BROJ 22 OŽUJAK, TRAVANJ, SVIBANJ 2012.

Glasilo Centra za odgoj i obrazovanje

“SLAVA RAŠKAJ” - Split

*Godina VI* Split, 2012.

s jGla vesel aka

Centar za odgoj i obrazovanje

“Slava Raškaj”, Split

Dragi naši Raškajevci!

Pred vama je 22. broj našeg

glasila. U njemu možete pročitati

sve o našim priredbama, izložbama

i raznim događanjima u zadnja tri

mjeseca. Bili smo zaposleni i mnogo

toga lijepog smo doživjeli!

Da ne duljimo, uhvatite se listanja!

Vaše uredništvo

SADRŽAJ:

1. UVOD

2. KINO

3. PROLJEĆE U NAŠEM VRTU

4. PROLJEĆE

5. SOLIN- NA RIJECI JADRO

6. DAN ŽENA

7. PLES S ANĐELIMA

8. NAŠI OTOCI

9. SJEĆANJE

10. USKRS

11. 1. SVIBNJA- PRAZNIK RADA

12. MARINO- SPORTSKA ZVIJEZDA

13. DAN OBITELJI I MAJČIN DAN

14. INKAZ

15. FESTIVAL JEDNAKIH MOGUĆNOSTI

16. IZLOŽBA ROCK SRCE

17. NIKIN MODNI KUTAK

18. ZANIMLJIVOSTI

19. VICEVI

20. NAŠI LITERARNI POKUŠAJI

21. RASTANAK- MIRKO

22. POPULARNA JELA

23. IZLOŽBA U MUZEJU GRADA SPLITA

24. ZAVRŠNA PRIREDBA

KOKO I DUHOVI

30. travnja išli smo u kino u City center 1. Gledali smo film Koko i

duhovi snimljen prema romanu Ivana Kušana.

NEKA BOLJI

POBIJEDI

Urnebesna komedija sa puno zapleta i raspleta. To je i normalno kad su u pitanju dva mladića i dvije djevojke. S puno smijeha i uživancije u City centru 28. ožujka 2012.g.

PROLJEĆE U NAŠEM VRTU

PROLJEĆE

Poèetak prol jeæa

...U m l ad oj tr avi

Tad se javi

Z vi žd an jem gl asn i m pr vi k os.

I gl e! od p jesm e žu tok l ju n ca

Od jed n om vr t je pr epu n su n ca.

Ti p t i p ... d o pu ta

D osk ak u ta,

I d i gn e k r i l o, pa se su n èa.

A on d a se u tr avu vr at i ,

I sl u ša gd je ga h val e vl at i .

(Dobr i ša Cesar i æ)

Od abr al i Ivan Petr ovi æ i Per o Ku n jaši æ

SOLIN- NA RIJECI JADRO

Labudovi i mostovi kao zaštitni znak

Solina

Lijepom ugođaju u Solinu pridonose patke i labudovi

koji slobodno plivaju rijekom. Oni su postali zaštitni

znak Solina kao i mostovi preko rijeke Jadro. Brojni

šetači uživaju u pogledu na paunove, labudove, patkice,

te uživaju u hranjenju ovih lijepih životinja. Tako, kad

skupim starog kruha, i ja sa svojom sestrom, prošetam

do Solina nahraniti brojne patkice i labudove koji

bezbrižno plivaju Jadrom. Jednom sam za Uskrs

dobio pačića, kojeg sam pustio u Jadro da i on uživa

sa ostalim lijepim pticama.

Stipe Kelava

DAN ŽENA

Žene Dalmacije. Miting u Splitu 8. ožujka na Međunarodni dan žena; Žene iz Dalmacije nose darove bolesnima, djeci u vrtićima i starima u domovima

Međunarodni dan žena

eđunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u

deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike.

Ideja za obilježavanjem međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. ožujka događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

U zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom.

Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Danas mnoge organizacije u svijetu, obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije slučaj.

Nikolina Biloš

M

PLES S ANĐELIMA

PLES S ANĐELIMA

Ovogodišnji Ples s anđelima održan je 15. 04. u klubu Vanilla, s početkom u 17 sati. Na plesu su bili štićenici „Juraj Bonaćija“, „Slave Raškaj“, iz udruga „Zvono“ i „Lastavice“, volonteri iz udruga „Mi“,

„Split – zdravi grad“… Posebni gosti su bili pjevači Nenad Vetma i popularni Jole, te glumci iz serije ,,Ruža vjetrova“- Jakov i Sara. Naša Udruga otpjevala je nekoliko pjesama.

Uz druženje, piće, kolače, grickalice, pjesmu i ples vrijeme je brzo prošlo. Super smo se zabavili i jedva čekamo slijedeći ples s anđelima.

Duje Mešin

NAŠI OTOCI

Zlarin

Zlarin je mali otok dalmatinske obale u blizini grada Šibenika. Pripada

šibensko-kninskoj županiji, točnije gradu Šibeniku. Zlarin je povezan s

mjestom Vodice, Šibenikom i drugim otocima brodom koji vozi 6 puta

dnevno. U zimskim mjesecima otok ima populaciju od 276 ljudi, ali od

ožujka do listopada stanovništva znatno raste, do više od 2 000 ljudi.

Zlarinova najviša točka je Klepac na 169 metara nadmorske visine. Tijekom

sunčanih dana, od ove točke možete vidjeti planinu Velebit i vulkanski otok

Jabuka u Jadranskom moru. Zlarin ima velik broj šuma čempresa i borova, i

drugih prirodnih biljaka kao što su ružmarin, smokva, maslina, itd.

Unutarnji dijelovi otoka su nenaseljeni i prekriveni gustom šumom. Zlarin je

jedan od rijetkih otoka na Jadranu koji ne dozvoljavaju pristup automobila.

Klima je mediteranska, srednjejadranskog tipa. Prevladavajući vjetar je

jugo. Zbog blizine kopna klimatske su osobine prijelazne. Srednja godišnja

temperatura je oko 15 stupnjeva Celzijusa. Zlarin ima oko 2700 sunčanih

sati godišnje, po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. Zlarin

ima najdužu otočnu rivu u Hrvatskoj dugu 131 metar, a široku 16 metara.

Zlarin je poznat po koraljarstvu. Prvi pisani tragovi o lovu na koralje na

Jadranu potječu iz 13. stoljeća. 1412. godine kao poznati koraljari spominju

se Zlarinjani. Prije par godina je otvoren i koraljarski centar "Zlarinka".

Zahvaljujući upravo koraljima Zlarin je bio prvo turističko mjesto koje je

imalo svoju turističku brošuru.

Tanja Perić

SJEĆANJE

Sjećanje na nadbiskupa Antu Jurića

U utorak, 20. 3. 2012 umro je nadbiskup Ante Jurić. Imao je 90 godina i bio jako star. Jako mi je žao nadbiskupa Jurića, i kao svećenika, i kao čovjeka. Da ovaj sastav ne bi bio cijeli tužan ispričat ću vam o mom prvom, i nažalost, zadnjem susretu s njime. Naravno, to je bila moja Sveta krizma. Bio je 17. lipnja 2000. godine. Krizmao sam se u crkvi svetog Petra u Splitu. Osim mene bilo je naravno još puno krizmanika, a svi su bili iz mog centra "Slava Raškaj". Nakon mise bilo je slikavanje. Želio sam se slikati s njime i njegovim imenjakom, tadašnjim župnikom u crkvi svetog Petra, don Antom Delićem. Ova slika s moje krizme neka bude veliko HVALA i sjećanje na našeg dragog nadbiskupa Antu Jurića. Mario Kero

USKRS

1. SVIBNJA- PRAZNIK RADA

1. svibnja- Praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osamsatnim radnim vremenom.

Prvi svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru.

U 20. stoljeću se datum s vremenom utvrdio kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.

Simbol je Praznika rada crveni karanfil koji simbolizira krv radnika koja je

prolivena u borbi za radnička prava.

U Splitu se Praznik rada tradicionalno obilježava na Marjanu uz fažol. Ipak velik

broj ljudi taj dan iskoristi za bijeg u prirodu gdje uz roštilj i pjesmu s prijateljima

obilježe ovaj praznik.

Sretan vam Praznik rada!

Martina Galić i Petra Hrgović

MARINO SPORTSKA ZVIJEZDA

20. ožujka 2012.- Dan kad se ostvario moj moj san

Boćanjem se bavim sve skupa 7 godina od 2005. godine. Samo godinu nakon ušao sam u hrvatsku boćarsku reprezentaciju. Od tada pa nadalje bio sam na mnogo natjecanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Neke od zemalja koje sam posjetio su: Češka, Austrija, Portugal, Kanada, Brazil… Na svakom od natjecanja bilo mi je lijepo i zanimljivo, svako mi je bilo novi doživljaj, ali sam se puno i umorio. Osvojio sam mnogo medalja na natjecanjima u Hrvatskoj i silno sam se zabavio. Ove godine posebno me obradovao poziv od Paraolimpijskog odbora Republike Hrvatske. Nazvao me Mijo Bakić i pozvao da dođem u sportsku dvoranu na Gripama. Iznenadili su me zlatnom medaljom i proglasili prvakom Hrvatske. Bila je velika svečanost. Volio bih da se i dalje bavim boćanjem. Trebali bi naći donatore kako bi imali dovoljno novaca za daljnja natjecanja. Naime, nedavno nismo imali novca za odlazak na turnir u Zagreb. Boćanje je skup sport jer, osim puta i spavanja, potrebno je financirati pratnju asistenata. Svaki propušteni tunir donosi minus bodove i nadam se da neću više propusti ni jedan. Boćanje me iznimno raduje i nadam se da će biti dovoljno novca da se ova moja priča i moji uspjesi nastave.

Marino Vukušić

DAN OBITELJI I MAJČIN DAN

LAKO JE BITI TATA:ON JE ZA SVE TATA-MATA!ON U KUĆI PRAVDU KROJI,PA SE TATE SVATKO BOJI.

JOŠ JE LAKŠE BITI MAMA:BLAGO MAMI MEĐU NAMA.NJU SVI PAZE, NJU SVI VOLE,SVI ZA SAVIJET BAŠ NJU MOLE.

NAJLAKŠE JE SEKA BITI:NJU TI SVAKI ZAKON ŠTITI...JA BI RADO BIO SEKAALI ZA TO NEMA LIJEKA.

ALI OD KAD SUNCE SJA, NAJTEŽE JE BITI - JA !SVI SU SRETNI ŠTO SAM ŽIV,JA SAM UVIJEK ZA SVE KRIV.

DAN OBITELJI I MAJČIN DAN

GALEB MATE I PRIJATELJI Vrtni patuljak Zvončić stanovao je u glinenoj posudi s cvijećem na prozoru bake Tonke u Zagrebu. Jednoga dana na prozor je doletjela lastavica Lucija. Pozvala ja patuljka da krenu na put po Hrvatskoj. Patuljak je sjeo na lastavičina leđa, čvrsto se uhvatio za perje, i krenuli su. Nakon nekoliko dana razgledavanja Like napokon su ugledali more. Stigli su u Split gdje stanuje galeb Mate. Galeb Mate se zapleo u ribarski konac i nije mogao letjeti. Patuljak Zvončić ga je oslobodio, a galeb Mate mu je ispunio želju da ga povede po dalmatinskoj obali od Zadra do Dubrovnika. I doista, slijedeća su tri dana proveli leteći polako od jednog do drugog dalmatinskog sela i grada. Stotine otoka i otočića prosutih po plavoj pučini promicali su ispod njih. Sunce ih je dodirivalo vrućim prstima, a vjetar istodobno rashlađivao laganim, širokim zamasima nevidljivih krila.

Obišli su Zadar, a u Zadru Crkvu svetog Donata, pa Crkvu svetog Krševana, pa Crkvu svete Stošije… Dok su letjeli prema Splitu zapjevali su prelijepu pjesmu o Šibeniku. U Šibeniku su Lucija i Zvončić razgledali tvrđavu Šubićevac i Katedralu svetog Jakova, a Mate je kružio po luci i pripremao im nova iznenađenja. Od otoka do otoka, od grada do grada, stigli i do Dubrovnika. Vidjeli su Knežev dvor, sve tvrđave i crkve. Kupali se na Lokrumu… A nakon svih uzbuđenja postali su pravi prijatelji. Prijatelji u dobru i zlu. Zvončić se morao vratiti u Zagreb, a Lucija u Afriku, dogodine, zna se, opet će se vidjeti u Splitu. Ima još lijepih mjesta koja će razgledati i proći zajedničke lijepe i uzbudljive trenutke.

Zvončić

Lucija

Mate

I 2012 N K A Z

Ovo što ću vam sada ispričati priča je za pamćenje koju su izveli naši glumci u Zagrebu u kazalištu “Trešnja”, i doživjeli burni aplauz i nezaboravne trenutke. Zbilo se to u vremenu od 17. do 19. travnja ove godine.

Poslije

priredbe smo

obilazili

Zagreb, išli u

šetnju i

razgledavanje.

FESTIVAL JEDNAKIH MOGUĆNOSTI

FESTIVAL JEDNAKIH

MOGUĆNOSTI

I ove godine išli smo na Festival jednakih

mogućnosti od 22. do 24. svibnja u Zagrebu.

Išli su Ivana, Ana, Mario i Ante koji su

nastupali, te ja koji sam im pravio društvo i

pomagao. Nastupili su 23. svibnja na Trgu

bana Jelačića s predstavom „Dvi tri riči o

ljubavi“. Bili su izvrsni i pobrali veliki pljesak!

Nakon nastupa išli smo na pizzu proslaviti.

Osim Zagreba, posjetili smo i Mariju Bistricu,

Delnice, a popili smo i sok Pod Gupčevom

lipom u Donjoj Stubici.

Sve u svemu- ponovilo se!

Mirko Ribičić

IZLOŽBA

Izložba “ROCK SRCE”

U ponedjeljak 21. svibnja u 19:30h u Fotoklubu Split, u Marmontovoj ulici,

otvorena je izložba fotografija „ROCK SRCE“ mladog autora Marija Bašića. Ne

biste vjerovali, ali glavni akteri i zvijezde tih malih remek- djela smo upravo

mi- članovi Udruge Srce! Marijo nas je slikao kao prave rock zvijezde! Na

otvorenju smo se skupili ispred Fotokluba i svi smo rekli nekoliko riječi o

Udruzi. Pjevali smo i našim zabavnim programom zaustavili mnoštvo koje je

šetalo Marmontovom. Reakcije na izložbu su izvrsne! Svi su nas pohvalili!

Lijepo smo se zabavili. Nadamo se da će biti još ovakvih prigoda!

Nikolina Biloš

I N T E R V J U S M A R I J O M B A Š I Ć E M -

“ A U T O R O M I Z L O Ž B E „ R O C K S R C E

Nakon otvorenja naše izložbe“ Rock Srce“ napravio sam intervju s njenim autorom- fotografom

Marijom Bašićem. Pročitajte što mi je rekao!

1. Kada si se počeo baviti fotografijom?

Fotografiram još od malih nogu. Naravno, ti moji početci su bili čista igra, a negdi sa 17-18

godina sam počeo više istraživati i educirati se o osnovama fotografije i aparata. Tada mi je

to bio najdraži hobi, a negdi sa 22-23 godine sam počeo zarađivati džeparac fotografirajući.

Danas se može reć da se time bavim profesionalno, jer od toga živim, a ja još uvik mislim i

virujem da mi je to samo hobi.

2. Kako je započela tvoja suradnja s Udrugom Srce i koliko već traje?

Moja suradnja sa udrugom Srce je počela tako šta me je prijatelj Mario Bavčević, koji vodi

vašu glazbenu radionicu, pozvao da dođem na vaš Božićni nastup na pjaci. Mislim da je to

bilo 2008. godine.

3. Kako si došao na ideju za izložbu Rock Srce?

Ideja za Rock Srce se pojavila kad sam vidio koliko uživate na koncertima i da rasplešete

dvoranu bolje nego neke poznate rock zvijezde. Mislin da je koncert u Lori bio taj nakon

kojega sam dobio tu ideju, jer je to bio jedan od boljih koncerata koje sam vidio.

4. Jesi li zadovoljan nama kao modelima?

Izvrsni ste modeli. Bili ste strpljivi dok ste čekali, a kad bi došli na red, uživili bi se u priču.

Niste bili grintavi, nego smo se svi skupa lipo zabavljali, a to je bilo najvažnije.

5. Kako ti je bilo na otvorenju?

Bilo mi je super. Opet ste me oduševili, kao i sve druge koji su došli.

6. Kakve su reakcije na izložbu?

Reakcije su odlične, stvarno. Svi vas hvale.

7. Planiraš li nastaviti suradnju s Udrugom Srce?

Naravno.

8. Kakvi su tvoji planovi za budućnost?

Puno je planova. Vidit ćemo.

Intervju proveo: Duje Mešin

IZLOŽBA

N KIN ODNI I M

KUTAKMODA LJETO 2012.

Obucite se što laganije jer dolaze sve topliji dani! U vašem ormaru

nek' se nađe što više šarenih boja, cvjetnih uzoraka i zabavnih

modnih detalja! Obavezno je imati bar nekoliko laganih haljinica,

šarenih cipela i što zanimljivijih ogrlica i narukvica! Ne zaboravite

sve začiniti nekom zanimljivom torbom… I nikako ne zaboraviti

krenuti u potragu za glavnim ljetnim rekvizitom- kupaćim

kostimom! I zapamtite- ne idite vani bez sunčanih naočala!!

Zasladite se sladoledom i pogledajte što sam pronašla za vas!

Vaša Nikolina

NIKIN MODNI KUTAK

ZANIMLJIVOSTI

Jeste li znali da je nemoguće kihnuti otvorenih očiju?

Jeste li znali da možete zapaliti vatru uz pomoć leda?

Jeste li znali da puževi imaju 4 nosa?

Jeste li znali da zijevanje uglavnom traje oko 6 sekundi?

Jeste li znali da banane sadrže prirodnu kemikaliju koja vas može

učiniti sretnima?

Jeste li znali da su prije 17og stoljeća mrkve bile ljubičaste boje?

Jeste li znali da prosječna odrasla osoba ima 2,7 kg kože?

Jeste li znali da u prosjeku čovjek izgovori skoro 5000 riječi dnevno,

ipak 80% od toga priča sam sa sobom?

Jeste li znali da se svake godine otkrije približno 7000 novih vrsta

kukaca?

Jeste li znali da štakor može izdržati bez vode dulje od deve?

Jeste li znali da grom udara muškarce 7 puta češće nego žene?

Jeste li znali da zarez napravljen na kori stabla uvijek ostaje na

istome razmaku od tla iako stablo neprestano raste?

Jeste li znali da se glavobolja može umanjiti jedenjem višanja?

Jeste li znali da prosječni uredski stol ima 400 puta više bakterija od

WC-a?

Ivan Petrović, Petra Hrgović, Elvis Radoš i Stipe Veić

VICEVI

Idu dvije čačkalice, kada pokraj njih prođe jež. Jedna od njih:

- E, mogle smo i mi uzeti autobus.

Sjedi mali Ivica i piše pismo. Naiđe mama i pita ga:

- Ivice, što to radiš?

- Pišem pismo Perici.

- Ali Ivice, ti ne znaš pisati.

- Ali mama, ni Perica ne zna čitati.

Zašto plavuša u ponoć stoji na vrhu zgrade sa otvorenim sendvičem? Čeka

zvijezdu majonezu.

Što viče plavuša djetetu koje ulazi u more?

'Nemoj daleko, ima grčeva!'

Pitaju Muju: 'Mujo, reci jednu dugačku riječ.'

'Guma.'

'Pa to nije dugačka riječ!'

'A nije, ali se može razvući.'

Kaže Perica tati: 'Tata, na vratima je neki čovjek. Traži dobrovoljni prilog za

bazen.'

'Dobro, daj mu čašu vode.'

Tanja Perić, Pero Kunjašić, Stipe Kelava i Elvis Radoš

NAŠI LITERARNI POKUŠAJI

MOJA MAMA

Ja volim svoju mamu.

Moja mama je dobra.

Moja mama je brižna.

Moja mama je lijepa.

Moja mama mi uvijek pomaže.

Moja mama je vesela.

Moja mama je vrijedna.

Moja mama je nježna.

Moja mama je blaga.

Ma moja mama je najbolja!

Marija Vučemilović Grgić, Milana Terzić, Petra Hrgović, Branimir

Ćorić, Ivan Kavelj, Ivan Sekelez, Elvis Radoš i Ivan Petrović

NAŠI LITERARNI POKUŠAJI

Oprost Opraštam sve… tvoju odsutnost i ravnodušnost prema meni. Opraštam i tvoju šutnju, nezainteresiranost. Žao mi je što nismo mogli popričati kako Bog zapovijeda. Neka ti je oprošteno sve, jer ti nisi znao drugačije.

Tvoja Mare

RASTANAK- MIRKO

RASTANAK

Osjećao sam se tužno kada sam se prvi put odvojio od svojih roditelja. Kad

sam došao u Centar „Slava Raškaj“ upoznao sam nove prijatelje i nastavnike.

Najteže će mi biti rastati se od tete Branke, tete Željke i tete Ane. Kad

završim školu doći ću vas koji put posjetiti. Za kraj mog boravka ovdje u

Centru, po posljednji put, dovest ću moje prijatelje iz Trend benda na završnu

školsku priredbu. Uvijek sam pomagao nositi stolice u dvoranu kad bi bila

neka priredba. Svaki dan sam kupio smeće oko škole. Mislim da će teti Željki

biti jako žao što ja odlazim i nadam se da će netko nastaviti pomagati

umjesto mene.

Tužan sam kad znam da se bliži dan mog odlaska iz Centra. Kad dođem kući

malo ću se odmoriti i pokušati naći neki posao.

Mirko Ribičić

POPULARNA JELA

Tortilje Mexicana

Za ova ljetna vremena koja stižu dobro će doći recept za brzo i lagano jelo! Idealno za ljetni ručak!

Sastojci

• 100 g tikvica • 1 žlica maslinova ulja • 2 gotove tortilje • 1 Eva tuna salata Mexicana (115 g) • 40 g naribanog sira (ementaler, edamer)

Za posipanje:

• 40 g naribanog sira (ementaler, edamer)

Priprema

Vrijeme pripreme: 30 min

1. Tikvice operite, osušite, narežite na kockice, pa ih popecite na teflon tavi na maslinovom ulju.

2. Na svaku tortilju stavite pola limenke tuna salate Mexicana, pola količine popečenih tikvica i sira te zamotajte.

3. Pripremljene tortilje pospite sirom i zagrijte u pećnici toliko da se sir otopi.

Poslužite toplo.

Umjesto tikvica možete, po želji, upotrijebiti bilo koje drugo povrće.

Dobar tek! J

Za vas prirpemili: Martina Galić i Stipe Veić

IZLOŽBA U MUZEJU GRADA SPLITA

U utorak, 5. lipnja 2012. godine u 19 sati, otvorili smo našu

izložbu u Muzeju Grada Splita. Na otvorenju smo priredili

mali program. Recitirali smo, pjevali i pozdravili naše

goste. Nakon programa krenuli smo u razgledavanje naše

divne izložbe. Izložba će biti u muzeju tjedan dana. Nakon

izložbe napravili smo u đir po gradu. Bilo nam je krasno!

Nadam se da ćemo to ponoviti već dogodine!

Tanja Perić i Nikolina Biloš

ZAVRŠNA PRIREDBA

Dana 12. lipnja imali smo našu završnu priredbu.

Nakon priredbe rasplesao nas je Trend bend.

Riječi su suvišne, pogledajte na slikama kako nam je bilo!

Martina Galić

IMPRESSUM

UREDNIŠTVO:

Nikolina BilošEdo BulićMartina GalićPetra HrgovićStipe KelavaPetar KunjašićDuško MešinTanja PerićIvan PetrovićElvis RadošStjepan VeićMarino Vukušić