SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

UMJETNOST KASNE ANTIKE I RANOG SREDNJEG VIJEKA

AUGUST SA PRIMA PORTA

Mostar, 14. ožujak 2013.

1. Tko je August?

31. godine prije Krista u bitci kod rta Akcija su se sukobile mornarice Marka Antonija i

Oktavijana. Kleopatra i Marko Antonije su se vratili u Egipat, a za njima je išao Oktavijan.

Oktavijan je zauzeo Egipat i Egipat je postao nova rimska provincija. Oktavijan se zatim

vraća u Rim i postaje prvi rimski imperator, dobio je ime August. Rim je 31. godine prije

Krista postao carstvo. August je učvrstio nasljednu vlast tako da je prva vladarska dinastija

bila Julijevci. Kao i Cezar, pokupio je svu vlast, ali da mu se ne bi dogodilo što i Cezaru nije

se proglasio diktatorom. Poslije Lepidove smrti je postao i vrhovni svećenik. Nazvali su ga

prvim čovjekom senata ili princepsom. Nosio je titulu imperator ili zapovjednik, a zbog

količine vladavine su mu nadjenuli naziv August što znači uzvišeni. Od 31. godine prije

Krista on je bio jedan pučki tribun svake godine. Poslije smrti su proglasili božanstvom.

Augustova vladavina trajala je od 31. godine prije Krista do 14. nakon Krista. Senat je u

njegovo vrijeme imao 1200 ljudi. Da bi smanjio nemire August je povećao vojsku, bilo je 25

legija, uveo je carsku gardu ili pretorijance. Njihova zadaća bila je čuvati cara 24 sata na dan.

Pretorijanci su na čelu imali prefekta. Zbog povećanja vojske u Rimu je vladao čisti mir, to

doba naziva se Pax Romana. U takvim okolnostima napreduju gospodarstvo, znanost i

kultura. Robovima nije odgovarao rimski mir pa su ili bježali ili ubijali gospodare. Zbog toga

je August donio zakon da će svi robovi koji se nađu u kući kad je ubijen robovlasnik biti

ubijeni. U njegovo vrijeme sve više se organiziraju i igre u arenama. Za Augustove vladavine

teritorij Rimskog carstva znatno je proširen.

2. Općenito o skulpturi August sa Prima Porta

Skulptura je visoka nešto više od dva metra. Vjerojatno je nastala u razdoblju između 20. i 12.

g.pr.Kr. jer prikazuje na oklopu događaje iz tog razdoblja. Skulptura je otkrivena u Prima

Porti kod Livijine vile. Vjerojatno je stajala u niši što se vidi po tome što je stražnja strana

loše obrađena. To je mramorna kopija brončanog originala iz vremena neposredno nakon

pobjede nad Partima. Na skulpturi je August prikazan u stavu Ad Locutio – službeno

obraćanje cara vojsci, s uzdignutom desnom rukom u kojoj je možda bila vojna insignia.

Skulptura je modelirana prema Doriforu, što znači da se radi o kontrapostu. August se htio

prikazati bez mana, kao personifikacija snage i autoriteta i kao car koji je imao moć suvereno

vladati carstvom.

3. Stil

August je prikazan u ulozi vladara – Imperatora, zapovjednika vojske, ili thoracatusa, onog

koji nosi toraks. Skulptura je zapravo napravljena u čast njegovih posljednjih pobjeda.

Odjeven je u vojnu opremu, ruka je podignuta u retoričkom stavu, obraća se vojsci. Reljefi na

oklopu imaju složeno alegorijsko i političko značenje. Skulptura je idealizirani prikaz

Augusta koja se oslanja na Polikletovog Dorifora. Dorifor kao predložak bio je prikladan, jer

su ga u Rimu pogrešno tumačili kao Ahileja. Kontrapost, koji je značajka klasične umjetnosti,

primijenjen je i u ovom slučaju. Unatoč republikanskom utjecaju na portretu, cijela skulptura

bliža je helenizmu, negoli realizmu rimskog portreta. Izraz njegova lica je idealiziran. August

je prikazan bosonog, a kao podrška mramornoj skulpturi služi mali Kupid koji jaše na dupinu.

To odražava Augustovu mitološku vezu s Venerom (Kupidovom majkom) preko Cezara

(Cezar je posvojio Augusta). Grčka inspiracija u stilu i simbolici, koja je rimskim vladarima

postala instrument vladarske propagande, središnji je dio Augustove ideološke kampanje.

Statua iz Prima Porta označava povratak grčkom klasičnom i helenističkom periodu, u kojima

su mladost i snaga bili znakovi vodstva, sposobnosti vladanja ili junaštva. Politička funkcija

ove skulpture bila je da se Rimu pokaže kako je August iznimno sposoban vladar, da je on

najbolji čovjek za tu ulogu kojeg se može usporediti s junacima koji su uzdignuti do

božanstvenog statusa na Olimpu.

4. Ikonografija prsnog oklopa

Može se reći da je oklop posvećen tome što je August porazio Parte i time vratio rimske

legionarske orlove koje su izgubili Marko Antonije i Kras. Lik u središtu oklopa je poraženi

partski kralj koji je prikazan kao podređen naoružanom Rimljaninu koji stoji uz njega, možda

je to Tiberije koji prima insignie od Pharatesa IV. To je bio važan dio Augustove propagande,

jer je ta pobjeda bila jedan od njegovih najvećih uspjeha i trebala je bit posebno snažno

izražena i istaknuta. Lijevo i desno od središta prikazane su dvije ženske figure s mačevima,

koje simboliziraju poražene provincije. Na vrhu štita je bog neba, Kailus, koji širi svoj

nebeski plašt. Lijevo od njega prikazan je Sol, bog sunca u kvadrigi. Zatim su prikazane Zora

sa zdjelom (rosa) i Luna sa velom i bakljom, simboliziraju kontinuitet i sigurnost rimskog

uspjeha (kao što Sunce i Mjesec sigurno izlaze, tako je siguran i rimski uspjeh koji je

božanski određen). Na ramenima prikazane su dvije sfinge, koje označavaju Augustovu

pobjedu nad Kleopatrom i proročanstvo zlatnog doba koje će nastupiti kad se vrate insignie.

Na dnu prikazana je Telus, božica zemlje sa rogom obilja i dvoje male djece, ikonografski je

identična božici na Ari Pacis, koja označava tadašnju Italiju. Sa strana prikazan je Apolon na

grifonu i Dijana na jelenu. Apolon je bio Augustov zaštitnik, posebno štovan u to vrijeme i

poistovjećivan s bogom sunca. Dijana je apolonova sestra blizanka, Rimljani je štuju kao

trolično božanstvo; Luna (nebo), Dijana (zemlja) i Hekata (podzemni svijet). Poistovjećuje se

s mjesečevom božicom Lunom.

5. Literatura

- H. W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd

- J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb, 1998.