atrijalna fibrilacija i moždani udar - neurolozi-rs.org · • af bolesnici imaju inicijalno...
TRANSCRIPT
Atrijalna fibrilacija i moždani udar
Prof.dr Siniša Miljković
UKC Banja Luka
Mogući uzroci ESUS (Embolic Strokes of Undetermined Sources)
• Intermitentna AF
• Foramen ovale apertum
• Aterosklerotski plakovi <50%
• Ostali kardiološki uzroci...
Faktori rizika – nepromjenjivi
• Pol – češće obolijevaju muškarci, ali je smrtnost veća kod žena
• Dob – rizik se udvostručava u svakom desetljeću nakon 55 godine
• Hereditet – pozitivna porodična anamneza povezana s povećanim rizikom od obolijevanja
• Rasna i etnička pripadnost – dva puta veća učestalost kod pripadnika crne rase
ReferencesEuropean Heart Network. European Cardiovascular Disease Statistics 2008. Chapter 12: Economic costs. Available at: http://www.ehnheart.org/files/statistics%202008%20web-161229A.pdf (accessed November 2009).UK National Audit Office. Reducing Brain Damage: Faster access to better stroke care. National Audit Office 2005. http://www.nao.org.uk/publications/0506/reducing_brain_damage.aspx (accessed November 2009).Lloyd-Jones D et al. Heart Disease and Stroke Statistics – 2009 Update. A report from the American Heart Association Statistics Committee and Stroke Statistics Subcommittee. Circulation 2009;119:e21–e181
Faktori rizika – promjenjivi
• Hipertenzija
• Dijabetes
• Dislipidemija
• Pušenje
• Fibrilacija atrija
• Drugi kardiološki poremećaji – dilatativna kardiomiopatija, prolaps mitralne valvule, endokarditis, umjetne valvule
ReferencesWHO. The world is fast aging – have we noticed? 2006: available at http://www.who.int/ageing/en. Accessed May 2010.Go AS et al. Prevalence of diagnosed atrial fibrillation in adults. National implications for rhythm management and stroke prevention: the AnTicoagulation and Risk Factors In Atrial Fibrillation (ATRIA) study. JAMA 2001;285:2370–2375.
Fibrilacija atrija – moždani udar
• Bolesnik sa FA ima 5 puta veći rizik za obolijevanje od ishemijskog moždanog udara
• FA 2 puta povećava rizik od smrti
• FA povećava rizik vaskularnog kognitivnog oštećenja
• Nedijagnosticirana “tiha” fibrilacija atrija uzrok je mnogih kriptogenih moždanih udara
• Paroksizmalna fibrilacija atrija nosi isti rizik za MU kao permanentna ili perzistentna FA
Lin et al, Stroke 1996;27:1760-4; Marini et al, Stroke 2005;36:1115–9.
1 OD 6 PACIJENATA SA AF DOŽIVI CVI!
ReferencesWHO. The world is fast aging – have we noticed? 2006: available at http://www.who.int/ageing/en. Accessed May 2010.Go AS et al. Prevalence of diagnosed atrial fibrillation in adults. National implications for rhythm management and stroke prevention: the AnTicoagulation and Risk Factors In Atrial Fibrillation (ATRIA) study. JAMA 2001;285:2370–2375.
Karakteristike IMU uzrokovanog FIBRILACIJOM ATRIJA
• Opsežan IMU (embolizacija većih krvnih žila)
• IMU s teškim neurološkim deficitom
• Gori ishod (veća onesposobljenost/veći mortalitet)
• Povećana dužina hospitalizacije i smanjenje šanse za otpust
Lin et al, Stroke 1996;27:1760-4; Marini et al, Stroke 2005;36:1115–9.
KC Banjaluka, Klinika za neurologiju
180; 21%
686; 79%
ishemijski MU
hemoragijski MU
499;
73%
187;
27%
IMU+FA
IMU+ne FA
Ukupno 866 MU u JMU, 686 IMU, 2011. god.
152; 30%
347; 70%
Umrli ne-FA
preživjeli ne-FA
86; 46%
99; 54%
umrli FA
preživjeli FA
Mortalitet
Težina IMU i funkcionalni ishod
14
11,3
2,712,04
0
2
4
6
8
10
12
14
NIHSS
na
prijemu
mRS na
otpustu
FA
ne-FA
UKC Banjaluka
• Značajan procenat bolesnika sa IMU ima AF- 27%
• AF bolesnici imaju višu smrtnost od IMU (46% vs. 30%)
• AF bolesnici imaju inicijalno teži IMU mjereno NIHSS skalom
• Preživjeli AF bolesnici imaju lošiji funkcionalni ishod IMU mjereno mRS
Ministudija 30 bolesnika
• Magistarski rad (30 bolesnika sa AF i 30 bolesnika bez AF)
Grupa Ukupno
Prva Druga
NIHSS
prijem
Manji
moždani
udar
N 2 3 5
% 6,7 10,0 8,3
Umjereno
moždani
udar
N 14 20 34
% 46,7 66,7 56,7
Umjereno
do teški
moždani
udar
N 4 4 8
% 13,3 13,3 13,3
Teški
moždani
udar
N 10 3 13
% 33,3 10,0 21,7
Ukupno N 30 30 60
% 100,0 100,0 100,0
Rezultati Z testa proporcija (Z=2,194; p=0,029) su pokazali da postoji statistički značajna (p<0,05) razlika između prve grupe koja ima moždani udar i AF i druge grupe u učestalosti ispitanika sa teškim moždanim udarom. Prva grupa koja ima moždani udar i AF je procentualno imala više ispitanika sa teškim moždanim udarom nego druga grupa
Ministudija 30 bolesnika
Grupa Ukupno
Prva Druga
Rankin
otpust
0 N 2 2 4
% 6,7 6,7 6,7
1 N 2 2 4
% 6,7 6,7 6,7
2 N 2 3 5
% 6,7 10,0 8,3
3 N 0 1 1
% 0,0 3,3 1,7
4 N 4 6 10
% 13,3 20,0 16,7
5 N 10 11 21
% 33,3 36,7 35,0
6 N 10 5 15
% 33,3 16,7 25,0
Ukupno N 30 30 60
% 100,0 100,0 100,0
Rezultati Fišerovog egzaktnog testa (p=0,816) su pokazali da postoji statistički značajna razlika (p>0,05) u distribuciji pacijenata prve grupe koja ima moždani udar i AF i druge grupe u odnosu na Rankin skalu na otpustu.
Ministudija 30 bolesnika
Grupa Ukupno
Prva Druga
MMSE težak
stepen
demencije
N 17 14 31
% 85,0 56,0 68,9
srednje
teška
demencija
N 1 4 5
% 5,0 16,0 11,1
laka
demencija
N 2 4 6
% 10,0 16,0 13,3
nema
demencije
N 0 3 3
% 0,0 12,0 6,7
Ukupno N 20 25 45
% 100,0 100,0 100,0
Rezultati Z testa proporcija (Z=2,088; p=0,036) su pokazali da postoji statistički (p<0,05) značajna razlika između prve i druge grupe u učestalosti ispitanika sa teškim stepenom demencije. U prvoj grupi koja ima moždani udar i AF , procentualno gledano, je bilo statistički značajno više ispitanika sa teškim stepenom demencije nego u drugoj
Ministudija 30 bolesnika
Farmakološka
primarna
prevencija
moždanog udara
N %
Da 3 10,0
Ne 27 90,0
Ukupno 30 100,0
Vrsta terapije N %
Nisu imali
farmakološku
primarnu prevenciju
7 70
acenokumarol 1 10
rivaroksaban 1 10
acetilsalicilna kiselina 1 10
Ukupno 10 100
Ishemijski moždani udari povezani sa AF najviše koštaju
• Ukupni direktni trošak po pacijentu je približno 3000 € veći kod pacijenata sa moždanim udarima povezanim sa AF
– (€11,799 vs €8,817, p<0.001)1; Berlin Acute Stroke Study
• 818 € veći prosječni troškovi pacijenta tokom hospitalizacije, praćeni 3 godine, u poređenju sa pacijentima sa moždanim udarom koji nije povezan sa AF
–(€10,192 vs €9,374, p<0.01)2; Riks-Stroke registry – Sweden
Pacijenti sa potvrđenom AF nedovoljno su tretirani
CHADS2 OAC Heparin Antiagregacijska
Bezterapije
Velikirizik 100% “san”
Realnost
54 (59%) 10 (11%) 15 (16%) 12 (14%)
Principi liječenja - aspirin
• Aspirin ne smanjuje značajno rizik od moždanog udara kod FA
• Ne povećava rizik od simptomatskog MU
• Kod bolesnika sa anamnezom MU ili TIA-e – Aspirin u dozi od 300 mg – nije povezan sa značajnim smanjenjem rizika od novog MU-a
1: Bartolucci A et al.: Am J Cardiol (2006) 98:746-7502: Berger J et al.: JAMA (2006) 295:306-3133: Hobson R, 2nd et al.: J Vasc Surg (1993) 17:257-263
Principi liječenja – aspirin + klopidogrel
• Za ¼ smanjuje rizik od novog MU-a
• Veća učestalost simptomatskog krvarenja
NEJM 364;9, 2011
Principi liječenja - varfarin
• Za 2/3 smanjuje pojavu prvog MU kod bolesnika sa FA
• Nema statistički značajnog porasta ICH ili ekstrakranijalnogkrvarenja
• Isti podaci vrijede i za bolesnike sa preboljelim MU ili TIA-om
• INR u vrijednostima između 2.0-3.0
1: EAFT Study Group: Lancet (1993) 342:1255-12622: Mohr JP et al.: N Engl J Med (2001) 345:1444-1451
Principi liječenja - varfarin
• Značajno učinkovitiji u odnosu na aspirin, bez porasta rizika za krvarenjem
• Učinkovitiji u odnosu i na kombinaciju aspirina i klopidogrela
• Povećana pojavnost intrakranijalnog krvarenja kod suboptimalnekontrole INR-a
1: EAFT Study Group: Lancet (1993) 342:1255-12622: Mohr JP et al.: N Engl J Med (2001) 345:1444-1451
Principi liječenja – novi oralni antikoagulansi
Prednosti:
1. brzi nastup djelovanja
2. niska sklonost interakcijama sa hranom, alkoholom, lijekovima
3. predvidiv antikoagulatni učinak što smanjuje potrebu za čestim kontroliranjem koagulograma
Farmakološke osobine starih i novih antikoagulanasa
Pol. Arch.Med. Wew. 2011; 121 (6)
VKA ApixabanUFH LMWH Fondaparinux Dabi. Riva.
ESC 2012 vodiči:
• CHA2DS2-VASc skor - za procjenu rizika od MU
• HAS-BLED skor – za procjenu rizika od krvarenja
32
CHA2DS2-VASc skor
Faktor rizika Bodovi
Kongestivno zatajenje srca / LV disfunkcija +1
Hipertenzija +1
Godine ≥75 godina +2
Dijabetes melitus +1
Inzult /TIA/TE +2
Bolesti krvnih sudova (infarkt miokarda, plakovi na arterijama) +1
Starost 65–74 godina +1
Pol (žene) +1
Kumulativni skor Raspon 0−9
Lip et al, 2010
Skor : 0 = niski rizik; 1 = umjereni rizik; ≥2 = visoki rizik
33
HAS-BLED bleeding risk score
Kliničke karakteristike Bodovi
Hipertenzija (SBP >160 mmHg) 1
Abnormalna funkcija bubrega ili jetre 1 + 1
Stroke (inzult) 1
Bleeding (krvarenje) 1
Labilan INR 1
Elderly (starije osobe) (starost >65 godina) 1
Droga ili alkohol 1 + 1
Kumulativni skor Raspon 0−9
Skor : 0 = niski rizik; 1 i 2 = umjereni rizik; ≥3= visoki rizik
P
Initiation of Stroke Prevention Therapy in AF*
*In this updated version of the guidelines it has been decided to replace the historic term of ‘non-valvular’ AF with reference to the specific underlying conditions, as there is no clear evidence that other valvular diseases need to be considered when choosing an anticoagulant or indeed to estimate stroke risk 1. Camm AJ. Eur Heart J. 2012;33:2719-47. 2. Kirchhof P et al, Eur Heart J 2016; doi:10.1093/eurheartj/ehw210
ESC 20162ESC 20121
Kada ponovo uvesti NOA poslije hirurške intervencije
41
Novi oralni antikoagulansi - očekivanja
Novi oralni antikoagulansi imaju:
1. Predvidivu farmakologiju
2. Malo interakcija sa hranom i lijekovima
3. Veliki terapeutski raspon
4. Nema potrebe za rutinskom kontrolom koagulacije
Mogu se koristiti u fiksnim dozama
Cilj je dejstvo na jedan faktor koagulacije
5. Poboljšan odnos rizik-benefit
Bauer, 2010; Weitz, 2010; Turpie, 2008
Ko su kandidati za Novu terapiju
• Loša kontrola INR
• VKA krvare
• Poslovne obaveze
• Poteškoće dolaženja na kontrole
• Dementne osobe
• ..................
• ...................
Umjesto zaključka
CHADS2 OAC Heparin Antiagregacijska
Bezterapije
Velikirizik 100% “san”
Realnost
54 (59%) 10 (11%) 15 (16%) 12 (14%)