sorabotka me|u zemjite ~lenki proizveduva~i na drvo izemjite ~lenki potro{uva~i na drvo, vo vrska so site oblasti od svetskata indus-trija za drvo. Edna od najzna~ajnite zada~i e da im pomogne na zemjite ~lenki voostvaruvaweto na celta za 2000 godina, spored koja do 2000-ta godina siteproizvodi od tropsko drvo so koi se trguva me|u zemjite ~lenki mora da vodatpoteklo od „odr`livi upravuvani resursi”. ITTO, isto taka, se stremi kon:
� promovirawe razvoj i raznovidnost na me|unarodnata trgovija so tropskodrvo;
� zajaknuvawe na istra`uvaweto i razvojot, kako i na dostavata na infor-macii za me|unarodniot pazar za drvo i transparentnost.
ITTO e osnovana so Me|unarodnata spogodba za tropsko drvo, usvoena vo noemvri1983 godina, koja stapi vo sila vo april 1985 i e revidirana vo 1994 godina.Poverenik na spogodbata e generalniot sekretar na ON. Glavnoto sedi{te naITTO e Jokohama, Japonija.
^lenki: 59
Avstralija
Avstrija
Belgija
Bolivija
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Vanuatu
Venecuela
Gabon
Gana
Gvajana
Gvatemala
Germanija
Grcija
Danska
Evropska unija
Egipet
Ekvador
Indija
Indonezija
Irska
Italija
Japonija
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kina
Kolumbija
Demokratska
Republika
Kongo
Republika
Kongo
Republika
Koreja
Liberija
Luksemburg
Malezija
Meksiko
Mjanmar
Nov Zeland
Norve{ka
Nepal
Obedineto
Kralstvo
Panama
Papua
Nova Gvineja
Peru
Portugalija
SAD
Surinam
Tajland
Togo
Trinidad i
Tobago
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Holandija
Honduras
Centralnoafrikanska
Republika
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.itto.or.jp/
International Union for the Conservation of Nature and Natural Resource (IUCN)Union internationale pour la conservation de la nature et des ressources naturelles(UICN)Unión Internacional para la Conservación de la Naturaleza y de las Recursos Naturales(UICN)Me|unarodna unija za konzervacija na prirodata i prirodnite resursi
(Vidi: World Conservation Union / Svetska unija za konzervacija)
International Union for the Protection of New Varieties of Plants (UPOV)Union internationale pour la protection des obtentions végétales (UPOV)Unión Internacional para la Protección de las Obtenciones Vegetales (UPOV)Me|unarodna unija za za{tita na novi vidovi rastenija
Celta na UPOV e da ja podobri za{titata na novite vidovi rastenija preku pravo-to na intelektualna sopstvenost. Obezbeduva sui generis vid na intelektualnasopstvenost, prisposoben na procesot na odgleduvawe rastenija. Nejzinata cel eda gi pottikne odgleduva~ite da razvivaat novi vidovi rastenija i da im obezbe-di soodvetna za{tita. UPOV e osnovana vo 1961 godina, so potpi{uvaweto naMe|unarodnata konvencija za za{tita na novi rastenija. Stapi vo sila vo avgust1968 godina, po nejzinata ratifikacija od strana na Germanija, Holandija iObedinetoto Kralstvo. Revidirana e vo 1972, 1978 i 1991 godina, so cel da gosledi tehnolo{kiot razvoj vo oblasta na odgleduvaweto rastenija. Sedi{teto evo @eneva, [vajcarija.
66
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 59
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Argentina
Belgija
Belorusija
Bolivija
Brazil
Bugarija
Germanija
Danska
Evropska zaednica
Ekvador
Estonija
Izrael
Irska
Italija
Japonija
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kanada
Kenija
Kina
Kirgistan
Kolumbija
Republika
Koreja
Letonija
Litvanija
Meksiko
Moldavija
Nov Zeland
Nikaragva
Norve{ka
Obedineto Kralstvo
Panama
Paragvaj
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
SAD
Slova~ka
Slovenija
Singapur
Trinidad i Tobago
Tunis
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Finska
Francija
Holandija
Hrvatska
^e{ka
^ile
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.upov.int
Joint Integrated Technical Asssistance Program (JITAP)Programme intégré conjoint d’assistance technique (JITAP)Programa Integrado Conjunto de Asistencia Técnica (JITAP)Zaedni~ka integrirana programa za tehni~ka pomo{
ITC, UNCTAD i WTO go sozdadoa partnerstvoto JITAP, ~ija cel e namaluvawe namarginalizacijata na afrikanskite zemji vo svetskata ekonomija, preku zasilu-vawe na kapacitetite na trite klu~ni nivoa: vlada, institucii i pretprijatija,kako i pomo{ za osumte afrikanski zemji u~esnici za podobro razbirawe ipridr`uvawe kon pravilata na Multilateralniot trgovski sistem. Trinaesetzemji donatori finansiski ja pomagaat programata (okolu 10 milioni amerikans-ki dolari). Donatori se Avstrija, Belgija, Kanada, Danska, Finska, Francija,Germanija, Irska, Holandija, Norve{ka, [vedska, [vajcarija i ObedinetotoKralstvo. JITAP programata e prvpat implementirana vo mart 1998 godina. Konkrajot na 2002 godina e doneseno re{enie spored koe osum novi zemji, i toa:Bocvana, Kamerun, Malavi, Mali, Mavritanija, Mozambik, Senegal i Zambija, im sepridru`ija na osumte zemji ~lenki. Sedi{teto na Rakovodnata grupa na JITAPprogramata e vo @eneva, [vajcarija.
(Vidi isto taka: International Trade Centre; United Nations Conference on Trade andDevelopment; World Trade Organization / Me|unaroden centar za trgovija;Konferencija na Obedinetite nacii za trgovija i razvoj; Svetska trgovska orga-nizacija)
Latin American Economic System (SELA)Système économique latino-américain (SELA)Sistema Económico Latinoamericano (SELA)Ju`noamerikanski ekonomski sistem
SELA e postojana regionalna vladina organizacija koja se zalaga za zabrzanekonomski i socijalen razvoj vo regionot, preku podobruvawe na sorabotkata me|uzemjite ~lenki. Voedno nudi institucionalen sistem, taka {to zemjite ~lenkimo`at da zazemaat zaedni~ki stavovi vo vrska so problemite za koi se diskuti-ra vo me|unarodnite strukturi. Osnovana e so potpi{uvaweto na Panamskata kon-vencija vo oktomvri 1975 godina i ima sedi{te vo Karakas, Venecuela.
67
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 16
Benin
Bocvana
Bregot na
Slonovata Koska
Burkina Faso
Gana
Zambija
Kamerun
Kenija
Mavritanija
Malavi
Mali
Mozambik
Senegal
Obedineta Republika
Tanzanija
Tunis
Uganda
Veb-stranica: http://www.jitap.org
Latin American Integration Association (LAIA)Association latino-américaine d’intégration (ALADI)Asociación Latinoamericana de Integración (ALADI)Ju`noamerikanska asocijacija za integracija
Ministrite za nadvore{ni raboti na zemjite ~lenki postignaa dogovor za formi-rawe slobodna trgovska zona vo 1960 godina. Za ostvaruvawe na ovaa cel osno-vana e LAIA. Ovaa regionalna asocijacija e vo proces na integrirawe na site zemji~lenki vo zaedni~ki pazar, so cel podobruvawe na ekonomskiot i socijalniotrazvoj vo regionot. LAIA gi namaluva carinite pome|u zemjite ~lenki. Postoi odavgust 1980 godina, a nejzinoto sedi{te e vo Montevideo, Urugvaj.
(Vidi isto taka: Andean Community; Economic Commission for Latin America and theCaribbean; Latin American Economic System / Zaednica na Andite; Ekonomskakomisija za Ju`na Amerika i Karibite; Ju`noamerikanski ekonomski sistem)
League of Arab States Ligue des États arabesLiga de los Estados ÁrabesLiga na arapskite dr`avi
Na po~etokot osnovana kako pakt me|u sedum arapski dr`avi, Ligata na arapskitedr`avi se pro{iri na dvaeset i dve zemji i kako regionalna organizacija se stre-mi da vospostavi pobliski odnosi me|u zemjite ~lenki, preku zajaknuvawe nasorabotkata vo oblasta na ekonomijata, kulturata i bezbednosta. Gi zgolemuvanastojuvawata za zaedni~ko dejstvuvawe na arapskite dr`avi vo site oblasti,preku obezbeduvawe forum vo koj ~lenovite }e mo`at:
68
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 26
Argentina
Bahami
Barbados
Belize
Bolivija
Brazil
Venecuela
Gvajana
Gvatemala
Dominikanska
Republika
Ekvador
Jamajka
Kolumbija
Kostarika
Kuba
Meksiko
Nikaragva
Panama
Paragvaj
Peru
Surinam
Trinidad i Tobago
Urugvaj
Haiti
Honduras
^ile
Veb-stranica: http://www.sela.org
^lenki: 12
Argentina
Bolivija
Brazil
Venecuela
Ekvador
Kolumbija
Kuba
Meksiko
Paragvaj
Peru
Urugvaj
^ile
Veb-stranica: http://www.aladi.org
� kolektivno da re{avaat pra{awa od nacionalna bezbednost;� da baraat na~ini za re{avawe na sporovite so drugi dr`avi;� da razvivaat i da sproveduvaat razvojna politika.
Ligata na arapskite dr`avi e osnovana vo mart 1945 godina, so sedi{te vo Kairo,Egipet.
Least-Developed Countries (LDCs)Pays les moins avancés (PMA)Países menos adelantados (PMA)Najmalku razvieni zemji
Vidi Del I (Termini) za definicija
Vo posledniot pregled na spisokot na najmalku razvienite zemji izdaden odEkonomskiot i socijalen sovet na Obedinetite nacii, kriteriumite za odredu-vawe na noviot spisok bea:
� niski prihodi (po glava BDP) pod 900 dolari za da pripa|a na grupata inad 1 035 dolari za da ne pripa|a na ovaa grupa;
� slabi ~ove~ki resursi, odredeni preku indeks baziran vrz sledniteindikatori: hranlivost, zdravje, obrazovanie i pismenost;
� ekonomska nestabilnost, odredena preku indeks baziran vrz sledniteindikatori: nestabilnost na zemjodelskoto proizvodstvo, nestabilnostna izvozot, ekonomska va`nost na netradicionalnite aktivnosti, koncen-tracija na izvozna stoka i mali ekonomii;
� populacija pod 75 milioni.
Zemjata treba da gi ispolnuva ovie kriteriumi za da bide dodadena na spisokotna najmalku razvieni zemji.
69
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 22
Al`ir
Bahrein
Egipet
Irak
Jemen
Jordan
Katar
Komorski Ostrovi
Kuvajt
Liban
Libiska
Arapska Xamahirija
Mavritanija
Maroko
Obedineti
Arapski
Emirati
Sultanat Oman
Palestina
Saudiska Arabija
Siriska
Arapska
Republika
Somalija
Sudan
Tunis
Xibuti
Veb-stranica: http://www.arableagueonline.org/
Spisok na najmalku razvieni zemji (50)
Avganistan
Angola
Banglade{
Benin
Zambija
Jemen
Kamboxa
Kape Verde
Malavi
Maldivi
Mali
Mjanmar
Sudan
Obedineta Republika
Tanzanija
Isto~en Timor
Like-Minded Group (LMG) of Developing CountriesGroupe de pays en développement ayant des intérêts communsGrupo de Países en Desarollo de Ideas Afines Grupa na zemji vo razvoj so zaedni~ki stavovi
LMG e neformalna grupa zemji koi se obedinuvaat vo odnos na pra{awata odzaedni~ki interes vo ramkite na WTO. Se oformi so koaliciraweto predMinisterskata konferencija vo Sietl, vo vrska so stavot deka problemite soimplementacijata treba da se re{avaat pred zapo~nuvaweto na novi pregovori;deka zemjite vo razvoj treba da dobijat dopolnitelno vreme za implementacija naopredeleni obvrski; i deka postoe~kite dogovori treba da se promenat, so celzemjite vo razvoj da se steknat so beneficiite za koi se vodele pregovori, a kois¢ u{te ne se ostvareni. Tie prodol`ija da prezentiraat zaedni~ki stavovi vointeres na zemjite vo razvoj, vklu~uvaj}i i pra{awa od oblasta na zemjodelstvo-to, uslugite ili sistemski pra{awa. ^lenstvoto vo grupata e promenlivo, taka{to zaedni~ki stavovi ne se sekoga{ mo`ni.
Lisbon Agreement for the Protection of Appellations of Origin and theirInternational Registration (Lisbon Agreement)Arrangement de Lisbonne concernant la protection des appellations d’origine et leurenregistrement international (Arrangement de Lisbonne)Arreglo de Lisboa relativo a la Protección de las Denominaciones de Origen y suRegistro Internacional (Arreglo de Lisboa)Lisabonska spogodba za za{tita na oznakata za poteklo na proizvodite i nivnome|unarodno registrirawe (Lisabonska spogodba)
Cel na Lisabonskata spogodba e podobruvawe na za{titata na oznakite za potek-lo na prizvodite, koi se definirani kako „geografsko ime na zemja, region,
70
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 10 (~lenstvoto e promenlivo, vo zavisnost od pra{awata i predlozite)
Dominikanska
Republika
Egipet
Zimbabve
Indija
Kuba
Malezija
Pakistan
Obedineta
Republika Tanzanija
Uganda
Honduras
Veb-stranica: nema
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Gambija
Gvineja Bisao
Gvineja
Eritreja
Etiopija
Ekvatorijalna
Gvineja
Kiribati
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika
Kongo
Narodna Demokratska
Republika Laos
Lesoto
Liberija
Mavritanija
Madagaskar
Mozambik
Nepal
Niger
Ruanda
Samoa
Sao Tome i Prinsipe
Senegal
Siera Lone
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Togo
Tuvalu
Uganda
Haiti
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
Xibuti
71
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
lokalitet, {to slu`i za razgrani~uvawe na potekloto na proizvodite, nivniotkvalitet i karakteristiki koi se ekskluzivni i specifi~ni za geografskotopodra~je, vklu~uvaj}i gi prirodniot i ~ove~kiot faktor”. Registracijata naoznakite za potekloto na proizvodite ja izvr{uva Svetskata organizacija zaintelektualna sopstvenost. Lisabonskata spogodba e potpi{ana vo 1958 godina istapi vo sila vo 1966 godina. Revidirana e vo juli 1967 godina i vo septemvri1979 godina. Poverenik na spogodbata e Vladata na [vedska.
(Vidi isto taka: World Intellectual Property Organization / Svetska organizacija zaza{tita na prava od intelektualna sopstvenost)
Lomé ConventionConvention de LoméConvenio de LoméKonvencija od Lome
(Vidi: African, Caribbean and Pacific Group of States; Cotonou Agreement /Afrikanska, karipska i pacifi~ka grupa zemji; Dogovor od Kotonu)
Madrid Agreement Concerning the International Registration of Marks (MadridAgreement)Arrangement de Madrid concernant l’enregistrement international des marques(Arrangement de Madrid)Arreglo de Madrid relativo al Registro Internacional de Marcas (Arreglo de Madrid)Madridska spogodba za me|unarodna registracija na `igovi (Madridska spogod-ba)
Celta na Madridskata spogodba e me|unarodna za{tita na nacionalnite za{titni`igovi, koja se ostvaruva preku nivna unikatna registracija vo Me|unarodnotobiro za intelektualna sopstvenost na WIPO („Me|unarodna registracija”).Potpi{ana e vo april 1891 godina i posleden pat revidirana vo juli 1967 godina.Izmeneta i dopolneta e vo oktomvri 1979 godina i stapi vo sila vo oktomvri 1983godina. Poverenik na spogodbata e Vladata na [vedska.
^lenki: 23
Al`ir
Bugarija
Burkina Faso
Gabon
Gruzija
Izrael
Italija
Kuba
Republika Kongo
Narodna Demokratska
Republika Koreja
Kostarika
Meksiko
Moldavija
Peru
Portugalija
Slova~ka
Srbija i Crna Gora
Togo
Tunis
Ungarija
Francija
Haiti
^e{ka
Veb-stranica: http://www.wipo.org/treaties/registration/lisbon
72
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(Vidi isto taka: World Intellectual Property Organization / Svetska organizacija zaza{tita na prava od intelektualna sopstvenost)
Marrakesh Agreement Accords de Marrakech Acuerdos de MarrakechMarake{ka spogodba
Marake{kata spogodba e rezultat na Urugvajskata runda na multilateralni trgov-ski pregovori, koi se vodea od 1986 do 1993 godina. Potpi{ana e vo Marake{, voapril 1994 godina i stapi vo sila vo januari 1995 godina. So ovaa spogodba seosnova WTO. Marake{kata spogodba sodr`i serija aneksi. Site ~lenki na WTOse strani vo aneks 1a (Multilateralni spogodbi za trgovija so stoki); aneks 1b(Op{ta spogodba za trgovija so uslugi i aneksi); aneks 1v (Spogodba za trgovskiteaspekti od pravoto na intelektualna sopstvenost); aneks 2 (Dogovor za pravilatai postapkite za re{avawe na sporovite); i aneks 3 (Mehanizam za revizija natrgovskata politika). Samo nekolku ~lenki se obvrzani so aneks 4(Plurilateralni trgovski dogovori).
(Vidi isto taka: General Agreement on Tariffs and Trade; World Trade Organization /Op{ta spogodba za carini i trgovija; Svetska trgovska organizacija)
^lenki: 77
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Antigva i
Barbuda
Belgija
Belorusija
Bosna i Hercegovina
Bugarija
Butan
Vietnam
Germanija
Gruzija
Grcija
Danska
Ermenija
Estonija
Evropska unija
Egipet
Zambija
Island
Irska
Iran
Italija
Japonija
Kazahstan
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Republika
Koreja
Narodna Demokratska
Republika
Koreja
Kuba
Lesoto
Letonija
Liberija
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Makedonija
Maroko
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
SAD
San Marino
Svazilend
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Srbija i
Crna Gora
Sudan
Taxikistan
Turkmenistan
Turcija
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Finska
Francija
Holandija
Hrvatska
^e{ka
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.wipo.int/madrid/en/legal_texts/madrid_agreement.htm
Miami GroupGroupe de MiamiGrupo de MiamiGrupa Majami
Grupata Majami e neformalna grupa sostavena od zemji izvoznici na `ito.Nejzinata cel e borba protiv protekcionizmot naso~en kon trgovijata sogeneti~ki modificirani organizmi (GMOc). Pokonkretno, Grupata Majami im pri-dava pogolemo zna~ewe na trgovskite problemi od oblasta na bio-sigurnosta, voslu~aj na spor poradi neusoglasenost me|u propisite na WTO i Protokolot za bio-sigurnost.
Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer (Montreal Protocol)Le Protocole de Montréal relatif à des substances qui appauvrissent la couche d’ozone(Le Protocole de Montréal)El Protocolo de Montreal Relativo a las Sustancias que Agotan la Capa de Ozono (Elprotocolo de Montreal)Montrealski protokol za supstancii {to ja osiroma{uvaat ozonskata obvivka(Montrealska spogodba)
Montrealskata spogodba e potpi{ana pod pokrovitelstvo na UNEP za „elimini-rawe na supstancii {to ja osiroma{uvaat ozonskata obvivka”. Usvoena e voseptemvri 1987 godina i stapi vo sila vo januari 1989 godina. Nejzin poverenik egeneralniot sekretar na Obedinetite nacii.
73
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 188
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Antigva i Barbuda
Angola
Argentina
Bahami
Bahrein
Banglade{
Barbados
Belgija
Belize
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Mavritanija
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski Ostrovi
Meksiko
Federalna Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Srbija i Crna Gora
^lenki: 6
Avstralija
Argentina
Kanada
SAD
Urugvaj
^ile
Veb-stranica: nema
(Vidi isto taka: United Nations Environment Programme / Programa na Obedinetitenacii za `ivotna sredina)
Multilateral Investment Guarantee Agency (MIGA)Agence multilatérale de garantie des investissements (MIGA)Organismo Multilateral de Garantía de Inversiones (MIGA)Multilateralna agencija za garancija na investiciite
MIGA e del od Grupacijata na Svetska banka. Osnovana e so cel stimulacija name|unarodnite investicioni tekovi me|u svoite ~lenki, osobeno podobruvawe na
74
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Dominika
Dominikanska
Republika
Danska
Evropska zaednica
Egipet
Ekvador
El Salvador
Ermenija
Estonija
Etiopija
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Republika
Kongo
Demokratska
Republika
Kongo
Republika Koreja
Narodna Demokratska
Republika
Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Mavricius
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Nauru
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Niue
Norve{ka
Nov Zeland
Obedinetoto
Kralstvo
Sultanat Oman
Obedineti
Arapski
Emirati
Ostrovi Kuk
Pakistan
Palau
Panama
Papua
Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Rusija
SAD
Samoa
Sao Tome i
Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tuvalu
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.unep.org/ozone/montreal.shtml
investicionite tekovi na zemjite vo razvoj, nejzini ~lenki, preku obezbeduvawerazli~ni uslugi, na primer tehni~ka pomo{ i garancija od investiciski rizici.Osnovana e vo april 1988 godina, so sedi{te vo Va{ington, SAD.
75
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 165
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Argentina
Bahami
Bahrein
Banglade{
Barbados
Belgija
Belize
Benin
Belorusija
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Bocvana
Bregot na Slonovata
Koska
Brazil
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Germanija
Grenada
Grcija
Gruzija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
El Salvador
Eritreja
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kolumbija
Demokratska
Republika
Kongo
Republika
Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Letonija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nepal
Nigerija
Nikaragva
Norve{ka
Obedineti
Arapski
Emirati
Obedineto
Kralstvo
Sultanat
Oman
Pakistan
Palau
Panama
Papua
Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
Ruanda
SAD
Samoa
Saudiska Arabija
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Srbija i
Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta Republika
Tanzanija
Taxikistan
Isto~en Timor
Togo
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
[vedska
(Vidi isto taka: United Nations Organization; World Bank Group / Organizacija naObedinetite nacii; Grupacija Svetska banka)
New Partnership for Africa's Development (NEPAD)Nouveau partenariat pour le développement de l’Afrique (NEPAD)Nueva Asociación para el Desarrollo en África (NEPAD)Novo partnerstvo za razvoj na Afrika
NEPAD e sozdadena i razvivana od strana na afrikanskite lideri. Taa e,vsu{nost, akciona programa za povtoren razvoj na afrikanskiot kontinent iramka za novo partnerstvo so ostanatiot del od svetot.
Celite na NEPAD se:
� zalagawe za zabrzan rast i odr`liv razvoj vo Afrika;� iskorenuvawe na rasprostranetata i golema siroma{tija vo Afrika;� pottiknuvawe na integracijata na Afrika vo procesite na globalizacija-
ta.
Partnerstvoto ima upraven komitet, ~ii ~lenovi se Al`ir, Egipet, Nigerija,Senegal i Ju`noafrikanska Republika (koi ja pottiknaa inicijativata za NEPAD).
NEPAD e osnovano vo oktomvri 2001 godina, a negoviot Sekretarijat ima sedi{tevo Midrand, Ju`noafrikanska republika.
Veb-stranica: http://www.nepad.org
North American Free Trade Agreement (NAFTA)Accord de libre-échange nord-américain (ALENA)Tratado de Libre Comercio de América del Norte (TLCAN)Severnoamerikanska spogodba za slobodna trgovija
NAFTA e me|unarodna spogodba ~ii celi se:
� olesnuvawe na trgovijata me|u potpisnicite so eliminirawe na barieritevo trgovijata so stoki i uslugi;
� zalagawe za lojalna konkurencija vo regionot;� olesnuvawe na investiciskite dvi`ewa;� za{tita na pravata od intelektualna sopstvenost;� sozdavawe mehanizam za re{avawe sporovi, za site sporovi {to }e se
javat me|u potpisnicite.
76
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Ekvador
Ermenija
Ekvatorijalna
Gvineja
Liban
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
[panija
[ri Lanka
[vajcarija
Veb-stranica: http://www.miga.org
Usvoena e vo avgust 1992 godina i stapi vo sila vo januari 1994 godina.Sedi{teto na Sekretarijatot na NAFTA e vo Va{ington, SAD.
Organization Internationale de la Francophonie (OIF)Organisation internationale de la Francophonie (OIF) Organisation internationale de la Francophonie (OIF)Me|unarodna organizacija na frankofonijata
(Vidi: Agence intergouvernementale de la Francophonie / Me|unarodna agencija nafrankofonijata)
Organization for Economic Cooperation and Development (OECD)Organisation de coopération et de développement économiques (OCDE)Organización de Cooperación y Desarrollo Económicos (OCDE)Organizacija za ekonomska sorabotka i razvoj
OECD e naslednik na Organizacijata za evropska ekonomska sorabotka, osnovanavo april 1948 godina, so cel da bide institucija-primatel na pomo{ta odMar{aloviot plan. Denes e me|uvladina organizacija na razvienite zemji zadiskusija, analizirawe i razvoj na ekonomskata i socijalnata politika. OECDizdava studii, publikacii i statistiki, a nejzinite aktivnosti vklu~uvaat i temikako makroekonomija, trgovija, obrazovanie, razvoj, nauka i inovacii. Komitetotza pomo{ na razvojot, koj e pod nejzino pokrovitelstvo, e glavno telo preku koeOECD sorabotuva so zemjite vo razvoj. OECD e osnovana vo septemvri 1961 godi-na, so stapuvaweto vo sila na Konvencijata na OECD vo dekemvri 1960 godina.Sedi{teto e vo Pariz, Francija.
77
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Strani: 3
Kanada
Meksiko
SAD
Veb-stranica: http://nafta-sec-alena.org
^lenki: 30
Avstralija
Avstrija
Belgija
Germanija
Grcija
Danska
Irska
Island
Italija
Japonija
Kanada
Republika
Koreja
Luksemburg
Meksiko
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Polska
Portugalija
SAD
Slova~ka
Turcija
Ungarija
Finska
Francija
Holandija
^e{ka
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.oecd.org/
Organization of African Unity (OAU)Organisation de l’Unité africaine (OUA)Organización de la Unidad Africana (OUA)Organizacija za afrikansko edinstvo
(Vidi: African Union / Afrikanska unija)
Organization of American States (OAS)Organisation des Etats américains (OAS)Organización de los Estados Americanos (OAS)Organizacija na amerikanskite dr`avi
OAS, prethodno imenuvana kako Pan-amerikanska unija, se zalaga za ekonomski isocijalen razvoj vo Ju`na Amerika preku:
� obid da pronajde re{enija za razli~ni ekonomski ili politi~ki proble-mi na ~lenkite;
� re{avawe na sporovite {to mo`at da se javat me|u ~lenkite;� zaedni~ko dejstvuvawe vo slu~aj na agresija na edna od negovite ~lenki;� zajaknuvawe na mirot, bezbednosta i demokratijata vo regionot;� eliminirawe na siroma{tijata i ograni~uvawe na upotrebata na oru`je.
Trgovskiot oddel na OAS ja poddr`uva trgovskata ekspanzija i integracijata nanejzinite zemji ~lenki.
* Suspendirano u~estvo
(Vidi isto taka: Inter-American Institute for Cooperation on Agriculture /Interamerikanski institut za sorabotka vo oblasta na zemjodelstvoto)
78
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 35
Antigva i Barbuda
Argentina
Bahami
Barbados
Belize
Bolivija
Brazil
Venecuela
Gvajana
Gvatemala
Grenada
Dominika
Dominikanska
Republika
Ekvador
El Salvador
Jamajka
Kanada
Kolumbija
Kostarika
Kuba*
Meksiko
Nikaragva
Panama
Paragvaj
Peru
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
SAD
Surinam
Trinidad i Tobago
Urugvaj
Haiti
Honduras
^ile
Veb-stranica: http://www.oas.org
Organization of Islamic Conference (OIC)Organisation de la Conférence islamique (OCI)Organización de la Conferencia Islámica (OCI)Organizacija na Islamskata konferencija
OIC e me|uvladina organizacija koja se stremi kon:
� pottiknuvawe na islamskata solidarnost me|u zemjite ~lenki;� zajaknuvawe na sorabotkata vo politi~kata, ekonomskata, socijalnata,
kulturnata i nau~nata oblast;� poddr{ka na borbata na site muslimani za za~uvuvawe na nivnoto dos-
toinstvo, nezavisnost i nacionalni prava.
Za postignuvawe na svoite celi, OIC formira razli~ni institucii i stru~nikomiteti i usvoi pravni instrumenti, so cel da ja zajakne vnatre{nata ekonomskasorabotka me|u zemjite ~lenki. OIC gi koordinira i aktivnostite na svoite~lenki vo me|unarodnite forumi, kako {to se Obedinetite nacii. Osnovana e vodekemvri 1965 godina, a nejzinoto sedi{te e vo Xedaha, Saudiska Arabija.
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
Organization of the Petroleum Exporting Countries (OPEC)Organisation des pays exportateurs de pétrole (OPEP)Organización de los Países Exportadores de Petróleo (OPEP)Organizacija na zemjite izvoznici na nafta
OPEC e postojana me|uvladina organizacija, ~ii ~lenki se zemji vo razvoj i za-visni od prihodite od nafta kako niven glaven izvor na prihod. Nejzini celi se:
79
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 57
Avganistan
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Banglade{
Bahrein
Benin
Bregot na Slonovata
Koska
Brunei Darusalem
Burkina Faso
Gabon
Gambija
Gvajana
Gvineja
Gvineja Bisao
Egipet
Irak
Iran
Indonezija
Jemen
Jordan
Kazahstan
Kamerun
Katar
Kirgistan
Komorski Ostrovi
Kuvajt
Liban
Libiska Arapska
Xamahirija
Mavritanija
Malezija
Mali
Maldivi
Maroko
Mozambik
Nigerija
Niger
Sultanat Oman
Obedineti
Arapski
Emirati
Palestina
Pakistan
Saudiska Arabija
Senegal
Siera Leone
Siriska
Arapska
Republika
Somalija
Sudan
Surinam
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Togo
Taxikistan
Uganda
Uzbekistan
^ad
Xibuti
Veb-stranica: http://www.oic-oci.org
� unificirawe na naftenata politika me|u zemjite ~lenki;� stabilizirawe na cenite na me|unarodniot naften pazar;� obezbeduvawe stabilen prihod na zemjite proizveduva~i;� efikasno, ekonomi~no i redovno snabduvawe so nafta na zemjite koris-
nici;� fer povrat na kapitalot na onie {to investiraat vo naftenata indus-
trija.
Osnovana e na Bagdadskata konferencija vo septemvri 1960 godina i ima sedi{tevo Viena, Avstrija.
Pacific Island Forum Secretariat (PIFS)Secrétariat du Forum des Îles du Pacifique (PIFS)Secretaría de los Países Insulares Miembros del Foro del Pacífico (PIFS)Sekretarijat na Forumot na pacifi~kite ostrovi
Forumot na pacifi~kite ostrovi (do oktomvri 2000 godina poznat kakoJu`nopacifi~ki forum) e politi~ka institucija koja gi obedinuva nezavisnite isuverenite dr`avi od Pacifikot na godi{en liderski samit. Osnovana e vo 1971godina vo Velington, Nov Zeland, i ima cel da im ovozmo`i na naciite ~lenki dagi izrazat zaedni~kite politi~ki stavovi i da sorabotuvaat vo oblasti kako {tose trgovijata, investiciite, ekonomskiot razvoj i politi~kite i nadvore{niteraboti. Administrativnoto telo na Forumot na pacifi~kite ostrovi eSekretarijatot na Forumot na pacifi~kite ostrovi. Negovoto sedi{te e vo Suva,Fixi, i prezema aktivnosti spored osnovnite upatstva od strana na liderite naForumot. Isto taka, im pomaga na zemjite ~lenki da razvijat sopstven kapacitetza politi~ki razvoj.
80
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 11
Al`ir
Venecuela
Indonezija
Irak
Iran
Katar
Kuvajt
Libija
Nigerija
Obedineti
Arapski Emirati
Saudiska Arabija
Veb-stranica: http://www.opec.org/
^lenki: 16
Avstralija
Vanuatu
Kiribati
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mar{alski Ostrovi
Nauru
Niue
Nov Zeland
Ostrovi Kuk
Palau
Papua
Nova Gvineja
Samoa
Solomonski
Ostrovi
Tonga
Tuvalu
Fixi
Veb-stranica: http://www.forumsec.org.fj/
Pan American UnionUnion panaméricaineUnión PanamericanaPan-amerikanska unija
(Vidi: Organization of American States / Organizacija na amerikanskite dr`avi)
Paris Convention for the Protection of Industrial Property (Paris Convention)Convention de Paris pour la protection de la propriété industrielle (Convention de Paris)Convenio de París para la Protección de la Propiedad Industrial (Convenio de Paris)Pariska konvencija za za{tita na industriskata sopstvenost (Pariska konven-cija)
Pariskata konvencija e me|unarodna konvencija, potpi{ana pod pokrovitelstvona Svetskata organizacija za intelektualna sopstvenost, so cel da im obezbediosnovni prava za za{tita na industriskata sopstvenost na zemjite potpisni~ki.Potpi{ana e vo mart 1833 godina, revidirana vo dekemvri 1900, juni 1911,noemvri 1925, juni 1934, oktomvri 1958 i juli 1967 godina, i dopolneta vooktomvri 1979 godina. Poverenik na Konvencijata e Vladata na [vedska.
81
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Strani: 169
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Andora
Antigva i
Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na Slonovata
Koska
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vatikan
Gvineja
El Salvador
Ermenija
Estonija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Libiska
Arapska Xamahirija
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Obedineta Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
82
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
(Vidi isto taka: World Intellectual Property Organization / Svetska organizacija zaza{tita na prava od intelektualna sopstvenost)
Preferential Trade Area for Eastern and Southern African States (PTA)Zone d’échanges préférentiels pour les Etats de l’Afrique de l’Est et de l’Afrique australeZona de Comercio Preferencial para los Estados de África Oriental y MeridionalPreferencijalna trgovska oblast za isto~nite i ju`nite afrikanski dr`avi
(Vidi: Common Market for Eastern and Southern Africa / Zaedni~ki pazar za Isto~nai Ju`na Afrika)
Regional Cooperation for Development (RCD)Coopération régionale pour le développement (RCD)Cooperación Regional para el Desarrollo (RCD)Regionalna sorabotka za razvoj
(Vidi: Economic Cooperation Organization / Ekonomska organizacija za sorabotka)
Veb-stranica: http://www.wipo.int/clea/docs/en/wo/wo020en.htm
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Republika Kongo
Demokratska
Republika Kongo
Narodna
Demokratska
Republika
Koreja
Republika
Koreja
Kostarika
Kuba
Narodna Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Obedineti
Arapski
Emirati
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Papua
Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska
Federacija
SAD
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska Arabija
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Rome Convention for the Protection of Performers, Producers of Phonograms andBroadcasting Organization (Rome Convention)Convention internationale sur la protection des artistes interprètes ou exécutants, desproducteurs de phonogrammes et des organismes de radiodiffusion (Convention deRome)Convención de Roma sobre la Protección de los Artistas Intérpretes o Ejecutantes, losProductores de Fonogramas y los Organismos de Radiodifusión (Convención de Roma)Rimska konvencija za za{tita na izveduva~ite, proizvoditelite na fonogrami iradiodifuzni organizacii (Rimska konvencija)
Rimskata konvencija e me|unarodna konvencija potpi{ana pod pokrovitelstvo naWIPO, koja gi {titi pravata na izveduva~ite, proizvoditelite na fonogrami iradiodifuznite organizacii, preku regulirawe na upotrebata na nivnata tehni-ka od strana na treti strani. Usvoena e vo oktomvri 1961 godina i stapi vo silavo maj 1964 godina. Nejzin poverenik e generalniot sekretar na Obedinetitenacii.
(Vidi isto taka: World Intellectual Property Organization / Svetska organizacija zaza{tita na prava od intelektualna sopstvenost)
83
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Strani: 79
Avstrija
Avstralija
Argentina
Albanija
Andora
Barbados
Belgija
Belorusija
Bolivija
Brazil
Bugarija
Burkina Faso
Venecuela
Gvatemala
Germanija
Grcija
Dominikanska
Republika
Dominika
Danska
Ekvador
El Salvador
Estonija
Ermenija
Izrael
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Kanada
Kape Verde
Kirgistan
Kolumbija
Republika
Kongo
Kostarika
Liban
Litvanija
Lihten{tajn
Lesoto
Letonija
Luksemburg
Makedonija
Meksiko
Moldavija
Monako
Niger
Nigerija
Nikaragva
Norve{ka
Obedineti
Arapski
Emirati
Obedineto
Kralstvo
Panama
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
Sveta Lusija
Slovenija
Slova~ka
Srbija i Crna Gora
Togo
Turcija
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Fixi
Finska
Francija
Holandija
Honduras
Hrvatska
^e{ka
^ile
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.wipo.org
Secretariat for Central American Economic Integration (SIECA)Secrétariat de l’intégration économique centraméricaine (SIECA)Secretaría de Integración Económica Centroamericana (SIECA)Sekretarijat za centralnoamerikanska ekonomska integracija
SIECA e Postojan sekretarijat na Op{tiot dogovor za centralnoamerikanskaintegracija, ~ija osnovna cel e postepeno vospostavuvawe region za slobodnatrgovija, pred da se sozdade zaedni~ka trgovska politika i carinska unija.Dogovorot za centralnoamerikanska ekonomska integracija e potpi{an voManagva, Nikaragva, i stapi vo sila vo juni 1961 godina. Sedi{teto naSekretarijatot e vo Gvatemala Siti, Gvatemala.
Société générale de surveillance (SGS)Société générale de surveillance (SGS)Société générale de surveillance (SGS)Generalno zdru`enie za nadzor
Generalnoto zdru`enie za nadzor e privatna kompanija ~ii celi se:
� obezbeduvawe inspekcija pred isporaka i testirawe na me|unarodnitetrgovski proizvodi, kako {to se zemjodelskite i mineralnite proizvodi iproizvodite za potro{uva~ka;
� nudewe usluga za sertifikacija na tie proizvodi;� nudewe {irok opseg lokalni uslugi za razli~ni sektori, kako {to se sek-
torot za `ivotnata sredina ili higienskiot sektor.
Generalnoto zdru`enie za nadzor e osnovano vo 1878 godina, so sedi{te vo@eneva, [vajcarija.
Veb-stranica: http://www.sgs.ch
South Asian Association for Regional Cooperation (SAARC)Association sud-asiatique de coopération régionale (ASACR)Asociación del Asia Meridional para la Cooperación Regional (SAARC)Ju`noaziska asocijacija za regionalna sorabotka
Ju`noaziskata asocijacija za regionalna sorabotka (SAARC) e asocijacija ~iiceli se:
� unapreduvawe na ekonomskiot i socijalniot razvoj vo zemjite ~lenki;� podobruvawe na kvalitetot na `ivotot na lu|eto;� zalagawe za zaemna sorabotka i kolektivno dejstvuvawe vo razli~ni
84
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 5
Gvatemala
El Salvador
Kostarika
Nikaragva
Honduras
Veb-stranica: http://www.sieca.org.gt/
sferi od poseben interes za ~lenkite, so cel da se podobri regionalnatasamoodr`livost.
Osnovana e vo dekemvri 1985 godina, so sedi{te vo Katmandu, Nepal.
South CentreCentre du SudCentro del SurJu`en centar
Ju`en centar e me|uvladina organizacija koja raboti vo korist na jugot kako celi-na, vlo`uvaj}i napori site zemji vo razvoj i zainteresirani grupi i poedinci daimaat pristap do negovite publikacii i rezultatite od negovata rabota, nezavis-no od ~lenstvoto. Glavni celi na Ju`niot centar se:
� zalagawe za ju`na solidarnost, ju`na svest i zaemno poznavawe i razbi-rawe me|u dr`avite i naciite od jugot;
� zalagawe za razli~ni vidovi sorabotka i aktivnosti me|u zemjite od jugot,vospostavuvawe vrski, mre`no povrzuvawe i razmena na informacii me|univ;
� pridones kon po{iroka me|usebna sorabotka na zemjite od jugot vo pro-movirawe na nivnite zaedni~ki interesi i koordinirano u~estvo nazemjite vo razvoj na me|unarodnite forumi {to se zanimavaat so raznipra{awa vo vrska so me|usebnata sorabotka na zemjite od jugot, i nazemjite od severot i jugot, kako i so drugi globalni problemi;
� pottiknuvawe zaedni~ki stavovi i pristapi me|u dr`avite od jugot voodnos na globalnite ekonomski, politi~ki i strategiski pra{awapovrzani so progresivni koncepti za razvoj, suverenost i bezbednost;
� pridonesuvawe kon podobro zaemno razbirawe i sorabotka me|u zemjite odjugot i severot, vrz osnova na ednakvost i pravda za site.
Osnovan e vo juli 1995 godina, so sedi{te vo @eneva, [vajcarija.
85
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 7
Butan
Banglade{
Indija
Maldivi
Nepal
Pakistan
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.saarc-sec.org
^lenki: 46
Al`ir
Angola
Benin
Bolivija
Brazil
Bregot na
Indonezija
Irak
Iran
Jamajka
Jordan
Ju`noafrikanska
Kuba
Libiska Arapska
Xamahirija
Malavi
Malezija
Mali
Panama
Sej{eli
Siera Leone
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Southern African Customs Union (SACU)Union douaniére d’Afrique australe (SACU)Unión Aduanera del África Meridional (UAAM)Ju`noafrikanska carinska unija
Cel na Ju`noafrikanskata carinska unija (SACU) e da promovira slobodna raz-mena na stoki me|u svoite ~lenki. Za postignuvawe na ovaa cel, vo site zemji~lenki se primenuvaat zaedni~ki nadvore{ni tarifi i zaedni~ki stapki naakcizite. Dogovorot so koj se osnova SACU e potpi{an vo 1969 godina i stapi vosila vo 1970 godina. Nejzinoto sedi{te e vo Pretorija, Ju`noafrikanskaRepublika.
Southern African Development Community (SADC)Communauté de développement de l’Afrique australe (SADC)Comunidad para el Desarrollo del Africa Meridional (SADC)Ju`noafrikanska zaednica za razvoj
Prethodnikot na Ju`noafrikanskata zaednica za razvoj (SADC), Ju`noafrikan-skata konferencija za koordinacija na razvojot, e formirana vo april 1980 god-ina vo Lusaka, Zambija, so cel da go usoglasuva ekonomskiot razvoj me|u dr`avitevo Ju`na Afrika. Transformirana e vo SADC vo avgust 1992 godina, vo Vind~ik,Namibija. Celi na zaednicata se:
� obezbeduvawe suverena ednakvost na zemjite ~lenki;� zalagawe za solidarnost, mir i bezbednost;� zgolemuvawe na ~ovekovite prava, demokratijata i vladeeweto na pravo-
to;� promovirawe na kapital, bilans i zaemna korist.
Sedi{teto na SADC e vo Gaborn, Bocvana.
86
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Slonovata Koska
Burundi
Vietnam
Gana
Gvajana
Egipet
Zimbabve
Indija
Republika
Kamboxa
Kape Verde
Kina
Kolumbija
Narodna
Demokratska
Republika Koreja
Maroko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mozambik
Namibija
Nigerija
Pakistan
Obedineta
Republika
Tanzanija
Uganda
Filipini
Honduras
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.southcentre.org
^lenki: 5
Bocvana
Ju`nafrikanska Republika
Lesoto
Namibija
Svazilend
Veb-stranica: http://www.dfa.gov.za/for-relations/multilateral/sacu.htm
Southern Common Market (MERCOSUR)Marché commun du Sud (MERKOSUR)Mercado Común del Sur (MERCOSUR)Ju`en zaedni~ki pazar
Ju`niot zaedni~ki pazar, MERCOSUR, sozdaden spored modelot na Dogovorot zaEvropska zaednica od Rim, treba da vovede zaedni~ki nadvore{ni carini i da gieliminira barierite vo trgovijata so uslugi. Celi na MERCOSUR se:
� integracija na zemjite ~lenki preku slobodna cirkulacija na stoki, uslu-gi i faktori na produktivnost;
� voveduvawe zaedni~ki nadvore{ni carini i usvojuvawe na zaedni~katrgovska politika;
� koordinacija na makroekonomskata sektorska politika i usoglasuvawe nazakonodavstvoto na zemjite ~lenki vo soodvetni oblasti, so cel zajaknu-vawe na integracionite procesi.
Dogovorot od Asunsion, so koj e osnovan MERCOSUR e potpi{an vo mart 1991 god-ina i stapi vo sila vo noemvri 1992 godina. Sedi{teto na MERCOSUR e voMontevideo, Urugvaj.
Zabele{ka: ^ile nema pobarano ~lenstvo vo MERCOSUR, no ima sklu~eno dogo-vor so Argentina i so Bolivija, {to na ovaa zemja £ obezbeduva sli~ni povolnos-ti.
United Nations Commission for International Trade Law (UNCITRAL)Commission des Nations Unies pour le droit commercial international (CNUDCI)Comisión de las Naciones Unidas Para el Derecho Mercantil Internacional (CNUDMI)Komisija za me|unarodno trgovsko pravo pri Obedinetite nacii
UNCITRAL e komisija ~ija cel e da go prodol`i procesot na usoglasuvawe iunificirawe na me|unarodnoto trgovsko pravo. Denes UNCITRAL e glavno pravno
87
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 4
Argentina
Brazil
Paragvaj
Urugvaj
Veb-stranica: http://www.mercosur.org.uy
^lenki: 14
Angola
Bocvana
Zambija
Zimbabve
Ju`noafrikanska
Republika
Demokratska
Republika
Kongo
Lesoto
Mavricius
Malavi
Mozambik
Namibija
Svazilend
Sej{eli
Obedineta
Republika
Tanzanija
Veb-stranica: http://www.sadc.int
telo za me|unarodnoto trgovsko pravo vo Obedinetite nacii. Osnovana e vodekemvri 1966 godina so odluka na Generalnoto sobranie na ON i ima sedi{te voViena, Avstrija.
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
United Nations Conference on Environment and Development (UNCED)Conférence des Nations Unies sur l’environnement et le développement (CNUED)Conferencia de las Naciones Unidas sobre el Medio Ambiente y el Desarrollo (CNUMAD)Konferencija na Obedinetite nacii za `ivotna sredina i razvoj
UNCED, poznat i kako Svetski samit, e odr`an vo juni 1992 godina vo Rio de@aneiro, Brazil. Vo tekot na Konferencijata pretstavnicite na 172 zemji disku-tiraa za odr`liviot razvoj i za pra{awa povrzani so `ivotnata sredina.Rezultat na ovie diskusii e usvoenata agenda 21, koja e zakonski obvrzuva~kidokument {to promovira odr`liv razvoj nasekade vo svetot, preku:
� zalagawe za otvoren i nediskriminatorski trgovski sistem;� podobruvawe na pazarniot pristap za izvoz vo zemjite vo razvoj;� izdignuvawe na konzistentnata proizvodna politika na nacionalno i
me|unarodno nivo.
Deklaracijata od Rio za ekologija i razvoj e, isto taka, usvoena na ovaaKonferencija. Nejzinata cel e unapreduvawe na sorabotkata me|u stranite, so celvospostavuvawe otvoren me|unaroden ekonomski sistem, koj }e dovede do ekonom-ski rast i odr`liv razvoj, osobeno vo odnos na merkite na trgovskata politika zaekolo{ki celi. Partner na Konferencijata e UNEP.
Veb-stranica: http://www.unep.org
(Vidi isto taka: United Nations Environment Programme; United Nations Organization/ Programa na Obedinetite nacii za `ivotna sredina; Organizacija naObedinetite nacii)
88
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 37 (izbirani od strana na Generalnoto sobranie na ON na sekoi 6 godini)
Avstrija
Argentina
(naizmeni~no)
Benin
Brazil
Burkina Faso
Germanija
Indija
Iran
Italija
Japonija
Kamerun
Kanada
Kina
Kenija
Kolumbija
Litvanija
Makedonija
Maroko
Meksiko
Obedineto
Kralstvo
SAD
Paragvaj
Romanija
Rusija
Ruanda
Siera Leone
Singapur
Sudan
Tajland
Uganda
Ungarija
Urugvaj
(naizmeni~no)
Fixi
Francija
Honduras
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.uncitral.org
United Nations Conference On Trade and Development (UNCTAD)Conférence des Nations Unies sur le commerce et le développement (CNUCED)Conferencia de las Naciones Unidas sobre Comercio y Desarrollo (UNCTAD)Konferencija na Obedinetite nacii za trgovija i razvoj
UNCTAD e glavno telo na ON {to se stremi kon unapreduvawe na trgovijata,investiciite i ekonomskiot razvoj na zemjite, so cel da im pomogne da se inte-griraat vo globalniot trgovski sistem. Voedno e i forum za diskusija me|u vla-dite, i me|u vladite i vladinite eksperti. UNCTAD gi poddr`uva istra`uva~kitei analiti~kite programi i sobira podatoci i statistiki za trgovijata na zemjitei nivnata razvojna politika. Sama ili vo sorabotka so drugi instituciiobezbeduva tehni~ka pomo{ za zemjite vo razvoj. UNCTAD e osnovana kako posto-jana Konferencija vo 1964 godina so odluka na Generalnoto sobranie na ON, iakoottoga{ funkcionira kako dobro razviena vnatre{no-vladina organizacija, sosopstven Sekretarijat. Nejzinoto sedi{te e vo @eneva, [vajcarija.
89
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 192
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Andora
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i
Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata
Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vatikan
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski
Ostrovi
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Nauru
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Taxikistan
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tuvalu
Tunis
Turkmenistan
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
United Nations Development Program (UNDP)Programme des Nations Unies pour le développement (PNUD)Programa de las Naciones Unidas para el Desarollo (PNUD)Razvojna programa na Obedinetite nacii
UNDP e agencija na Obedinetite nacii ~ija cel e namaluvawe na siroma{tijata ipostignuvawe odr`liv razvoj. Obezbeduva soveti i pomo{ za zemjite vo razvoj, socel da im pomogne vo:
� izgradba na demokratskoto vladeewe;� namaluvawe na siroma{tijata i spre~uvawe na {ireweto na HIV/SIDA;� spre~uvawe na konflikti i prirodni katastrofi i popravawe na {teta-
ta od niv;� pro{iruvawe na pristapot do informacii i komunikaciska tehnologija.
UNDP izrabotuva izve{tai za ~ovekoviot razvoj i ima svoi pretstavni{tva vosekoja od zemjite, so pretstavnici koi gi koordiniraat aktivnostite.
90
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Demokratska
Republika
Kongo
Republika
Kongo
Narodna
Demokratska
Republika
Koreja
Republika
Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Liban
Liberija
Libiska
Arapska
Xamahirija
Letonija
Obedineta
Republika
Tanzanija
Obedineti
Arapski
Emirati
Obedineto
Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Palau
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska
Federacija
SAD
Samoa
San Marino
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Francija
Fixi
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[ri Lanka
[panija
Veb-stranica: http://www.unctad.org
Programata e osnovana vo 1966 godina i ima sedi{te vo Wujork, SAD.
Veb-stranica: http://www.undp.org
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
United Nations Economic and Social Commission for Asia and the Pacific(UNESCAP)Commission économique et sociale des Nations Unies pour l’Asie et le Pacifique(CESAP-ONU)Comisión Económica y Social de las Naciones Unidas para Asia y el Pacifico (UN/CES-PAP)Ekonomska i socijalna komisija na Obedinetite nacii za Azija i Pacifikot
(Vidi: Economic and Social Commission for Asia and the Pacific / Ekonomska i soci-jalna komisija za Azija i Pacifikot)
United Nations Economic and Social Commission for Western Asia (UNCWA)Commision économique et sociale des Nations Unies pour l’Asie occidentale (CESAO-ONU)Comisión Económica y Social de las Naciones Unidas para Asia Occidental (UN-CES-PAO)Ekonomska i socijalna komisija na Obedinetite nacii za Zapadna Azija
(Vidi: Economic and Social Commission for Western Asia / Ekonomska i socijalnakomisija za Zapadna Azija)
United Nations Economic Commission for Africa (UNECA)Commission économique des Nations Unies pour l’Afrique (CEA-ONU)Comisión Ecónomica de las Naciones Unidas para África (UN/CEPA)Ekonomska komisija na Obedinetite nacii za Afrika
(Vidi: Economic Commission for Africa / Ekonomska komisija za Afrika)
United Nations Economic Commission for Europe (UNECE)Commission économique des Nations Unies pour l’Europe (CEE-ONU)Comisión Económica de las Naciones Unidas para Europa (UN/CEPE)Ekonomska komisija na Obedinetite nacii za Evropa
UNECE e regionalna kancelarija na ON {to se stremi kon unapreduvawe nasorabotkata me|u svoite ~lenki, so cel podobruvawe na nivniot ekonomski razvoj.Osnovnata zada~a na Komisijata e da obezbedi tehni~ka pomo{ za zemjite votranzicija, od centralno upravuvawe do pazarna ekonomija. Voedno, ima mandat ipotrebna stru~nost za vospostavuvawe pravila vo odredeni oblasti, osobeno voekonomskata, ekolo{kata, demografskata, tehni~kata i nau~nata oblast.Nejzinata glavna cel e da ja usoglasi politikata i praktikata na nejzinite zemji~lenki. Za pove}e od 300 me|unarodni spogodbi e pregovarano pod pokrovitelstvona UN/ECE. Me|u niv se i zna~ajni zakonski obvrzuva~ki spogodbi od oblasta na
91
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
trgovijata, transportot i ekologijata, kako na primer TIR (Transports internationalroutiers) Konvencijata za me|unaroden paten transport, koja{to gi olesnuva for-malnostite pri transportot i carinite, i Konvencijata za dolgoro~no preku-grani~no vozdu{no zagaduvawe (LRTAP), prv multilateralen dogovor za za{titana kvalitetot na vozduhot.
UNECE e osnovana vo mart 1947 godina, so sedi{te vo @eneva, [vajcarija.
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
United Nations Economic Commission for Latin America and the Caribbean(UNECLAC)Commision économique des Nations Unies pour l’Amérique latine et les Caraïbes(CEPALC-ONU)Comisión Económica de las Naciones Unidas para América Latina y el Caribe(UN/CEPAL)Ekonomska komisija na Obedinetite nacii za Ju`na Amerika i Karibite
(Vidi: Economic Commission for Latin America and the Caribbean / Ekonomskakomisija za Ju`na Amerika i Karibite)
United Nations Environment Programme (UNEP)Programme des Nationes Unies pour l’environnement (PNUE)Programa de las Naciones Unidas para el Medio Ambiente (PNUMA)Programa na Obedinetite nacii za `ivotna sredina
UNEP se stremi kon „obezbeduvawe rakovodstvo i sozdavawe partnerstvo zagri`a za `ivotnata sredina, preku pottiknuvawe, informirawe i ovozmo`uvawena naciite i gra|anite da go podobrat kvalitetot na svoeto `iveewe, bez da gozagrozat `ivotot na idnite generacii”. Rabotnata programa se sostoi od:
92
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 55
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Andora
Belgija
Belorusija
Bosna i Hercegovina
Bugarija
Germanija
Gruzija
Grcija
Danska
Ermenija
Estonija
Izrael
Irska
Island
Italija
Kazahstan
Kanada
Kipar
Kirgistan
Latvija
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Makedonija
Malta
Moldavija
Monako
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Polska
Portugalija
Romanija
Ruska Federacija
SAD
San Marino
Slova~ka
Slovenija
Srbija i Crna Gora
Taxikistan
Turkmenistan
Turcija
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Finska
Francija
Holandija
Hrvatska
^e{ka
[vajcarija
[vedska
[panija
Veb-stranica: http://www.unece.org
� kontrolirawe na globalnite, regionalnite i nacionalnite ekolo{kiuslovi i trendovi;
� inicirawe i poddr{ka na sklu~uvaweto me|unarodni i nacionalnispogodbi za `ivotna sredina;
� zajaknuvawe na institucionalniot kapacitet za kontrolirawe na `ivot-nata sredina;
� pomagawe vo prenosot na znaewe i tehnologija za odr`liviot razvoj;� pottiknuvawe novi partnerstva i idei vo gra|anskoto op{testvo i pri-
vatniot sektor.
Programata UNEP e sozdadena vo 1972 godina, a sedi{teto na nejzinoto rakovod-stvo e vo Najrobi, Kenija.
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC)Convention-cadre des Nations Unies sur les changements climatiques (CCNUCC)Convención Marco de las Naciones Unidas sobre el Cambio Climático (CMNUCM)Ramkovna konvencija na Obedinetite nacii za klimatskite promeni
UNFCCC e konvencija koja ima za cel postignuvawe „stabilizacija na efektot nastaklena gradina vrz atmosferata, do nivo na spre~uvawe na {tetnite antropo-genetski vlijanija vrz klimatskiot sistem”. Iako Konvencijata ne definira vakvonivo, se naglasuva deka „treba da im se ovozmo`i na eko-sistemite prirodno dase prisposobat na klimatskite promeni”, ne treba da se zagrozi proizvodstvoto nahrana i treba da se postigne odr`liv ekonomski razvoj.
93
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 58 (izbirani od strana na Generalnoto sobranie na ON na sekoi 4 godini)
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Bahami
Belgija
Benin
Brazil
Bugarija
Burkina Faso
Gana
Germanija
Grcija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Iran
Japonija
Kazahstan
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Kenija
Kina
Kirgistan
Kolumbija
Republika
Kongo
Republika
Koreja
Kuba
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Monako
Namibija
Nigerija
Nikaragva
Obedineto
Kralstvo
Polska
Romanija
Ruska
Federacija
SAD
Saudiska Arabija
Senegal
Siriska
Arapska Republika
Somalija
Sudan
Obedineta Republika
Tanzanija
Tuvalu
Turcija
Ungarija
Urugvaj
Francija
Holandija
^ad
^e{ka
[vajcarija
[vedska
Veb-stranica: http://www.unep.org
UNFCCC e potpi{ana vo maj 1992 godina i stapi vo sila vo mart 1994 godina.Nejzin poverenik e generalniot sekretar na ON.
94
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Strani: 189
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na Slonovata
Koska
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Vatikan
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
El Salvador
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kazahstan
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Narodna Demokratska
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna Demokratska
Republika Laos
Latvija
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski
Ostrovi
Meksiko
Federalna
Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Nauru
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Niue
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineta Republika
Tanzanija
Obedineti Arapski
Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat Oman
Ostrovi Kuk
Pakistan
Palau
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski
Ostrovi
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tuvalu
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Francija
Fixi
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
United Nations Industrial Development Organization (UNIDO)Organisation des Nationes Unies pour le développement industriel (ONUDI)Organización de las Naciones Unidas para el Desarrollo Industrial (ONUDI)Organizacija na Obedinetite nacii za industriski razvoj
UNIDO e specijalizirana agencija na ON ~ija cel e razvivawe odr`liv indus-triski razvoj vo zemjite vo razvoj i zemjite vo tranzicija. Osnovana e od stranana Generalnoto sobranie na ON vo noemvri 1996 godina i stana {esta specija-lizirana agencija na ON vo dekemvri 1985 godina. UNIDO ima sedi{te vo Viena,Avstrija.
95
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 171
Avganistan
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na Slonovata
Koska
Bugarija
Burundi
Burkina Faso
Butan
Vanuatu
Eritreja
Ermenija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Italija
Izrael
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Litvanija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Moldavija
Monako
Mongolija
Mozambik
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits i Nevis
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Siriska
Arapska Republika
Slova~ka
Slovenija
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Taxikistan
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Dominikanska
Republika
Evropska ekonomska
zaednica
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
Lesoto
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska Federacija
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[ri Lanka
[panija
Veb-stranica: http://unfccc.int/
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
United Nations Institute for Training and Research (UNITAR)Institut des Nations Unies pour la formation et la recherche (UNITAR)Instituto de las Naciones Unidas para la Formación Profesional y la Investigación(UNITAR)Institut na Obedinetite nacii za obuka i istra`uvawe
UNITAR e osnovan kako nezavisno telo vo ramkite na sistemot na Obedinetitenacii, formirana so mandat za zgolemuvawe na efikasnosta na OON preku imple-mentirawe programi za obuka i istra`uvawe. Svojot mandat UNITAR go sprovedu-va vklu~uvaj}i:
� implementacija na programite za obuka na slu`benite lica od OON i nazdru`enite nacionalni vladi, vo odnos na multilateralnata diplomati-ja i me|unarodnata sorabotka;
� razvivawe {irok opseg na programi za obuka vo oblasta na socijalniot iekonomskiot razvoj;
� istra`uvawe i razrabotka na materijali za obuka, nameneti za paketi zau~ewe „od dale~ina”, rabotni materijali, kako i softverski ivideopaketi za obuka;
� koordinacija so drugite me|uvladini agencii, fakulteti i akademskiinstitucii, vo vrska so istra`uvawa i obuki.
96
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Kirgistan
Kolumbija
Komorski
Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Narodna Demokratska
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Obedineti
Arapski
Emirati
Obedineto
Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska
Federacija
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska
Arabija
Sveta Lusija
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[ri Lanka
[panija
Veb-stranica: http://www.unido.org
UNITAR e osnovan vo 1965 godina, so sedi{te vo @eneva, [vajcarija.
Veb-stranica: http://www.unitar.org
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
United Nations Organization (UNO)Organisation des Nations unies (ONU)Organización de las Naciones Unidas (ONU)Organizacija na Obedinetite nacii
OON (ili ON) e me|unarodna organizacija ~ija glavna cel e razvivawe nasorabotkata me|u zemjite ~lenki, so cel odr`uvawe na me|unarodniot mir ibezbednosta. Organizacijata raboti preku golem broj specijalizirani agencii iprogrami za re{avawe razni problemi, me|u koi ekonomski, socijalni, humani-tarni i kulturolo{ki.
[este glavni organi na OON se:
- Generalno sobranie;- Sovet za bezbednost;- Ekonomski i socijalen sovet (ECOSOC);- Povereni~ki sovet;- Me|unaroden sud na pravdata;- Sekretarijat.
Organizacijata na ON e osnovana vo oktomvri 1945 godina, so sedi{te vo Wujork,SAD.
97
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 191
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Andora
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski
Ostrovi
Meksiko
Federalna Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Sveta Lusija
Sveti Kits i Nevis
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski
Ostrovi
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
West African Economic and Monetary Union (WAEMU)Union économique et monétaire ouest-africaine (UEMOA)Unión Económica y Monetaria del África Occidental (UEMOA)Zapadnoafrikanska ekonomska i monetarna unija
WAEMU promovira ekonomski i socijalen razvoj preku sozdavawe zaedni~kipazar me|u ~lenkite, so cel da se zajakne konkurencijata, da se usoglasat nivniteekonomski, socijalni i sudski politiki i strategii i da se olesni regionalnatasorabotka. WAEMU e osnovana vo januari 1994 godina, so sedi{te vo Uagadugu,Burkina Faso.
98
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Eritreja
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kazahstan
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Narodna Demokratska
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Latvija
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Lihten{tajn
Monako
Mongolija
Namibija
Nauru
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Palau
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska
Federacija
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
Sveti Vinsent i
Grenadini
Saudiska Arabija
Obedineta Republika
Tanzanija
Taxikistan
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tuvalu
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[ri Lanka
[panija
Veb-stranica: http://www.un.org
World BankBanque mondialeBanco MundialSvetska banka
Me|unarodnata banka za obnova i razvoj (IBRD), popoznata kako Svetska banka, eedna od Breton Vuds instituciite. Svetskata banka e specijalizirana agencijana OON, ~ija cel e razvoj na ekonomiite na zemjite koi se smetaat za siroma{nii odr`livo namaluvawe na siroma{tijata preku:
� dodeluvawe grantovi i beskamatni zaemi na zemjite, so cel da im se ovoz-mo`i da gi nudat osnovnite uslugi;
� obezbeduvawe tehni~ka pomo{.
Svetskata banka e osnovana vo juli 1944 godina na Monetarnata i finansiskakonferencija na Obedinetite nacii vo Breton Vuds. Sedi{teto na Svetskatabanka se nao|a vo Va{ington, SAD, i ima regionalni pretstavni{tva vo pove}e od100 dr`avi.
Vo ramkite na Svetskata banka rabotat IBRD, ICSID, IDA, IFC i MIGA.
99
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 184
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Eritreja
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Izrael
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Mar{alski
Ostrovi
Meksiko
Federalna Dr`ava
Mikronezija
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Solomonski Ostrovi
Somalija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta Republika
Tanzanija
Taxikistan
^lenki: 8
Benin
Bregot na Slonovata Koska
Burkina Faso
Gvineja Bisao
Mali
Niger
Senegal
Togo
Veb-stranica: http://www.uemoa.int
World Bank GroupGroupe de la Banque mondialeGrupo del Banco MundialGrupacija Svetska banka
Vo ramkite na Svetskata banka rabotat IBRD, ICSID, IDA, IFC i MIGA.
(Vidi isto taka: International Bank for Reconstruction and Development; InternationalCentre for Settlement of Investment Disputes; International Development Association;International Finance Corporation; Multilateral Investment Guarantee Agency / Me|una-rodna banka za obnova i razvoj; Me|unaroden centar za re{avawe investiciskisporovi; Me|unarodna asocijacija za razvoj; Me|unarodna finansiska korpo-racija; Multilateralna agencija za garancija na investiciite)
100
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na Slonovata
Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vanuatu
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kiribati
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuvajt
Narodnam
Demokratska
Republika Laos
Letonija
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineta Republika
Tanzanija
Obedineti Arapski
Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat
Oman
Pakistan
Palau
Panama
Papua Nova Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska Federacija
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska Arabija
Sveta Lusija
Sveti Kits i Nevis
Sveti Vinsent i
Grenadini
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.worldbank.org
101
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
World Conservation UnionUnion mondiale pour la natureUnión Mundial para la NaturalezaSvetska unija za konzervacija
Svetskata unija za konzervacija, ~ij praven naziv e Me|unarodna unija za konzer-vacija na prirodata i prirodnite resursi (IUCN) e asocijacija ~ii glavni celi seza{tita i za~uvuvawe na prirodata i obezbeduvawe na po~ituvaweto na svetskiteekolo{ki pravila pri koristeweto na prirodnite resursi. IUCN e osnovana vo1948 godina, so sedi{te vo Gland, [vajcarija.
(Vidi isto taka: Convention on International Trade in Endangered Species of WildFlora and Fauna / Konvencija za me|unarodna trgovija so zagrozeni vidovi nadivata flora i fauna)
World Customs Organization (WCO)Organisation mondiale des douanes (OMD)Organización Mundial de Aduanas (OMA)Svetska carinska organizacija
WCO e naslednik na Sovetot za carinska sorabotka (CCC) i pretstavuva me|una-rodna organizacija ~ii celi se:
^lenki: 75
Avstralija
Argentina
Banglade{
Belgija
Benin
Bocvana
Burkina Faso
Vietnam
Gambija
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grcija
Danska
Egipet
Ekvador
Zambija
Zimbabve
Indija
Irska
Island
Italija
Japonija
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kamerun
Kanada
Kenija
Kina
Kipar
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Kostarika
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika Laos
Liban
Libiska Arapska
Xamahirija
Lihten{tajn
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Malezija
Mali
Maroko
Monako
Nepal
Niger
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineto
Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Peru
Portugalija
Ruska Federacija
SAD
Saudiska
Arabija
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Siriska
Arapska
Republika
Tajland
Tunis
Turcija
Uganda
Finska
Francija
Holandija
^e{ka
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.iucn.org
� obezbeduvawe pomo{ za zemjite vo usoglasuvaweto na carinskiteoperacii i promovirawe na trgovijata;
� uprostuvawe, standardizacija i izedna~uvawe na carinskite postapki;� razvivawe standardi za razmena na trgovski podatoci i za odreduvawe
me|unarodni pravila za potekloto i za soodvetni me|unarodni carinsko-tehni~ki pra{awa.
WCO go zameni CCC vo 1994 godina i sedi{teto na ovaa organizacija se nao|a voBrisel, Belgija.
102
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 168
Avganistan
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Andora
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belorusija
Benin
Bermudski Ostrovi
Bolivija
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Germanija
Gruzija
Grcija
Danska
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Izrael
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Narodna Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Lesoto
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makao, Kina
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska Federacija
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska Republika
Slova~ka
Slovenija
Srbija i Crna Gora
Sudan
Tajland
Obedineta Republika
Tanzanija
Taxikistan
Isto~en Timor
Togo
Tonga
Trinidad i Tobago
Tunis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Holandski
Antili
Hongkong, Kina
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
World Intellectual Property Organization (WIPO)Organisation mondiale de la propriété intellectuelle (OMPI)Organización Mundial de la Propiedad Intelectual (OMPI)Svetska organizacija za za{tita na prava od intelektualna sopstvenost
WIPO e specijalizirana agencija na OON, ~ii celi se pottiknuvawe na inovaci-ite i ekonomskiot razvoj preku me|unarodna promocija i za{tita na intelektual-nata sopstvenost. Organizacijata administrira 23 me|unarodni dogovori vo vrskaso razli~ni aspekti na intelektualnata sopstvenost, kako {to se, me|u drugoto,za{tita na avtorskite prava, patentite i za{titnite znaci. Konvencijata so kojase osnova WIPO e potpi{ana vo juli 1967 godina, a stapi vo sila vo 1970 godina.Organizacijata stana del od sistemot na OON vo 1974 godina. Sedi{teto na ovaaorganizacija se nao|a vo @eneva, [vajcarija.
103
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 182
Avstralija
Avstrija
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Angola
Andora
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahami
Bahrein
Belgija
Belize
Belorusija
Benin
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Ermenija
Estonija
Etiopija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jemen
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kazahstan
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Kape Verde
Luksemburg
Mavritanija
Mavricius
Madagaskar
Makedonija
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Monako
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Sej{eli
Senegal
Siera Leone
Singapur
Siriska
Arapska
Republika
Slova~ka
Slovenija
Somalija
Srbija
i Crna Gora
Sudan
Surinam
Tajland
Obedineta
Republika
Tanzanija
Taxikistan
Togo
Tonga
Trinidad i
Tobago
Tunis
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
El Salvador
Eritreja
Letonija
Liban
Liberija
Libiska Arapska
Xamahirija
Litvanija
SAD
Samoa
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sej{eli
^ile
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.wcoomd.org
(Vidi isto taka: United Nations Organization / Organizacija na Obedinetite nacii)
World Trade Organization (WTO)Organisation mondiale du commerce (OMC)Organización Mundial del Comercio (OMC)Svetska trgovska organizacija
STO e me|uvladina organizacija koja ja regulira trgovijata me|u zemjite ~lenki.STO e edinstvena globalna organizacija koja se zanimava so me|unarodna trgovi-ja. Glavnite aktivnosti na STO vklu~uvaat:
� administracija na grupa spogodbi, vo ~ie sredi{te e Op{tata spogodba zacarini i trgovija (GATT); ostanatite spogodbi ureduvaat pra{awa odoblasta na zemjodelstvoto, uslugite, trgovskite aspekti na pravata odintelektualna sopstvenost (TRIPS), antidamping, sanitarnite i fitosan-itarnite merki itn.; STO voedno gi administrira plurilateralnitedogovori {to se odnesuvaat na pra{awa kako {to se civilnoto vozduho-plovstvo i javnite nabavki;
� dejstvuvawe kako forum za trgovski pregovori;
104
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Butan
Vatikan
Venecuela
Vietnam
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Egipet
Ekvador
Ekvatorijalna
Gvineja
El Salvador
Eritreja
Katar
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kolumbija
Komorski Ostrovi
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Narodna Demokratska
Republika Koreja
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Narodna
Demokratska
Republika
Laos
Lesoto
Letonija
Liban
Liberija
Libiska
Arapska Xamahirija
Litvanija
Lihten{tajn
Obedineti
Arapski
Emirati
Obedineto Kralstvo
Sultanat
Oman
Pakistan
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
Ruska Federacija
SAD
Samoa
San Marino
Sao Tome i Prinsipe
Saudiska Arabija
Svazilend
Sveta Lusija
Sveti Vinsent i
Grenadini
Sveti Kits
i Nevis
Turkmenistan
Turcija
Uganda
Uzbekistan
Ukraina
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.wipo.org
� re{avawe na me|unarodni trgovski sporovi so posredstvo na Organot zare{avawe sporovi;
� nadzor na nacionalnite trgovski politiki;� obezbeduvawe tehni~ka pomo{ i podigawe na kapacitetite za zemjite vo
razvoj;� sorabotka so drugi me|unarodni organizacii.
STO e osnovana vo januari 1995 godina, so sedi{te vo @eneva, [vajcarija.
105
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
^lenki: 148
Avstralija
Avstrija
Albanija
Angola
Antigva i Barbuda
Argentina
Banglade{
Barbados
Bahrein
Belgija
Belize
Benin
Bolivija
Bocvana
Brazil
Bregot na
Slonovata Koska
Brunei Darusalem
Bugarija
Burkina Faso
Burundi
Venecuela
Gabon
Gambija
Gana
Gvajana
Gvatemala
Gvineja
Gvineja Bisao
Germanija
Grenada
Gruzija
Grcija
Danska
Dominika
Dominikanska
Republika
Evropski zaednici
El Salvador
Ermenija
Estonija
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irska
Island
Italija
Jamajka
Japonija
Jordan
Ju`noafrikanska
Republika
Kamboxa
Kamerun
Kanada
Katar
Kenija
Kina
Kineski Tajpej
Kipar
Kirgistan
Kolumbija
Demokratska
Republika Kongo
Republika Kongo
Republika Koreja
Kostarika
Kuba
Kuvajt
Lesoto
Letonija
Litvanija
Lihten{tajn
Luksemburg
Madagaskar
Makedonija
Makao, Kina
Malavi
Maldivi
Malezija
Mali
Malta
Maroko
Meksiko
Mjanmar
Mozambik
Moldavija
Mongolija
Namibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Nov Zeland
Norve{ka
Obedineti
Arapski Emirati
Obedineto
Kralstvo
Sultanat Oman
Pakistan
Panama
Papua Nova
Gvineja
Paragvaj
Peru
Polska
Portugalija
Romanija
Ruanda
SAD
Sveta Lusija
Sveti Kits i Nevis
Svazilend
Senegal
Siera Leone
Singapur
Slova~ka
Slovenija
Solomonski Ostrovi
Surinam
Tajland
Obedineta Republika
Tanzanija
Togo
Trinidad i Tobago
Tunis
Turcija
Uganda
Ungarija
Urugvaj
Filipini
Finska
Fixi
Francija
Haiti
Holandija
(i Holandski Antili)
Hongkong, Kina
Honduras
Hrvatska
Centralnoafrikanska
Republika
^ad
^e{ka
^ile
Xibuti
[vajcarija
[vedska
[panija
(Vidi isto taka: General Agreement on Tariffs and Trade / Op{ta spogodba za cari-ni i trgovija)
World Wide Fund for Nature (WWF)Fonds mondial pour la nature (WWF)Fondo Mundial para la Naturaleza (WWF)Svetski fond za prirodata
WWF e nevladina organizacija ~ija glavna cel e spre~uvawe na degradacijata naplanetata i za{tita na `ivotnata sredina, so cel lu|eto da `iveat vo harmoni-ja so prirodata. Osnovana e vo septemvri 1961 godina, so sedi{te vo Gland, [vaj-carija. WWF nema zemji ~lenki, tuku samo delovni partneri.
Yaoundé ConventionConvention de YaoundéConvenio de YaoundéKonvencija od Jaunde
(Vidi: Cotonou Agreement / Spogodba od Kotonu)
106
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Egipet
Ekvador
Mavritanija
Mavricius
Sveti Vinsent i
Grenadini
[ri Lanka
Veb-stranica: http://www.wto.org
AB
Appellate BodyApelaciono telo
ACCT
Agence de coopération culturelle ettechniqueAgencija za sorabotka na poleto nakulturata i tehnikata
ACP
African, Caribbean and Pacific GroupAfrikanska, karipska i pacifi~kagrupa zemji
ACS
Association of Caribbean StatesAsocijacija na karipskite dr`avi
ACWL
Advisory Centre on WTO LawSovetodaven centar za pravoto naSTO
AD
anti-dumpingantidamping
AEC
African Economic CommunityAfrikanska ekonomska zaednica
AGOA
African Growth and Opportunity ActAfrikanski akt za razvoj imo`nosti
AIF
Agence intergouvernementale de laFrancophonieMe|uvladina organizacija nafrankofonijata
AITIC
Agency for International TradeInformation and CooperationAgencija za informacii zame|unarodna trgovija i sorabotka
AMSAggregate Measurement of SupportAgregatno merewe na poddr{ka
AoAAgreement on AgricultureSpogodba za zemjodelstvo
ANZCERTA or CERAustralia – New Zealand CloserEconomic Relations Agreement Avstralisko-novozelandskaspogodba za pobliski ekonomskiodnosi
ANZCERTA Protocol on Trade andServices Australia – New Zealand CloserEconomic Relations AgreementProtocol on Trade and ServicesAvstralisko-novozelandskaspogodba za pobliski ekonomskiodnosi, protokol za trgovija iuslugi
APECAsia-Pacific Economic CooperationAzisko-pacifi~ka ekonomskasorabotka
ASCMAgreement on Subsidies andCountervailing MeasuresSpogodba za subvencii i kompen-zaciski merki
ASEANAssociation of Southeast Asian NationsAsocijacija na jugoisto~ni aziskinacii
ATCAgreement on Textiles and ClothingSpogodba za tekstil i obleka
ATPAAndean Trade Preference ActAndski akt za trgovski preferen-cijali
1
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
DEL III
AKRONIMI
AU
African UnionAfrikanska unija
BDV
Brusseles Definition of ValueBriselska definicija na vrednost
BISD
Basic Instruments and SelectedDocumentsOsnovni instrumenti i izbranidokumenti
BOP
balance of paymentsplaten bilans
BTA
border tax adjustmentgrani~no prisposobuvawe na danok
CACEU
Central African Customs and EconomicUnionCentralnoafrikanska carinska iekonomska unija
CAEMC
Central African Economic andMonetary CommunityCentralnoafrikanska ekonomska imonetarna zaednica
CAN
Andean CommunityZaednica na Andite
CAP
Common Agricultural PolicyZaedni~ka agrarna politika
CARICOM
Caribbean Community and CommonMarketKaripska zaednica i zaedni~kipazar
CBD
Convention on Biological DiversityKonvencija za biolo{kataraznovidnost
CBI
Caribbean Basin InitiativeInicijativa na karipskiot basen
CCAMLR
Convention for the Conservation ofAntarctic Marine Living ResourcesKonvencija za konzervacija na`ivite morski resursi naAntarktikot
CCC
Customs Cooperation CouncilSovet za carinska sorabotka
CEFTA
Central European Free TradeAgreementCentralnoevropska spogodba zaslobodna trgovija
CER or ANZCERTA
Australia and New Zealand CloserEconomic Relations Trade AgreementAvstralisko-novozelandska trgov-ska spogodba za pobliski ekonoms-ki odnosi
CET
Common External TariffZaedni~ka nadvore{na carina
CFC
Common Fund for CommoditiesZaedni~ki fond za stoki za {irokapotro{uva~ka
CIF
Cost, Insurance and FreightCena so osiguruvawe i vozarina
CIS
Commonwealth of Independent StatesKomonvelt na nezavisni dr`avi
CITES
Convention on International Trade inEndangered Species of Wild Flora andFaunaKonvencija za me|unarodna trgovijaso zagrozeni vidovi na divataflora i fauna
2
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
COMESA
Common Market for Eastern andSoutheastern AfricaZaedni~ki pazar za Isto~na iJu`na Afrika
CSE
Consumer Support EstimateProceneto nivo na poddr{ka napotro{uva~ite
CVD
countervailing duties kompenzaciski dava~ki
DRS
Deposit Refund SystemSistem za povrat na depozit
DSB
Dispute Settlement BodyTelo za re{avawe na sporovi
DSM
Dispute Settlement MechanismMehanizam za re{avawe na sporovi
DSU
Dispute Settlement UnderstandingDogovor za re{avawe na sporovi
EBA
Everything but Arms InitiativeInicijativa „Sî osven oru`je”
EBRD
European Bank for Reconstruction andDevelopmentEvropska banka za obnova i razvoj
EC
European CommunityEvropska zaednica
ECA
Economic Commission for AfricaEkonomska komisija za Afrika
ECAFE
Economic Commission for Asia and theFar EastEkonomska komisija za Azija iDale~niot Istok
ECEEconomic Commission for EuropeEkonomska komisija za Evropa
ECLACEconomic Commission for LatinAmerica and the CaribbeanEkonomska komisija za Ju`naAmerika i Karibite
ECOEconomic Cooperation OrganizationOrganizacija za ekonomskasorabotka
ECOSOCUnited Economic and Social CouncilObedinet ekonomski i socijalensovet
ECOWASEconomic Community of West AfricanStatesEkonomska zaednica na zapadnoafrikanskite dr`avi
ECSCEuropean Coal and Steel CommunityEvropska zaednica za jaglen i~elik
ECWAEconomic Commissionfor Western Asia Ekonomska komisija za Zapadna Azija
EEAEuropean Economic AreaEvropska ekonomska zona
EECEuropean Economic CommunityEvropska ekonomska zaednica
EEPExport Enhancement ProgrammePrograma za zgolemuvawe na izvo-zot
EFTAEuropean Free Trade Association Evropska asocijacija za slobodnatrgovija
3
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
EIB
European Investment BankEvropska investiciska banka
EPZ
Export Processing ZoneIzvozno-prerabotuva~ka zona
ESCAP
Economic and Social Commission forAsia and the PacificEkonomska i socijalna komisija zaAzija i Pacifikot
ESCWA
Economic and Social Commission forWestern AsiaEkonomska i socijalna komisija zaZapadna Azija
EU
European UnionEvropska unija
EURATOM
European Atomic Energy CommunityEvropska zaednica za atomskaenergija
FAO
Food and Agriculture Organization ofthe United NationsOrganizacija za hrana i zemjodel-stvo pri Obedinetite nacii
FDI
Foreign Direct InvestmentStranska direktna investicija
FIATA
International Federation of FreightForwarders AssociationsMe|unarodna federacija na asocijacii na prevoznici
FOB
Free on BoardFranko brod
FPEI
Foreign Portfolio Equity Investment Stranski portfolio investicii vokapital na firma
FTA
Free Trade AgreementSpogodba za slobodna trgovija
FTAA
Free Trade Area for the AmericansSlobodna trgovska zona za Severnai Ju`na Amerika
G-7
Group of SevenG-7
Grupa od sedum
G-8
Group of EightG-8
Grupa od osum
G-15
Group of FifteenG-15
Grupa od petnaeset
G-21
Group of Twenty-OneG-21
Grupa od dvaeset i eden
G-77
Group of seventy-sevenG-77
Grupa od sedumdeset i sedum
GATS
General Agreement on Trade inServicesOp{ta spogodba za trgovija souslugi
GATT
General Agreement on Tariffs andTradeOp{ta spogodba carini i trgovija
GDP
gross domestic productbruto doma{en proizvod
GMO
genetically modified organismgeneti~ki modificirani organizmi
4
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
GNP
gross national productbruto nacionalen proizvod
GRULAC
Group of Latin American and theCaribbean CountriesGrupa zemji od Ju`na Amerika iKaribite
GSP
Generalised System of Preferences Op{t sistem na preferencijali
HS
Harmonized SystemHarmoniziran sistem
IADB
Inter-American Development BankInteramerikanska banka za razvoj
IBRD
International Bank for Reconstructionand DevelopmentMe|unarodna banka za obnova irazvoj
ICC
International Chamber of CommerceMe|unarodna trgovska komora
ICCAT
International Commission for theConservation of Atlantic TunasMe|unarodna komisija za za{titana atlantskata tuna
ICITO
Interim Commission for theInternational Trade OrganizationPrivremena komisija za Me|unaro-dnata trgovska organizacija
ICSID
International Centre for Settlement ofInvestment DisputesMe|unaroden centar za re{avawena investiciski sporovi
ICTSD
International Centre for Trade andSustainable DevelopmentMe|unaroden centar za trgovija iodr`liv razvoj
IDA
International Development AssociationMe|unarodna asocijacija za razvoj
IDLI
International Development LawInstituteInstitut za me|unaroden razvoj napravoto
IDLO
International Development LawOrganization Organizacija za me|unaroden razvojna pravoto
IE
Independent Review EntityOrgan za nezavisno razgleduvawe
IF
Integrated FrameworkIntegrirana ramka
IFC
International Finance CorporationMe|unarodna finansiska korpo-racija
IFIA
International Federation of InspectionAgenciesMe|unarodna federacija nainspekciski agencii
IGO
Intergovernmental organizationMe|uvladina organizacija
IICA
Inter-American Institute forCooperation on Agriculture Interamerikanski institut zasorabotka vo oblasta na zemjodel-stvoto
5
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
ILO
International Labour Organization Me|unarodna organizacija na trudot
ILP
import licensing procedurepostapki za izdavawe na uvoznidozvoli
IMF
International Monetary FundMe|unaroden monetaren fond
IP
intellectual propertyintelektualna sopstvenost
IPR
intellectual property rightpravo na intelektualna sop-stvenost
ISO
International Organization forStandardizationMe|unarodna organizacija za standardizacija
International Sugar OrganizationMe|unarodna organizacija za {e}er
IT
information technologyinformati~ka tehnologija
ITA
Information Technology AgreementSpogodba za informati~katehnologija
ITC
International Trade CentreMe|unaroden trgovski centar
ITCB
International Textiles and ClothingBureau Me|unarodno biro za tekstil iobleka
ITOInternational Trade Organization Me|unarodna trgovska organizacija
ITTOInternational Tropical TimberOrganization Me|unarodna organizacija za tropsko drvo
ITUInternational TelecommunicationsUnionMe|unarodna unija za telekomunikacii
IUCNInternational Union for theConservation of Nature and NaturalResources, more commonly referred toas the World Conservation UnionMe|unarodna unija za konzervacijana prirodata i prirodnite resursi,poznata kako Svetska unija zakonzervacija
JITAPJoint Integrated Technical ssistanceProgramZaedni~ka integrirana programa zatehni~ka pomo{
LACless-advantaged countryzemja so pomala prednost
LAIALatin American Integration Association Ju`noamerikanska asocijacija zaintegracija
LCAlife cycle analysisanaliza na `ivoten ciklus
LDCLeast-developed countryNajmalku razviena zemja
LMGLike Minded Group of DevelopingCountriesGrupa na zemji vo razvoj so zaed-ni~ki stavovi
6
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
LMO
living modified organism`iv modificiran organizam
LRTAP
Long-Range Transboundary AirPollutionDolgoro~no prekugrani~no zagadu-vawe na vozduhot
MAI
Multilateral Agreement on Investment Multilateralna spogodba zainvesticii
MEA
Multilateral Environmental AgreementMultilateralna spogodba za`ivotna sredina
MERCOSUR
Southern Common MarketJu`en zaedni~ki pazar
MFA
Multifibre ArrangementAran`man za me|unarodna trgovijaso tekstil
MFN
most-favoured-nation treatmenttretman na najpovlastena nacija
MIGA
Multilateral Investment GuaranteeAgencyMultilateralna agencija za garancija na investiciite
MRA
Mutual Recognition AgreementSpogodba za zaemno priznavawe
MTN
multilateral trade negotiationsmultilateralni trgovski pregovori
MTS
multilateral trading systemmultilateralen trgovski sistem
NAFTA
North American Free Trade AgreementSevernoamerikanska spogodba zaslobodna trgovija
NAMA
non-agricultural market accesspristap na pazar za nezemjodelskiproizvodi
NEPAD
New Partnership for Africa’sDevelopmentNovo partnerstvo za razvoj naAfrika
NGO
non-governmental organization NVO
nevladina organizacija
NTB
non-tariff barriernecarinska bariera
NTM
non-tariff measurenecarinska merka
OAMPI
African and Malagasy Patent RightsAuthorityNadle`en organ za prava od patentna Afrika i Madagaskar
OAPI
African Intellectual PropertyOrganizationAfrikanska organizacija zaintelektualna sopstvenost
OAS
Organization of American StatesOrganizacija na amerikanskiteDr`avi
OAU
Organization of African UnityOrganizacija za afrikansko edin-stvo
7
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
OECD
Organization for EconomicCooperation and DevelopmentOrganizacija za ekonomskasorabotka i razvoj
OIC
Organisation of Islamic ConferenceOrganizacija na Islamskata konferencija
OIE
International Office of EpizooticsMe|unarodna kancelarija za epizootika
OIF
Organization international de laFrancophonieMe|unarodna organizacija nafrankofonijata
OMA
orderly marketing arrangementnalo`eni marketing aran`mani
PIFS
Pacific Island Forum SecretariatSekretarijat na Forumot na paci-fi~kite ostrovi
PPP
polluter-pays principlePrincip „zagaduva~ot pla}a”
PPMs
processes and production methodsproizvodni procesi i metodi
PRSP
Poverty Reduction Strategy PapersDokumenti za strategija zanamaluvawe na siroma{tijata
PSE
producer subsidy equivalentekvivalent na proizvodna subvencija
PSI
preshipment inspectionkontrola pred isporaka
PTA
Preferential Trade Area for Eastern andSouthern African StatesPreferencijalna trgovska oblastza isto~nite i ju`nite afrikanskidr`avi
QR
Quantitative restrictionKvantitativno ograni~uvawe
RCD
Regional Cooperation for DevelopmentRegionalna sorabotka za razvoj
RPB
restrictive business practicerestriktivna delovna praktika
SAARC
South Asian Association for RegionalCooperationJu`noaziska asocijacija za regionalna sorabotka
SACU
Southern African Customs UnionJu`noafrikanska carinska unija
SADC
Southern African DevelopmentCommunityJu`noafrikanska zaednica zarazvoj
SCM
subsidies and countervailing measuressubvencii i kompenzaciski merki
S&D
special and differential treatmentspecijalen i diferencijalen tret-man
SELA
Latin American Economic SystemJu`noamerikanski ekonomski sis-tem
SGS
Société Générale de SurveillanceGeneralno zdru`enie za nadzor
8
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
SIECA
Secretariat for Central AmericanEconomic IntegrationSekretarijat za centralnoamerikanska ekonomskaintegracija
SPS
sanitary and phytosanitary measuressanitarni i fitosanitarni merki
TBT
technical barriers to tradetehni~ki barieri vo trgovijata
TIR
Transports internationaux routiersMe|unarodni transporteri
TMB
Textiles Monitoring BodyTelo za nadzor na tekstil
TPRB
Trade Policy Review BodyTelo za preispituvawe na trgov-skata politika
TPRM
Trade Policy Review MechanismMehanizam za preispituvawe natrgovskata politika
TRIMS
trade-related investment measuresmerki pri vlo`uvawa so vlijanie vrz trgovijata
TRIPS
trade-related aspects of intellectualproperty rightstrgovski aspekti na pravata odintelektualna sopstvenost
TRQ
tariff rate quotacarinska kvota, tarifna kvota
UN
United NationsObedineti nacii
UNECD
United Nations Conference onEnvironment and DevelopmentKonferencija na Obedinetitenacii za `ivotna sredina i razvoj
UNCITRAL
United Nations Center for InternationalTrade LawCentar na Obedinetite nacii zame|unarodno trgovsko pravo
UNCTAD
United Nations Conference on Tradeand DevelopmentKonferencija na Obedinetitenacii za trgovija i razvoj
UNDP
United Nations DevelopmentProgrammeRazvojna programa na Obedinetitenacii
UNECA
United Nations Economic Commissionfor AfricaEkonomska komisija naObedinetite nacii za Afrika
UNECE
United Nations Economic Commissionfor EuropeEkonomska komisija naObedinetite nacii za Evropa
UNECLAC
United Nations Economic Commissionfor Latin America and the CaribbeanEkonomska komisija naObedinetite nacii za Ju`naAmerika i Karibite
UNEP
United Nations EnvironmentProgrammePrograma na Obedinetite nacii za`ivotna sredina
9
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
UNESCAP
United Nations Economic and SocialCommission for Asia and the PacificEkonomska i socijalna komisija naObedinetite nacii za Azija iPacifikot
UNCWA
United Nations Economic and SocialCommission for Western AsiaEkonomska i socijalna komisija naObedinetite nacii za ZapadnaAzija
UNESOB
United Nations Economic and SocialOffice in BeirutKancelarija za ekonomski i socijalni pra{awa na Obedinetitenacii vo Bejrut
UNFCCC
United Nations Framework on ClimateChangeRamka na Obedinetite nacii zaklimatski promeni
UNIDO
United Nations Industrial DevelopmentOrganizationOrganizacija na Obedinetite naciiza industriski razvoj
UNITAR
United Nations Institute for Trainingand ResearchInstitut na Obedinetite nacii zaobuka i istra`uvawe
UNO
United Nations OrganizationOrganizacija na Obedinetite nacii
UPOV
International Union for the Protection ofNew Varieties of PlantsMe|unarodna unija za za{tita nanovi vidovi rastenija
UPP
user-pays principleprincip „korisnikot pla}a”
UR
Uruguay RoundUrugvajska runda
US
United StatesSoedineti Amerikanski Dr`avi
USTR
United Stated Trade RepresentativeTrgovski pretstavnik naSoedinetite Amerikanski Dr`avi
VER
voluntary export restraintdobrovolno ograni~uvawe na izvozot
VRA
voluntary restraint arrangementaran`man za dobrovolnoograni~uvawe na izvozot
WAEMU
West African Economic and MonetaryUnionZapadnoafrikanska ekonomska imonetarna unija
WCO
World Customs Organization Svetska carinska organizacija
WHO
World Health Organization Svetska zdravstvena organizacija
WIPO
World Intellectual PropertyOrganization Svetska organizacija za za{tita na prava od intelektualna sopstvenost
WTO
World Trade OrganizationSvetska trgovska organizacija
WWF
World Wide Fund for NatureSvetski fond za prirodata
10
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
INDEKS NA TERMINI
accession pristapuvawe .................................................................................................................. 1
accounting rate presmetkovna stapka ......................................................................................................1
accreditation procedurespostapki za akreditacija ..............................................................................................1
actionable subsidiessubvencii protiv koi mo`e da se inicira spor vo STO ..........................................2
administrative charges administrativni dava~ki ..............................................................................................2
ad valorem dutyad valorem carina..............................................................................................................2
advance deposit for importsavansen depozit za uvoz ..................................................................................................2
African Growth and Opportunity Act (AGOA)Afrikanski akt za razvoj i mo`nosti ..........................................................................2
Agenda 2000Agenda 2000........................................................................................................................3
Agenda 21Agenda 21............................................................................................................................3
Aggregate Measurement of Support (AMS)Agregatno merewe na poddr{ka......................................................................................3
amber box support portokalova kategorija na poddr{ka ............................................................................3
amicus curiae brief podnesoci od „prijateli na sudot” ................................................................................4
Analytical IndexAnaliti~ki indeks............................................................................................................4
annex aneks ..................................................................................................................................4
anti-dumping / anti-dumping duties antidamping / antidamping dava~ki ..............................................................................4
anti-trust laws / regulations antimonopolski zakoni / propisi ..................................................................................5
1
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
appellant`alitel..............................................................................................................................5
Appellate Body (AB)Apelaciono telo ..............................................................................................................5
Appellate Body reportIzve{taj na Apelacionoto telo ....................................................................................5
appellations of originoznaki za poteklo ............................................................................................................5
appelleeob`alenik..........................................................................................................................6
applied tariffsprimeneti carinski stapki ............................................................................................6
arbitragearbitra`a ........................................................................................................................6
arbitration / arbitrator arbitra`a, posreduvawe / arbiter ..............................................................................6
Article XII (GATT)~len XII (GATT) ..................................................................................................................7
Article XVIII (GATT)~len XVIII (GATT) ..............................................................................................................7
Article XX(b) (GATT)~len XX(b) (GATT)..............................................................................................................7
Article XXI (national security exemption) (GATT)~len XXI (isklu~ok zaradi nacionalna bezbednost) (GATT) ......................................7
Article XXIV (GATT)~len XXIV (GATT) ..............................................................................................................8
Article 21.5 Panel ~len 21.5 Panel ................................................................................................................8
Article 27.3(b) (TRIPS Agreement) ~len 27.3(b) (Spogodba za TRIPS) ....................................................................................8
Article 66.2 (TRIPS Agreement) ~len 66.2 (Spogodba za TRIPS) ........................................................................................9
authoritative interpretationovlasteno tolkuvawe ......................................................................................................9
automatic import licensingre`im na avtomatski dozvoli za uvoz ..........................................................................9
averaginguprose~uvawe ....................................................................................................................9
2
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
balance of payments (BOP)platen bilans..................................................................................................................10
balance-of-payments consultations konsultacii za platniot bilans ..................................................................................10
balance-of-payments difficultieste{kotii vo platniot bilans ......................................................................................10
balance of trade / trade balancetrgovski bilans ..............................................................................................................10
Basic Instruments and Selected Documents (BISD)Osnovni instrumenti i izbrani dokumenti................................................................11
best endeavour clause klauzula za naj~esni nameri ........................................................................................11
bilateral trade agreementbilateralna trgovska spogodba....................................................................................11
biological diversity biolo{ka raznovidnost ................................................................................................11
blue box supportsina kategorija na poddr{ka ........................................................................................12
border protectiongrani~na za{tita............................................................................................................12
border tax adjustment (BTA)grani~no prisposobuvawe na danok ............................................................................12
boxkategorija ........................................................................................................................12
Brussels Definition of Value (BDV) Briselska definicija na vrednost ............................................................................13
built-in-agendavgradena agenda ..............................................................................................................13
burden of prooftovar na doka`uvawe ....................................................................................................13
“carousel approach”pristap „karusel” ..........................................................................................................14
carry forwardpredvremeno koristewe ................................................................................................14
carry overprenesuvawe....................................................................................................................14
Cartagena ProtocolKartagenski protokol ....................................................................................................14
3
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
causationpri~inska vrska..............................................................................................................15
certification potvrda, sertifikat ......................................................................................................15
circumventionzaobikoluvawe ................................................................................................................15
commercial presence komercijalno prisustvo ................................................................................................15
Common Agricultural Policy (CAP)Zaedni~ka agrarna politika ........................................................................................16
common external tariff (CET)zaedni~ka nadvore{na carina ....................................................................................16
comparative advantage, theory ofkomparativna prednost, teorija na..............................................................................16
compensationkompenzacija ....................................................................................................................16
competition policy / antitrust policypolitika na konkurencija / antimonopolska politika ............................................17
complaining partystrana tu`itel ..............................................................................................................17
complainttu`ba ................................................................................................................................17
compliance panelpanel za usoglasenost ..................................................................................................17
compulsory licensezadol`itelna licenca ..................................................................................................18
computed valuepresmetana vrednost ....................................................................................................18
confidentialitydoverlivost ....................................................................................................................18
conformity assessment procedurepostapki za ocenuvawe na soobraznosta ....................................................................18
consensuskonsenzus ........................................................................................................................19
constructed valuekonstruirana vrednost..................................................................................................19
Consumer Support Estimate (CSE)Proceneto nivo na poddr{ka na potro{uva~ite ......................................................19
contingency trade investments / contingent protection uslovni trgovski merki / uslovna za{tita ................................................................20
4
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
contracting parties (to the GATT)dogovorni strani (na GATT) ..........................................................................................20
Convention on Biological Diversity (CBD)Konvencija za biolo{ka raznovidnost........................................................................20
copyrightavtorsko pravo................................................................................................................20
core labour standards osnovni trudovi standardi ..........................................................................................21
cost, insurance and freight (CIF)cena so osiguruvawe i vozarina ..................................................................................21
counterfeitfalsifikuvawe ..............................................................................................................21
countervailing duties (CBD)kompenzaciski dava~ki..................................................................................................21
country-hopping zaobikoluvawe na zemja ................................................................................................22
coupled / couplingpovrzanost / povrzuvawe ..............................................................................................22
covered agreements spogodbi opfateni so Dogovorot za re{avawe na sporovi (DSU) ..........................22
cross-border sales of servicesprekugrani~na proda`ba na uslugi ............................................................................22
cross-compensation vkrstena (me|usektorska) kompenzacija ......................................................................23
cross-retaliation vkrsteno (me|usektorsko) vozvra}awe ........................................................................23
cultural exceptionkulturolo{ki isklu~ok..................................................................................................23
cumulation kumulativnost ................................................................................................................23
customs dutycarina ..............................................................................................................................24
customs harmonization carinska harmonizacija ................................................................................................24
customs territorycarinska teritorija ......................................................................................................24
customs unioncarinska unija ................................................................................................................24
5
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
decision-making processproces na odlu~uvawe / donesuvawe odluki ..............................................................26
decoupling / delinkagerazdvojuvawe ..................................................................................................................26
de factode facto ..............................................................................................................................26
deficiency paymentpla}awe na kusok ............................................................................................................26
de jurede jure (spored zakon) ....................................................................................................26
deposit refund system (DRS)sistem za povrat na depozit ........................................................................................27
derestriction derestrikcija..................................................................................................................27
determination of (serious) injuryutvrduvawe na (seriozna) {teta ..................................................................................27
developed countriesrazvieni zemji ................................................................................................................27
developing countrieszemji vo razvoj ................................................................................................................28
development boxkategorija za razvoj ........................................................................................................28
disclosure of informationobjavuvawe na informacii............................................................................................28
disputespor ..................................................................................................................................29
Dispute Settlement Body (DSB)Telo za re{avawe na sporovi ......................................................................................29
Dispute Settlement Understanding (DSU)Dogovor za re{avawe na sporovi ................................................................................29
distortionnaru{uvawe ....................................................................................................................29
Doha Work Programme Rabotna programa od Doha ............................................................................................30
domestic content requirement barawe za doma{na sodr`ina vo proizvodot............................................................30
domestic supportdoma{na poddr{ka ........................................................................................................30
6
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
drawbackspovrat na carina ............................................................................................................30
dumpingdamping ............................................................................................................................31
early harvestprvi~ni rezultati ..........................................................................................................32
eco-certification eko-sertifikacija ..........................................................................................................32
eco-labellingeko-ozna~uvawe ..............................................................................................................32
economies in transitionekonomii vo tranzicija..................................................................................................32
emission chargesdava~ki za zagaduvawe ..................................................................................................33
Enabling ClauseOvozmo`uva~ka klauzula ..............................................................................................33
Equivalent Measurement of Support (EMS)Ekvivalentno merewe na poddr{ka ............................................................................33
erosion of preferenceserozija na preferencijali ..........................................................................................33
escalation of tariff rateseskalacija na carinski stapki ....................................................................................34
escape clauseklauzula za odbegnuvawe ..............................................................................................34
establishmentosnovawe..........................................................................................................................34
“Everything but Arms” Initiative (EBA)Inicijativa „S¢ osven oru`je”......................................................................................34
ex ante, ex postex ante, ex post ................................................................................................................34
ex parte communication komunikacija ex parte ......................................................................................................34
export credits / export credit guaranties / exprot credit insuranceizvozni krediti / garancii za izvozni krediti / osiguruvawe na izvozni krediti ........................................................................................................35
Export Enhancement Programme (EEP)Programa za zgolemuvawe na izvozot ..........................................................................35
export incentivesizvozni stimulacii........................................................................................................35
7
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
export performance requirements barawa za izvozni rezultati........................................................................................35
export processing zones (EPZs)izvozno-prerabotuva~ki zoni ......................................................................................36
export restraint agreement spogodba za vozdr`uvawe od izvoz..............................................................................36
export subsidiesizvozni subvencii ..........................................................................................................36
“fast track”„brza postapka” ................................................................................................................37
food securityobezbeduvawe na hrana ..................................................................................................37
forced technology transferprisilen transfer na tehnologija ..............................................................................37
foreign direct investment (FDI)stranski direktni investicii (SDI) ..........................................................................37
foreign portfolio equity investment (FPEI)stranski portfolio investicii vo kapital na firma ............................................38
formula tariff cutsnamaluvawe na carinski stapki spored opredelena formula ..............................38
Framework AgreementRamkoven dogovor ..........................................................................................................38
free on board (FOB)franko brod ....................................................................................................................38
free-rider“free-rider”, korisnik na povolnosti bez da pravi otstapki ......................................38
free-trade agreement (FTA)spogodba za slobodna trgovija......................................................................................39
free-trade zones slobodni trgovski zoni ................................................................................................39
GATT 1947GATT 1947 ........................................................................................................................40
GATT 1994GATT 1994 ........................................................................................................................40
GATT acquisAcquis na GATT ................................................................................................................40
GATT law pravoto na GATT ............................................................................................................40
8
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
GATT precedents presedani na GATT ........................................................................................................41
Generalized System of Preferences (GSP)Op{t sistem na preferencijali ................................................................................41
genetically-modified organisms (GMOs)geneti~ki modificirani organizmi (GMO) ................................................................41
geographical indicationsgeografski oznaki ..........................................................................................................42
Girard Paper on Market AccessDokument na @irard za pristap na pazarot ..............................................................42
graduation clauseklauzula za postapnost..................................................................................................42
grandfathering / grandfather clause klauzula za steknati prava ..........................................................................................42
green box supportzelena kategorija na poddr{ka ....................................................................................43
Green RoomZelena soba ....................................................................................................................43
grey-area measuresmerki od sivata zona ....................................................................................................43
gross domestic product (GDP)bruto doma{en proizvod (BDP) ....................................................................................44
gross national product (GNP)bruto nacionalen proizvod (BNP) ..............................................................................44
Group of 21 (G-21)Grupa od 21 (G-21)............................................................................................................44
Harbinson PaperDokument na Harbinson ................................................................................................45
hard-core cartelsekstremni karteli..........................................................................................................45
harmonisation harmonizirawe................................................................................................................45
harmonisation formulaformula za harmonizirawe..........................................................................................45
Harmonised System (HS)Harmoniziran sistem (HS) ............................................................................................45
hearing, oral hearingrasprava, usna rasprava ..............................................................................................46
9
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
implementation of recommendations and rulingsimplementirawe na preporaki i odluki ....................................................................47
import licensing procedures (ILP)postapki za izdavawe na uvozni dozvoli ..................................................................47
import-substitution policiespolitika za supstitucija na uvozot..............................................................................47
Independent Review Entity (IE)Organ za nezavisno razgleduvawe ..............................................................................47
industrial designsindustriski dizajn ........................................................................................................48
infant industry protectionza{tita na mlada industrija........................................................................................48
Information Technology Agreement (ITA)Spogodba za informati~ka tehnologija ......................................................................48
initial commitmentsinicijalni obvrski ........................................................................................................48
initial submissioninicijalen podnesok ......................................................................................................49
injury{teta ................................................................................................................................49
in-quota / within accessvo ramki na kvotata........................................................................................................49
integrated circuit layout-designstopografija na integralni kola ..................................................................................49
Integrated Framework (IF)Integrirana ramka ........................................................................................................49
integration programmesintegrira~ki programi ..................................................................................................50
intellectual property rights (IPRs)prava od intelektualna sopstvenost ..........................................................................50
interim reportvremen izve{taj..............................................................................................................50
interim reviewvremen pregled ..............................................................................................................51
internal supportvnatre{na poddr{ka ....................................................................................................51
Invisible CommitteeNevidliv komitet ..........................................................................................................51
10
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
ISO 9000ISO 9000............................................................................................................................51
judicial economyekonomi~nost na postapka ............................................................................................52
jurisdictionnadle`nost......................................................................................................................52
Kennedy RoundKenedieva runda ............................................................................................................53
least-developed countries (LDCs) najmalku razvieni zemji ................................................................................................54
less-advantaged countries (LACs)zemji so pomali prednosti............................................................................................54
life cycle analysis (LCA)analiza na `ivotniot ciklus ......................................................................................54
like productssli~ni proizvodi ..........................................................................................................54
linear tariff cutslinearni namaluvawa na carinite..............................................................................55
living modified organism (LMO)`iv modificiran organizam ......................................................................................55
local content requirements barawa za lokalni inputi vo doma{nite proizvodi ................................................55
mailboxpo{tensko sanda~e ........................................................................................................56
mainstreamingintegrirawe ....................................................................................................................56
Marrakesh AgreementMarake{ka spogodba ......................................................................................................56
members ~lenki ..............................................................................................................................56
Ministerial Conference Ministerska konferencija ..........................................................................................56
modalitiesmodaliteti ......................................................................................................................57
Mode 4Na~in 4 ............................................................................................................................57
modes of deliveryna~ini na davawe uslugi ..............................................................................................57
11
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
most-favoured-nation (MFN) exemptions isklu~oci od tretmanot na najpovlastena nacija ......................................................57
most-favoured-nation (MFN) treatment tretman na najpovlastena nacija ................................................................................57
movement of natural personsdvi`ewe na fizi~ki lica ............................................................................................58
Multifibre Arrangement (MFA)Aran`man za me|unarodna trgovija so tekstil..........................................................58
multifunctionalitymultifunkcionalnost ....................................................................................................58
Multilateral Agreement on Investment (MAI)Multilateralna spogodba za investicii ..................................................................58
multilateral environmental agreements (MEA)multilateralni spogodbi za `ivotna sredina ........................................................59
multilateral trade negotiations (MTN)multilateralni trgovski pregovori ..........................................................................59
multilateral trading system (MTS)multilateralen trgovski sistem ................................................................................59
multi-modalmultimodalen transport ..............................................................................................59
mutual recognition agreements (MRAs)spogodbi za zaemno priznavawe ..................................................................................59
national schedulesnacionalni listi na obvrski ......................................................................................61
national treatment (rule)nacionalen tretman (pravilo) ....................................................................................61
natural persons fizi~ki lica ..................................................................................................................61
net food-importing developing countries zemji vo razvoj neto uvozni~ki na prehranbeni proizvodi......................................61
non-actionable subsidies (green box subsidies)subvencii {to ne podle`at na kompenzaciski merki, dozvoleni subvencii (subvencii od zelenata kategorija) ............................................................................62
non-agricultural market access negotiations (NAMA negotiations)pregovori za pristap na pazarot na nezemjodelski proizvodi (pregovori zaNAMA) ..............................................................................................................................62
non-applicationneprimenuvawe................................................................................................................62
non-automatic import licensingre`im na neavtomatsko izdavawe uvozni dozvoli....................................................63
12
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
non-governmental organisation (NGO)nevladina organizacija ................................................................................................63
non-reciprocitynereciprocitet ..............................................................................................................63
non-tariff barriers (NTBs) / non-tariff measures (NTMs)necarinski barieri / necarinski merki ....................................................................63
non-trade concernsnetrgovski pra{awa ......................................................................................................64
non-violation complaints tu`bi vo slu~ai koga ne postoi prekr{uvawe ..........................................................64
nuisance tariffsnepotrebni carini..........................................................................................................64
nullification and impairmentanulirawe i namaluvawe ..............................................................................................64
observernabquduva~......................................................................................................................65
orderly marketing arrangement (OMA)nalo`eni marketing aran`mani ..................................................................................65
out-of-quota / over accessnadvor od kvotata / pogolem pristap ..........................................................................65
outward processing arrangements aran`man za lon dorabotki ..........................................................................................65
panel / panel proceedingpanel / postapka pred panelot ....................................................................................66
panelist~len na panel ..................................................................................................................66
panel reportizve{taj na panelot ......................................................................................................66
parallel importsparalelen uvoz ..............................................................................................................66
Part IV of the GATTDel IV od GATT ................................................................................................................67
patentpatent ..............................................................................................................................67
peace clause mirovna klauzula ..........................................................................................................67
peak tariffscarinski vrvovi, vrvovi na carinskite stapki ........................................................67
13
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
permissible subsidiesdozvolivi subvencii......................................................................................................67
pipeline protectionprodol`ena za{tita......................................................................................................68
piracypiraterija........................................................................................................................68
plurilateral trade agreements plurilateralni trgovski spogodbi ............................................................................68
polluter-pays principle (PPP)princip „zagaduva~ot pla}a” ........................................................................................68
portfolio investment / foreign portfolio equity investment (FPEI)portfolio investicii / stranski portfolio investicii vo kapital na firma....69
positive agendapozitivna programa........................................................................................................69
precautionary principleprincip na pretpazlivost ............................................................................................69
preferences / preferential treatment / preferential arrangementpreferencijali / preferencijalen tretman / preferencijalen aran`man ........69
pre-shipment inspection (PSI)kontrola pred isporaka ................................................................................................70
price takerprifa}a~ na cena............................................................................................................70
price undertakingprezemawe cenovna obvrska ........................................................................................70
prima facie caseslu~aj prima facie ............................................................................................................70
processes and production methods (PPMs)proizvodni procesi i metodi ......................................................................................71
producer subsidy equivalent (PSE)ekvivalent na proizvodna subvencija ........................................................................71
product mandating requirementsbarawa za zadol`itelen plasman na proizvodi ......................................................71
progressive liberalisation progresivna liberalizacija ........................................................................................71
prohibited subsidieszabraneti subvencii ......................................................................................................72
protocolsprotokoli ........................................................................................................................72
14
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Poverty Reduction Strategy Papers (PRSP)Dokumenti za strategija za namaluvawe na siroma{tijata......................................72
prudential carve-outisklu~ok zaradi pri~ini na pretpazlivost ..............................................................73
Quad, the Quad ..................................................................................................................................74
quantitative restrictions (QRs) / quotaskoli~inski (kvantitativni) ograni~uvawa / kvoti ....................................................74
quotakvota ................................................................................................................................74
quota modulationprisposobuvawe na kvoti ..............................................................................................74
rebuttable presumptionpretpostavka {to mo`e da se pobie............................................................................75
reciprocityreciprocitet ..................................................................................................................75
reduction commitmentsobvrski za namaluvawe..................................................................................................75
reform programmeprograma za reforma ....................................................................................................75
regional trading agreementregionalna trgovska spogodba ......................................................................................76
request / offerbarawe / ponuda ..............................................................................................................76
responding party / respondenttu`ena strana / tu`en ..................................................................................................76
restrictive business practices (RBPs)restriktivni delovni praktiki ..................................................................................76
retaliation vozvratna merka..............................................................................................................77
rollbacknapu{tawe (na trgovski ograni~uvawa) ......................................................................77
rounds of trade negotiations / trade roundsrundi na trgovski pregovori / trgovski rundi ..........................................................77
rules of originpravila za poteklo ........................................................................................................77
safeguards / safeguards measuresza{tita / za{titni merki..............................................................................................79
15
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
sanitary and phytosanitary measuressanitarni i fitosanitarni merki ..............................................................................79
schedule / schedule of concessionslista / lista na otstapki ..............................................................................................79
sectoral approachsektorski pristap ..........................................................................................................79
security exceptionisklu~ok {to se odnesuva na bezbednosta ................................................................79
sequencingredosled ..........................................................................................................................80
serious injury seriozna {teta ..............................................................................................................80
serious prejudiceseriozna povreda ..........................................................................................................80
Singapore IssuesSingapurski pra{awa....................................................................................................80
single undertakingedinstven paket, sevkupen paket za pregovori ..........................................................80
small open economymala otvorena ekonomija ..............................................................................................81
small suppliersmali snabduva~i ............................................................................................................81
special and differential treatment (S&D)specijalen i diferencijalen tretman ........................................................................81
special productsposebni proizvodi..........................................................................................................81
specific commitmentsspecifi~ni obvrski ......................................................................................................82
specific tariffspecifi~ni carinski stapki ........................................................................................82
standard of proofstandard na doka`uvawe ..............................................................................................82
standard of reviewstandard na ispituvawe ................................................................................................82
standardsstandardi ........................................................................................................................82
standard terms of referencestandarden delokrug na rabota....................................................................................83
16
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
stand-still provisionodredba za status kvo ....................................................................................................83
state trading enterprisespretprijatija za dr`avna trgovija ..............................................................................83
subsidiessubvencii ........................................................................................................................83
substantial interestzna~itelen interes ........................................................................................................84
sui generissui generis ........................................................................................................................84
sunset clause klauzula za ukinuvawe ..................................................................................................84
Super 301 (Omnibus Trade and Competitiveness Act 1988)Super 301 (Zaedni~ki zakon za trgovija i konkurentnost od 1988) ........................85
supply management / orderly marketing systemsupravuvawe so ponudata / nalo`eni sistemi za marketing ....................................85
supply-side constraints ograni~uvawe na ponudata ............................................................................................85
swingprefrluvawe ..................................................................................................................85
Swiss formula {vajcarska formula ......................................................................................................86
Tarif intégré de la Communauté (européene) (TARIC)Tarif intégré de la Communauté (européene) (TARIC) ....................................................87
tariffcarina / carinska stapka / tarifa ..............................................................................87
tariff anomalyanomalija na carinskite stapki ..................................................................................87
tariff bindingsmaksimalni obvrzuva~ki carinski stapki..................................................................87
tariff escalationeskalacija na carinski stapki ....................................................................................88
tarifficationtarifikacija ..................................................................................................................88
tariff peaksvrvovi na carinskite stapki ........................................................................................88
tariff quota / tariff rate quota (TRQ)carinska kvota / tarifna kvota ..................................................................................88
17
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
tariff schedulelista na carinski stapki ..............................................................................................89
tariff surchargesdopolnitelni carinski dava~ki ..................................................................................89
technical barriers to trade (TBT)tehni~ki barieri vo trgovijata....................................................................................89
technical regulations tehni~ki propisi ............................................................................................................89
terms of referencedelokrug na rabota ........................................................................................................90
Textiles Monitoring Body (TMB)Telo za nadzor na tekstil ............................................................................................90
third participant (in an appeal)tret u~esnik (vo `albena postapka) ............................................................................90
third party (in a proceeding before the panel) / third party rightstreta strana (vo postapka pred panelot) / prava na tretata strana ....................90
“three sisters”, the„trite sestri”..................................................................................................................91
Tokyo RoundTokiska runda..................................................................................................................91
trade and environmenttrgovija i `ivotna sredina ..........................................................................................91
trade-balancing requirements barawa za vramnote`uvawe na trgovijata..................................................................91
trade contingency measures / trade defence instrumentstrgovski merki vo nepredvideni okolnosti / trgovski odbranbeni instrumenti ....92
trade creationsozdavawe na trgovska razmena ..................................................................................92
trade diversionprenaso~uvawe na trgovijata........................................................................................92
trade facilitationolesnuvawe na trgovijata..............................................................................................92
trademarkstrgovski marki ................................................................................................................93
Trade Policy Review Mechanism (TPRM) / Trade Policy Review Body (TPRB)Mehanizam za preispituvawe na trgovskata politika / Telo za preispituvawe na trgovskata politka ........................................................................93
trade-related aspects of intellectual property rights, Agreement on TRIPS / TRIPS Counciltrgovski aspekti na pravata od intelektualna sopstvenost, Spogodba za TRIPS /Sovet za TRIPS................................................................................................................93
18
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
trade-related investment measures, Agreement on TRIMSmerki pri vlo`uvawa so vlijanie vrz trgovijata, Spogodba za TRIMS..................94
trade roundtrgovska runda ................................................................................................................94
trade secrettrgovska tajna ..................................................................................................................94
trade weighted average tariffprose~na ponderirana carinska stapka ....................................................................94
traditional knowledgetradicionalno znaewe ..................................................................................................94
transaction valuetransakciska vrednost ..................................................................................................95
transcriptprepis, transkripcija....................................................................................................95
transitional safeguard mechanismpreoden za{titen mehanizam........................................................................................95
transparencytransparentnost ............................................................................................................95
unadopted reportneusvoen izve{taj ..........................................................................................................96
undisclosed information / trade secretsneobjaveni podatoci / trgovski tajni ..........................................................................96
Uruguay Round (UR)Urugvajska runda ............................................................................................................96
user-pays principle (UPP)princip „korisnikot pla}a” ..........................................................................................96
variable levypromenliva dava~ka, prelevman ..................................................................................98
virgin material taxdanok na nereciklirani materijali............................................................................98
voluntary export restraints (VERs) / voluntary restraint agreements (VRAs)dobrovolni ograni~uvawa na izvozot / spogodbi za dobrovolno ograni~uvawe na izvozot ..............................................................................................98
voluntary standardsdobrovolni standardi; nezadol`itelni standardi ................................................98
waiverosloboduvawe od obvrska ............................................................................................99
withdraw (the measure)povlekuva (merka) ..........................................................................................................99
19
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
written submissionpismen podnesok ............................................................................................................99
“WTO-plus”„STO-plus”, pro{iruvawe na standardite i pravilata na STO..............................99
zero-for-zero approachpristap „nula za nula” ................................................................................................101
zeroingsveduvawe na nula........................................................................................................101
20
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
INDEKS NA ORGANIZACII
Advisory Center on WTO Law (ACWL)
Sovetodaven centar za pravoto na STO........................................................................1
African and Malagasy Patent Rights Authority (OAMPI)
Nadle`en organ za prava od patent na Afrika i Madagaskar..................................1
African, Caribbean and Pacific Group of States (ACP)
Afrikanska, karipska i pacifi~ka grupa zemji ..........................................................2
African Economic Community (AEC)
Afrikanska ekonomska zaednica ..................................................................................3
African Growth and Opportunity Act (AGOA) I and II
Afrikanski akt za razvoj i mo`nosti (AGOA) I i II ....................................................4
African Intellectual Property Organisation (OAPI)
Afrikanska organizacija za intelektualna sopstvenost ..........................................4
African Union (AU)
Afrikanska unija..............................................................................................................5
Agence Intergouvernementale de la Francophonie (AIF)
Me|uvladina agencija na frankofonijata ....................................................................6
Agency for International Trade Information and Cooperation (AITIC)
Agencija za informacii za me|unarodna trgovija i sorabotka ................................6
Andean Community (CAN)
Zaednica na Andite ..........................................................................................................8
Andean Pact
Andski pakt........................................................................................................................8
Andean Trade Preference Act (ATPA)
Andski akt za trgovski preferencijali ......................................................................8
Asia-Pacific Economic Cooperation (APEC)
Azisko-pacifi~ka ekonomska sorabotka ......................................................................9
Association of Caribbean States (ACS)
Asocijacija na karipskite dr`avi ................................................................................9
21
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Association of Southeast Asian Nations (ASEAN)
Asocijacija na jugoisto~nite aziski nacii ................................................................10
Australia-New Zealand Closer Economic Relations
Agreement (ANZCERTA or CER)
Avstralisko-novozelandska spogodba za pobliski ekonomski odnosi ..................10
Australia-New Zealand Closer Economic Relations Agreement (ANZCERTA)
Protocol on Trade in Services
Avstralisko-novozelandska spogodba za pobliski ekonomski odnosi,
protokol za trgovija so uslugi ....................................................................................11
Basel Convention on the Control of Transboundary Movements of Hazardous Wastes
and Their Disposal (Basel Convention)
Bazelska konvencija za kontrola na prekugrani~nite dvi`ewa na {teten otpad i
negovo skladirawe (Bazelska konvencija)..................................................................12
Berne Convention for the Protection of Literary and Artistic Works (Berne Convention)
Bernska konvencija za za{tita na literaturni i umetni~ki tvorbi
(Bernska konvencija) ......................................................................................................13
Bretton Woods Institutions
Institucii Breton Vuds................................................................................................15
Cairns Group
Grupacija Kairns ............................................................................................................15
Caribbean Basin Initiative (CBI)
Inicijativa na Karipskiot basen ................................................................................15
Caribbean Community and Common Market (CARICOM)
Karipska zaednica i zaedni~ki pazar ........................................................................16
Caribbean Free Trade Association (CARIFTA)
Karipska asocijacija za slobodna trgovija ................................................................17
Cartagena Agreement
Kartagenska spogodba ....................................................................................................17
Cartagena Protocol on Biosafety
Kartagenski protokol za bio-za{tita ........................................................................17
Central African Customs and Economic Union (CACEU)
Centralnoafrikanska carinska i ekonomska unija ..................................................18
22
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Central African Economic and Monetary Community (CAEMC)
Centralnoafrikanska ekonomska i monetarna zaednica ........................................18
Central European Free Trade Agreement (CEFTA)
Centralnoevropska spogodba za slobodna trgovija..................................................19
Codex Alimentarius
Kodeks Alimentarius ....................................................................................................20
Codex Alimentarius Commission
Komisija za Kodeks Alimentarius ..............................................................................20
Common Fund for Commodities (CFC)
Zaedni~ki fond za stoki za {iroka potro{uva~ka ..................................................21
Common Market for Eastern and Southern Africa (COMESA)
Zaedni~ki pazar za Isto~na i Ju`na Afrika............................................................23
Commonwealth of Independent States (CIS)
Komonvelt na nezavisni dr`avi..................................................................................23
Convention for the Conservation of Antarctic Marine Living Resources (CCAMLR)
Konvencija za konzervacija na `ivite morski resursi na Antarktikot................24
Convention on Biological Diversity (CBD)
Konvencija za biolo{kata raznovidnost....................................................................25
Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Flora and Fauna
(CITES)
Konvencija za me|unarodna trgovija so zagrozeni vidovi na divata flora i
fauna................................................................................................................................26
Cotonou Agreement
Dogovor od Kotonu ..........................................................................................................28
Customs Cooperation Council (CCC)
Sovet za carinska sorabotka........................................................................................29
Earth Summit
Samit za Zemjata ............................................................................................................29
Economic and Social Commission for Asia and the Pacific (ESCAP)
Ekonomska i socijalna komisija za Azija i Pacifikot ............................................29
23
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Economic and Social Commission For Western Asia (ESCWA)
Ekonomska i socijalna komisija za Zapadna Azija ....................................................30
Economic Commission for Africa (ECA)
Ekonomska komisija za Afrika ....................................................................................31
Economic Commission for Asia and the Far East (ECAFE)
Ekonomska komisija za Azija i Dale~niot Istok........................................................32
Economic Commission for Europe (ECE)
Ekonomska komisija za Evropa ......................................................................................32
Economic Commission for Latin America and the Caribbean (ECLAC)
Ekonomska komisija za Ju`na Amerika i Karibite ..................................................32
Economic Community of West African States (ECOWAS)
Ekonomska zaednica na zapadnoafrikanskite dr`avi ............................................33
Economic Cooperation Organization (ECO)
Organizacija za ekonomska sorabotka ........................................................................33
European Atomic Energy Community (EURATOM)
Evropska zaednica za atomska energija ......................................................................34
European Bank for Reconstruction and Development (EBRD)
Evropska banka za obnova i razvoj ..............................................................................34
European Coal and Steel Community (ECSC)
Evropska zaednica za jaglen i ~elik ..........................................................................35
European Communities (EC)
Evropski zaednici..........................................................................................................35
European Community (EC)
Evropska zaednica ........................................................................................................35
European Economic Area (EEA)
Evropska ekonomska zona ..............................................................................................36
European Economic Community (EEC)
Evropska ekonomska zaednica ......................................................................................37
European Free Trade Association (EFTA)
Evropska asocijacija za slobodna trgovija ................................................................37
24
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
European Union (EU)
Evropska unija ................................................................................................................37
Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO)
Organizacija za hrana i zemjodelstvo pri Obedinetite nacii ..............................38
Free Trade Area for the Americas (FTAA)
Slobodna trgovska zona za Severna i Ju`na Amerika ............................................39
General Agreement on Tariffs and Trade (GATT) 1947 and 1994
Op{ta spogodba za carini i trgovija (GATT) 1947 i 1994 ........................................40
Group of Latin American and Caribbean Countries (GRULAC)
Grupa zemji od Ju`na Amerika i Karibite ................................................................41
Group of Eight (G-8)
Grupa od osum (G-8)..........................................................................................................42
Group of Seven (G-7)
Grupa od sedum (G-7) ......................................................................................................42
Group of 15 (G-15)
Grupa od 15 (G-15)............................................................................................................43
Group of 77 (G-77)
Grupa od 77 (G-77)............................................................................................................43
Inter-American Development Bank (IADB)
Interamerikanska banka za razvoj ..............................................................................44
Inter-American Institute for Cooperation on Agriculture (IICA)
Interamerikanski institut za sorabotka vo oblasta na zemjodelstvoto ............45
Interim Commission for the International Trade Organization (ICITO)
Privremena komisija za Me|unarodnata trgovska organizacija ............................46
International Bank for Reconstruction and Development (IBRD)
Me|unarodna banka za obnova i razvoj ........................................................................46
International Centre for Settlement of Investment Disputes (ICSID)
Me|unaroden centar za re{avawe na investiciski sporovi ..................................46
International Centre for Trade and Sustainable Development (ICTSD)
Me|unaroden centar za trgovija i odr`liv razvoj ..................................................47
25
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
International Chamber of Commerce (ICC)
Me|unarodna trgovska komora ......................................................................................48
International Cocoa Agreement
Me|unarodna spogodba za kakao....................................................................................48
International Coffee Agreement
Me|unarodna spogodba za kafe ....................................................................................49
International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas (ICCAT)
Me|unarodna komisija za za{tita na atlantskata tuna............................................50
International Development Association (IDA)
Me|unarodna asocijacija za razvoj ..............................................................................50
International Development Law Institute (IDLI)
Institut za me|unaroden razvoj na pravoto ..............................................................52
International Development Law Organization (IDLO)
Organizacija za me|unaroden razvoj na pravoto........................................................52
International Federation of Freight Forwarders Association (FIATA)
Me|unarodna federacija na {pediterska asocijacija ............................................52
International Federation of Inspection Agencies (IFIA)
Me|unarodna federacija na inspekciski agencii ....................................................53
International Finance Corporation (IFC)
Me|unarodna finansiska korporacija ........................................................................53
International Grains Council (IGC)
Me|unaroden sovet za `itarki ....................................................................................54
International Labour Organization (ILO)
Me|unarodna organizacija na trudot ..........................................................................55
International Monetary Fund (IMF)
Me|unaroden monetaren fond ......................................................................................57
International Office of Epizootics (OIE)
Me|unarodna kancelarija za epizootika ....................................................................58
International Organization for Standardization (ISO)
Me|unarodna organizacija za standardizacija ..........................................................60
26
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
International Sugar Organization (ISO)
Me|unarodna organizacija za {e}er............................................................................61
International Telecommunication Union (ITU)
Me|unarodna unija za telekomunikacii ......................................................................62
International Textiles and Clothing Bureau (ITCB)
Me|unarodno biro za tekstil i obleka ......................................................................63
International Trade Centre (ITC)
Me|unaroden centar za trgovija ..................................................................................64
International Trade Organization (ITO)
Me|unarodna trgovska organizacija ............................................................................65
International Tropical Timber Organization (ITTO)
Me|unarodna organizacija za tropsko drvo................................................................65
International Union for the Conservation of Nature and Natural Resource (IUCN)
Me|unarodna unija za konzervacija na prirodata i prirodnite resursi..............66
International Union for the Protection of New Varieties of Plants (UPOV)
Me|unarodna unija za za{tita na novi vidovi rastenija ........................................66
Joint Integrated Technical Assistance Program (JITAP)
Zaedni~ka integrirana programa za tehni~ka pomo{ ..............................................67
Latin American Economic System (SELA)
Ju`noamerikanski ekonomski sistem..........................................................................67
Latin American Integration Association (LAIA)
Ju`noamerikanska asocijacija za integracija ..........................................................68
League of Arab States
Liga na arapskite dr`avi ............................................................................................68
least-developed countries (LDCs)
najmalku razvieni zemji ................................................................................................69
Like-Minded Group (LMG) of Developing Countries
Grupa na zemji vo razvoj so zaedni~ki stavovi..........................................................70
Lisbon Agreement for the Protection of Appellations of Origin and their International
Registration (Lisbon Agreement)
Lisabonska spogodba za za{tita na oznakata za poteklo na proizvodite i nivno
me|unarodno registrirawe (Lisabonska spogodba) ..................................................70
27
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Lomé Convention
Konvencija od Lome ........................................................................................................71
Madrid Agreement Concerning the International Registration of Marks
(Madrid Agreement)
Madridska spogodba za me|unarodna registracija na `igovi
(Madridska spogodba) ....................................................................................................71
Marrakesh Agreement
Marake{ka spogodba ......................................................................................................72
Miami Group
Grupa Majami ..................................................................................................................73
Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer (Montreal Protocol)
Montrealski protokol za supstancii {to ja osiroma{uvaat ozonskata obvivka
(Montrealska spogodba) ................................................................................................73
Multilateral Investment Guarantee Agency (MIGA)
Multilateralna agencija za garancija na investiciite ..........................................74
New Partnership for Africa's Development (NEPAD)
Novo partnerstvo za razvoj na Afrika ......................................................................76
North American Free Trade Agreement (NAFTA)
Severnoamerikanska spogodba za slobodna trgovija................................................76
Organization internationale de la Francophonie (OIF)
Me|unarodna organizacija na frankofonijata ..........................................................77
Organization for Economic Cooperation and Development (OECD)
Organizacija za ekonomska sorabotka i razvoj ..........................................................77
Organization of African Unity (OAU)
Organizacija za afrikansko edinstvo ........................................................................78
Organization of American States (OAS)
Organizacija na amerikanskite dr`avi ....................................................................78
Organization of Islamic Conference (OIC)
Organizacija na Islamskata konferencija ................................................................79
Orgnization of the Petroleum Exporting Countries (OPEC)
Organizacija na zemjite izvoznici na nafta ............................................................79
28
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
Pacific Island Forum Secretariat (PIFS)
Sekretarijat na Forumot na pacifi~kite ostrovi ..................................................80
Pan American Union
Pan-amerikanska unija ..................................................................................................81
Paris Convention for the Protection of Industrial Property (Paris Convention)
Pariska konvencija za za{tita na industriskata sopstvenost
(Pariska konvencija) ......................................................................................................81
Preferential Trade Area for Eastern and Southern African States (PTA)
Preferencijalna trgovska oblast za isto~nite i ju`nite
afrikanski dr`avi........................................................................................................82
Regional Cooperation for Development (RCD)
Regionalna sorabotka za razvoj ..................................................................................82
Rome Convention for the Protection of Performers, Producers of Phonograms and
Broadcasting Organizations (Rome Convention)
Rimska konvencija za za{tita na izveduva~ite, proizvoditelite na fonogrami i
radiodifuzni organizacii (Rimska konvencija) ......................................................83
Secretariat for Central American Economic Integration (SIECA)
Sekretarijat za centralnoamerikanska ekonomska integracija ............................84
Société générale de surveillance (SGS)
Generalno zdru`enie za nadzor ..................................................................................84
South Asian Association for Regional Cooperation (SAARC)
Ju`noaziska asocijacija za regionalna sorabotka ..................................................84
South Centre
Ju`en centar ..................................................................................................................85
Southern African Customs Union (SACU)
Ju`noafrikanska carinska unija ................................................................................86
Southern African Development Community (SADC)
Ju`noafrikanska zaednica za razvoj ........................................................................86
Southern Common Market (MERCOSUR)
Ju`en zaedni~ki pazar ..................................................................................................87
United Nations Commission for International Trade Law (UNCITRAL)
Komisija za me|unarodno trgovsko pravo pri Obedinetite nacii..........................87
29
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
United Nations Conference on Environment and Development (UNCED)
Konferencija na Obedinetite nacii za `ivotna sredina i razvoj........................88
United Nations Conference On Trade and Development (UNCTAD)
Konferencija na Obedinetite nacii za trgovija i razvoj ......................................89
United Nations Development Programme (UNDP)
Razvojna programa na Obedinetite nacii ..................................................................90
United Nations Economic and Social Commission for Asia and the Pacific (UNESCAP)
Ekonomska i socijalna komisija na Obedinetite nacii za Azija i Pacifikot ....91
United Nations Economic and Social Commission for Western Asia (UNCWA)
Ekonomska i socijalna komisija na Obedinetite nacii za Zapadna Azija ............91
United Nations Economic Commission for Africa (UNECA)
Ekonomska komisija na Obedinetite nacii za Afrika ............................................91
United Nations Economic Commission for Europe (UNECE)
Ekonomska komisija na Obedinetite nacii za Evropa ..............................................91
United Nations Economic Commission for Latin America and the Caribbean (UNECLAC)
Ekonomska komisija na Obedinetite nacii za Ju`na Amerika i Karibite............92
United Nations Environment Programme (UNEP)
Programa na Obedinetite nacii za `ivotna sredina ..............................................92
United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC)
Ramkovna konvencija na Obedinetite nacii za klimatskite promeni ..................93
United Nations Industrial Development Organization (UNIDO)
Organizacija na Obedinetite nacii za industriski razvoj ....................................95
United Nations Institute for Training and Research (UNITAR)
Institut na Obedinetite nacii za obuka i istra`uvawe ........................................96
United Nations Organization (UNO)
Organizacija na Obedinetite nacii ..........................................................................97
West African Economic and Monetary Union (WAEMU)
Zapadnoafrikanska ekonomska i monetarna unija ....................................................98
World Bank
Svetska banka..................................................................................................................99
30
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO
World Bank Group
Grupacija Svetska banka..............................................................................................100
World Conservation Union
Svetska unija za konzervacija ....................................................................................101
World Customs Organization (WCO)
Svetska carinska organizacija ..................................................................................101
World Intellectual Property Organization (WIPO)
Svetska organizacija za za{tita na prava od intelektualna sopstvenost ........103
World Trade Organization (WTO)
Svetska trgovska organizacija ..................................................................................104
World Wide Fund for Nature (WWF)
Svetski fond za prirodata ........................................................................................106
Yaoundé Convention
Konvencija od Jaunde ..................................................................................................106
31
Aitic Re~nik na naj~esto koristena terminologija od oblasta na me|unarodnata trgovija so poseben osvrt kon STO