Sveuilite u ZagrebuFilozofski fakultetIvana Luia 3Odsjek za kroatistikuKatedra za stariju hrvatsku knjievnostKolegij! "rvatska knjievnost #$% i #&% Stoljea'k% (od%! )*#+,)*#-Armida Junija Palmotia(Seminarski rad).entor: izv. prof. Lahorka Pleji PojeStudenti/a: Petra Greena!"a#re$ svianj %&'(.1Sadr)aj'. *vod................................................................................................................................+%. ,anrovsko odre-enje.......................................................................................................++. .zvedeni poten!ijal$ #lazeni elementi i ulo#a stiha.....................................................//. 0assova re!ep!ija u 1urovniku i usporeda s predlo2kom...........................................(/.' Prila#oda dramskim )anrovskim oilje)jima i na#la2avanje od#ojne ulo#e .........3/.% 4lementi 5udesno#....................................................................................................6/.+ Stilska oilje)ja.........................................................................................................7(. Lik Armide....................................................................................................................'&3. "aklju5ak.......................................................................................................................'+6. Literatura.......................................................................................................................'/2'. *vodJunijePalmotidurova5ki jedramski pisa!i pjesnikkoji jeupedeset #odina)ivotanapisao5etrnaest dramskihdjela$ epKristijada$ mno#opoo)nihstihovai jednusatiri5nupoemu. *hrvatskoj jeknji)evnosti ostaozapamenkaojedanodnajoljihdramati5ara$ anje#ovse dramski opus mo)e podijeliti u+!jeline s oziromna izvore iz kojih!rpiinspira!iju. Palmoti je najvi2e drama napisao oslanjajui se na anti5ke i mitolo2ke epizode$zane2tojemanje djela upori2te tra)iou velikimrenesansnimepovima Ludovi!a Ariosta i0or8uata 0assa$ dok je poseno zanimljiva skupina djela 5ije se radnje odvijaju na podru5ju1urovnika i nje#ove okoli!e$ zo# 5e#a oiluju slovinskim ideolo#emima. 9vaj e se rad$me-utim$ avitiArmidom$ Palmotievomdramomkoja se oslanja na nekolikopjevanjanajpoznatije#0assovo#epaOsloboeni Jeruzalem. Palmotijeza svojudramuodaraodijeloveepakoji ora-ujuepizoduljuavnepri5eizme-u#lavno#prota#onista:inaldailijepe 5aroni!e Armide$ jedne od najpoznatijih )enskih likova svjetske knji)evnosti. Glavnije zaplet drame izavljanje zaljuljeno# :inalda s Armidina otoka i nje#ovo vraanje vite2kimdu)nostima i kr2anskim vrijednostima. ;udui da je Palmoti poznat kao pjesnikajva)niji dioPalmotievaknji)evno#rada5inedramskadjela5ijeje)anrovskoodre-enjeveomaprolemati5no. Prou5avatelji se5estokoleajuizme-udvajupojmova$pojma melodrame i tra#ikomedije. * ovom u se po#lavlju osvrnuti na dva tuma5enja ovihpojmova koja mi se 5ine najrelevantnijima. 0uma5enju se Lea :afolta posveujem zato 2tojasnoodre-ujeoapojmai isti5enjihoverazlike. Premanje#ovomuvidu$ tra#ikomedijapripada #ovornom kazali2tu$ njezina se radnja razvija tra#i5no$ da i na kraju ipak do2lo dosretno# zavr2etka. Pri odairu likova nije va)an njihov stale2ki status$ a sama tra#ikomedija5esto sadr)i i sekundarna )anrovska oilje)ena kao idili5nost i pastoralni u#o-aj$ plesne to5ke$#lazene i pjevane dioni!e. (:afolt %&&6: (') "a razliku od tra#ikomedije$ u melodrami su3dramskai#lazena izveda jednako va)ne$zo# 5e#aona ovisi o#lazi.(iid.(%) 0a sedefini!ija ne mo)e primijeniti na durova5ka dramska djela '6. stoljea zato 2to uz njih nijeprona-ena niti jedna partitura ili kakav dru#i dokaz o va)nijoj ulozi #laze kojupodrazumijeva ovaj )anr. . u ovoj drami mo#u se pronai elementi koji svjedo5e o #lazi ipjesmi$ nooni nisudovoljni zasvrstavanjeArmidekaoni ostalihPalmotievihdjelaumelodrame$ sto#a :afolt preporu5uje uporau pojma tra#ikomedije. S dru#e strane$ #ovoreio )anrovskom sastavu hrvatske arokne knji)evnosti$ Pavao Pavli5i kao nove )anrove navodipoemu i melodramu. .ako namse nje#ova terminolo#ija mo)e u5initi neispravnom$promatrajui Palmotievadramskadjelauokviru)anramelodramePavli5iiznosi va)nazapa)anja o oilje)jima strukture dramsko# teksta za koja smatra da proizlaze iz ovisnosti o#lazi. Glaza je$ kakodalje tvrdi$ zahtijevala veuraznolikost stihova i strofa$ 2tojeuzrokovalo promjene u metru koje su se odrazile i na ostatak hrvatske knji)evnosti. Poku2atu razmotriti mo#u li se nje#ova zapa)anja o strukturi hrvatskih melodrama primijeniti i naovo djelo.+. .zvedeni poten!ijal$ #lazeni elementi i ulo#a stihaPavli5i isti5e tri razine strukture dramsko# teksta koji su se izmijenili zo# utje!aja#laze. 9 Armidi je u tom smislu vrlo te2ko iznijeti si#urne tvrdnje$ ponajprije zato 2to nepostoji svjedo5anstvo da je ova drama ikada ila izvedena. .pak nas na njezino izvo-enje iliarem namjeru pisanja za isto upuuju dijelovi teksta kao 2to je prolo# Sree i didaskalije. >akraju prolo#a Srea iz#ovara rije5i: ?*toliko s la#om 5esti @ svak poslu2aA pomno sadaB$ 2tojerijedakprimjeroraanjapuli!i udjelui jasanpokazatelj izvedenesitua!ije. Cenasamom po5etku Palmoti na#la2ava svojoj puli!i da pa)nju$ osim na napetu radnju ljuavnepri5e$ orati i napoukui kritikuoludosti kojaouzimazaljuljene. *zprolo#nas naArmidinoizvo-enjeupuujui didaskalijekoje#ovoreoplesanjui pjevanjuvila$ ali i opadanjus!eneuprvomprizorudru#o#5ina kada*aldoi Darlopromatraju:inalda iArmidu: ?9vdi s!ena pada i kantaju ovo iza dujaB. 1ijelovi u kojima vile pjevajudramatur2ki su nefunk!ionalni prizori koji i prema Pavli5iu treali istaknuti #lazu$ no 5inimi se da je situa!ija oratna. Sadr)aj je vilinjih iskaza do5aravanje ljupko# mjesta na kojemsu se vitezovi zatekli i 5ijim ljepotama odolijevaju. Cile pjevajui pozivaju Darla i *alda daojno polje zamijene vje5nim mirom i ljuavi. Smatram da je #lazeni aspekt ipak podre-endramskomtedaintenziviraiskaz$ pridonosi dinami!i drame$ dodatnoanimira#ledateljeislu)i kao sredstvo karakteriza!ije i prepoznavanja vila kao fantasti5nih zavodljivih ia koja#ovore jedino pjevajui. *zrokom pojave dramatur2ki nefunk!ionalnih dijelova ne smatram4te)nju za isti!anjem #laze ne#o nu)nost opisa 5udesnih prostora i pojava koji su se na tadajo2 uvijeknerazvijenoj s!eni mo#li do5arati samoveralno. >adalje$ iakoPavli5iisti5euporau razli5itih stihova i strofa zo# lak2e# komponiranja #laze za hrvatske melodrame$metrika je ovo# djela prili5no jednoli5na. >jezin je osnovni stih ve otprije doro poznat i5esto kori2ten osmera!$ strofa je osmera5ki katren$ a tek se na nekim mjestima javljaju distisidvostruko rimovano# dvanaester!a ju)no# tipa$ pri 5emu se ne naziru razlozi njihovapojavljivanja koje ismo mo#li oziljnije razmotriti. Simetri5nost pojedinih prizora$ odnosnovarija!ije #lavno#pjevano#dijela i refrena$ jedinoje navedenooilje)je koje mo)emoprimijetiti u Armidi. * ve spomenutom dramatur2ki nefunk!ionalnom dijelu izmjenjuju seiskazi vila s refrenom koji pjevaju sirene. Prve su tri vilinje dioni!e prili)no jednake duljine(5etiri$ 2est i pet katrena)$ a5etvrta sedioni!a sastoji oddevet katrena$ sto#amo)emopretpostaviti da tako nanizani stihovi prate razvoj #lazene linije. *metri!i se ovetra#ikomedije ne naziru nikakva posena oilje)ja$ pa tako ni ovisnost o #lazi 5iji je utje!aj une2to veoj mjeri zamjetljiv kod izmjene replika./. 0assova re!ep!ija u 1urovniku i usporeda s predlo2kom0assova su djela ila poznata na 2irokom europskom podru5ju$ a njihova re!ep!ija u1urovniku zapo5inje '(E&. #odine "latarievom adapta!ijom Aminte$ koja je ujedno ila iprva tiskana verzija ove pastorale. .sto je djelo u 1urovniku prevedeno jo2 nekoliko puta..van Gunduli uPosvetije svojihPjesama pokornihizrazio namjeru za prevo-enjemOsloboenog Jeruzalema$ no nije ju ostvario. ;ez ozira na to$ dva primjerka epa sa5uvana uknji)ni!i =ale rae dovoljno su svjedo5anstvo o 5itanosti i re!ep!iji 0assovo# najuspjelije#djela. *sporeda Palmotievo# teksta s predlo2kom mno#o #ovori o velikoj pa)nji s kojom jepristupio poslu dramatur#a koji mora vrlo doro poznavati 5uveni ep$ ali i potree dramsko#)anra koji mu nameesvojapravila$kako i nje#ovo djeloilo2to kvalitetnije."o#vespomenute 0assove popularnosti$ s velikom si#urno2u mo)emo pretpostaviti da jePalmotieva pulika 5itala predlo)ak na koji se oslanja nje#ova drama$ zo# 5e#a je mo#aora5unatiinapotpunonovurazinushvaanjadjelakojenamjeravaprikazati. ;uduidase5itavaranonovovjekovnapoetikatemelji napo2tivanjukonven!ijai nasljedovanjuraznihuzora$ odPalmotianemo)emoo5ekivati mno#oinova!ijauodnosuna0assovep. .pakmo)emo uo5iti odre-ene varija!ije na predlo)ak koje je pulika sasvim si#urno re#istrirala iu)ivalaudrami prepoznajui nanovna5inkominiraneelementeizepa. Palmotievasedrama najveim dijelomoslanja na#ra-uiz'/.$ '(.$'3. i'6. pjevanja$aliprema potreiopisa likova ili do#a-aja va)nih za shvaanje dramske radnje koristi dijelove iz ostatka epa.5(Stip5evi'77/: '6().nterven!ijaupredlo)aknevr2i seumetanjemvlastitihelemenata$ne#o parafraziranjem i isti!anjem onih dijelova koji pod!rtavaju odre-ene autorove inten!ije.Palmoti povlastitu naho-enjuopreznovarira pojedine dijelove epa usvrhu2tooljeprila#ode )anru$ na#la2avanja idejno#sloja svoje drame$ vlastite vje2tine stiliziranja ido5aravanja5udesno#. "o#tesam5injeni!eodlu5ilapromotriti svanavedenaoilje)jaosvrui se na sli5nosti i razlike s predlo2kom./.' Prila#oda dramskim )anrovskim oilje)jima i na#la2avanje od#ojne ulo#e Prva je od Palmotievih inova!ija prolo# koji donosi Srea. >jezina je osnovna si)ejnafunk!ijaudrami i epujednakaFonausvojoj la-i prevozi vitezovedo Armidinaotokainatra#. 9simtefunk!ije$ uPalmotievoj drami Sreauvodi pulikuuradnju$ udui daPalmoti donosi sredi2nji dio epa. Sasvim je si#urno da za #ovornika prolo#a nije slu5ajnoodarao Sreu F ona se puli!i oraa na sli5an na5in na koji se u epu oraa vitezovima$5ime je na samom po5etku posti#nut vrlo efektan uvod pulike u svijet drame koja se prednjima izvodi. ;a2 kao i Darla i *alda$ Srea na 5udesan Armidin otok dovodi i puliku. *njezina su usta stavljeni i portret Armide i opis mjesta radnje te ve spomenuta napomenapuli!i koja upuuje na moralnu pouku djela. 9vaj je postupak pokazuje Palmotiev istan5anosjeaj za detalje koje jednom zamijeene koristi kako i puli!i 2to olje ukazao na 2to treausmjeriti svojupozornost. *ovomslu5ajutojelikArmide$ ima#ina!ijamjestaradnje$5arono# prostora koji se u oskudnim s!eno#rafskim uvjetima mo)e do5arati samo rije5ima$te pouka kao veoma va)no oilje)je nje#ove !jelokupne poetike: ?"o# to#a ni jedno# trenutka nije zaoravljao isti!ati od#ojnu ulo#u rije5i koja se pi2e i slu2a$ asvaku je pri#odu koristio za ponavljanje onih istina$ teza i na5ela moralnoovo# svijeta. 0e rije5i u epuiz#ovara Srea$ dok ih u drami Darlo samo prepri5ava$ 2to na#la2ava rije5ima ?>u si 5uo dae vrijeme (...)B. 9snovna je funk!ija ove di#resije pohvala kr2anske vjere koju e otkriva5inovih krajeva pro2iriti me-u zaoravljen narod koji ?le)e u tminah po sve vikeB$ a2 kao 2to:inaldo oravi na Armidinomotoku ne marei za svoju vjeru i vojni5ke du)nosti.*klju5ivanjem ove nimalo dramatur2ki funk!ionalne di#resije u svoje djelo Palmoti se jo2jednom potvr-uje kao pjesnik morala i vjere. /.%. 4lementi 5udesno#*'6. stoljeudominantnuulo#uudramskim)anrovima5ijesutememitolo2ke$povijesne$ pastoralnoikola$ M=eravi#lia na za5aranom otoku Palmotieve Armide i 0assov epM$ u: Studijeo hrvatskoj drami$ "a#re: =ati!a hrvatska$ '777. ;o#i2i$:afo$MPred#ovorM$u:.zarana djela @Junije Palmoti$prir. :afo ;o#i2i$"a#re'77(;o#i2i$ :afo$ 9 hrvatskim starim pjesni!ima. "a#re: =ati!a hrvatska$ '73E: +%6