analiza sukoba u aziji - csm-fpn.org · avganistan’–istorijski’kontekst’ • nalazise&...
TRANSCRIPT
Nemanja Džuverović, FPN, 15.maj 2015
Analiza sukoba u Aziji
Avganistan – istorijski kontekst • Nalazi se na raskršću puteva • osvajali Arapi, Persijanci, Turci, Mongoli, Britanci
• Krajem XIX veka, nakon drugog Anglo-‐avganistanskog rata stvorena je monarhija Avganistan kao tampon država između Britanije i carske Rusije
• Nema većinske etničke grupe • Paštuni, Tadžici, Uzbeci, Hazari
• Ose sukoba • etnička -‐ plemeski sukobi � religijska -‐ Talibani (stvaranje islamske države) � ideološka -‐ sukob mudžahedina i komunista � intervencionizam – intervencije SSSR (1979) i SAD (2001)
Avganistan – 1 � Avganistan dobio nezavisnost nakon Prvog svetskog rata (1919) koju je proglasio emir Amanulah Kan
� Period stabilnosU tokom vladavine kralja Zahir Šaha (1933 -‐ 1973)
� okončan njegovim zbacivanjem od strane bivšeg premijera Mohamenda Dauda (1973) čija vladavina je okončana 1978. godine kada prokomunisUčka struja dolazi na vlast.
� pobeda komunista stvara otpor unutar proislamisUčkog dela stanovništva koje započinje otpor sekularizaciji Avganistana
� Od 1979. sukobi između komunista i islamista uz podršku SAD,Kine i Irana što dovodi do intervencije SSSR � invazija SSSR i instaliranje Babraka Karmala kao predsednika � sukob sa islamisUma dovodi do građanskog rata � Osama Bin Laden jedan od lidera pobunjenika koji su uživali podršku SAD � Karmal vremenom zamenjen Nadžibulahom
Avganistan – 2 � Sukob okončan 1988. godine sporazumom u Ženevi
� potpisnici avganistanska vlada, SSSR, SAD i Pakistan, ali ne i pobunjenici
� posledice preko milion žrtava i šest miliona izbeglica
� Nakon povlačenja SSSR nastavljaju se sukobi između komunista i mudžahedina (1989-‐92) � Nadžibulah gubi vlast na čije mesto dolazi Rabani koji nije prihvaćen od strane dela pobunjenika što dovodi do nastavka sukoba (1992-‐96).
� Sukob se okončava 1996. godine pobedom Talibana
� mula Muhamed Omar koji proglašava Islamski Emirat Avganistan � stvaranje islamske države (priznaju Saudijska Arabija i Pakistan) � izolacija Avganistana dovodi do egzistencijalne krize (glad)
Avganistan – 3 � Nakon napada na Njujork i Vašington 2001. godine, SAD označile Al Kaidu i Osamu bin Ladena kao glavne odgovorne � Talibani odbili da isporuke Bin Ladena što dovodi do intervencije SAD u Avganistanu zajedno sa NATO (ISAF)
� uspostavljena nova vlast na čijem čelu je postavljen Hamid Karzai dok je nova vlada formirana pod okriljem UN
� usvojen novi ustav (2004), raspisani izbori na kojima je Karzai izabran za predsednika (2004-‐14)
� Intervencija primorala Talibane na privremeno povlačenje u Pakistan
� gerilski način ratovanja od 2001. godine uz velike žrtve sa obe strane uz destabilizaciju regiona (Pakistan)
� savezničke snage ne uspevaju da poraze Talibane i pored velikog broja trupa na terenu (preko 100 000)
� Osama bin Laden ubijen 2011. godine, a Al Kaida u velikoj meri neutralisana; korišćene dronova u borbi proUv preostalih ćelija
� SAD vode tajne pregovore sa Talibanima, a vlasU Avganistana zvanične � NATO se povukao 2014. godine, ali i dalje prisutan zbog vojne obuke
Kina
Kina � Tajvan
� Republika Kina smanjena na teritoriju Tajvana nakon kraja građanskog rata (1949) kada je Čeng Kaj Šek prebegao na ostrvo.
� Kina spremna da upotrebi silu ukoliko Tajvan proglasi nezavisnost. � predlog primene ‘Hong Kong modela’
� Tibet � Ubetanci insisUraju na pravu na samoopredeljenje (nakon revolucije u Kini 1912. godine proglasili nezavisnost) koje im je oduzeto 1949.
� pobune 1959 (Dalaj Lama pobegao 1959. u Indiju), 1988 i 2008. � poliUka naseljavanja kineskog stanovništa i ulaganja u ekonomiju.
� Unutrašnja Mongolija � težnja spajanja sa Mongolijom ili dobijanja nezavisnosU (Južna Mongolija).
� Ksin Jang � sukob centralnih vlasU sa većinskim, muslimanskim (ujgurskim) stanovništvom koje se bori za nezavisnost ove regije (Istočni Turkestan).
� Južno-‐kinesko more � teritorijalni i spor oko granice na moru sa Malezijom, Filipinima, Vijetnamom i Bruneoj
Nepal � Osa sukoba – ideološka (maoisU i monarhija)
� 50ih – 90-‐ih godina – konstantna poliUčka previranja, menjanje sistema od apsoluUsUčke monarhije do parlamentarne demokraUje
� Sukob počinje sredinom ‘90-‐ih KomunisUčka parUja započinje oružani sukob, s ciljem rušenja monarhije, donošenja novog ustava i pobošljanja ekonomske situacije
� Ključni događaj predstavlja ubistvo kralja Birendre i uže porodice, koga nasleđuje Gjanendra (2001) � MaoisU stavljeni na listu terorista (2001) � Dolazi do poliUčke krize (ukidanja parlamenta) i uvođenja vanrednog stanja kako bi se okončao građanski rat (2005)
� MaoisU iskazuju spremnost za pregovaranje (2005)
� Uz posredstvo UN, MaoisU prihvaUli da se razoružaju (2006) � Na izborima pobedili maoisU � Parlament je 2008. godine ukinuo monarhiju i proglasio republiku � period nakon ukidanja monarhije obeležen poliUčkom nestabilnošću
Mijanmar (Burma)
Mijanmar (Burma) -‐ kontekst
� Burma kao nekadašnja kolonija Britanije � Tokom Drugog svetkog rata okupirana od strane Japana � Pokret sa Aung San na čelu proglasio nezavisnu Burmu (1948)
Ose sukoba � Etnička
� sukob između centranih vlasU i manjinskih etničkih grupa (preko 100), pogotovu Karen, Kačin i Mon � unitarna vs federaUvna država
� PoliUčka � sukob između vojne hunte i opozicije koju predvodi Aung San Su Ki
� Ekonomska � prihodi od trgovine drogom (opijuma)
� Burma se nalazi u tzv “zlatnom trouglu” (Burma Tajland i Laos)
Mijanmar (Burma) � Studentske demonstracije (1988) dovele do nemira što je dovelo do vojnoj udara i uspostavljanje Državnog saveta za mir i razvoj � sukob sa opozicijom koju predvodi Nacionalna liga za demokraUju � sporno tumačenje izbora održanih 1990. godine � uvedene sankcije (na zahtev opozicije) 2000. godine što je dodatno pogoršalo sukob i situaciju
� od 1995. godine Su Ki 15 godina u kućnom pritvoru � posredovanje UN (plan Put za demokraUju) � hunta donosi novi ustav (2010), počinje oslobađanje poliUčkih zatvorenika i okončanje vojne hunte
� Sukob centralnih vlasU sa etničkim manjina traje od
proglašenja nezavisnosU � sukob sa grupama Kačin, Karen i Šan se intezivira tokom poslednjih
godina što dovodi do velikog broja izbeglica koji odlaze u Tajland � dolazi i do obračuna sa muslimanskom manjinom (Rohingja) � sukob dodatno produbljen resursima koji se nalaze na ovim teritorijama
Indonezija
Indonezija -‐ kontekst � Nekadašnja holandska kolonija
� prisutni preko tri veka, a napusUli teritoriju 1949. godine nakon izgubljenog rata (1945-‐49)
� preko 13 000 ostrva
� Najveća muslimanska zemlja � preko 200 miliona muslimana
� Vladavine Sukarna (1945-‐67) i Suharta (1967-‐98) � Ose sukoba
� religijska – sukob između muslimana i katolika na Istočnom Timoru � secesionizam – provincija Irijan Đaja � sukob centra i periferije – provincija Aće � etnički sukobi – sa kineskom manjinom � terorizam – delovanje Al Kaide
Indonezija -‐ 1 Istočni Timor � Nakon povlačenja Portugala (1975) Indonežani pretvaraju Istočni Timor u vlasUtu provinciju nasilnim putem � zvaničan razlog opasnost od komunizma
� Sukob se intezivira sa krajem Hladnog rata � veliki broj žrtava (100 000)
� Nakon smene Suharta i izbora novog predsednika Habibija (1999) održava se referendum na kome se većina izjašnjava za nezavisnost � dolazi do napada proindonežanskih milicija koje uništavaju Istočni Timor, kao i slanja mirovnih trupa koje bi sprečile nasilje (1999-‐2002; 2006-‐12)
� Istočni Timor postaje nezavistan 2002. godine � Nakon nezavisnosU preostaju problemi:
� velika ekonomska zaostalost � unutrašnji poliUčki sukobi (2006. nemiri; 2008. napad na predsednika) � resursi (prirodni gas) � spoljni faktor (uloga Australije u održavanju mira i eksplataciji resursa)
Indonezija -‐ 2 � Irijan Džaja
� dekolonizacijom, deo ostrva (Papua Nova Gvineja) je postao nezavistan, a drugi deo (Papua) je anekUran od strane Indonezije (1961).
� dobila veću autonomiju, ali podeljena na Zapadnu Papuu i Papuu � Provincija Aće
� sukob trajao preko tri decenije (Pokret za nezavisnost Aćea) � resursi (nana i gas) glavni razlog tvrdog stava centralnih vlasU � religijska različitost kao dodatni faktor (konzervaUvni islam) � sporazumom koji je posUgnut 2005. provincija Aće dobila:
� (1) veći stepen autonomije; (2) deo sredstvava od resursa; (3) uvedeno šerijatsko pravo; (4) legalizacija Pokreta kroz stvaranje poliUčke parUje
� Etnički sukobi � (1) sukob muslimana i hrišćana na ostrvu Maluka; (2) sukob sa kineskom manjinom i (3) (trans)migranUma na ostrvu Kalimantan
� Terorizam � terorisUčki napadi u DžakarU i Baliju
Sri Lanka (Cejlon) -‐ kontekst
� Kolonija Velike Britanije do kraja Drugog svetskog rata � Britanci stvorili veštačku podelu dovodeći Tamilce sa juga Indije kako bi radili na plantažama čaja koji su prihvaUli istovremeno engleski jezik i zadobili važnije poliUčke položaje.
� Nakon sUcanja nezavisnosU većinsko stanovništvo (Singalezi) diskriminišu tamilsku manjinu
� Ose sukoba � etnička – Singalezi i Tamilci
� religijska – HinduisU (Tamilci) i budisU (Singlalezi)
Sri Lanka � Sukobi započinju 1956., a zaoštravaju se od 1983.
� Tamilce predstavlja organizacija Tamilski Ugrovi (1972) � sukob doveo do 70 000 žrtava, uz uništavanje kulturne bašUne sa obe strane (biblioteka u Džafni) i destabilizacije celokupne zemlje
� Indija posredovala u Indo-‐Sri Lanka pregovorima (1987) � učešće indijskih mirovnih trupa (1987-‐90) � indijski premijer Radživ Gandi ubijen 1991. godine od strane Tamilaca
� Mirovni sporazum posUgnut 2002. godine uz posredovanje Norveške: � (1) odlaganje oružja, (2) deblokada puteva, (3) legalizacija Tamilskih Ugrova (4) odustajanje od zahteva za nezavisnost
� Mirovni pregovori prekinuU 2003. što dovodi do nastavka borbi � Među Tamilcima dolazi do podele na istočni deo koji nastavlja borbu poliUčkim putem i severni deo oružanim putem
� Sukob je okončan 2009. godine kada je vlada vojnim putem osvojila sva uporišta Tigrova u trogodišnjoj ofanzivi
Kašmir – istorijski kontekst
� Kašmir prvobitno naseljen Hindusima (kulturno središte) i BudisUma, a od 14. veka Muslimanima koji osvajaju i menjaju religijsku strukturu podneblja � od sredine 19. veka do nezavisnosU Indije i Pakistana pod britanskom vladavinom
� Ose sukoba � oko teritorije – Muslimani smatraju da imaju pravo na samoopredeljenje, a Hindusi polažu istorijsko pravo
� religiozna – Islam i hinduizam
Kašmir
Kašmir – 1 � Indija postaje nezavisna država 1947. pri čemu se više od 500 kneževina opredeljivalo da li će se pripojiU Indiji ili Pakistanu � Maharadža Kašmira nije mogao da se odluči što je dovelo do napada Pakistana i naknadne odluke da se pripoji Indiji
� Prvi rat između Indije i Pakistana započeo 1947. godine
� nakon godinu dana posUgnuto primirje � stvara se linija razdvanjanja, koja je trebalo da važi do referenduma:
� Pakistan: Azad Kašmir i Severne oblasU (95% Muslimani). � Indija: dolina Kašmira (95% Muslimani), Džamu (Hindusi) i Ladak (BudisU)
� U Sino-‐kineskom ratu 1962. godine Kine osvaja deo Kašmira (Aksaj Čin) � Drugi rat izbija 1965. kada Pakistan napada Indiju ali bez većeg uspeha, dok je ratom iz 1971. stvoren Istočni Pakistan (Bangladeš)
� Tokom 90-‐ih dolazi do radikalizacije muslimanskih pokreta i stalnih pobuna u indijskom delu, za koje Indija optužuje Pakistan kao i mudžahedine iz Avganistana
Kašmir – 2 � Tokom 1999. izbio je oružani sukob nakon ulaska pakistanskih trupa na deo koji kontroliše Indija � sukob okončan povlačenjem trupa pod priUskom SAD
� Nakon 11. septembra 2001. godine približavanje Pakistana i Zapada � insisUranje na jačoj kontroli pakistanske granice i prekidu podrške pobunjenicima u indijskom delu Džamu Kašmira
� Započinju pregovori na visokom nivou između Indije i Pakistana 2004. godine � obe strane svesne da ne mogu da dobiju rat � “autobus diplomaUja” -‐ autobuski prevoz iz indijskog dela Kašmira u pakistanski deo nakon prekida 1947.
� dodatno približavanje nakon odlaska Perveza Mušarafa sa mesta predsednika Pakistana
� nemiri izbili 2010., ali dolazi do postepene normalizacije i održavanja izbora 2014. godine
Kašmir – 3
� Moguća rešenja: � status quo � pridruživanje Kašmira Pakistanu � pridruživanje Kašmira Indiji � nezavisnost Džamu Kašmira � podela teritorije između Indije i Pakistana � podela Džamu Kašmira, a dolina Kašmira nezavisna država � podela po Dženab formuli
Filipini -‐ kontekst
� do 16. veka, Filipini kao deo Islamskog carstva, a nakon toga španska kolonija do kraja 19. veka kada se uvodi američka vojna vladavina � većinsko stanovništvo katolici, a manjinske grupe protestanU i muslimani
� Osa sukoba � religijska/separaUzam – sukob muslimana na jugu zemlje sa centralnim vlasUma
� ideološka – sukob vojnog krila KomunisUčke parUje sa centralnim vlasUma
Filipini � Muslimanski pokret za nezavisnost stvoren 70-‐ih godina na jugu zemlje u provinciji Mindanao � Moro nacionalni pokret oslobođenja (MNPO) � Moro Islamski front oslobođenje (MIFO) � Abu Sajaf (povezan sa Al Kaidom)
� Sa MNPO potpisana dva mirovna sporazuma (1986, 1996), dok je sa MIFO sporazum posUgnut 2014. uz posredovanje Malezije � svi sporazumi predviđaju znatno veću autonomiju provincije
� Sukobi sa Abu Sajafom se nastavljaju � SAD pomaže u borbi proUv Abu Sajafa, usled veza sa Al Kaidom
� Nova narodna armija teži da vojnim putem svrgne vlast u Manili i akUvna je od početka 70-‐ih godina. � pregovori se odvijaju uz posredovanje Norveške, ali za sada bez uspeha