1

MEĐUNARDONO BANKARSTVO, FINANCIJSKA TRŽIŠTA I INSTITUCIJE GLOBALNA KRIZA I STABILNOST FINANCIJSKOG SUSTAVA

Ekonomska kriza, shvaćena kao neravnoteža gospodarskih trendova , očekivanja i društvenih potreba, uvijek se reflektira na financijski sustav kojim u većoj ili manjoj mjeri dominiraju banke.

Krajnje je dvojbena teza (pretpostavka) kako financijska kriza uzrokuje krizu realne ekonomije !

Gotovo redovito i u pravilu, kriza gospodarstva se financijskim tokovima preljeva na financijski sustav i destabilizira financijske institucije.

Problemi se javljaju u kreditnoj ekspanziji banaka koja je pozitivno međuzavisna s gospodarskim kretanjima Američka kriza, globalna kriza i kriza modela

Američka financijska kriza, započeta 2007. godine bila je okidač globalne ekonomske krize koja još traje

Nastavak recesijskih trendova ili recentni blagi oporavci pojedinih nacionalnih ekonomija samo potkrjepljuju tvrdnje o krizi prevladavajućeg globalnog neoliberalnog modela i potrebi temeljitog svjetskog preustroja.

Globalna je kriza nametnula potrebu preispitivanja funkcioniranja moderne banke, pojedinih financijskih instrumenata, uloge regulatora, rejting agencija i opravdanosti koncepta fer vrijednosti u sustavu izvješćivanja. KONCEPCIJA: “KREIRAJ(ODOBRI) I DRŽI DO DOSPIJEĆA” Pojednostavljena bilanca tradicionalne banke

AKTIVA PASIVA

Gotovina i pričuve kod

središnje banke

Depozitni novac

Krediti poduzećima i

stanovništvu

Štedni i oročeni depoziti

Kapital

Premija za

kreditni

rizik

BEZRIZIČNI

IZVORI

Likvidnosni rizik

Kamatni rizik

Kreditni rizik

Valutni rizik

Operativni rizik

2

Razvoj modernog bankarstva 1. Financijske inovacije – strukturirano financiranje

sekuritizacija,

sindicirano kreditiranje,

Netradicionalna imovina- izvedenice 2. Pravno-organizacijski oblici koji služe kao infrastruktura za trgovanje financijskim

inovacijama ( Vozilo (“Vehicle”) za “hedge fondove, fondove rizičnog kapitala, “management buy out”, “leveraged” itd.

SEKURITIZACIJA Sekuritizacija je transakcija ili skup pravnih poslova (shema) čija je posljedica ekonomski prijenos jedne ili skupa izloženosti, odnosno prijenos kreditnog rizika tih izloženosti, i to najmanje u dvije tranše.

1. plaćanja u sekuritizaciji ovise o naplati iz dotične izloženosti ili skupa izloženosti koji je sekuritiziran,

2. podređenost tranša određuje distribuciju gubitaka tijekom trajanja sekuritizacije. To znači da, ukoliko se u skupu izloženosti koje su predmet sekuritizacije, pojavi određeni gubitak, snose ga imatelji podređene (ili najpodređenije) tranše. Tek u slučaju da gubitak premaši iznos podređene (ili najpodređenije) tranše, dio gubitka se prenosi i na nadređen(ij)e tranše.

Pojednostavljena shema sekuritizacije

3

PODREĐENOST TRANŠI - NAJVAŽNIJI OBLIK KREDITNE POTPORE

TRADICIONALNA SEKURITIZACIJA “KREIRAJ(ODOBRI) I DISTRIBUIRAJ”

4

Tržište drugorazrednih hipotekarnih kredita i sekuritiziranih obveznica (USA)

Hipotekarni krediti (mlrd)

Drugorazredni hipotekarni krediti (mlrd)

Udio drugorazrednih u ukupnim

Obveznice osigurane drugorazrednim kreditima (mlrd

Postotak drugorazrednih sekuritiziranih

2001

$2.215

$190 8,60% $95 50,40%

2002

$2.885

$231 8,00% $121 52,70%

2003

$3.945

$335 8,50% $202 60,50%

2004

$2.920

$540 18,50% $401 75,30%

2005

$3.120

$625 20,00% $507 81,20%

2006

$2.980

$600 20,10% $483 80,50%

Glavne engleske banke u vrijeme kreditnih mjehura sekuritizirale ili sindicirale 70 % svojih

komercijalnih kredita već nakon 120 dana od trenutka odobravanja kredita. (Financial

Stability Report No 22, October 2007.)

SINTETSKA SEKURITIZACIJA

5

TEHNIKA I PROCEDURA SINTETSKE SEKURITIZACIJE (1) Portfelj banke sadrži vrijednost odobrenih kredita u svoti od 1 mlrd. kn s

dospijećem od 5 godina. Portfelj je dobro diversificiran na 100 pojedinačnih izloženosti poduzećima s prosječnim kreditom od 10 mil. kn.

LGD portfelja iznosi 50%. Analizom portfelja utvrđeno je da, kako bi se dobio rejting BBB za podređenu

tranšu kreditnih zapisa, potrebno je osigurati 2% kreditne potpore. Drugim riječima, pozicija prvog gubitka (tzv. equity tranša) iznosit će 20 milijuna kuna. Rizik te pozicije također se može prodati na tržištu, no investitori će zahtijevati jako visok prinos. Stoga u ovom primjeru banka zadržava poziciju prvog gubitka.

Model za procjenu kreditnog rizika koji je primijenjen na portfelju pokazuje da je iznimno mala vjerojatnost (0,001%) da gubici u portfelju premaše 22%. Drugim riječima, ukoliko bi se CDS-om pokrilo 20% portfelja iznad 2% pozicije prvog gubitka, banka bi uz vjerojatnost od 99,999% pokrila sve gubitke koji bi se mogli pojaviti u tom portfelju.

Ako gubici u portfelju premaše 220 milijuna kuna, tada taj dodatni gubitak ponovno snosi banka (0,001%). Ukoliko se banka želi zaštititi i takvog gubitka, moguće je dodatno ugovoriti tzv. super-senior swap s, primjerice, nekom drugom bankom dobrog rejtinga.

Ako ne dođe do nastanka statusa neispunjavanja obveza, investitorima će biti plaćeni kuponi po kreditnim zapisima i o dospijeću, i glavnica nakon prodaje državnih obveznica.

Rekapitulacijom prava i obveza po CDS aranžmanu moguće je procijeniti i izračunati novčane priljeve i odljeve u odnosima banka inicijator spram SSPN te obveze i potraživanja SSPN za izdane kreditne zapise i kupljene državne obveznice, sve na razini jedne godine OBVEZE I POTRAŽIVANJA BANKE I SSPN

Banka će u svojstvu kupca kreditne zaštite godišnje plaćati kćerinskom društvu. Vrijednost razlike između kuponskog prinosa kreditnog zapisa i prinosa Državnih

obveznica, plus Za uzvrat SSPN će u svojstvu prodavatelja kreditne zaštite platiti istekom dospijeća

kredita agregatnu svotu ispravaka vrijednosti (otpisa) između 20 i 220 miljuna kn na ukupni kreditni portfelj od 1 mlrd. Kn. Sindicirano kreditiranje i vlasničke investicije banaka

Sindicirani krediti jedan su od modernih oblika strukturnih financiranja kojima banke reduciraju izloženost rizicima.

Sindicirano kreditiranje započinje odobravanjem kredita klijentu nakon čega se dio kredita prodaje, odnosno sindicira sudjelovanjem vanjskih investitora u kreditu.

Nakon sindiciranja banka inicijator može zadržati , primjerice samo 20% kredita, a ostalih 80% vrijednosti kredita zajedno s pripadajućim rizikom preuzimaju drugi investitori.

Cijena, odnosno kuponska stopa, ima plivajući karakter. Početni element u definiranju kuponske stope je LIBOR (London Interbank Offered Rate) ili neka druga fluktuirajuća referentna kamatna stopa kojoj se pridodaje određeni postotak za kreditni rizik

6

Vlasničke investicije banaka CILJEVI

vlasničkim ulaganjima u razne nedepozitne financijske institucije povećati vlastitu profitabilnost i diversificirati kreditni rizik.

izmaći strogim pravilima financijske regulacije svojstvene depozitnim financijskim institucijama.

Takva strategija ulaganja rezultirala je snažnim porastom imovine “bankarstva u sjeni” koja se 2008. izjednačila se s imovinom tradicionalnog depozitnog bankovnog sustava Amerike.

“Nešto što se ponaša kao banka, nešto što treba spašavati u krizi kao banku, treba regulirati kao banku“. (P.Krugman 2009.) Obilježja i faze kreditne krize

Kreditnu krizu određuje snažna redukcija raspoloživosti kredita uz istodobno zaoštravanje uvjeta za njihovo odobravanje. U okolnostima kreditne krize banke podižu kamatne stope i forsiraju prisilnu naplatu kredita na temelju instrumenata osiguranja plaćanja.

Kreditni lom ili kreditna kriza uvjetovana je cikličnim kretanjem ekonomije i pojavljuje se na dnu ekonomskih ciklusa. Nastanak i pucanje kreditnog mjehura

Nakon 11.09.2001. počinje razdoblje jeftinog financiranja svih investicija i svih oblika potrošnje(nominalni kratkoročni kamatnjak 1%)

Hipoteze financijske nestabilnosti(H.Minsky) uklapaju se u model kapitalističke ekonomije po kojem se njen razvoj odvija internom dinamikom bez vanjskih šokova uz intervenciju i regulaciju koje osiguravaju održivi rast

Budući da se profiti mogu zaraditi zaduženjem, oblici dohodovno-dužničkog odnosa ključni su za prosperitet i krizu ekonomskih sustava.

Sigurno financiranje, špekulativno i “Ponzi financiranje”- Bernie Madoff

7

I faza: Kreditna kriza na hipotekarnom tržištu

II faza: Kriza likvidnosti OKIDAČI :

Njemačka štedna banka IKB-24 milijarde USA$ u hipotekarnim obveznicama(gubici od 20% izloženosti )

Britanska Northern Rock- oko 4 milijarde USA $ kumulativnih gubitaka Drastičan rast “spreadova” između Aaa korporativnih obveznica i Trezorskih

zapisa USA

III faza: Propast Lehman Brothers Od 13-15 rujna 2008. Stečaj Lehman Brothersa- (the weekend that Wall Street

died”)- nezapamćena volatilnost burzovnih indeksa AIG –nacionalizacija –FED SPAŠAVANJE kreditom za likvidnost 85 mlrd. USA $-

na 24 mjeseca,10/2008-dodatni kredit 37,8 mlrd USA $ Preuzimanje Merrill Lynch od Bank of America

III FAZA KREDITNE KRIZE DONOSI STRES GLOBALNIH FINANCIJSKIH TRŽIŠTA DOPRINOSI POJEDINIH ČIMBENIKA ESKALACIJI KRIZE ULOGA REGULATORA Zbog naglašene orijentacije menadžmenta financijskih institucija na zarađivanje po iznimno visokim stopama profita multinacionalnim bankama i financijskim institucijama

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

0

50

100

150

200

250

2003 2004 2005 2006 2007 2008

S&P/Case-Shiller 20 Prime interest rate

Federal funds (effective)

8

koje djeluju na globalnim financijskim tržištima treba suprotstaviti regulaciju u formi međunarodnog standarda

„Graham-Leach-Bliley Act“ godine 1999., -deregulacijski akt koji je potaknuo razvoj univerzalnog bankarstva

Međunarodnim normama uređuje se preuzimanje rizika, kapitaliziranost institucija, harmonizirani sustav izvješćivanja i primjena najbolje prakse u superviziji. Uloga regulatora

2004 donesen standard „Međunarodna konvergencija mjerenja kapitala i kapitalnih standarda“, poznatiji pod sintagmom Basel II.

Recentna globalna kriza dovela je u pitanje održivost sustava međunarodne regulacije. Prudencijalna regulacija je zakazala , ali su pozitivnu ulogu odigrale Vlade i monetarne vlasti!

Basel III do 2019. godine predviđa povećavanje kapitalnih zahtjeva za rizike druge ugovorne strane, povećanje temeljnog kapitala i jačanje kvalitete jamstvenog kapitala banaka, stvaranje pričuva u dobrim vremenima kojima će se pokrivati gubici u kriznim te nudi novi okvir za praćenje i mjerenje rizika likvidnosti. Uloga financijskih institucija

Predatorsko kreditiranje –rizičnijim kreditiranjem ostvariti enormne zarade-bonusi menadžmentu Uloga hipotekarnih brokera (mortgage brokers)

Hipotekarni brokeri ne posuđuju svoj novac, nego zarađuju na proviziji od prodaje rizičnih zajmova

Prema studiji koju je izradila “whole sale access mortgage research & consulting inc” hipotekarni brokeri prodali su 68% svih rezidencijalnih kredita u sad, što čini 42,7% ukupnog volumena prodaje . uloga dužnika

Brzo podizanje kredita uz vjerovanje da će kamatnjaci nastaviti padati, a

nekretnine rasti

Hazard morala u posuđivanju novca –empirijska studija na uzorku od 3 milijuna

kredita u razdoblju 1997-2006 (basepoint analytics 3) ukazuje kako 70% kašnjenja u

plaćanju rezultira neistinitim podacima o kreditnoj sposobnosti (neki dužnici su deklarirali

5 puta veći dohodak os stvarnog)

Uloga rejting agencija

Zašto su neki instrumenti i subjekti dobivali bolji rejting od realnog ? – sukob

interesa = bolji rejting se više plaća

Doprinos računovodstvenog koncepta fer vrijednosti: Odluka fasb 02.04.2009. O “značajnoj prosudbi” u vrednovanju imovine.

9

Procikličnost kreditne aktivnosti banaka Ekonomski ciklus se odvija u dvije faze, ekspanzijom i recesijom Kreditni ciklus jača u fazi ekonomskog rasta a slabi za vrijeme recesije. Kreditni rizik pulsira inverzno u odnosu na ekonomski ciklus

Jedan od važnih ciljeva Basela II bio je uspostava kapitalnog zahtjeva koji će u većoj mjeri odražavati osjetljivost na rizike čime se potiče procikličnost

Je li moguće konstruirati model koji će zadovoljiti dva cilja, prvi, implementaciju rizično osjetljivog kapitalnog zahtjeva te drugi, anticiklično mjerenje kreditnog rizika? Vremenska dimenzija mjerenja rizika

Uključivanje vremenske dimenzije u model nameće dvojbu treba li mjeriti kreditni rizik za vrijeme njegove kumulacije ili kad se počinje materijalizirati.

Tijekom gospodarskog uzleta kreditni rizik se kumulira, a kad započne usporavanje rasta i recesija nastupa faza materijalizacije očekivanih i neočekivanih gubitaka.

„ Najlošiji krediti odobravaju na vrhu ekonomskog ciklusa“ (Alan Greenspan). Sustav internog rangiranja klijenata u kojem je varijabla recesije prognostički

ispravno modelirana dovest će do smanjivanja izloženosti kreditnom riziku razmjerno vremenu približavanja recesiji i povećanja preuzimanja rizika razmjerno vremenu ulaska u fazu oporavka gospodarstva. Važnost koncepcije dizajniranja internog rejting sustava (1)

Jedan od ključnih ciljeva Basela II je uspostava internog rejting sustava u bankama

Rejting-filozofija iznimno je važna jer, uz kreditnu sposobnost dužnika, o njoj ovisi koliko će često u promjenjivim gospodarskim uvjetima dolaziti do promjene rejtinga dužnika.

Rejting-filozofija utječe na (Rikkers, F., Thibeault, A., 2008): politiku cijena; sustav ranog upozorenja o pogoršanju kreditne kvalitete (engl. early warning system); razinu, volatilnost i procikličnost regulatornog i ekonomskog kapitala; trošak kapitala te profitabilnost i dioničarsku vrijednost.

PIT rejtinzi u prosjeku vode ka nižem regulatornom zahtjevu od TTC rejtinga uz

iznimku rizičnijh dužnika (rejting B+ do CCC/C) za koje analiza pokazuje da je PIT PD veći od TTC PD-a bez stresnog scenarija,

Pod utjecajem stres scenarija razlika postaje značajnija jer TTC rejtinzi daju 76,4 % viši kapitalni zahtjev od PIT rejtinga, sve u zavisnosti od intenziteta stresa

Kapitalni zahtjev utemeljeni na PIT pristupu pokazuju visoku volatilnost jer kroz vrijeme recesije poprimaju vrijednosti koje su veće u rasponu od 37% do 76 % od prosjeka, sve u zavisnosti od profila rizičnosti portfelja

Ukoliko se primjenjuju TTC PD-evi u stresnim uvjetima, kapitalni zahtjev je prilično velik i to do te mjere da se postavlja pitanje je li uopće oportuno izabrati takav pristup.

10

Institucijsko pamćenje u funkciji procikličnosti kreditne aktivnosti Protekom vremena iskustvo učenja na problematičnim kreditima polako gubi na

značenju i vještina reagiranja referenata na prepoznavanje loših kredita slabi Hipoteze institucijskog pamćenja potvrđuju kako se manjkavost u potrebnim

vještinama odobravanja kredita očituje kroz labavljenje kreditnih standarda i povećavanja ponude kredita klijentima slabije kreditne sposobnosti.

Hipoteze su testirane za razdoblje 1988-2000, uz 200 tisuća promatranja porasta komercijalnih kredita i preko 2 milijuna promatranja na visini premija rizika koju sadrže kamatnjaci pojedinačno odobrenih kredita. Zaključne spoznaje testiranja hipoteza institucijskog pamćenja

Opadanje razine vještine uočavanja loših plasmana zbog fenomena institucijskog pamćenja podudarno je, s jedne strane, simultanom pogoršanju sposobnosti menadžmenta da disciplinira kreditne referente i s druge strane, reduciranim kapacitetom vanjskih subjekata, kao što su vlasnici, regulatori i supervizori da discipliniraju menadžment banaka uslijed nedostatnih informacija o problematičnim kreditima.

Određivanje cijene na temelju uključivanja premije za rizik u kamatnjak na kredite razlikuje se s obzirom na veličinu banke. Male banke (do 1 mlrd USA$) smanjuju premije rizika razmjerno proteku vremena od zadnjeg kreditnog loma. Suprotno takvom ponašanju, kod velikih banaka nije primjetan trend promjene visine premije rizika. Aktualni trendovi mjerenja rizičnosti banaka i zaštite stabilnosti globalnog bankarstva

Banke sukladno poslovnim planovima i ciljevima pojačano preuzimaju rizike iz realnog sektora koji je podložan dinamičnim i intenzivnim strukturnim promjenama

Globalni trendovi okrupnjavanja banaka vode konglomerizaciji koja konvergira financijsku intermedijaciju na načelima ekonomije obujma

Najnovija ekonomska kriza s globalnim obuhvatom traži odgovore na izgubljeno povjerenje javnosti u kriterijalni sustav – posebice se zahtijeva drukčija regulacija financijskog sustava

Regulatori ustrajno nameću standarde (“međunarodna konvergencija mjerenja kapitala i kapitalni standardi”- basel ii, basel iii, zoki , odluka o adekvatnosti jamstv.kapitala banaka)

Potrebna su drukčija znanja regulatora, supervizora i bankara kako bi bilo moguće

Ovladati metodologijom, tehnologijom i tehnikom mjerenja rizika

Rizičnost portfelja (bilance) i izvanbilančnih instrumenata realno i pregledno prezentirati

Održavati kapital dostatnim za pokriće neočekivanih gubitaka Pojmovno određenje i obuhvat kreditnog rizika

Kreditni rizik je potencijalni gubitak koji se materijalizira u slučajevima neplaćanja , kašnjenja plaćanja ili neispunjavanja obveza dužnika .

Da bi nastao gubitak od izloženosti kreditnom riziku, dužnik u pravilu treba doći u status neispunjavanja obveza (engl. default), a to je

kašnjenje u plaćanju druge ugovorne strane dulje od 90 dana po bilo kojoj materijalno značajnoj kreditnoj obvezi i/ili

11

nije vjerojatno plaćanje (engl. unlikely to pay) prema kojem kriteriju kreditna institucija smatra vjerojatnim da druga ugovorna strana neće u cijelosti podmiriti svoje obveze.

Proces upravljanja kreditnim rizikom -portfeljom Utjecaj sljedećih čimbenika: ciljana profitabilnost, odnosno prinos koji se želi ostvariti na kreditni portfelj, regulatorno okruženje, poslovna strategija kreditne institucije i sklonost preuzimanju rizika (engl. risk appetite, risk capacity) odnosno razina rizika koju kreditna institucija smatra prihvatljivim preuzeti u ostvarenju svoje poslovne strategije i ciljeva u postojećem poslovnom okruženju. Struktura BAZELA II

Baselski komitet bankovne supervizije preporučio je novu strukturu standarda utemeljenu na 3 stupa:

1. Minimalna adekvatnost kapitala 2. Supervizijski procesi nadzora bankovnog sustava 3. Tržišna disciplina

Kompleksnost obuhvata kreditnog rizika zahtijeva definiranje rizične izloženosti banke najmanje na 3 razine

1. Izloženost prema pojedinačnom dužniku 2. Rizik kreditnog portfelja-knjiga banke (banking book) 3. Rizik knjige trgovanja (trading book –knjiga trgovanja)

POJEDINAČNI KREDITNI RIZIK (standalone risk) Izloženost banke prema pojedinačnom klijentu ili transakciji:

Ugovor o kreditu-BILANČNA POZICIJA

Izdavanje garancije, nepokrivenog akreditiva, avala, akcepta, itd –IZVAN- BILANČNA POZICIJA

Kašnjenje u ispunjenju obveza do 90 dana se ne smatra neplaćanjem (“defaultom”) i pokriva se iz kamata(cijene) sukladno koncepciji “ risk based pricing”

Ako basel ii normira “default” kao svako kašnjenje podmirenja obveza dulje od 90 dana , kreditni rizik se materijalizira kad ugovorna obveza po kreditu nije ispunjena niti nakon 3 mjeseca kašnjenja. Očekivani gubitak, premiranje rizika i rizična klasifikacija

Javlja se kao varijacija oko srednjih vrijednosti planiranih gubitaka pojedinačnih dužnika i planiranih, odnosno očekivanih gubitaka ukupnog kreditnog portfelja.

Za vrijednost ukupno očekivanog gubitka zahtjeva se ugradnja premije za rizik u cijenu kreditnih proizvoda (kredit, bankovna garancija, avalirana mjenica, akreditiv itd.)

Ostvareni gubitak u portfelju trebao bi biti pokriven ispravcima vrijednosti i rezervacijama. Potencijalni, odnosno latentni gubici u portfelju za koji nisu identificirani

12

dokazi o umanjenju vrijednosti plasmana na pojedinačnoj osnovi, pokrivaju se rezervacijama na skupnoj osnovi temeljem internog modela banke, odnosno očekivanog gubitka za taj portfelj.

U teoriji i praksi upravljanja kreditnim rizikom koncepcija zaštite od očekivanih gubitaka zahtjeva uspostavu sustavne rizične klasifikacije klijenata čime se implementira profesionalna kreditna politika po kojoj nižu cijenu kreditnog proizvoda plaća manje rizičan klijent, a višu cijenu rizičniji klijent.

Ograničenje premiranja rizika odgovara rasponu rizičnog apetita čiji je je gornji prag određen mogućnošću kontrolabilnosti preuzetog rizika. Implementacija ovog načela kroz institute velikih, najvećih i kritičnih kredita trebala bi sprječavati menadžment banke da kroz veću premiju rizika banku izlažu kreditnim rizicima koji su potencijalna opasnost za njenu solventnost VJEROJATNOST NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA “ D E F A U L T “ PD (probability of default)=VJEROJATNOST NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA

Kreditna institucija smatra vjerojtanim neispunjenje obveze druge ugovorne strane :

ne priznaje u RD&G kamatne i nekamatne prihode po plasmanima prema dužniku

provodi se ispravak vrijednosti, rezerviranje

prodana je izloženost uz materijalno značajni gubitak

pristaje se na restrukturiranje izloženosti koje će rezultirati smanjivanjem financijske obveze dužnika

podnešen je zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka nad dužnikom

2. Druga ugovorna strana više od 90 dana nije ispunila svoju obvezu po bilo kojoj

materijalno značajnoj kreditnoj obvezi

PRAG MATERIJALNOSTI

Za dužnike iz kategorije izloženosti prema stanovništvu = 1750,00 kn Za dužnike iz kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima 1750,00 kn i

dospjela svota čini više od 2,5 % ukupne izloženosti prema pojedinom dužniku RIZIK MIGRACIJE

Svaki klijent protekom određenog vremena može zadržati svoj rejting, ili može promijeniti svoj financijski položaj i rejting.

Promjene mogu biti dvosmjerne, poboljšanje ili pogoršanje kreditnog rejtinga. Banke kontinuirano vrednuju svoj rizični krajolik procjenjujući klijente i dodjeljujući

svakom stupnju kreditne sposobnosti rejting i to u rasponu od najrizičnijeg financijskog položaja do najmanje rizičnog. Stopa migracije rejtinga BBB u sljedećoj godini

13

Kreditni rizik portfelja (portfolio risk) Kreditni rizik portfelja je vjerojatnost odstupanja gubitaka iznad očekivanih. Ako rizični događaji uzrokuju negativna odstupanja iznad očekivanih

vrijednosti(gubitaka) portfelj je u zoni neočekivanih gubitaka Izloženost kreditnog portfelja neočekivanim gubicima je opasnost za banku da

izgubi minimalnu adekvatnost kapitala Postoje dva različita pristupa u modeliranju kreditnog rizika.

“default” modeli ili modeli neplaćanja

“mark to market” modeli Modeli neplaćanja –”default modeli”

Kod modela neplaćanja postoje samo dva stanja “plaćanje vs neplaćanje”- kredit je statistička binomna varijabla

Ako je kreditni ciklus(vraćanje) u okvirima očekivanog odstupanja nema rizičnog događaja

Ako je nastupio rizični događaj ili neočekivano odstupanje, kredit(klijent) je u stanju “defaulta” –neplaćanja. Gubitak je jednak razlici knjigovodstvene vrijednosti kreditnog potraživanja i nadoknađivanja (recovery) iz kolaterala

Ovakav način vrednovanja odgovara pristupu “ kupi i drži” (buy and hold) i svojstven je bankovnoj knjizi (banking book) . Po istom pristupu vrednovanja tržišna kretanja, rizični čimbenici i pokretači rizika ne uzimaju se u obzir. Modeli tržišne vrijednosti -“mark to market” modeli

“mark to market modeli” primjenjuju se za vrednovanje portfelja u knjizi trgovanja(banking book)

Struktura knjige trgovanja : obveznice, dionice, valutni i terminski poslovi s ciljem trgovanja ili zaštite

Pojedinačni kreditni rizik u trgovačkom portfelju zapravo je rizik emitenta ili rizik druge ugovorne strane kod financijskih izvedenica, odnosno vjerojatnost da će neplaćanje obveza emitenta po financijskom instrumentu ili stečaj emitenta, odnosno druge ugovorne strane za banku značiti gubitak.

Neplaćanje (default) je samo jedno od stanja mogućih “kreditnih migracija”, a tržišne oscilacije imaju značajan utjecaj na terminalnu vrijednost portfelja u vremenskom

14

horizontu KLASIFIKACIJA IMOVINE PREMA MRS-u 39

Kvantifikacija pd-a

Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza ”(pd) je komponenta kreditnog rizika koja mjeri mogućnost da dužnik ne podmiri kreditni obvezu u danom vremenskom horizontu.

Kalibracijom se svakom dužniku u okviru rizične (bonitetne) skupine dodjeljuje odgovarajuća vjerojatnost nastanka statusa neisp.obveza (pd)

Tehnike procjene “ pd” (kalibracije) mogu biti:

Procjena na temelju vlastitih poda taka kred.inst.

Povezivanje internih rejting-kategorija s kategorijama koje koristi “vipkr”

Primjena statističkih modela Procjena na temelju vlastitih podataka kreditne institucije KOHORTNA METODA Broj dužnika rizične kategorije u statusu neispunjenja obveza podijeli se sa ukupnim

brojem dužnika rizične kategorije DURATION METODA

Uzimaju se u obzir sve promjene rejtinga dužnika tijekom godine i dijele s vremenom provedenim u toj kategoriji s ciljem dobivanja matrice inteziteta migracije – tranzicijska matrica ( uvjet je da migracije slijede markovljev proces- kondicionalno sadašnje stanje sustava nezavisno od prošlosti i budućnosti ) Gubitak od nastanka statusa no(lgd)

To je stvarni gubitak koji banka pretrpi kad nastupi neplaćanje. (1- % nadoknađivanja –recovery rate)

ODOBRENI

KLIJENTIMA

1. Cijena s aktivnog tržišta

2. Cijena ili kotacija nezavisne rejting agencije

3. Modeli vrednovanja s podacima aktivnog tržišta

DRŽANJE RADI

TRGOVANJA

POVIJESNI TROŠAKPOVIJESNI TROŠAKFER VRIJEDNOST

KREDITI, OBVEZNICE,

DIONICE, UDJELI

KUPLJENI

KLASIFIKCIJA KOD POČETNOG PRIZNAVANJA

DRŽANJE DO DOSPIJEĆARASPOLOŽIVO ZA

PRODAJU

15

Proporcija stvarnog gubitka u odnosu na izloženost kreditnom riziku varira u zavisnosti od mnogih čimbenika, primjerice :

Kvalitete kolaterala

Prioriteta isplate iz stečajne mase dužnika Gubitak od neplaćenja prema osnovnom pristupu internog rangiranja klijenata za izloženost poduzećima….nast Simboli u formuli za izračun gubitka od neplaćanja(LGD) LGDeffective = Stvarni (efektivni) gubitak u slučaju neplaćanja E = Ukupna izloženost Efin = Dio ukupne izloženosti osiguran financijskim kolateralom LGDfin = Gubitak u slučaju neplaćanja osiguran financijskim kolateralom Eph = Dio ukupne izloženosti osiguran fizičkim kolateralom LGDph = Gubitak u slučaju neplaćanja osiguran fizičkim kolateralom LGDnon-secured = Gubitak u slučaju neplaćanja za neosigurana potraživanja bez posebno određenog kolaterala - 45% LGD ako se radi o potraživanjima s prioritetom (engl. seniority) u protivnom 75% LGD . Efin*= E*(1+HE) Cfin*=Cfin*(1-HC-HFX) E = Inicijalna izloženost Efin* = Izloženost prilagođena/podešena za financijski kolateral Cfin = Inicijalni financijski kolateral Cfin* = Kolateral prilagođen za volatilnost vrijednosti imovine i deviznog tečaja HE = Korektivni faktor za inicijalnu izloženost HC = Korektivni faktor za fizički kolateral HFX = Korektivni faktor za potencijalnu valutnu nepodudarnost LGD = LGD za neosigurana potraživanja bez posebno određenog kolaterala LGD* = LGD prilagođen za financijski kolateral Smanjenje izloženosti (risk mitigation) Banka je odobrila kredit u svoti od 100.000 Kn bez valutne klauzule na rok od 5 godina. Transakcija je kolateralizirana sa zalogom dužnika koji čine EUR obveznice RH s dospijećem od 5 godina. Kolika je izloženost kreditnom riziku s obzirom na primljeni kolateral?

16

Bazel II nudi sljedeću formulu za izračun!

E* = max 0, E x (1 + He) – C x (1 – Hc – Hfx) gdje je : E*= izloženost nakon smanjenja rizika E = izloženost u svoti od 100.000 kn C = kolateral EUR obveznica, protuvrijednost od 100.000 kn preostala ročnost 1-5 godina Smanjenje izloženosti (risk mitigation - izračun) Sukladno standardima supervizijskih vrijednosti korektivnih faktora slijedi: => izloženost u gotovini, He [1] Korektivni faktor) = 0 => izdavatelj kolaterala Hrvatska, kreditni rejting BBB-, ročnost 1-5 god, Hc Korektivni

faktor) = 3% => valuta izloženosti i kolaterala različita, Hfx Korektivni faktor) = 8%

E* = max 0, 100.000 x (1 + 0%) – 100.000 x (1 – 3% – 8%) = , 100.000 -

89.000 = 11.000 kn LGD*= LGD x (E*/E) LGD*= 45% x (11.000/100.000)=4,95% Izloženost u trenutku nastanka statusa neispunjenja obveza To je vrijednosna (količinksa) izloženost kreditnom riziku po pojedinom dužniku Dvije ključne sastavnice izloženosti u trenutku neplaćanja su :

Bilančna potraživanja (iskorišteni krediti)

Izvanbilančna obveza (odobrene garancije, kreditne linije, prekoračenja –odobreni

limiti, otc derivati, i ostali derivati –mtm-model)

Iskustvo banaka kod neplaćanja i stečaja dužnika ukazuje na intezivnije korištenje

odobrenih, a neiskorištenih limita kod financijske krize i nagovještaja nelikvidnosti i

insolventnosti

Izloženost u trenutku neplaćanja

Konverzijski faktor(ccf) za izvanbilančne stavke

Prikaz kategorija izloženosti prema IRB pristupu Neočekivani gubitak To je potencijalni gubitak iznad razine očekivanog gubitka koji prijeti insolventnosti banke Banka se mora zaštiti od varijacija gubitaka koji su iznad očekivanih Neočekivani gubitak je devijacija očekivanog gubitka Kritičnost (severity) je važna komponenta neočekivanog gubitaka (velike svote nenaplativih kredita)

17

Mjerenje neočekivanog gubitka(ul)

Var –pristup, koncepcija i alat Koliko ću izgubiti svoje imovine, ako je sutra loš dan za investitore ? Odgovor na temelju:

Vrijednosti uložene imovine

Očekivane volatilnosti

Pouzdanosti

vremenskog obzora VaR PROCJENA, INTERPRETACIJA I EMPIRIJSKA ANALIZA POKAZATELJA

Korištenjem dnevnih podataka o vrijednosti financijske imovine može se procijeniti volatilnost kroz određeno vremensko razdoblje. Uz zadanu procjenu volatilnosti određene imovine može se i procijeniti pokazatelj za sljedeći dan, korištenjem obrasca : VaR = procjena pokazatelja za odabranu razinu pouzdanosti (1- α ), V = vrijednost investicije (zauzete pozicije), t α predstavlja α -ti kvantil studentove distribucije uz broj stupnjeva slobode (n -1) , određenih temeljem broja observacija , δ = procjena volatilnosti imovine. Primjer izračuna očekivanog i neočekivanog gubitka te cijene kredita Kreditni portfelj sadrži 100 kredita Svaki kredit je u vrijednosti od 1 mio kn “PD” za svaki kredit je 2 % godišnje “LGD” = 100% za svaki kredit

18

Očekivani gubitak(EL) = PD X LGD X EAD EL = 0,02 X 1 X 100 mio kn= 2 mio kn IZRAČUN PREMA BASELU II Banke moraju procijeniti 99,9 % 1-godišnji VaR Iz prijašnje distribucije 99,9 % je 7% vrijednosti portfelja odnosno 7 mio kn Neočekivani gubitak (UL) = 99,9% Var -očekivani gub.(EL) = 7mio kn – 2mio kn= 5 mio kn Premiranje rizika 2 mio kn /100 mio kn= 200 bps= 2% Pokriće regulatornog kapitala Ako je trošak kapitala 14% onda je marža za pokriće regulatornog kapitala 5mio kn /100

mio kn *14% = 70 bps Ukupna premija u kreditu=270bps=2,7% Modeliranje kreditnog rizika prema bazelu II model mora biti portofolio invarijantan

Kapital za pokriće kreditnog rizika bilo kojeg “novog” kredita ovisi samo o riziku tog kredita i ne zavisi o rizičnosti portfelja u koji “ulazi”

Efekt diversifikacije ovisi o tome kako se taj novi kredit uklapa u postojeću strukturu portfelja

U kontekstu alokacije kapitala koju zahtjevaju regulatori invarijantna alokacija portfelja naziva se “ na rejtingu utemeljena alokacija” Invarijantni portfoio modeli

Invarijantni portfolio modeli su samo ASFR*(Asymptotic Single Risk Factor) modeli = modeli koji se izvode po Zakonu velikih brojeva , a to znači

Kad je portfelj sastavljen od velikog broja malih izloženosti, idiosinkratski rizici međusobno prebijaju (poništavaju) gubitke i dobitke

Samo sistemski rizik može materijalno značajno utjecati na gubitke portfelja

U ASFR modelu svi sistemski rizici (industrija, regija) modelirani su s jednim sistemskim faktorom

* Asimptotičan = koji teži poprimiti vrijednosti kontinuirane distribucije vjerojatnosti

19

Izračun kapitalnog zahtjeva na primjeru iz prakse

EKONOMSKI KAPITAL

Ekonomski kapital predstavlja pokriće rizične izloženosti banke neočekivanim gubicima uz određeni stupanj pouzdanosti i vremenski horizont.

Komponente ekonomskog kapitala su rizičnost kreditnog portfelja, trgovačkog portfelja i operativni rizici

Uz veći stupanj pouzdanosti raste vrijednost ekonomskog kapitala istodobno smanjujući izloženost banke stresu od kritičnih neočekivanih gubitaka

Primjerice, ako je koeficijent pouzdanosti 95% , onda će kapital banke biti dovoljan da pokrije neočekivane gubitke u 9 500 godina od ukupnih 10.000 uz planski horizont od 1 godine.

Uz pouzdanost od 99,8 % postoji samo minimalna vjerojatnost od 0,2% da ekonomski kapital neće biti dovoljan za pokriće neočekivanih gubitaka za razmak od godine dana

Banka je odobrila kredit trgovačkom društvu A na iznos od 1.000.000 € bez priznatih

instrumenata osiguranja (koji bi se koristili u okviru tehnika umanjenja kreditnog rizika

- Credit Risk Mitigation) na rok duži od 1 godine. Društvo A je povuklo iznos od

600.000 €, a 400.000€ je neiskorišteno. PD društva A iznosi 1%.

Banka je na FIRB pristupu.

Procjena banke:

PD= 1%

supervizorski:

LGD= 45%

CCF= 75%

M= 2,5 godine

Napomena: Društvo A ne spada u segment srednjih i malih poduzeća (SME) u

formulu pod "S" - prilagodba za veličinu poduzeća unosi se iznos "50".

20

Ekonomski kapital i rizične performance banke

Raroc vs roe

Sažeti pregeled modela kreditnog rizika

• STRUKTURNI MODEL • MODEL REDUCIRANE FORME • PORTFOLIO MODEL • KOMERCIJALNI POTFOLIO MODELI 1. Credit metrics-RiskMetrics 2. Portfolio manager –KMV 3. CreditPortfolioView (CPV)-McKinsey and Company 4. CreditRisk +

MERTON/ BSCHOLES -PRISTUP MODELIRANJU KREDITNOG RIZIKA

Promatranje vrijednosti poduzeća kroz vrijednost dioničkog kapitala i duga (obveznica)

Neplaćanje nastupa kad vrijednost aktive padne ispod vrijednosti obveza Suprotno, poduzeće je solventno dok je vrijednost njegove imovine veća od buduće

vrijednosti obveznica bez kupona! Dioničari su u poziciji imatelja eurospke call opcije na vrijednost poduzeća čija je

izvršna cijena jednaka nominalnoj vrijednosti duga , imatelji obveznica (dobavljači) su prodavatelji opcije na imovinu čija je izvršna cijena vrijednost duga poduzeća VOLATILNOST IMOVINE I KAPITALA

Black-Scholes-Merton(BSM) model u vrednovanju put opcije ili rizičnog kredita (default option) uzimaju za relevantne 5 varijabli.

Opcija neplaćanja rizičnog kredita funkcija je :

Imovine dužnika (A)

Vrijednosti kredita (B)

Kratkoročna kamatna stopa (r)

Volatilnost imovine

Vremenski horizont kredita

+ IZRAVNI I NEIZRAVNI PRIHODI

- IZRAVNI I NEIZRAVNI TROŠKOVI

- OČEKIVANI GUBICI

+ Kapital za pokriće neočekivanih gubitaka od kredita

EKONOMSKI KAPITAL + Kapital za pokriće neočekivanih gubitaka od tržišnih rizika

+ Kapital za pokriće neočekivanih gubitaka od operativnog rizika

RIZIKU PRILAGOĐENI

PRINOS

RIZIKU PRILAGOĐENI

KAPITAL

21

Izračun udaljenosti do neplaćanja (Distance to default) Uz pretpostavku da je buduća vrijednost imovine dužnika normalno distribuirana oko srednje vrijednosti, moguće je izmjeriti u točki 0(danas) udaljenost do neplaćanja na rok od 1 godine! Udaljenost od neplaćanja

Ili 2 stdev (σ), odnosno, moguće je očekivati d će u 95% slučajeva imovina varirati +,-2 σ od srednje vrijednosti

2,5% je vjerojatnost da će imovina porasti više od 2 σ . Prema tome , “default” će nastupiti u 2,5% slučajeva MODELI REDUCIRANE FORME Ovi modeli se fokusiraju na proces neplaćanja (default

Samo se obveze modeliraju, jer je imovinu teško promatrati

Ako poduzeće ide i stečaj (neplaćanje-default) imatelj obveznice (duga) dobiva dio svojeg potraživanja

Nadoknađivanje( recovery) može biti slučajno ili stohastičko

Dvije komponente rizika su ključne – o vrijeme neplaćanja o stopa nadoknađivanja( recovery rate)

I jedna i druga su endogene slučajne varijable

Vjerojatnost neplaćanja je “input”

Ovaj pristup vodi prema formuli koja je slična za vrednovanje obveznica s fiksnim prinosom

PORTFOLIO MODELI Problem je u mjerenju rizičnosti kreditnih potraživanja kao skupa čestica .

Lako je mjeriti rizik dionica koje kotiraju, ali nije rizik kreditnih potraživanja

Pretpostavka o normalnoj distribuciji prinosa dionica ne vrijedi u slučaju kreditnih potraživanja

Problem mjerenja rizika može biti u ne postojanju povijesnih podataka za pojedini kreditni instrument

Specifičan problem: Postoji razlika između potraživanja banaka i potraživanja drugih subjekata koja su u statusu neplaćanja, jednako kao i nadoknađivanja kad nastupi neplaćanje

Najvažniji element svakog modela je mjerenje zajedničkih korelacija neplaćanja

210

80100

m

mm

A

BADD

22

CREDIT METRICS- VaR Metodologija koja se primjenjuje u mjerenju potencijalnih maksimalnih gubitaka uz

određeni stupanj pouzdanosti i vremenski horizont ! Ako je sljedeći dan, mjesec ili godina “loše razdoblje” koliko ću izgubiti(VaR) i uz koju vjerojatnost?

Pomoćni alati VaR su: 1. referentne vrijednosti za tržišnu volatilnost imovinske čestice ili portfelja iz

proteklog razdoblja (varijanca, stdev.δ, kovarijanca itd) 2. stupanj pouzdanosti koji se mjeri udaljenošću od očekivanih vrijednosti i iskazuje

kao Z = 1- 3 stdev

VREDNOVANJE KREDITA OCJENOM BONITETA ZAJMOTRAŽITELJA Uvjeti kreditiranja:

• 100 mio kuna • Kamata 6%, plaćanje krajem godine • Dospijeće glavnice istekom pete godine • Kreditni dužnik ocijenjen bonitetom BBB • Kreditni događaj na kraju prve godine = poboljšanje boniteta na A

V

j

e

r

o

j

a

t

n

o

s

t

µ +1σ + 2 σ + 3 σ

G U B I C I Z A R A D A

68, 26%

95,44%

99,74%

16%

1 σ

1, 28 σ

1,96 σ

2,33 σ

10%

5%

1 %

SUPANJ POUZDANOSTI