AU~ 1 1

.. ojacUDi ~oJ •t.ol~\im -.50

God. n. AIBENII(, tl. sr~Jnja 1931. Broj 28 .

l Eubaristički kongres kaptle do veličllJne katedrale bilo ko­jeg stila podignute u ča:>t Bogu i eu­hari - tičnom Krbtu, to je ni!<la u našoj bisku piji retna mi ao, da se dne 25. i 26. jula ove godine o pro Javi 500. godišnjice katedra le, održi i euha ri-

Katelička je crkva od stanka brižno gojila vjeru shčki sakrametn1t, pače ta J središte njezina bogosluJ.ja, se euhanstija naziva rcem katoličke crkve.

svog po­u eu hari­v 1era bila tako da

du"om

.Nema naroda tako veli ka , kojemu bi se Bog tako približio, kako što je naš Bog blizu nas" l Mi vjerujemo da e u bijeloj hosilji nalazi Bog naš 1 zato Mu e klanjamo u crkvi; mi ga IZnosimo u procn j r da bla go sivlje na·a sela i gradove; mi.!Ga pri­mamo za hran u u djetinst ~ u, u mu­ževnoj c1 obi i u času mrt :. Ta naša vj ra predstavlja ideju i to v liku kr­šćan ·ku ideju vjere u Boga uopće i u drugi žrv ot.

D ok .e je L prošl m vijeku razv1 la u svi j tu javna pro paga n da va ke i najgort ideje, OCIJ alističke, ma · on~ke i anarhi tične i to riječju , tampam, sastancifTia i javnim manife tikijama, .katolički je svijet jednllkim način0m

počeo da javno mamfestira i afirmira svoju vjeru u Boga i u euhari tičnog Krbta.

Prvi euhari :;tični svjet ki kongres bio je u Lille, u Francu koj 1881 . go dine. Zadnji dvad setosmi, bio je u Kartagi 1930. Ti su kongresi dogadaji historičke važnosti. Na njima na tupa <:vijet katoličke crkve. Na kongre ima se raspravljaju prevažna vjer ~ ka , so­cijalna i kulturna pitanja, koja zacije­caju u život čovjeka. Dok veliki dio čo­vječan;)tva tone u gtibu nemorala , euha­ristični kongresi dižu čovjeka kršća n­

~kom idealizmu i pravoj humanosti, goje bratstvo i ljt..bav medu narodima, pro­miču uzgoj mladeži na kr"ćan koj bazi, brane svetost braka i to sve pod sjenom gospodnjeg euhnri tičnog ša­-tora, iz kojeg i danas jednako od­zvanja slatki glas: .Ja am Put, Istina i Život"!

Za svjetskim, internacionalnim kon­gresima slijedili su kongresi pojedinih naroda, pokrajina, biskupija pa i de­.kanata i župa. Ta plemenita i sveta

propaga nda zahvaća ve jačeg maha. Ko se ne · jeća la nj ·kog našeg kon­gre a u Zagrebu? Takova lavl ja nije Zagreb jo vidio. Pro log m je eca Ko­r;~avle u držale euhan tički ' kong re . Prisutn i pr ipovijedaju ·a ZčlnO om o toj divnoj manife.taciji vjere. C1jele u skoro Konavle učes tv ova le . Hozana Kristu Kralju, orio ·e je iz ti uća grla, tako da je opet na' narod pokazao SVOJU odano t crkvi i vjen, koju 0n ispciVijeua.

a' a "ibe n;;ka bi ·kupi j1 !avi ove godille ~lavl j e : pet to odt nj•cu pula ­ganja k nel J og kam ena monumen­taln e htedrale ·v. Jako~a . Pred tom divno n građevinom za tan e dab čo

vjeku, do ·< promatra genijalno djelo ljudskih ruku, posveće 10 B )gu veli · kornel • e be ·a prbo\ i j daJu ·tavu Jo ž ju" a :stiJene na ' i cr i·ava j e­dnako odaju hvalu Bo.;u stvoritel j u. Kako u crkve od ~ 1tne seoske

••

tički kongres. Pozvana je cijela naša bi lwptja da uče tvuje lavlju. aša će ela ·a vojim crkvenim za tavama uz­

v e ličali proe 1ju a pre v. Sakrametl­lom na dlln :, v. Ane popodne. Na trgu sv. Jakova držaće :se javno zborovanj e i ra ~ravili će se va.ma pi tanJa e je lu ce noć btti izloženo vet 1ta1 lvo na javni pol<lon i vj rnrct ć e ~e natJ cati el a prave Kri lu Kr tiju poća r1u tr; ,žu..

Pouzda :1o . e n:Jda'llo, tl a će ~ reti d .. nr, koji na tu '•lJ. rob d.tt u našem gradu i biskupij i gdjekad uspavanu VJ '-' r ' ku WIJt'>t 1 da e <l ati S11 a2nog poticaJa za ve to bolji 4r ća11 · ki i kre­po ' ni ŽIVOt.

Kri~t u Gospodu , eu hari ti č ,om Kra­lju bilo sve na lavu, a jegov1m v Jer­nicima na pa!)!

Ne smiJemo mučati e, pred bogop. ovcem ne smije­

mo tati hladnokrvn i i neha jni . ne mi­jemu mučati. vaki pul, kad ·e netko usudi, aa u našoj pri utno ti p uje Boga mi moramo u tati na obranu časti Božje, morarr:o reagi rati Ako nam nije moguće drugčije, a mi ćemo barem gla uo izgovara ti : "Blago !ovijen budi B gl" . . .

U mnogim ćeš zemljama vidjeti i čuti svakoja kog zla, ali ne ćeš nikad čuti ili sasvim rijetko psost. Dok kod nas, osobito u Dalmaciji, po uli· cama, po krčmama, po kućama pa i na javnim sastancima ore se najgroz nije pso ti te izgleda, da se mi natje­čemo, tko će više i tra "nije p avat i Boga, Gosp·t, svece i sve, što nam je najsvetije na nebu i na zemlji . Pače

nije ni nužno saći na ulicu, jer i dok kod kuće sjedi , čut i će š sa ulica tako groznih pso ·ti, da ti se koža ježi. A što j e najsramotnije, ne psuju kod nas samo neuki i prostaci , već se s

njima natječu i na -i izol>raženi ljudi. I oni, koji e hva taJu • ojom uljud t~o ­

šću i fitJoćom uzgoja i odg ja. Darie ne psuju smo te ?aci, rad nic 1 sluge nego i na ·a gospoda znadu i na naj­pro tačkiji način p.>ovati. A zašto je tako kod nns? Ima tomu više razloga. Jedan od glavnih razloga jest taJ, to kod na ne ćeš naći nikad niti jednog k ršća nin a, koji bi odvažno U'-lao na obran u povrijeđen e ča · ti Božje. Kod nas će e naći mnoštvo ljudi, koji će

u lat i na obranu povrijeđen ča ti oca, brata, roda ili plemena, al i u kod nas rijetki , - kao bijde mu ne -kršćani,

koji bi na javnom putu ili u društvu u tali na obranu Božje čas ti .

Kod na ni najgoreg fukaru ne možeš javn<J obružiti, jer ti to građa n-ki zakon prij eči i jer će se naći tko­

god makar od desete kaplje krvi, da ga obrani, da tako svaka fukara može ne metana među i tim kršćanima pso­vati i ružiti Boga. Doista i kod nas

BtriP.Da ~

zakon zabranjuje javnu psost, ali koja korist od toga zakona, kad je on gla­vnome je mrtav zakon, koji ostaje sa­mo na papiru, jer nema kerra, koji bi bdio nad tim i uz nasto jao da se i ta j zakon povtuje i uvažava.

Eto, zašto se je kod nas p ost to­liko razgranila; eto, zašto smo tomu svi pomalo krivi. Pred ne retnikom koji se u suđuje Boga psovati moramo imati srčan osti, da uvijek, svakog puta, reagiramo i da ustajemo na obranu Božje časti. Ako mo uvj ereni i islueni kršćani , ne mijemo nikada ostati hla­dnokrvni i nehajni pred bogop5ovcem; ne smijemo mučati! Jedino tako ćemo uspjtti, da barem djelomično iskorijeni­mo psost u našem narodu . A vlasti, koje su pozvane, da bdiju nad vršenjem građan l< ih zakona, ne miju biti gluhe. Svi na po ao, da iskori jenimo u našoj zemlji prostačku i grješnu p. ost!

Borba se nastavlja Borba izmedu v. Oca pape i Mu -

solinija, izmedju katolicizma i fašizma ne jenjava, v e ć ·e zao trava. U toj borbi sv. Otac i ako ne ra polaže ni s bombama ni topovima, ali svije tan svoje uzvi ene zadaće, svijestan svog položaja, he pokazuje· ni najmanje straha, već energijom, lwjoj se treba divi ti, .udara de no i lijevo bez obzira i pokazuje cijelom svijetu stanje -tvar i i č1 toču katoličke mi li. Fasizam e na osobiti način obara na l<at. Akciju 1. j. na rad olw preporoda, na rad do-

•. Ne zlostavllalfe mi Sina··, .El Debate" najuglednije španjol­

ske katoličke novine, dono e 29. travnja o. g. izvje taj o jednom događaju,

koji se svega stanovništva si lno dojmio, a zbio se u Toralbi de Aragon, u pro­vinciji Huesca u lamošnj j crkvi. Cr­kvena via t već je događaj uzela u svoje ruke i njoj jedino-j pripada, da izreč e o njemu ud. Novine ne će da bilo što djelUJU na taj sud, ali pripo­vijedaju ovo ·

n u pornenulom mje tu igralo e nekoliko djece na pro toru pred cr kvom . Četvero djece nekako zažel i, da na neki otvor, koji je bio na crlwenim vratima, gleda u crkvu. Ta djeca vi­dješe u crkvi nekakvu gospodu u ža­lobnom odijelu. koja je imala u ruci krunicu i mohtvenilc Silno iznenade­na, potrču ta djeca k svojoj učitel jici

KATOLIK

brih katolika, koj i u zajednici sa · svećen· stvom rade oko spasenja duša. Najnoviji gest sv. Oca jest pismo, koje je na­pisao svim vjernim katoliCima svijeta, baš o kat. Akciji, pi mo, koje je uz­budilo cijelo javno mišljenje ne samo po svom sadržaju već i po tomu, što ova poslanica poslana po posebnom kuriru apostolskom nunciju u Par iz i tu je bila predar1a štampi, već prije nego je bila otiskana u sl u~benim va· tikanskim novinama "Osservatore Ro­mano". A to stoga, jer se sv. Otac bojao, da list ne bude zaplijenjen od talijanskih vlasti i da tako ne dopre dp njegovih sinova, kojima je namijenjen. J s ovim pismom je papa pokazao, da je nad u kim ciljevima pojedinih stra aka, nad režimom i narodom i da m u je na reu sam o č i ta katolička

nauka, ko ju on treba da čuva, brani i drugima pripov ijeda u korist čovje­

čan tva. Na početku te poslan ice sv. Otac

upozorava na događaje u Italiji i veli: "Pokušalo se je :>mrt no po· goditi ono, što je našem srcu kao Ocu i Pa tiru duša bilo i uvijek će biti najdraže". Zatim obrazlaze zašto piše ovu po lan icu. Nadalje naglašuje, da je za njega neobična utjeha i za­dovoljstvo, što vidi katoličku Akciju svih zemalja okupljenu oko zaje­dničkog O.:a, jedinstvenu u izraža­jima neugod no~ iznenađenja, j ~ r vLde progonjenu i pritisKanu katoličku Ak­Ciju , l<a ja u Italiji 1 drugim'! dijelovima svijeta ne će ni"ta drugo da b1.1 de, nego

i ispripovijediše joj, što u vidjela. Budući da je župnik radi dušobriž :lič­

kih o ;; ln bio u obi žnjem jEdnom selu, pođe učitelj ea s redarstven im jednim sl L,. om, s njegovom žtnom i sa župnikovom hharicom u crkvu, a s ovima j pošlo u crkvu i ono čet­

vero djece Četiri ove odrasle csobe pretražiše najp< mnj1vije dva puta ci jelu crkvu i ve njezine nuz<Tredne prosto­rije, ali ne nađoše nigdjE' nikoga. No za čudo, dok su ove odra le osobe pretra živale cr vu. ovo četvero djece je vidjelo pril<a zu.

Dom;!la se v 1je~ t o dorra daj raši-rila po cijt-l um m1e tu, pa u se sta­novnici brz> s11kupili u e l· vl. Dj eca su sada \ idj la gospDdu, dj · .t >ji pred . lil<am rca J, snv<l, koja j na velikom oltaru, a ~t 1ja la je 11a ~tra ni

evan del ja. U ~1 tel ,i c c1 j ~ .::u l d, , , ' > su

~roj ~a

učešće i saradnja laikata u hijerarhij ­skom 3postolatu. Iza toga nabraja razna nasilja, koja su se događala i veli doslovce: "Koje su surovosti i nasilja sve do udaraca i krvi, koje nepošti­vanje 11 štampi, govorenim riječima i činima protiv stvari i osoba neisklju­čiv i ni moje, predhodile, pratile i sljedovale izvađanje ovih nepredvidje­nih po licijskih mjera". A da to oprav­daju, izmislili su razne dokumente, za koje sv. Otac kaže, da su tendeciozno · sastavljeni u protiv3tini s pravdom i istinom. Zanimljiv je ovaj odlomak: .Sa neizrecivim bolom vidimo, da se razvio pravi i istinski .Progon u ovoj našoj Ital iji i u ovom samom Rimu protiv onoga, što je Crk\ i i njezinom poglavici najdragocjenije i najdraže, protiv slobode i prava, koja pripadaju dušama, i posebno mladim dušama, koje su crkvi posebno preporučene

od njezi na božanskog Tvorca i Spa­sittlja" Zatim ističe kako se katolička

Akcija ne. sm1je baviti politikom i kako se ui tinu nije ni bavila.

U odsjeku "Zaključci" papa veli: "što se je zapravo htjelo, bilo je, da se otrgne od Crkve sva omladina. Na­mjera je, da se protiv najsvetijih i nepovredivih prava duše i Crkve mla­dež od najranije dobe sve do zrelosti monopolizira za punu i isključivu ko­rist jedne stranke, jednog režima, na temeljJ ideologije, koja se očito pre · tvara u pravo i istinsko obožavanje dr.lave u poganskom smislu, k ' je stoji u potpu110j suprotno.>ti koli o sa

djeca međusobno govorila: .Gledaj, kako je lična žalosnoj Majci Božjoj na drugom !taru". Sada reče učite­

lj ica djeci, neka gospodu pitaju, što žtli . Naj , tarije od ovo četvero djece, dvanaestgod išnja Josipa Puertola, za­pita gospođu, što želi, a ona j j od­govori: ,. N e m o j t e z l o s t a v l j a t i moga Sinai"

Ovih riječi nije nitko čuo osim ove djece, a k-td je djevojka kazala, što joj j e gospoda odgovorila, svijet u crkvi sakupljen odmah ih je razumio. 1( 1(1 je u Španjolskoj buknuo prevrat i bez Jožna sv je.tina stala paliti i rušiti crtiVe i am ostane, došlo je nekoliko zl očinaca i u ovo selo, provališe u opcin ke prostorije i razbiše dva ras­pela. Duboko potreseni s tužbe Majke Božje, - nitko nije više sumnjao, da je bild presvda Gospa, koja se djeci

a -rb i j >raja veli

!Silja IOŠti­

tna i ~Iju­ile i

za· od· a t i

Broj 28

prirodnim pravima obitelji toliko i nadnaravnim pravima Crkve". Iza toga pobija sv. Otac tvrdnje, da se Crkva ima baviti samo s vjerskim vanjskim činima, a ne gledati na cijeli uzgoj čovjeka, koji da pripada državi. Jo· naglasuje, da oko uzgoja ima prvu riječ obitelj i Crkva. Shvaćanje države, po kojem je mlada generacija u svemu predana državi, nespojivo je sa kato­ličkom naukom i naravnim pravom obitelji.

Na koncu ističe sv. Otac, da oo nije ovim mislio osuditi stranku, već samo ono što je u programu i praksi .stranke protivno nauci katoličkoj.

Završuje s nadom, da će Bog prosvi­jetliti pamet za istinito, a volju sklo­nio na dobro, te da bi se tako pres· stao Cr. vi Kristovoj osporavati kr šćanski uzgoj i kršćanska naobrazba mladeži, koja joj pripada ne po ljudskoj samovolji, nego po Božjoj zapovijedi, što će ona zbog toga tra­žiti upornošću i nepopu tljiv ošću, koja se ne će umaknuti ni slomiti. "Što se nalazi u krilu budućnosti? Što moramo očekivati? Baš u ovoj skraj ­nosti dvojbi i previdjanja, u koja su nas ljudi doveli, raspršuje e vaka zabrinu tost i naše se srce otvara nadi, jer 1e budatnost u ruk;,~m • B •ga, a Bofl 1~ s n·"~ ma".

Ovako sv. Otac završava, a i mi sa svoje strane upravimo Bogu voje molitve, da što sk riJe pobij edi pra­vedno stanovište Crkve, da se nauk le Crkve slol:lodno širi i da se po tom

pokazala - udariše u gorki plač mu­ževi, žene i djeca. Odmah donesoše razbita ra pela i tavise do nogu pri· ka ze, kako im to djeca, koja u pri­kazu vidjela, rekoše.

Pod neopisivim dojmom nazočne

svjetine reče sada Josipa prikazi: . Pre­čista Djevice, ovdje imaš svoga Sina." Prikaza joj odgovon: "Ostavite ga ovdje!"

Za cijelo ovo vrijeme gledalo je ono četvero djece prikazu. Zupnik Je poslije tačno napisao sve što u mu djeca pri;:JOvijedilla On je uvjeren, da se ovdje ne radi o halucinaciji, jer su to djeca vidjela. A ne može se raditi ni o kakovoj njihovoj predrasudi, jer dit>ca uopće prije nijesu ni mi · lila na Majku Božju, nego su govorila samo o nekoj .gospi", koju su vidjela

Potresa n doista glas Ma j ke Božje za bezv jerni i u vjeri mleoki svijet: "Ne zlostavljajte mi Sinai"

KATOLIK

nauku slobodno odgaja mladost ne samo u Italiji, već i u svim zemljama, gdje se nalaze katolici. Neustrašivost Oca neka pređe i 11a nas, da prido­nasamo uvijek i u svako doba sve ono, što od nas bude tražio Bog i Crkva.

Uzroci padu morala Materijalistički hedonistički duh vla­

da da11ašnjim svijetom. Samo uživanje, naslade, a dalei<O od žrtve, od samo­prijegora, od dužn osti. U tomu je sva tragika da našo jeg čovjeka, što ne će

da digne voj pogled k duševnim do­br ima; što je krjepost izgu bila pravo značenje, a grijeh e ne smatra zlom. Moral je tako nisko pao, da i u kr­šenju Božjih i naravnih z-apovijedi da­našnji moderni svijet ne vidi ni zere zla. A zašto? Jer vlada princip užitka, koristi. Ne Juša se, što Bog ka­že, ne pita se, što crkva uči, nego ono, što meni prija, što meni no i koristi. Ovakom moralu i ovakom niskom stanju su u prvom redu su uzro kom razne predstave u kinima, koje moralno čovjeka ne dižu, nego ga či­ne ličnim životi njama. U tim pred­stavama svaki se preljub prikazuje vrlinom, sval<a bračna nevjera zahtje­vom ljubavi, svako amoubij<>tvo činom časti, svaka lupeština činom potrebe. Ovakvom moralu krive su na osobiti način razne l<abarehe predstave, koje e pril<azuju po razn im baštama i ka­

vanama bez o'>zira na zakon Božji i civilni Tu vam se čuj u svake najgad­nije riječi , tu e vide najbezobrazniji prizori, tu e čuje sablažnjivo pjevanje. Sve e to događa u pri u tvu ljudi na položaju, u pri u tvu javnih radnika , u pri u tvu čuvara morala. Ovakovom niskom moralnom tanju uzrnkom su i razne novi ne i časopi:.i, lwji dono e najpokvarenije novele i pripovijesti, najgadni e slike, najskrovitije obiteljske događaje u najcrni jem svjetlu , naro· čito novine, koji najgadnije lupeže proglasnj u junacima, a krepo ne ljude, svece- bedacima. Ovom stanju kriva su c:lanašnja dru tva, koja se ni najmanje ne bnnu za moralno va:;pihl 11je čiJ­

nova na vjer · kom temelju Društva, koja priređuju razne zabave 1 ple·ne vjenčiće zato, da im se društvene pro­storije napune sa ; to većim brojem mladih ljudi jf'r takova vr t zabave njima prija, mami ih. Ne gleda se na duševnu korist pojedinca, već samo

o

na materijalni probitak; glavno j e, da društvo broji dosta članova, a ne znaju , da je bolje imati samo j ednog pravog člana, nego l 000 pokvarenih tipova, koji će biti na sramotu ne samo društvu nego i cijeloj zajednici.

Ako želimo podignuti moralni n iv b svog naroda, tad upravirno 5voje oči

k nebu, dignimo svoju pamet l< nauci l(ri tovo j, koju vjerno čuva i pripo­vijeda kato lička crkva. Slušajmo tu cr­kvu, koja nam govori, da se o tavimo toga i onoga pa makar nam to i bilo teško. Bez muke nema nauke. Bez samoprijegora, bez žrtve nema moral­nog preporoda. Bježimo od pokvare­nih pred tava i kina; suzbijajmo zlu i pokvarenu štampu, ne zalazimo u društva, koja se luđe vjeri, koja ne paze na vjerski i moralni uzgoj čla­

nova. Teško je to našem tijelu, koje je sklono na zlo, ali pomislimo na konačnu sv rhu, na svoj poziv.

Vijesti glede kongresa Prema informacijama !<aje mo

dobili, biće na dan kongre a z1 bližnju šib nsku okolicu posebni parobrodi, koji će dove ti svijet tog dana t. j. 26. jula u Šibenik.

Cijene će biti iste kao na redo­vit m prugama, koje su veoma niske. Jedan će parobrod krenuli 1z Skradina te će ticati Zaton teventualn o i Rasli­ne). Drugi će krenuti iz Pirovca i ticaće Betinu, Hraminu, Tijesno i Tri­bunj. Treći pak, pošto i krca učesnike iz Skradma i okclice, luenu će za Vo­dice, Šepurine i Prvić Luku A četvrti iz Rogoznice, i ticaće Primošten, Kra­panj i Zlarin

U nedje lju j utro u ..J sata krenuće iz !'reka za ibe ik poseban parobrod te će ,icat i neka mjesta u zadarskom kona­lu iz ko j ih će bili učesnika. Na ovom i zvanrednom parobrodu bić e c ijen e za 50 "/ 0 niže nego n a r e d o v i t o j pr u z i.

Na ostalim r edovitim pruga­

ma z-atražil o e je 50°/0 popusta

naparobrodima Jadranske i Du­

brovač ke Pl o vidbe.

Radimo svi, da što bolje u·; ije ovo slavlje, koje po prvi put priledu j emo u Sibeniku n1 ča t euharističk om

!(ral ju.

lltra.na 4

'Y

Iz katoličKog 5ibenika Proglas prigodom euharističkog kongresa,

izdan na vjernike šibenske i zadarske biskupije VJER JCJ 2S., 26. l 27. o. mj . ovaj grad

i šlbensl<a biskupija proslavlćc SOO. godl~n j lcn

onog sretnog i di čn og dana, kad sn Sibt>nčani, 9. aprila \ 43 1. uz blagoslov ondašnjeg bi>kupa Bogdana Pulšića, postavili temelj velebnoj ka­tedra li , koju sn podigli Bogu na slavu u sv. Jako vu apo~tolu na čast.

Šib~nil< je u svako doba pravim ponosom pokazivao na svoju katcdr3lu kao na najrječitiji spomenik vjerske sv ijesti slavnih mu preda i neosporni do l<az svoje stoljetne kult ure. On i danas jednakim zano om kao u prošlosti za­div l jen gleda na svoju katedralu kao na svoju vjekovnu dragocjeno t, na svoj neprocjen jl vi biser. Svi sinovi ovog grada i vjernici šibenske biskupij e o bn av ljajući ova j !avni događaj Is­krenom radošću, rodoljubnl m osjećatem očcs­

tvovaće ovim vanredn im večano lima, uvjereni da tim uzvcličavaju , slave ono ~to Im je naj ­milije, što najvećma vole, što je njihova ne­prolazna slava l trajni ures!

I<A'JOLIC\ 1 aša katedrJia po ·većcna 1e sv. Jakovu apostolu, pouzdanlku Kris!ova Srca, privilegiranom l vjernom učeniku. Sl..va apos­tola na'e crkve mora da ·je lava Kristova. Svečano t ova nck11 bude dalde Buharisl •ćk t ko'lg re•, niz dana zajedničke molitve, vjersl<og odu~evljen t a, duhovne obnove dužne naknade l poldcna euhari tičkom Spasitelju. Jubilej naše krasne bazilike nek bude jajna nHinife tacija naše vjere u Isu a Kr ls!a u pres. Euhari liJi, "komu je grad ibenik· sazidao svoje najljep 'e 11 eprolazno djelo, umjetnički hram. Proslavitt', si­novi Šibe1 ika, cduševljenJern, građanskom Iju· bav lju, predanošću vjekovnim tradicijama i vjeri vojlh otaca ova j neobični, rij eli< i god l Ovo su vaše svečanosti! Ovo je slava našeg :grada l

Pohrlitc radosno, o mill v jernici šibemke biskrtPI/• , pod svoj im barjacima, praćeni od svojih pas!ira. Nek nij dna župa ne it.O tanel

Pristupite k slavi crl<ve · malice, stolice vašeg biskllpa, katedra le sv. .J akova l dođite svi da se poklonite euhar!stičkom Bogu; • Dođ ite po­klonimo se i padnimo ni ć i če pred Bogom, plačlmo pred Gospodinom, koji nas je stvorio , je r je on Gospod Bog naš, a mi smo p11k 'j ego v l ovce pa e Njegove•. Vierntci za­

dar! ke nadbi•kvprie, koji ste osob itim vezom nama spojeni, nemojte Izostati , a da pod

svoj im svetim za ta1•ama ne proslavite skupa s nama Kris ta Gospoda pod k11polor 11 šibenske kated rale.

Divan li ćt: bt!l prizor, pun svetih utj eha i radosti gledali_ pod s .·o đ •)Vima crkve sv. Ja· kova gra đ a n e l teža ke l seljane Iz naših pri­morskih i zogo rsklh župa, gdje kao jedno srce, nič i ce padaju pred Bogom l mole Zlt pobjedu vete na'e crl<vc, za širenje Božjeg kraljevstva

na zem lji , za reću l napredak svoje države. CRKVE ' l PROGRAM SV :čAt O Tl : 2<1.

jula uvečer, u 7.30 sati zasJa vice va zvona vih crl<ava u gradu l ' ibenslwj biskupiji. U 8 ati, u katedrali biće svečana večernja. Himnu

sv. Jakovu pjeva .Cec!lijnn ld Zbor•, a zatim konccrtira na no1 im orguljama M.o Sent! nella. 2S J~ la blagdan sv. Jakova : 11 l 0.30 sati pon­tifikalna sv. Mi <1, prigodni govor. U 9 sati u· večer poč tak klanjanja pre·v. Otajstvu. U ll ·ati propovijed. U ponoć i po Jtif ikaln;J v. Ml a. 1'\a 26 jula. Od zore unaprijed sv. Ml e l pri­čest odra le djece. Dolazal< uče nil;a. Svecane ·v. Mise i propovi,edi po svim grad kim cr­l<vallla. lO 30 ati svečana pontifil<alna 1\li ;a i propovijed. U 9 ·all javno zborovanje 1111 trgu pred katedralom. U 4.30 sa ti tcoforlčm1

procesija po grad J, propovijed na trgu, blago-lov Presvetim. Na 27 jula blagdan sv. Kr!·

stofora; pon lifi ~a tna v. Misa u \0 30 ati, zahm sv . Krizn1a. - U 7 all zakl jučni govor utim • Tebe Boga hvali111o' i blagoslov s Pre ve­lim.

BroJ 28

I'Bd za narodni odool · Čehoslovački . OrEl ", koji okupi ja

kato! mlat.ltž naše sjeverne braće,

daje nam ove p o datke za god. 1930: Savez· orlova imade 1237 odsjeka,

ali samo 1111 društva u poslali sv oje

podatke. Vježba ča ima čsl. Orel 72.037, a nevježbača 40.592. Sveukupno ima

112 629 članova. Duhovne vježbe, tako

kori sne za odgoj duše i znača ja, dr­

žale su se u 240 društv ima. Održalo

~e 1240 vjerskih večanosti, .a i mnogo

narodnih u 911 društava. Predavanje

je b l o 38 19, govora 9423, pro vjetnih

večer i 2498, skiopti n ki h predavanja

486, predstava 2757, marij o netnih pri­

kazivanja 983. Savez ima j• ' ~ liO k i­

nematografa, te u 259 od · jeka "Pčeli­

ce" za · tednju a 713 132 Kč na šted­

n ji . Vježba l o se je u 859 odsjeka, te

je pr irede 10 1095 a tupn In:2de 651 kn j ižn lca sa 10 .731 •ezaka. Na ova­

kom radu, u kord vjert t dom a, če­

stitam o čeho.;lo vač . , om Orlu!

Ame ička katol. Akcija protiv nov ill nrmuiseliPn i čkih zakona

j d. Države Amerike su od god. 1888. do 1~10 pri 1nile za jednu godinu oko l. rn tll juna iseiJenil<a. Ali u zad­n jim g odt nama, po nagovoru ·ocijal i-

tl čki h voda, izdala je vlada tri veoma troga zakona protiv i elj ivanja, tako

da IZ Japana i Kitaje m <..gu e iseliti samo 100 osoba, a po novom z~k01 t U od 2. o žuj k a i to je sn i žL· no n a 90 0 prema god . 1928. Socij ali ti to traie, da zašt1te dobre n ad n ice a­m er i ckog radništva, a j oš i zbog velike ekonomske krize.

A l1 na d elwnom kim llllere ima po­sto j e moral n e d užn csti, koj e svaki za-

Ml JJ::.I<A IZLOZBA. U zadnjem 'broju ujutro biće lekcije, a zatim u 6 pjevana sv. kon mora da štiti . • Katorka" bilo je javljeno, da će se prigodom Misa, a od 7 do 9 ali val<o pola sala tiha Mnogo desetaka hi l jada i eljenika, euh. kongresa održati prva misijska Izložba u sv. Misa. U ll je 1 · eča n a v. Misa. Po lije koji su postali amerik . gradani, imadu Šiben!I(U. Dani se već p rimiču kraju i stoga podne u 6 ati JC procesija, a zatim blago lov žen u, djecu ili stare roditelje u Evropi. treba požurili s radovima, da sve na vrij eme Pre velim. Oni oda vn a ž ive razdijeljeni i čekaju .bude gotovo. Izložba će biti u velil<aj sjeme- BLAGDAN sv. ĆIRI LA 1 MET DIJA. Ovaj zgodan čas, da se n ađu skupa ~a svo-lJ!šnoj dvo ran i , a otvara se već 2S. o. mj . t. j . blagdan bio je u Sibcni l<u posebno prosla vl ,en. jt ·na. Nedolično bi bilo ·nastojati oko na sv. Jakova ujutro. Darov i i milodar! primaju a 0 obiti načlu u v~roš lwj žup koj crkvi, gdje toga , da članovi obitelji i dalje ostanu se, kako J već javljeno, u Kat domu svaki sc taj dan Javi oci dHvnine u stolnoj bazilici odijeljeni, pače to je djel o puno ĆU· d an od 6 do sati po lije pod ne. - Odbor bih! je vcčana slalo loven ka v. Misa, ko tn dorednih i socija l nih pogibelji. za mis. Izložbu. je otpjevao preč . kan. Sare n ll sati. Zbog ovih socijalnih i ćudorednih

GOSPA D KARMELA. aš narod je na DAROVI U FOND NAŠEG LISTA. Da po· razloga velika američka organizac ija QSObill naČin pobožan napram Gospi Kar- časte uspomenu pok. Šime Vlasanovića katoličke Akcije N. e. Wefare Con-lllelsl,oj'. U mnogim župama se ta1 dan slavi l dar uvali u u fond Kalolika • prec· don L.Jrgo f ( l )

' • · ' e r e n e e, Bureau of m migration za-~asu, osobito mnogo svij eta log dana pristupa Basio!l din. 30, preč. don Šime Matulina din. sv. sakramentima. l u našoj stolnoj bazilici sv. 20 i preč. don Niko Markov din. 10. Da poča- jedno sa drugih 10 narodnih ameri-J akova Ima oltar posvećen Go pl Karmelsl<oj i sti uspomenu p k. To 11 e K 11 ž i 11 a, go p. An le čkih organizacija poslali su oštar pro-kip, koji se nosi u procesiJI. Tog dana u S sati Zaninović din. 10.- Upn1va harno zahvaljuje. test 7 1. kongresu u Waschingt on.

1KATOLlK" izlazi svakog tJedna. - Go&lllloJa pr. tplata. dh ~o za. 1nozem.sho dvostruku . Oglaat po n&rodt j tarifi. - Vlaanlk i odgovorot urednik sveć. JOSO .F.ELICINOVIo, Slbeuik, ultoa av. M~ .. tlna. - Adresa urednlštva , u pra.ve : Sibenik, pošt. prettnao 17. - Sumpa.: Pu6ka Tiskara . b raca m:a.ta6lo pk. Petra., predatavnik Vjek. Mat .. 6io