analiza parkirališta robot-hrasno sa idejnim rješenjem garaža

UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAEVINSKI FAKULTET

ODSJEK ZA SAOBRAAJNICE

Master studij

ANALIZA PARKIRALITA

ROBOT- HRASNO SA IDEJNIM RJEENJEM

GARAA

Zavrni rad

Mentor: Student:

Doc.dr. Mirza Pozder, dipl.in.gra. Muna Hammami

Sarajevo, septembar, 2014. godina

Muna Hammami Zavrni rad

Sadraj 1.0. UVOD ................................................................................................................................. 1

2.0. SAOBRAAJ U KRETANJU I MIROVANJU ................................................................... 3

2.1. Tretman mirujueg saobraaja u nekim zemljama Europe ................................................ 5

2.2. Prostorna i vremenska koncentracija ................................................................................ 6

2.3. Stepen motorizacije .......................................................................................................... 7

3.0. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANOG PODRUJA ................................... 10

3.1. Problem parkiranja na podruju Opine Novo Sarajevo ................................................. 11

3.2. Kapaciteti parkiralita na lokaciji Robot-Hrasno ............................................................ 11

3.3. Osnovne karakteristike parkinga Robot-Hrasno.............................................................. 14

4.0. TERENSKO ISTRAIVANJE I ANALIZA PARKINGA ROBOT-HRASNO .................. 16

4.1. Zauzetost parkiralita ..................................................................................................... 17

4.2. Brojanje ulaza i izlaza na parkiralita i parkiranih vozila ................................................ 19

4.3. Svrha (motiv) parkiranja ................................................................................................ 20

4.4. Duina zadravanja ........................................................................................................ 21

4.5. Popunjenost vozila na parkiralitu .................................................................................. 23

.4.6. Udaljenost pjeaenja .................................................................................................... 24

4.7. Ostali elementi ............................................................................................................... 25

5.0. ANALIZA PONUDE I POTRANJE ZA PARKIRALINIM MJESTIMA ...................... 27

5.1. Potranja za parkiranjem ................................................................................................ 27

5.2. Ponuda parkiranja .......................................................................................................... 27

5.3. Meuzavisnost ponude i potranje parkiranja ................................................................. 29

5.4. Analiza ponude i potranje na lokaciji Robot-Hrasno ..................................................... 29

5.5. Odreivanje potrebnog broja parking mjesta .................................................................. 31

6.0. IDEJNO RJEENJE JAVNE GARAE ............................................................................ 34

6.1. Projektni zadatak ........................................................................................................... 34

6.2. Kljuni parametri planiranja i projektovanja podzemne garae ....................................... 34

6.3. Opis projektnih rjeenja ................................................................................................. 37

6.3.1. Rjeenje broj 1 ............................................................................................................ 37

6.3.2. Rjeenje broj 2 ............................................................................................................ 38

6.3.3. Rjeenje broj 3 ............................................................................................................ 39

7.0. PREDMJER I PREDRAUN RADOVA........................................................................... 40


7.1. Varijanta broj 1 .............................................................................................................. 40

7.2. Varijanta broj 2 .............................................................................................................. 42

7.3. Varijanta broj 3 .............................................................................................................. 44

7.4. Rentabilnost garaa ........................................................................................................ 47

8.0. MULTIKRITERIJALNA ANALIZA VARIJANTNIH RJEENJA ................................... 52

8.1. Metodologija PROMETHEE.......................................................................................... 53

8.2. Konstrukcija globalne preferencije skupa A ................................................................... 54

8.3. Rangiranje ..................................................................................................................... 55

8.4. Rezultati multikriterijalnog vrednovanja varijantnih rjeenja .......................................... 56

9.0. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 60

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 60

POPIS TABELA ...................................................................................................................... 62

LITERATURA ......................................................................................................................... 64

PRILOZI .................................................................................................................................. 65

GRAFIKI PRILOZI ............................................................................................................... 68


1

1.0. UVOD

Poveanjem urbanizacije i standarda ivota, kretanje i parkiranje, postaju sve vei problemi koji

se javljaju u urbanim podrujima. Potreba za mirovanjem vozila neizbjean je pratilac svih

vidova saobraaja. Svako putovanje, u svojoj strukturi, poinje i zavrava parkiranjem vlastitog

vozila, bilo ono legalno ili nelegalno.

Iako za sva saobraajna sredstva treba obezbijediti prostor za mirovanje, ovi zahtjevi su naroito

izraeni kod motornih vozila, posebno kod putnikih automobila, s obzirom na njihovu brojnost,

prostornu disperznost i trajanje mirovanja (oko 90% ukupnog vremena). 1

Osnovno obiljeje potranje za parkiranjem je elja i potreba vozaa da parkira to je mogue

blie eljenoj destinaciji, te da smanji u strukturi cjelokupnog putovanja to je vie mogue

ostale naine kao to su pjeaenje, vonja javnim prijevozom i sl..

Obezbeenje uslova za mirovanje-parkiranje vozila postavlja se kao polazni uslov za

funkcionisanje saobraajnog sistema. Potrebe i mogunosti obezbjeenja mjesta za parkiranje

zavise od niza faktora i to predstavlja osnovni uslov za funkcionisanje cjelokupnog saobraajnog

sistema. U veim gradovima svijeta, kako saobraaj u kretanju i tako i onaj u mirovanju, postaje

sve vei problem. Postoji veza izmeu saobraaja u kretanju i mirovanju, i njihovom rjeavanju

je potrebno posvetiti posebnu panju. Dostupnost i troak parkirnog mjesta vane su odrednice

kada se govori o odluci korisnika hoe li za eljenu destinaciju odabrati koritenje privatnog

vozila ili ne.

Parkiranje oznaava proces smjetaja i ostavljanja vozila, koje je ogranieno vremenski

dolaskom i odlaskom vozila, dok korisnik vozila nastavlja aktivnosti radi kojih je poduzeo

putovanje. Ponuda parkiranja oznaava fiziku infrastrukturu sainjenu za smjetaj vozila (pod

tim se podrazumijevaju i sve prometne povrine), moe biti jedno ili vie mjesta za parkiranje.

Predmet istraivanja ovog rada je javno parkiralite na lokaciji Robot-Hrasno, gdje e se terenskim

istraivanjem i analizom pokuati rijeiti problem parkiranja na ovoj lokaciji. Cilj istog je da se izradi

vie varijantnih rijeenja garaa na nivou idejnog rjeenja, kako bi se moglo ponuditi vie naina pri

rijeavanje navedenog problema, te izabrati ono najpovoljnije.

Rad sadri devet poglavlja, poevi od uvodnog dijela , zatim drugo poglavlje sadri karakteristike

saobraaja, kako mirujueg tako i saobraaja u kretanju. Takoer, je opisan i tretman mirujueg

saobraaja u nekim zemljama Europe. Zatim u istom poglavlju bit e rijei o karakteristikama

prostorne i vremenske koncentracije, kao i o stepenu motorizacije Kantona Sarajevo.

1 Mehmed Bublin; Planranje saobraaja i saobraajnica, Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2006.


2

U treem poglavlju opisana je lokacije na kojoj je provedeno terensko istraivanje, kao i o

karakteristikama samog parkinga. Takoer, predstavljeno je trenutno stanje kapaciteta parkiralita na

analiziranoj lokaciji. U etvrtom poglavlju su prikazani rezultati terenskog istraivanja i analiza

parkinga Robot-Hrasno. Terensko istraivanje je izvreno anketiranjem i brojanjem vozila na lokaciji

o kojoj je rije u ovome radu.

Peto poglavlje sadri informacije o ponudi i potranji za parkiranjem, kao i njihovu meuzavisnost.

Zatim je izvrena analiza ponude i potranje na lokaciji Robot-Hrasno, te je odreen potreban broj

parking mjesta koji je potrebno obezbijediti. U estom poglavlju su navedeni kljuni parametri koji

su potrebni za planiranje i projektovanje garaa. Takoer, dat je opis varijantnih rijeenja, ukupno tri,

od toga su dvije podzemne i jedna nadzemna garaa. Sedmo poglavlje sadri uraen predmjer i

predraun radova za svaku varijantu kao i proraun rentabilnosti izgradnje garae. Poreenjem

investicija koje su potrebne za izgradnju objekta javne garae sa poslovnim rezultatom na godinjem

nivou dolo se do zakljuka da Varijanta 1 i Varijanta 3 imaju bri period povrata investicije od 21

godina dok najdue vrijeme povrata investicije ima Varijanta 2 sa periodom od 27 godina.

U osmom poglavlju je izvrena multikriterijalna analiza varijantnih rijeenja pomou metode

Promethee. Koristei softwer Visual Promethee izvreno je rangiranje varijantnih rjeenja.

Mjerodavni kriteriji i podkriteriji multikriterijalnog vrednovanja su ekonomski (trokovi graenja),

tehniki (kapacitet garaa) i prostorni kriterij (povrina obejkta).


3

2.0. SAOBRAAJ U KRETANJU I MIROVANJU

Nedostatak parkiralinih mjesta posebno je naglaen u centralnom gradskom podruju zbog

koncentracija aktivnosti i naslijeene urbane strukture. Meutim, problem saobraaja u

mirovanju prisutan je i u drugim gradskim zonama gdje se na temelju slinih ili istih motiva

kretanja, zbrajaju isti ciljevi putovanja. To su najee radne zone i zone stanovanja, u kojima se

koncentriraju osobna vozila zauzimajui pri tome sve povrine namijenjene ovoj vrsti prometa,

ali i druge korisne povrine.2

Parkiranje je veliki urbanistiki problem, pa je iz tog razloga jednostavno zakljuiti da je

individualni saobraaj krajnje neracionalan. Svi vidovi saobraaja imaju neizbjenu potrebu za

povrinama predvienim za parkiranje. Te povrine su znaajnih razmjera, te se izjednaavaju sa

povrinama za kretanje vozila.

Pojava vozila u mirovanju je neodvojivi dio ukupnih saobraajnih deavanja u gradskom

podruju sa posebnom karakteristikom da se parkiranje vozila po pravilu javlja na oba kraja

jednog putovanja, i to u razliitim dijelovima gradskog podruja i vremenskim periodima tokom

dana.

Tekui i mirujui saobraaj su meusobno povezani i uslovljeni, a njihovo rjeavanje u svim

gradovima svijeta je veoma sloeno i njemu se posveuje znaajna panja. Moe se rei da je

saobraaj u kretanju i mirovanju danas u veim gradovima svijeta dominantan problem.

Na narednoj slici (Slika 1) prikazana je dnevna raspodjela saobraajnog optereenja (saobraaja

u kretanju) u odnosu na zauzetost parkiralita i to u centralnoj i stambenoj zoni.

Slika 1 Dnevna raspodjela saobraajnog optereenja

2Prometna studija grada Kutine, Institut prometa i veza u Zagrebu, 2009. godina


4

Problem parkiranja u gradskoj zoni i u stambenim zonama sa velikim gustinama je izrazito

prisutan. Ovi problemi sa vremenom se sve vie poveavaju zbog poveanog broja putnikih

automobila i mobilnosti, a ne prate ga organizovane aktivnosti u saobraajnoj politici u Kantonu

i ulaganja u razvoj prostora za mirujui saobraaj, kao i savremeno upravljanje mirujuim

saobraajem.

Mrea saobraajnica samo je jedan od uvjeta za realizaciju prijevozne potranje, odnosno

kretanja i povezivanja naselja. Pored mree saobraajnica veoma je vaan i javni prijevoz za

povezivanje naselja u jednu funkcionalno-prostornu cjelinu.

Da bi se postigli odgovarajui efekti u razvoju pa i favorizovanju javnog saobraaja, ovaj vid

prijevoza treba da obezbijedi visok nivo usluge, koji se manifestuje kroz veliku uestalost vozila,

ostvarenje komfora, pouzdan i brz prijevoz. Iako su neosporni i znaajni efekti koritenja javnog

prijevoza, ipak komfor, socijalni status i nezavisnost koju prua individualno vozilo, su veoma

primamljivi za korisnika. Nain funkcionisanja javnog prijevoza razlikuje se od individualnog.

Kod individualnog prijevoza uglavnom je slobodan izbor vremena polaska i pravca putovanja,

dok su ovi elementi kod javnog prijevoza vezani za red vonje i mreu linija javnog prijevoza.

U kretanju od izvora do cilja putovanja, oba vida prijevoza imaju na poetku i na kraju

pjeaenje. Meutim, kod indiviudualnog prijevoza obino je pjeaenje krae na oba kraja, dok

kod javnog zavisi od rasporeda linija, odnosno udaljenosti stanica.3

Na najoptereenijim dionicama brzine u picama iznosi i ispod 20 km/sat, tako da su vrlo veliki

gubici u vremenu putovanja ne samo motornih vozila, nego i javnog prevoza. Javni prevoz

znatno manje angauje saobraajnih povrina po prevezenom putniku (preko 10 puta) uz to ima

znatno manje negativne efekte na okolinu u odnosu na individualna vozila, pa je stoga

neophodno uvesti kriterije prevezenih putnika u tretiranje kapaciteta saobraajnica, a ne

proputenih vozila. 4

Problemi javnog prevoza su veoma spor i nedovoljan kapacitet tramvajskog saobraaja koji

iznosi 79 vozila / 45 km pruge. Srednja brzina kojom se kreu vozila JGP iznosi 18 km/sat.

Jedan od razloga oteanog odvijanja javnog saobaajnog prevoza je starost vozila kao i loe

stanje tramvajske pruge.

3 Mehmed Bublin; Planranje saobraaja i saobraajnica, Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006. 4 Studija saobraaja na podruju Kantona Sarajevo, Separat- mirujui saobraaj, (2005. godina) -


5

Javni prevoz vri se sa:

tramvajem,

trolejbusom,

autobusom,

minibusom.

U Sarajevu JGP raspolae sa 92 linije, a godinje se preveze 174.000.000 putnika. Najvei

prevoz obavi se dnevno tramvajima i to 237.000 putnika, a autobusima 153.700 putnika.

2.1. Tretman mirujueg saobraaja u nekim zemljama Europe

U veini zemalja Zapadne Evrope bio je prisutan trend dominacije individualnog motornog

saobraaja. Ovaj pristup ve osamdesetih godina poeo se mjenjati u pravcu favorizovanja

javnog gradskog saobraaja i proirenja pjeakih zona i pjeakih ulica. Drugi dominirajui

trend jeste da se ravnopravno tretira tekui i mirujui saobraaj, odnosno kao dva lica jedne iste

pojave - saobraaja.

Trei trend jeste da se mora uspostaviti sistem upravljanja mirujueg i tekueg saobraaja.

Za rjeavanje ovih problema pojedine zemlje ili gradovi definiu odgovarajue saobraajne

politike i na osnovu njih donose odgovarajue dravne ili gradske propise koji se odnose na

saobraaj. U nastavku se navode iskustva nekih drava.

2.1.1. Njemaka

Najbitnija strateka akcija usmjerena je ka unapreenju javnog saobraaja i formiranju udruenih

tarifnih organizacija za podruje grada i regiona uz istovremeno uvoenje sistema pretplatnih i

beneficiranih karata za prevoz JGP-om.

Paralelno sa zahtjevima u mrei kolektivnih vidova prevoza, uvedene su pjeake zone u

centrima uz rigoroznu kontrolu, ogranienje parkiranja i realne ekonomske tarife.

2.1.2. Francuska

Suoeni sa rastom motorizacije i masovnim korienjem PA, gradski centri su postali

prezagueni i u njima je svako kretanje putnikih automobila, vozila JGP, pjeaka i biciklista

postalo limitirano. Ovako stanje bi moglo, u relativno bliskoj budunosti, da ugrozi dalji razvoj i

onemogui odravanje postojeeg nivoa poslovnih, trgovinskih i kulturnih aktivnosti.


6

Skoro svi prostorni planovi gradova imaju za cilj da se udvostrui sadanji broj putnika u javnom

prevozu (osim Pariza). U ovim planovima za realizaciju kompleksne transportne politike i

parkiranje putnikih vozila predstavlja bitan elemenat zbog njegovog prostornog uticaja na

gradske centre i zbog injenice da je to sredstvo za opte regulisanje saobraajnih odnosa.

U mnogim gradovima Francuske, u cilju objedinjavanja realizacije gradske politike, upravljanje

parking prostorima povjereno je preduzeima za javni gradski prevoz u iju nadlenost spada i

uklanjanje putnikih automobila protivzakonito parkiranih na javnim povrinama.

2.1.3. vedska

Uprkos injenici da vedska danas ima najvii stepen motorizacije u Europi, mnogi koncepti

ogranienja saobraaja su ponikli u vedskim gradovima. Sistem zona primjenjen u Geteborgu,

potpuno je iskljuio prolazni saobraaj putnikih automobila kroz centar grada. Putniki

automobili mogu da uu ili izau iz centra samo na odreenim takama. Postignuti efekti

(smanjenje broja vozila koja ulaze u centralnu zonu, poveanje broja putnika u javnom prevozu

za 19%) inicirali su iroku primjenu ovog koncepta u svim gradovima.

Za realizaciju drutveno usvojenih ciljeva saobraaja u gradovima politika parkiranja je

najvaniji instrument, zavisno od specifinih prostornih mogunosti, u nekim dijelovima

gradskog podruja, vlasnici zemljita su zakonom obavezni da obezbijede odgovarajue

kapacitete parkiranja, dok je u drugim djelovima grada, izgradnja parking prostora zabranjena.

2.2. Prostorna i vremenska koncentracija

Vremenska i prostorna koncentracija saobraajne potranje neposredno odraavaju specifine

karakteristike podruja, kako za postojee odnose tako i za planirano budue stanje ukupnog

razvoja podruja. 5

Prostorna koncentracija potranje mjesta za parkiranje po pravilu prati prostornu koncentraciju

urbanistikih sadraja.

Najvee gustine atraktivnih urbanistikih sadraja locirane u centralnoj zoni grada, pa se i

najvea koncentracija zahtjeva za parkiranjem javlja u tom prostoru, a istovremeno su u toj zoni i

najmanje mogunosti da se obezbjede potrebni kapaciteti. esto se u istoj zoni javljaju

istovremeno potrebe parkiranja i za stanovnike podruja i za posjetioce bez znaajnih

mogunosti kombinovanog koritenja istih kapaciteta parkiranja.

Problem parkiranja u centralnoj zoni grada, odnosno, lokacije i kapaciteti parkiralita imaju iri

5 http://agf.unibl.org/


7

urbanistiki znaaj jer se njihovom lokacijom, kapacitetima i tarifnim sistemom moe vriti

direktan uticaj na odluke graana o izboru prevoznog sredstva. Zbog toga njihovo planiranje

mora da bude usklaeno sa osnovnim ciljevima i opredjeljenjima u urbanistikoj politici grada.6

Vremenska koncentracija mirujueg saobraaja tokom godine ili sedmice slina je vremenskoj

raspodjeli saobraajnog optereenja s tim to se javljaju razlike u zavisnosti od aktivnosti uz koje

se zahtijevi javljaju. To znai da je vremenska koncentracija mirujueg saobraaja saglasna sa

aktivnostima uz koje se zahtjevi javljaju.

Na nivou prosjenog radnog dana vrni periodi mirujueg saobraaja su pomjereni u odnosu na

vrne periode tekueg saobraaja; najvee optereenje kapaciteta parkiranja u centru grada javlja

se u periodu smanjenog obima tekueg saobraaja

Stepen vremenske koncentracije definie se kao kolinik najveeg broja parkiranih vozila i

srednjeg broja parkiranih vozila. Reciprona vrijednost je stepen vremenske disperzije potranje

mirujueg saobraaja7

2.3. Stepen motorizacije

Veliina prostora potrebnog za mirujui saobraaj u gradu zavisi od stepena motorizacije i zone

grada. Ukupne potrebe se kreu 1,3-1,8 parking mjesta po jednom putnikom vozilu ili 25-40

m2. Iz ovoga se mogu izvui zakljuci koji ukazuju da pri visokom stepenu motorizacije postoje

u gradovima veliki zahtjevi za prostorom za mirujui saobraaj, koji je veoma skup i, uglavnom,

ogranien.8

Trend posjedovanja vlastitog vozila slijedi uzlaznu crtu u zemljama u razvoji te je, u pravilu,

karakteristian po svom kretanju i trendu za svaku regiju posebno.9

Stepen motorizacije oznaava broj motornih vozila na 1000 stanovnika. Na stepen motorizacije

utie:

BDP (bruto drutveni dohotak)

broj stanovnika

saobraajna politika,

funkcionalnost i razvijenost javnog prevoza,

cijene i porezi (automobila i goriva).

opi razvoj drave.

6 Mihailo Maletin, Vojo Andjus, Jovan Katani: Tehnika upustva za projektovanje parkiralita, Beograd, 2010. 7 Mihailo Maletin,Vojo Andjus,Jovan Katani: Tehnika upustva za projektovanje parkiralita, Beograd, 2010. 8 Mehmed Bublin, Planiranje saobraaja i saobraajnica, Univerzitet u Sarajevu , Graevinski fakultet,2007.

9 Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina


8

Studije su pokazale da u manje razvijenim zemljama broj registrovanih putnikih vozila raste

bre od rasta dohotka po stanovniku, pa se moze zakljuiti da stanovnitvo moe imati neto

drugaije potroake sklonosti, te je nuna panja pri primjeni korelacije sa dohotkom u

prognozi broja putnikih automobila.10

Vrijednosti stepena motorizacije razlikuju se unutar drave u onoj mjeri kako se po nivou

razvijenosti i dohotku, razlikuju i podruja. Gradska podruja imaju vei stepen razvijenosti i

dohotka, odnosno i vii stepen motorizacije.

Pored osnovnog uticaja (nivoa dohotka) razliit stepen motorizacije je posljedica starosne

strukture stanovnitva, potrebe za posjedovanjem, mogunosti parkiranja putnikih automobila

(PA), itd. Jedna od optih karakteristika jeste i nesrazmjerno bri rast PA u odnosu na broj

stanovnika. U periodu linearnog rasta stepena motorizacije, broj PA raste daleko bre nego

prirataj stanovnika. To je i period kada ponuda, prije svega putna mrea, ne moe pratiti

narastajuu potranju.

U Kantonu Sarajevo se ukupno ostvari 742.900 putovanja prosjeno dnevno, pri emu odnos

JGP prema PA: iznosi 55:45.

Stepen motorizacije u Kantonu Sarajevo u periodu od 2006-2013 godine prikazan je u sljedeoj

tabeli (Tabela 1).

Tabela 1 Stepen motorizacije za Kanton Sarajevo u periodu od 2006-2013.god11

Godina Broj stanovnika Broj motornih vozila Stepen motorizacije

2006 414.246 94.977 229

2007 419.030 103.253 246

2008 421.289 119.081 283

2009 423.645 119.639 282

2010 436.572 126.061 289

2011 438.757 133.597 304

2012 440.672 141.461 321

2013 438.433 125.928 287

10 Mehmed Bublin, Planiranje saobraaja i saobraajnica, Univerzitet u Sarajevu , Graevinski fakultet,2007. 11

Izvor: Informacija o ukupnom broju registrovanih i prodatih vozila u BiH za period od 2006 -2013 god.-

BIHAMK


9

Na narednoj slici (Slika 2) je grafiki prikazan stepen motorizacije u periodu 2006-2013. godine

na podruju Kantona Sarajevo. Moe se uoiti da je stepen motorizacije u porastu bio sve do

2012. godine, gdje je u toj godini zabiljeen blagi pad.

Slika 2 Stepen motorizacije za Kanton Sarajevo u periodu od 2006-2013. godine

Potpuno je jasno da se s porastom stepena motorizacije poveava i potranja za parkiranjem.

Trend porasta stepena motorizacije u svijetu produkt je kontinuiranog procesa migracije

stanovnitva u gradove te poveanja broja motornih vozila u svijetu. Kao rezultat sve boljeg

standarda graana i poveanja stepena motorizacije na podruju Kantona Sarajeva, saobraaj

stvara negativne efekte. Negativni efekti koji su posljedica poveanja stepena motorizacije

ogledaju se kroz smanjenje brzine saobraajnog toka, saobraajnih zaguenja, zakanjenja,

zagaenja okolia, poveanja saobraajnih nezgoda i njenih posljedica te potrebe za poveanim

ulaganjima u saobraajnu infrastrukturu

Takoer, ne smije se zaboraviti problem saobraaja u mirovanju, tj. problem parkiranja koji se

javlja i na podruju Opine Novo Sarajevo. Najea pojava guve u saobraaju je uzrokovana je

nedostatkom parking mjesta. Graani sve vie, zbog nedostatka parking mjesta, prinueni su da

parkiranje izvre na nelelgalan nain (parkiranje na trotoare), to utie na sveukupnu sigurnost u

saobraaju, kao i na neaodekvatno odvijanje javnog gradskog prevoza koji sam po sebi

nepravilno organizovan.

0

50

100

150

200

250

300

350

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Step

en m

oto

rriz

acije

vo

z/1

00

0

Godin


10

3.0. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANOG PODRUJA

Opina Novo Sarajevo je jedna od etiri gradske opine Grada Sarajeva i spada u red

najrazvijenijih opina Kantona i Sarajevske regije. Teritorija Opine Novo Sarajevo zauzima

centralni dio Sarajvskog polja. Nadmorska visina Opine Novo Sarajevo iznosi 519 m, dok broj

stanovnika u 2013 god. iznosi 73.748.12

U Opini Novo Sarajevo je u 2013 godini registrovano 20.797 motornih vozila. Stepen

motorizacije iznosi 282 vozila na 1000 stanovnika.

Opina Novo Sarajevo je najgue naseljena opina u BiH sa 7500 stanovnika / km2. Gustina

ceste na podruju Opine Novo Sarajevo iznosi 11,63 km/km2. Treba napomenuti da je gustina

cesta iskazana u duini cesta po povrini (km/km2),kao i duina cesta po stanovniku najvee u

Opini Novo Sarajevo u odnosu na druge opine Kantona Sarajevo.

Stanje lokalnih cesta na podruju opine je veoma loe. Veina lokalnih cesta nisu opremljene

potrebnom saobraajnom signalizacijom, a usljed bespravne gradnje su nestandardne irine, te se

dvosmjerni saobraaj odvija oteano.

Sistem javnog gradskog putnikog saobraaja u gradu Sarajevu omoguen je kombinovanjem

prijevoza putnika tramvajem, trolejbusom, autobusom-kombibusom, a na podruju opine u

funkciji su svi ovi vidovi gradskog prijevoza.

12 Strateki plan razvoja Opine Novo Sarajevo do 2015 godine, Sarajevo, 2007


11

3.1. Problem parkiranja na podruju Opine Novo Sarajevo

Problem parkiranja vozila posebno je izraen sredinjim dijelovima grada, zbog velike

koncentracije aktivnosti a malog raspoloivog prostora za parkiranje vozila to se koristi pri

obavljanju tih aktivnosti. Postojei prostori za parkiranje, po svom kapacitetu i razmjetaju, ne

zadovoljavaju sadanje a naroito budue potrebe.

Parkiranje moe predstavljati osnovni instrument preko kojeg se moe direktno utjecati na

ukupnu veliinu mirujueg saobraaja.

U Kantonu Sarajevo postoji velika potreba za parking mjestima, a samo na uem urbanom dijelu

Kantona neophodno je preko 22.000 garanih-parking mjesta, Od toga na podruju opine Stari

Grad potrebno je 750, a u Centru 7.000 parking mjesta. Novom Sarajevu potrebno je 2.000,

Novom Gradu 9.700, Ilidi 770, Ilijau 400 i Hadiima 500 parking mjesta.

U Opini Novo Sarajevo definisane su tri problematine zone kada je u pitanju parking.

Prvenstveno to se odnosi na naselje Hrasno, odnosno podruje oko starog Robota koji je zakren

vozilima. Problem parkinga je jako izraen u Ulicama Behdeta Mutevelia, Kemala

Kapetanovia i Hamdije emerlia. Takoe poprilino zakrena zona kada je u pitanju saobraaj

u mirovanju je i Ulica Envera ehovia i Paromlinska. U svim ovim zonama predviene su

podzemne garae za ta je potrebno pronai investitora.

Na podruju pomenute opine nalaze se mnogobrojni sadraji, od trgovakih, administrativno

upravnih, radnih, edukacijskih do stambenih i drugih, koji su svakodnevna destinacija raznih

kategorija korisnika. U tim podrujima nemogue je u potpunosti zadovoljiti parkiralinu

potranju jer su prostorni zahtijevi mirujueg saobraaja po pravilu uvijek viestruko vei od

objektivnih mogunosti za njihovo ispunjenje.

3.2. Kapaciteti parkiralita na lokaciji Robot-Hrasno

U okviru rada, potrebno je izvriti terensko istraivanje, te na osnovu rezultata analizirati parking

koji se nalazi na lokaciji Robot-Hrasno. Kao polazna taka utvren je broj parkiralinih

provrina koji se nalazi na podruju koji gravitira navedenom parkingu. Postojei broj

parkiralinih povrina, njihov poloaj kao i broj parkiranih vozila bie prikazan u nastavku rada.

Na narednoj slici (Slika 3) je prikazan poloaj svih parkiralinih povrina, koji su oznaeni

brojevima P1-P5. Treba napomenuti da u okviru Shoping centra Robot nalazi nadzemna garaa

sa tri etae, koja se takoer uzela u analiziranje (razmatranje).


12

Slika 3 Situacioni prikaz snimljenih parkiralita i objekata na posmatranoj lokaciji

U nastavku bit e navedene osnovne karakteristike oznaenih parking povrina, ukljuujui i

garau-Robot.

Slika 4 Situacioni prikaz parkinga P1

Povrina parkinga P1 koji je prikazan na prethodnoj slici (Slika 4) iznosi 212,5 m2 a obiljeenih

parking mjesta ima 18. Meutim, na terenu je utvreno da je na parkingu P1 bilo parkirano 33

vozila, od ega je 10 vozila parikarno paralelno uz ivinjak gdje stoji zabrana za parkiranje, i 5

vozila je parkirano kroz sredinu parkinga gdje ne postoji oznaka za parkiranje. Dakle, od

ukupnog broja parkiranih automobila (33), 15 je parkirano na nedozovljen nain.


13

Povrina parkinga P2 iji poloaj je prikazan na narednoj slici (Slika 5) je 325 m2, dok je broj

parking mjesta 26. Utvreni broj parkiranih vozila 44, od ega je 13 vozila parkirano uz

ivinjak, a 5 korz sredinu parkinga na kojem nisu obiljeena parking mjesta. To znai da je 18

vozila parkirano na nedozvoljen nain.



Prikazana parking povrina (P3) na prethodnoj slici (Slika 6) okruena je hotelom, kafiima kao

i restoranima. Povrina ovog parkinga je 550 m2, a obiljeinih parking mjesta ima 44. Na terenu

je utvreno da je parkirano 48 vozilo, od ega je 4 vozila parkirano na mjestu gdje nisu

obiljeena parking mjesta.


14

Garaa-Robot, prikazana na narednoj slici (Slika 7), sadri 170 parking mjesta, gdje je cijena za

1h parkiranja u garai iznosi 1 KM. Na osnovu informacija koji je dao slubenik koji je zaduen

za vrenje naplate parkiranja, utvreno je da prosjena dnevna zauzetost garae iznosi 60%.

Slika 7 Situacioni prikaz nadzemne garae Robot

3.3. Osnovne karakteristike parkinga Robot-Hrasno

Parking na kojem se vrilo terensko istraivanje, te na osnovu toga izvrila analiza istog, je

prikazan na narednim slikama (Slika 8 i Slika 9). Nalazi se u ulici Azize airbegovi i okruen

je stambenim zgradama s jedne strane i poslovnim prostorima s druge strane. Posmatrani parking

je odvojen na dva dijela izmeu kojih se nalazi djeije igralite. Parkiralina povrina P4

predstavlja jedan dio parkinga i nije obiljeena u regulacionom planu Opine Novo Sarajevo, pa

je na terenu utvreno da postoji 19 parking mjesta koja su bila popunjena i 4 parkirana vozila na

nedozvoljen nain.


15


Povrina drugog dijela parkinga parkinga iznosi 538 m2 na kojem se nalazi 43 obiljeena

parking mjesta. Utvreni broj parkiranih vozila je 51, jer se parikranje vri kroz sredinu samog

parkinga, kao to je i prikazano na slici. Parkiranje je kosog tipa, dok je na regulaccionom planu

prikazano okomita vrsta parkiranja.



16

4.0. TERENSKO ISTRAIVANJE I ANALIZA PARKINGA ROBOT-

HRASNO

Kod mirujueg saobraaja veoma su bitni pokazatelji vremena ulaza i izlaza u/iz parkiralita i

odgovarajua kriva tzv. "parking-akumulacije" tokom dana. Najvaniji pokazatelji koji se koriste

kao numeriki indikatori funkcionalnih karakteristika i, istovremeno, kao projektni uslovi su:

najvee satno optereenje (max Qh)

srednje satno optereenje (Qhsrh)

koeficijent vremenske neravnomijernosti (Nh = max Qh /Qhsr)

srednje vrijeme parkiranja u satima (tsr)

ukupan broj ulaza tokom dana (P), po pravilu jednak ukupnom broju izlaza tokom dana

koeficijent izmijene korisnika (yrt = P / max Qh)

koeficijent izmijene po parking mestu (yrp = P / K gde je K ukupan broj parking mesta, tj.

kapacitet parkiralita)

Svrha snimanja parkiranja je da se utvrdi poveznaost izmeu navike parkiranja i vozaa kao i

vezu navedenih faktora sa karakteristikama putovanja. Podaci koji se dobivaju snimanjem

parkiranja prvenstveno trebaju da osiguraju karakteristike o lokacije, vrsti i kapacitetu postojeih

parkiralita, te broju potrebnih parking mjesta.

Poetna faza snimanja parkiranja sastoji se od toga da se napravi popis svih raspoloivih

parkiralita na posmatranom podruju, ukljuujui i nelegalna parkiranja ( trotoare, kao i druga

mjesta koja nisu namijenjena za parkiranje) to je izvreno i navedeno u prethodnom poglavlju.

Teoretski kapacitet parkiranja se dobije tako to se ukupna povriina parkiralita podijeli sa

potrebnom povrinom za jedan auto.

Podaci o trajanju parkiranja su od velikog znaaja za utvrivanje broja izmjena na parkiralitima,

odnosno utvrivanja broja ostvarenih parkiranja.

Broj vozila koji mogu da koriste posmatrano parkiralite, utvruje se tako to se prethodno

obiljei snimano podruje, a brojanja obuhvataju sva vozila koja ulaze i naputaju parking

podruje.

Snimanje parkiralita Robot-Hrasno (parking obiljeen oznakama P4 i P5) je izvreno dana

21.05.2014.(srijeda) u periodu od 07:00-21:00 h.

Sprovedeno istraivanje se sastojalo od anketiranjea putnikih automobila na bazi uzorka i

brojanje ulaza i izlaza na parkiralitu i parkiranih vozila.


17

Anketa vozaa putnikih automobila provedena je popunjavanjem anketnog upitnika u kojem su

postavljena pitanja koja su od znaaja za samo istraivanje. U prilogu se nalazi anketni list koji

se koristio prilikom istraivanja (Prilog broj 1).

Zatim je vreno brojanje ulaza i izlaza vozila u intervalima od jedan sat, i to prema obrascu koji

je takoer dat u prilogu (Prilog broj 2).

Sumarni pregledi rezultata teresnkog istraivanja i analize navedeni su u narednom poglavlju.

4.1. Zauzetost parkiralita

U narednoj tabeli (Tabela 2) zauzetost parkiralita prikazano je da je u toku dana zauzetost

priblino jednaka. Meutim, moe se izdvojiti period u kojem je zauzetost maksimalna, a to je

period od 9:00 do 16:00. Prosjena zauzetost iznosi 112% a maksimalna 120%. Treba

napomenuti da su se u analizu uzela sva parking mjesta, ukljuujui i ona mjesta na kojem je

parkiranje nedozvoljeno. . Iz tog razloga zauzetost izraena u procentima je vea od 100%.

Nedozvoljeno parkirana vozila smanjuju prostor za manevrisanje vozaa tj. ulaza i izlaza sa

parking mjesta pa samim time javljaju je se velike saobraajne guve Na narednim slikama

prikazano je nelegalno parkiranje vozila na analiziranom parkingu.

Slika 10 Nelegalno parkirano vozilo


18

Slika 11 Nelegalno parkirano vozilo

Tabela 2 Zauzetost na analiziranom parkingu

VRIJEME

7.0

0-8

.00

8.0

0-9

.00

9.0

0-1

0.0

0

10.0

0-1

1.0

0

11.0

0-1

2.0

0

12.0

0-1

3.0

0

13.0

0-1

4.0

0

14.0

0-1

5.0

0

15.0

0-1

6.0

0

16.0

0-1

7.0

0

17.0

0-1

8.0

0

18.0

0-1

9.0

0

19.0

0-2

0-0

0

20.0

0-2

1.0

0

BROJ

VOZILA 80 79 80 78 79 85 84 79 80 77 78 77 78 79

ZAUZETOST

(%)

113 111 113 110 111 120 118 111 113 108 110 108 110 111

Na narednoj slici (Slika 12) prikazan je dijagram zauzetosti parkiralita izraen u procentima.

Slika 12 Zauzetost parkiralita tokom radnog dana

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Zauzetost (%)


19

4.2. Brojanje ulaza i izlaza na parkiralita i parkiranih vozila

Zauzetost (akumulacija) parkiranja predstavlja broj vozila parkiranih na parkiralitu u

odreenom vremenskom intervalu. Podaci vezani za zauzetost parkiralita predstavljaju osnovu

za sagledavanje buduih zahtjeva za parkiranjem. Na osnovu histograma zauzetosti mogue je

sagledati trenutnu zauzetost parkiralita za svaki posmatrani interval, kao i prosjenu dnevnu

zauzetost.

Kod interpretacije rezultata veoma su bitni pokazatelji broj ulaza i izlaza i odgovarajua kriva

tzv." parking - akumulacije" tokom dana.

Brojanje vozila na terenu izvreno je u periodu od 07:00 do 21:00, te je zapaeno da prilikom

odlaska vozila sa parkiralita, posmatrano parking mjesto bude u prosjeku slobodno 5 minuta. U

narednoj tabeli (Tabela 3) je prikazano izvreno brojanje ulaz-izlaz u intervalima od jednog sata.

Tabela 3 Distribucija ulaz izlaz

VRIJEME

7.0

0-8

.00

8.0

0-9

.00

9.0

0-1

0.0

0

10.0

0-1

1.0

0

11.0

0-1

2.0

0

12.0

0-1

3.0

0

13.0

0-1

4.0

0

14.0

0-1

5.0

0

15.0

0-1

6.0

0

16.0

0-1

7.0

0

17.0

0-1

8.0

0

18.0

0-1

9.0

0

19.0

0-2

0-0

0

20.0

0-2

1.0

0

BROJ

VOZILA

(ULAZ) 26 24 19 22 24 20 19 19 17 18 14 16 15 12

BROJ

VOZILA

(IZLAZ) 20 22 19 21 21 20 20 24 24 24 16 19 15 13


20

Podaci iz tabele (Tabela 3) prikazani su i u vidu histograma, na slijedeoj slici (Slika 13).

Slika 13 Distribucija ulaz izlaz; grafiki prikaz ulaza i izlaza

Na osnovu prikazanih podataka uoava se da je broj vozila (ulaz) priblino jednak broju vozila

(izlaz), osim u vremenskom periodu od 14:00 do 17:00 h, gdje broj izlaza vei od broja ulaza.

Koeficijent izmjene, koji se raunao kao kolinik ukupnog broja vozila tokom dana i ukupnog

broja parking mjesta tj. kapaciteta parkiralita, iznosi 6,1.

4.3. Svrha (motiv) parkiranja

Motiv parkiranja predstavlja osnovni razlog zbog kojeg je korisnik vozila parkirao svoje vozilo

na posmatranom podruju. Motiv parkiranja korisnika moe biti razliit, a osnovni motivi su:

stanovanje,

poslovna posjeta,

privatan posao,

kupovina,

rekreacija

ostalo.

Razlozi zbog koji se sve vie koristi putniki automobil za prevoz su brojni. Kavlitet i

funkiconalnost JGP, kao i saobraajni uslovi (brzina putovanja, mogunost parkiranja) mogu se

izdvojiti kao vodei uzroci sve brojnijeg koritenja individualnog saobraaja.

Na osnovu terenskih istraivanja utvren je motiv parkiranja na analiziranom podruju. Rezultati

koji su dobiveni istraivanjem, prikazani su u narednoj tabeli (Tabela 4).

0

5

10

15

20

25

30

VR

IJEM

E

7.00

-8.0

0

8.00

-9.0

0

9.00

-10.

00

10.0

0-1

1.00

11.0

0-1

2.00

12.0

0-1

3.00

13.0

0-1

4.00

14.0

0-1

5.00

15.0

0-1

6.00

16.0

0-1

7.00

17.0

0-1

8.00

18.0

0-1

9.00

19.0

0-2

0-0

0

20.0

0-2

1.00

Distribucija ulaz-izlaz

BROJ VOZILA (ULAZ)

BROJ VOZILA (IZLAZ)


21

Tabela 4 Motiv dolaska na parking

Redni

broj Aktivnost vozaa

Rezultati

anketiranja Rezultati anketiranja (%)

1. Stanovanje 41 51

2. Privatna posjeta 5 6

3. Kupovina 7 9

4. Slubeno kretanje 4 5

5. Redovan posao 8 10

6. Razonoda (kafi) 15 19

Ukupno 80 100

Slika 14 Procentualni prikaz svrhe dolaska na parking

Osnovni motiv parkiranja na parkiralitu Robot-Hrasno je stanovanje, a to je i oekivani rezultat

s obzirom na broj stambenih jedinica koje se nalaze u okruenju.

4.4. Duina zadravanja

Duina zadravanja ili trajanje parkiranja je vremenski interval zadravanja automobila od

poetka parkiranja (t1) do naputanja mjesta za parkiranje (t2), izraeno vremenskim jedinicama

(sati ili minut). Srednje trajanje parkiranja na M mjesta za parkiranje je prosjeno zadravanje

jednog korisnika na parking mjestu u posmatranom vremenskom intervalu.

0

10

20

30

40

50

60

Stanovanje Privatna posjeta

Kupovina Slubeno kretanje

Redovan posao

Razonoda (kafi)

Motiv parkiranja


22

Generalno trajanje parkiranja moe se podijeliti na :

Kratkotrajno - parkiranje koje ne prelazi 2 h.

Srednje - od 2 do 5h

Dugotrajno - parkiranje koje traje duze od 5 h.

Trajanje parkiranja zavisi od:

veliine grada,

svrhe dolaska u posmatranu zonu i

mjesta na kome se vri parkiranje.

U sluaju javnog parkiranja trajanje parkiranja zavisi od:

veliine grada,

motiva parkiranja,

reima parkiranja,i

tarifnog sistema.

Rezultati ankete pokazuju da se vozila na parking prostoru zadravaju vie od osam sati, a

osnovni motiv zadravanja jeste stanovanje.

Tabela 5. Duina zadravanja na parkiralitu

Redni broj Duina zadravanja Rezultati anketiranja Rezultati anketiranja

(%)

1. 8 h 25 31

Ukupno 80 100


23

Slika 15 Duina zadravanja na parkiralitu

Poreenjem dobivenih rezultata ankete sa kriterijima podjele trajanja parkiranja onda imamo

sljedee:

kratkotrajno (do 2 h) - 39%

srednje (od 2 do 5 h) - 22 %

dugotrajno (preko 5 h) - 39%.

4.5. Popunjenost vozila na parkiralitu

Popunjenost vozila je karakteristika koja opisuje broj osoba u vozilu koje dolaze na posmatrano

parkiralite. To znai da treba utvrditi da li voza dolazi sam ili sa odreenim brojem osoba.

Rezultati anketiranja o popunjenosti vozila pokazuju da najvie na parking prostor dolaze vozai

individualno sa vozilom sa procentualnim iznosom od 51 % .

Tabela 6 Popunjenost voziia na parkiralitu

Redni broj Popunjenost vozila Rezultati anketiranja Rezultati anketiranja (%)

1. 1 41 51

2. 2 23 29

3. 3 9 11

4. 4 5 6

5. 5 2 3

Ukupno 80 100

0

5

10

15

20

25

30

35

8 h

Duina zadravanja


24

Slika 16 Popunjenost vozila na parkiralitu

.4.6. Udaljenost pjeaenja

Pjeaenje je neminovni sastavni dio prakiranja u sluajevima kada korisnik dolazi na parking

prostor da obavi jedan ili vie poslova. Udaljenost pjeaenja je rastojanje od mjesta za

parkiranje, do konanog cilja (ili obratno), koje korisnik automobila pree pjeke.

Tabela 7 Udaljenost pjeaenja sa parkiralita

Redni

broj Udaljenost pjeaenja Rezultati anketiranja Rezultati anketiranja (%)

1. 1-100 m 51 64

2. 100-200 m 19 24

3. do 300 m 8 10

4. do 500 m 2 3

Ukupno 80 100

Slika 17. Udaljenost pjeaenja sa parkiralita

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

Popunjenost vozila


25

4.7. Ostali elementi

Kako bi se dobila to kvalitetnija analiza i samim time relevantni pokazatelji o postojeem stanju

na terenu u anketnom upitniku postavljena su i sljedea:

Periodinost dolaska na parkiralite ?

Zato ne koristite javni gradski prevoz ?

Aktivnost vozaa kada na parking prostoru nema mjesta za parkiranje ?

Tabela 8 Periodinost dolaska na parkiralite

Redni

broj

Periodinost dolaska na parkiralite

Rezultati

anketiranja Rezultati anketiranja (%)

1. Svakodnevno 41 51

2. Povremeno 25 31

3. Rijetko 14 18

Ukupno 80 100

Slika 18 Periodinost dolaska na parkiralite

Tabela 9 Zato ne koristite JGP?

Redni broj Zato ne koristite JGP Rezultati anketiranja Rezultati anketiranja

(%)

1. Skup 19 24

2. Nekomforan 23 29

3. Nepouzdan 21 26

4. Ostalo 17 21

Ukupno 80 100

0

10

20

30

40

50

60

Svakodnevno Povremeno Rijetko

Periodinost dolaska na parkiralite


26

Slika 19 Zato ne koristite JGP

Tabela 10 Aktivnost vozaa kada na parkiralitu nema mjesta za parkiranje

Redni broj Aktivnosti vozaa Rezultati

anketiranja

Rezultati

anketiranja (%)

1. Trai drugi parking 36 45

2. Uvijek ima mjesta 3 4

4. Kruim 12 15

5. Parkiram ilegalno 20 25

7. Ostalo 9 11

Ukupno 80 100

Slika 20 Aktivnost vozaa kada na parkiralitu nema mjesta za parkiranje

0

5

10

15

20

25

30

Skup Nekomforan Nepouzdan Ostalo

JGP


27

5.0. ANALIZA PONUDE I POTRANJE ZA PARKIRALINIM

MJESTIMA

5.1. Potranja za parkiranjem

Potranja za parkiranjem znaajno zavisi od namjene zemljita i gustoe saobraajne mree, te

stoga kapaciteti parkiranja, njegova struktura i nain koritenja nisu zanemarivi za racionalno

planiranje namjene povrina i zoniranje

Ukupna prijevozna potranja je produkt svakodnevnih elja i potreba stanovnika. Potranja za

parkiranjem segment je i produkt dijela ukupne prijevozne potranje, koja zavisi od brojnih

faktora. Potranju za parkiranjem mogue je dimenzionirati nainskom raspodjelom ukupne

prijevozne potranje, kao putovanja koja se obavljaju osobnim vozilom.

Naime, ograniavanjem prijevozne potranje parkiralinom ponudom iz raznih razloga i raznim

mehanizmima uvjetovat e promjenu u strukturi nainske podjele prijevozne potranje.

Potrebno je konstatovati da se do dan danas nisu cjelovito ispitale mogunosti upravljanja

potranje i ponude parkiranja na ukupnu prijevoznu potranju. Meutim, jasno je da je potranja

za parkiranjem jedan od osnovnih i utjecajnih faktora.13

5.2. Ponuda parkiranja

Potreba za parkiranjem vozila naziva se potranja za parkiranjem. Ako se poveava broj vozila u

okolini, lokalnom okruenju ili urabnoj sredini, tada se producira potranja za parkiranjem.

Potpuno je jasno da se s porastom stepena motorizacije poveava i potranja za parkiranjem.

Stoga se poveava i potranja za parkiranjem, a ponuda se nalazi ili na ulinim ili na

izvanulinim mjestima za parkiranje. Procjene govere da se vozila 95% vremena tokom dana

nalaze u stanju mirovanja, to implicira potranju za parkiranjem sa sve veim stepenom

motorizacije.14

Ponuda parkiranja oznaava fiziku infrastrukturu sainjenu za smjetaj i ostavljanje vozila (pod

tim se podrazumijevaju i sve prometne povrine), moe biti jedno ili vie mjesta za parkiranje.

Ponuda za parkiranjem moe se podijeliti na:

javnu namjenu i

privatnu namjenu.

13

Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina 14 Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina


28

Javna namjena podrazumijeva da su parking mjesta dostupna svim potencijalnim korisnicima,

bez obzira na njihovo vlasnitvo. esto su i privatna parkiralina mjesta u funkciji javne namjene

(parking mjesta pored trgovina, mjesta privatnih objekata u funkciji javne namjene).

Ulina parkiralina mjesta u pravilu su javnog karaktera, a mogu biti pod naplatom i vremenskim

ogranienjem ili samo pod naplatom. U funkciji su kratkotrajnog parkiranja ili, izuzetno,

parkiranja srednje duine trajanja.15

Izvanulina parking mjesta u formi parkinga ili garaa esto su u javnoj upotrebi. Vlasnitvo

moe biti ili javno ili privatno. Zavisno od namjene, mogu biti pod naplatom ili besplatna. U

funkciji su kratkotrajnog ili parkiranja srednje duine trajanja.

5.2.1. Upravljanje ponudom parkiranja

Upravljanje ponudom parkiranja interaktivno je vezano za upravljanje potranjom parkiranja,

odnosno ukupnom prijevoznom potranjom. Za upravljanje ponudom parkiranja istraeno je est

temeljnih strategija:

potenciranje povlatenog parkiranja,

reduciranje minimalnih zahtjeva za parkiranje u uvjetima za gradnju,

maksimum parkiralinih potreba u uvjetima za gradnju,

kontrola ukupne ponude parkiranja,

vremenski ograniiti parkiranje,

parkiranje kombinovati sa javnim prijevozom (Park and Ride).

Potenciranje povlatenog parkiranja je strategija u funkciji poveanja zaposjednutosti osobnih

vozila, posebno u prometnim vrnim periodima.

Reduciranje standarda o potrebnom broju mjesta za parkiranja u uvjetima za gradnju je strategija

koja omoguava smanjivanje parkiraline ponude u odreenim podrujima. Koristi se na nain

da se reducira broj mjesta koja investitor mora osigurati za obejkat koji generira veliki broj

parking mjesta.

Maksimum parkiralinih potreba u uvjetima za gradnju predstavlja gornju granicu u osiguravanju

parkiraline ponude, te pomae investitoru da procijeni potrebnu ponudu.

Kontrola ukupne ponude parkiranja je strategija koju lokalna uprava moe primijeniti zbog

uinkovite politike parkiranja.16

15Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina 16 Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina


29

Vremensko ogranienje parkiranja je strategija koja se najee primjenjuje za odreeni tip

parkiralita, uobiajeno za javna ulina parkiralita. Primjenjuje se za onemoguavanje pristupa

u podrujima odreenim kategorijama korisnika, tj. onemoguavanju dugotrajnog parkiranja.

Parkiranje kombinovati sa javnim prijevozom (Park and Ride) strategija je kojoj je cilj smanjenje

prijevozne potranje osobnim vozilom u odreena podruja i primjena u nainskoj raspodjeli

putovanja u korist javnog prijevoza.17

5.3. Meuzavisnost ponude i potranje parkiranja

Potranja za parkiranjem uvjetovana je brojnim faktorima prijevozne potranje, ali zavisi i od

parkiraline ponude odreenog podruja. Ponuda parkiranja, po pravilu, nikada u potpunosti ne

zadovoljava parkiralinu potranju.

Uobiajen nain djeliminog zadovoljenja potranje parkiranja odgovarajuom ponudom je

poveanje iskoritenosti parking mjesta ograniavanjem duine vremena parkiranja. Na taj nain

nuno su odreene kategorije korisnika ponude parkiranja ograniene u svojim eljama i

potrebama. Problemi s parkiranjem nastaju u onom trenutku kada potranja za parkiranjem

preraste, po svom volumenu u nekom periodu, ponudu parkiranja. U veini velikih i srednje

velikih gradova razvijenih zemalja, a sad ve i zemalja u razvoju, potranja za parkiranjem

uveliko nadmauje ponudu parkiranja, posebno u gradskim sredinama. Razlog zbog ega se ta

pojava javlja naroito u gradskim sredinama je zbog toga to su to podruja koja privlae

svakodnevno velik broj putovanja, izmeu ostalih i putovanja privatnim vozilom.

5.4. Analiza ponude i potranje na lokaciji Robot-Hrasno

Dimenzioniranje ponude parkiralinih povrina obuhvata proraunavnje, odnosno utvrivanje

broja potrebnih mjesta za parkiranje u funkciji odreenog objekta ili sadraja. Analiza ponude i

potranje za parkiralinim mjestima je izvedena brojanjem parkiralinih mjesta na posmatranoj

lokaciji te njihovom prosjenom dnevnom zauzetou. Potrebni kapaciteti za parkiranjem

procjenjuju se u zavisnosti od stepena atrakcije gradskih sadraja i stanja sistema javnog

gradskog prijevoza, uz istovremeno sagledavanja mogunosti prostora.

Metoda primjene normativa daje normativne vrijednosti za svaki znaajniji objekat. Smatra se da

postoji odreeni odnos izmeu namjene i veliine objekta. Normativi se izrauju na temelju

odreenog stepena motorizacije, veliine i gustoe naselja.

17 Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina


30

U narednoj tabeli (Tabela 11).prikazan je normativ parkiranja za osnovne grupe gradskih sadraje.

Tabela 11 Normativi parkiranja za osnovne grupe gradskih sadraja - broj parking mjesta na 1000 m2

povrine objekta

o

Sadraj potrebe korisnika (PM/1000 m2) lokalni uvjeti

stalni posjetioci ukupno min. max.

stanovanje 12 3 15 12 18

proizvodnja 20 - 20 6 25

fakulteti 30 - 30 10 37

poslovanje 25 5 30 10 40

trgovina 8 52 60 40 80

hoteli 4 26 30 20 40

restorani 20 100 120 40 200

kina, pozorita - 250 250 80 400

Vano je napomenuti da se najmanje razlike javljaju kod stanovanja a najvee kod radnih mjesta

i objekata sa masovnom posjetom. Odstupanja od normativa su proizvod standarda stanovanja

dok kod drugih sadraja odstupanja su posljedica prostornih ogranienja i selektivnog koritenja

putnikog automobila. U narednoj tabeli (Tabela 12) dat je prikaz kapiciteta snimljenih

parkiralita

Tabela 12 Kapacitet snimljenih parkiralita - postojee stanje

Oznaka parkinga

Vrsta parkiralita Broj legalno

parkiranih

automobila

Broj nelegalno

parkiranih

automobila

Kapacitet parkiralita

P1 javno 18 15 33

P2 javno 26 18 44

P3 javno 44 4 48

P4 javno 19 4 23

P5 javno 43 8 51

NG javno 170 170

UKUPNO 420

Iz prethodne tabele se moe uoiti da je broj legalno parkiranih automobila iznosi 320 to ujedno

predstavlja i ukupnu ponudu parkiranja analiziranog podruja.


31

5.5. Odreivanje potrebnog broja parking mjesta

Koristei e se narednom formulom, odreen je potreban broj parking mjesta koji uzima u obzir

povrinu i spratnost objekata koji se nalaze u podruju koje gravitirana analiziranom parking.

Na posmatranoj lokaciji nalaze se tri nebodera povrine 477 m2 i spratnosti 20. Potrebno je

obezbijediti ukupno 420 parking mjesto.

staparkingmjeNNN ps 7571751134770124770 .....

Tri nebodera:

Za zgradu povrine 1083 m2 i spratnosti 8, potrebno je obezbijediti 136 parking mjesta.

Zgrada A=1083 m2

mjestapN

staparkingmjeNNN

ukupno

ps

.

.....

136817

17563961211308112081

Za trgovine koje se nalaze na posmatranom podruju (ukupno tri) potrebno je obezbijediti 34

parking mjesta.

Trgovina1 A=26,6 m2

staparkingmjeNNN ps 273152012130115202660802660 ......

Trgovina 2 (pekara) A=142.47 m2


Trgovina 3 A= 184 m2


Trgovina 4 A=167 m2


Za poslovne prostore koje se nalaze na posmatranom podruju (ukupno etiri) potrebno je

obezbijediti 34 parking mjesta.

Poslovna zgrada INA d.d. A=372 m2

mjestapNNN ps ..... 82391153720253720 (8 2=16)

11.oca)Br.posjeti(1000m

APovrinamjesta) Br.stalnih(

1000m

APovrina22

ps NNN

staparkingmjeNukupno 140207

staparkingmjeNukupno 4201403


32

Poslovni centar A=1320 m2

staparkingmjeNNN ps 252632211532125321 .... (25 3=75)

Poslovanje A=206 m2

Poslovanje BSO A=381 m2

staparkingmjeNNN ps 82561153810253810 ....

Za restoran i hotel potrebno je obezbijediti ukupno 51 parking mjesto.

evabdinica (restoran) A=226 m2


Hotel A=338 m2

staparkingmjeNNN ps 86663511126338043380 ..... (8 2=16)

Na osnovu provedenog prorauna ukupan broj parking mjesta koje je potrebno obezbijediti je

734.

U narednoj tabeli nalazi se sumarni prikaz potrebnog broja parking mjesta.

Tabela 13 Odreivanje potrebnog broja parking mjesta

Redni broj Povrina

objekta m2 Spratnost Namjena objekta

Potreban broj parking mjesta

1 477 P+20 (3 objekta)stanovanje 420

2 1083 P+8 stanovanje 136

3 26,6 P trgovina 2

4 142,5 P trgovina 9

5 184 P trgovina 12

6 167 P trgovina 11

7 372 P+2 poslovanje 16

8 1320 P+3 poslovanje 75

9 206 P poslovanje 6

10 381 P poslovanje 8

11 226 P restoran 23

12 338 P+2 hotel 16

UKUPNO 734

Razlika izmeu ponude i potranje 414



33

Na osnovu prethodne tabele (Tabela 13 ) potreban broj parking mjesta prema normativima za

parkiranje na ovoj lokaciji iznosi 734 parking mjesta dok kapacitet snimljenih parkiralita iznosi

320 parking mjesta. Na osnovu razlike ponude i potranje dolazi se do zakljuka da je potrebno

na ovoj lokaciji obezbijediti dodatnih 414 parking mjesta.

Vano je napomenuti da je u Opini Novo Sarajevo planirana izmjena i dopuna regulacionog

plana na ovoj lokaciji gdje se planira izgradnja podzemne garae povrine 6704 m2 koja e

obezbijediti dodatnih 810 parking mjesta.


34

6.0. IDEJNO RJEENJE JAVNE GARAE

6.1. Projektni zadatak

Na nivou idejnog rjeenja potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju za javni parking na

lokaciji Robot Hrasno.:

U okviru projektnog zadatka potrebno je uraditi sljedee:

Terensko istraivanje

Arhitektonsko rjeenje,

Graevinsko rjeenje,

Saobraajno rjeenje,

Nivelacijsko rjeenje,

Karakteristine presjeke i poprene profile,

Predmjer i predraun radova i

Multikriterijalna analiza.

Osnovni elementi za projektovanje su usvojeni prema vaeim Smjernica FBiH za

projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima (u daljnjem tekstu Smjernice za

projektovanje "), Poglavlje 4: Funkcionalni elementi i povrine puta. Za odreivanje potrebnog

broja parking mjesta koristila su se Tehnika upustva za projektovanje parkiralita (PGS-P/08)",

gdje se broj mjesta odreuje na osnovu namjene i povrine objekta.

Za potrebe izrade projekta, Opina Novo Sarajevo je obezbijedila sljedee:

Projektni zadatak

Horizontalna predstava terena - Regulacioni plan Opine Novo Sarajevo, razmjera

1:1000 u elektronskoj formi.

6.2. Kljuni parametri planiranja i projektovanja podzemne garae

6.2.1. Mjerodavno vozilo

Na osnovu odluke o potrebnom broju parkirng mjesta, vaan korak svakog procesa planiranja je

utvrditi mjerodavno vozilo za stvarni projekat garae. Kao mjerodavno projektno vozilo za

parkiranje usvojen je tip vozila koda Octavia koji svojim konturnim dimenzijama

reprezentuje 85% sastava voznog parka.


35

Dimenzije mjerodavnog vozila su sljedee:

1. Spoljanje dimenzije:

Duina (mm): 4572 irina (mm): 1769 Visina (mm): 1462 Klirens (mm): 140 Osovinski razmak (mm): 2578

2. Unutranje dimenzij:

irina naprijed/nazad (mm): 1415/1423 Visina naprijed/nazad (mm): 981/966 Prtljanik min./max. (l): 585/1350.

6.2.2. Veliina parking mjesta i irina ulaza

Ukljuujui dimenzije mjerodavnog vozila i pod pretpostavkom da su sva vozila parkirana tano

na sredini parkirnog mjesta, minimalne dimenzije parkirnog mjesta za okomito parkiranje

iznose:

BPM= Bv+2c =1,769 + 20,30= 2.369 m

LPM= Lv+c = 4.572 + 0,30= 4,872 m

BPM - potrebna irina parking mjesta

LPM - potrebna duina parking mjesta

Bv - irina mjerodavnog vozila

Lv - duina mjerodavnog vozila

c- zatitni prostor oko vozila (min c=0,25m)

Kako je ponaanje putnika pri ulasku i izlasku iz vozila individualno, usvajaju se sljedee

dimenzije parkirnog mjesta za okomito parkiranje:

Usvojeno BPM = 2,5 m

Usvojeno LPM = 5,00 m

6.2.3.Visina prolaza

Projektovanjem ulaza u garau potrebno je odrediti dovoljnu visinu prolaza u garau za rampe.

Obavezno se na ulazu garae postavlja znak koji prikazuje maksimalnu doputenu visinu vozila.

Uobiajena prikazana visina na znaku je 2,00 m. Budui da postoje zakonski doputena

odstupanja izmeu planiranih mjera i stvarno izvedenih mjera (najmanje 0,02 m do 0,05 m,

zavisno o nacionalnim propisima i lokalnoj gradnji), treba uzeti u obzir ta odstupanja.


36

Zato visini prikazanoj na ulazu treba dodati najmanje 0,10 m kao zbrir odstupanja na ravnim

nivoima garae (tj. znak na ulazu za visinu od 2,00 m daje planiranu visinu za prolaz od 2,10 m

na ravnom nivou). Kada su u pitanju kose rampe, potrebno je osigurati veu visinu prolaza tj.

2,15 m ukoliko na znaku prikazana visina 2,10 m.

6.2.4.Rampe

Rampe slue za savlaivanje spratova kako bi se omoguila vonja automobila sa sprata na sprat.

Rampe mogu biti postavljene sa unutranje i spoljanje strane. Unutranje rampe oduzimaju

jedan dio prostora za parkiranje, to nije sluaj kod spoljanjih rampi

Vrste rampe koja e se izabrati za gradnju zavisi od veliine osnove i njenog presjeka, poloaja

ulaza i izlaza, visine spratova, organizacije parking mjesta i saobraaja unutar parking garae,

kao i od uslova koje postavlja eksploatacija.

Poloaj rampi zavisi od vrste objekta i naina regulisanja saobraaja u zgradi, a u principu treba

graditi prave rampe sa lijevim krivinama. Propusna mo parking garae sa rampama zavisi od

mogunosti ostvarenja prosjene brzine vonje i najmanjeg rastojanja vozila u kretanju. Za jedan

smjer i jedan izlaz ovaj protok iznosi 250-300voz/h, uz brzinu kretanja od 5km/h i rastojanje

izmeu vozila od 15-20m..

Uzduni nagib rampi ne smije biti vei od 15 %. Kratke rampe unutar garae mogu imati nagib

do 20 %. Ako je razlika u promjeni uzdunog nagiba vea od As = 8 %, rampe treba izvesti s

ravnim dijelom blaeg nagiba (7,5 %) na duini od 1,5 m (0,75+0,75 m) pri vrhu i 2,5 m

(1,25+1,25 m) pri dnu rampe da bi se izbjegla oteenja na vozilima. Rampe u pravcu trebale bi

imati irinu trake barem 2,50 m, uz zatitni razmak od 25 cm s obje strane. Zakrivljene rampe

moraju imati unutarnji poluprenik krivine od najmanje 5,00 m i irinu trake od 3,30 m. S obje

strane trake treba osigurati zatitni razmak od najmanje 25 cm.

6.2.5. Obiljeavanje parking mjesta

Oznake parking mjesta su bijele boje ukoliko se njima ne definiu mjesta za vozila posebne

namjene. irina linija kojima se parking mjesta obiljeavaju iznose 0,10 m. Polovina irine ove

linije uraunava se u irinu parking mjesta. Mjesta za parkiranje obiljeavaju se punom linijom

koja ostaje otvorena na strani sa koje vozilo treba da ue na parking mjesto. Isto tako, ova linija

se ne koristi na strani koja je oiviena trotoarom, ogradom ili bilo kakvom preprekom.

Parkiralina mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, osim normalnog prostora

za parkiranje vozila, sadravaju i dodatni prostor za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila. irina

parkiralinog mjesta je 2,50 m, a irina dodatnog prostora 1,00 m.


37

Za parkiralino mjesto za osobe s invaliditetom na krajnjoj poziciji u nizu mjesta za parkiranje,

odnosno ako se s vanjske strane dodatnog prostora za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila nalazi

povrina za kretanje pjeaka ili druga povrina bez visoke fizike prepreke, irina dodatnog

prostora iznosi 1,00 m. Parkiralina mjesta za osobe s invaliditetom oznaena su utom ili

plavom bojom .Unutar parkiralinog mjesta ucrtava se simbol za osobe s invaliditetom. Dodatna

povrina za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila ispunjava se crtama irine 0,10 m, s razmakom

izmeu osi crta 0,20 m i pod uglom od 45 u odnosu na poloaj parkiralinog mjesta.

6.3. Opis projektnih rjeenja

6.3.1. Rjeenje broj 1

Prvo rjeenje je predloeno od strane Opine Novo Sarajevo i predstavlja jednoetanu podzemnu

garau. Kapacitet podzemne garae iznosi 55 parking mjesta. Povrina podzemne garae iznosi

2000 m2 ( tlocrtne dimenzije iznose 50x40 m). Postojee stanje nadzemnog parkinga nije

izmjenjeno i broj parking mjesta zadranog nadzemnog parkinga iznosi 43. Predvieni su dva

ulaza i izlaza u podzemnu garau , na suprotnim stranama garae.

Slika 21 Presjek silazne rampe jednoetane garae

U podzemnoj garai je predvieno okomito parkiranje sa dvosmjernim kretanjem saobraaja za

kojeg je i obezbjeena irina prolaza od 6.00 m. Visina etae iznosi 2,75 m Takoe predvieni su

i elementi za komunikaciju, pratea oprema kao i sistem naplate.

Na osnovu provedenih istraivanja ovo rjeenje ne zadovoljava potrebne kapacitete parking

mjesta na ovoj lokaciji jer je kapacitet podzemne garae 55 mjesta dok su realne potrebe 414

parking mjesta.


38


Varijantom broj 2 predvia se podzemna garaa sa dvije etae. Kapacitet podzemne garae sa

dvije etae iznosi 108 parking mjesta. Za povezivanje etaa predviene su jednospratne rampe sa

nagibom od 11%. irina rampe u pravcu iznosi 6,00m dok u krivini iznosi 7,35 m koje su

predvieni za saobraaj u oba pravca.

Slika 22 Presjek silazne rampe dvoetane podzemne garae

Povrina podzemne garae iznosi 2000 m2 (tlocrtne dimenzije iznose 50x40 m). Takoe

predvieni su i elementi za komunikaciju, pratea oprema kao i sistem naplate.

Slika 23 Presjek izlazne rampe dvoetane podzemne garae


39


Varijantom broj 3 se predvia nadzemna garaa. Treba napomenuti da je ovim rjeenjem ukinuto

22 parking mjesta postojeeg nadzemnog parkinga

Kapacitet nadzemne garae iznosi 128 parking mjesta smjetenih na tri etae(prizemlje i dvije

etae). Povrina nadzemne garae iznosi 2000 m2 dok su tlocrtne dimenzije 50x40m. Za

povezivanje etaa predviene su jednospratne rampe sa nagibom od 12,5 %. irina rampe u

pravcu iznosi 6,70 m dok u krivini iznosi 8 m koje su predvieni za dvosmjerni saobraaj.

Predviena je zajednika rampa za ulaz i izlaz.

Slika 24 Presjek ulaza u nadzemnu garau

Visina etae iznosi 2,75 m dok je ukupna visina gare 9.60 m. Konstrukcija se oslanja na stubove

zbog osvjetljenja parking prostora kao i ventilacije izduvnih plinova automobila. Takoe

predviena je i sva pratea oprema, elementi za komunikaciju, kao i sistem naplate.


40

7.0. PREDMJER I PREDRAUN RADOVA

7.1. Varijanta broj 1

U narednoj tabeli je prikazan premjer i predraun radova za Varijantu broj 1.

Tabela 14 Predmjer i predraun radova-Varijanta 1

VARIJANTA 1

Redni broj pozicije VRSTA RADOVA Jedinica

mjere Koliina

Cijena (KM)

Ukupna cijena(KM)

1.PRIPREMNI RADOVI

1.1.

Obiljeavanje objekta, sva geodetska mjerenja, tj.

prenoenje objekta na teren. Obraun po m2

m2 2000 0,35 700,00

1.2.

Raiavanje terena prije iskopa mainskim putem sa

odvozom na lokaciju koju odredi investitor

m3 300 10 3.000,00

PRIPREMNI RADOVI - UKUPNO 3.700,00

2. ZEMLJANI RADOVI

2.1.

iroki iskop temeljne jame, mainski, u zemlji IV sa utovarom i prevozom na

deponiju

m3 7000 9 63.000,00

2.2.

Nasipanje ljunkovitog materijala ispod temeljne ploe debljine 30 cm sa mehanikim zbijanjem

m3 600 25,00 15.000,00

ZEMLJANI RADOVI - UKUPNO 78.000,00


41

3. SAOBRAAJNA OPREMA I SIGNALIZACIJA

3.1. Horizontalne oznake na kolovozu

3.1.1.

Pjeaki prelaz "zebra" m2 24 15,80 379,2

Iscrtavanje isprekidane linije m' 225 1,15 258,75

Iscrtavanje strelica duine 7,5m kom 11 31,50 346,5

3.2. Vertikalna saobracajna signalizacija:

Nabavka i ugradnja saobraajnih znakova - kompletni radovi

Znakovi izriitih naredbi 60x60cm kom 2 225

450,00

Znakovi obaveze 60x60cm kom

3.2.1.

Znakovi obavjetenja 120x120cm kom 13 225

2.925,00

Znakovi obavjestenja 120x60cm kom

SAOBRAAJNA OPREMA I SIGNALIZACIJA -UKUPNO 3.375,00

4. VEGETACIJA

4.1.

Kompletna izrada prostiraa od slame

m'

Zasaivanje drvea kom 1 11,58

11,58

Zasaivanje trave m2 1308 0,45

588,60

VEGETACIJA- UKUPNO

600,18

U narednoj tabeli su prikazani procjenjeni trokovi izgradnje podzemne garae, gdje je usvojeno da za izgradnju jedne etae podzemne garae potrebno 900 KM/m2 .

Tabela 15 Procjenjeni trokovi izgradnje podzemne jednoetane garae

5. PROCJENJENI TROKOVI IZGRADNJE PODZEMNE GARAE

BROJ ETAE POVRINA ETAE m2 Cijena izrade garae

po m2 KM/m2 UKUPNO KM

ETAA 1 2000 900 1.800.000,00

UKUPNO 1.800.000,00


42

Rekapitulacija trokova graenja podzemne garae prikazana je u narednoj tabeli.

Tabela 16 Rekapitulacija trokova graenja podzemne garae

1. PRIPREMNI RADOVI KM 3.700,00

2. ZEMLJANI RADOVI KM 78.000,00

3. SAOBRAAJNA OPREMA I

SIGNALIZACIJA KM 3.375,00

4. VEGETACIJA KM 600,18

5. TROKOVI IZGRADNJE PODZEMNE GARAE

KM 1.800.000,00

6. TROKOVI OPREME PODZEMNE

GARAE KM 360.000,00

UKUPNO

2.245.675,18

NEPREDVIENI RADOVI ( 5%) KM 112.283,76

UKUPNO KM 2.357.958,94



VARIJANTA 2 Redni broj

pozicije

VRSTA RADOVA

Jedinica mjere

Koliina Cijena (KM)

Ukupna cijena(KM)

1.PRIPREMNI RADOVI

1.1.

Obiljeavanje objekta, sva geodetska mjerenja, tj. prenoenje objekta na teren. Obraun po m2

m2 2000 0,35 700,0

1.2.

Raiavanje terena prije iskopa mainskim putem sa odvozom na

lokaciju koju odredi investitor m3 300 10 3.000,00


2. ZEMLJANI RADOVI

2.1. iroki iskop temeljne jame,

mainski, u zemlji IV sa utovarom i prevozom na deponiju

m3 14000 9 126.000,00

2.2.

Nasipanje ljunkovitog materijala ispod temeljne ploe debljine 30 cm

sa mehanikim zbijanjem m3 600 25,00 15.000,00

2. ZEMLJANI RADOVI - UKUPNO

141.000,00


43



3.1.1.



Iscrtavanje strelica duine 7,5m kom 11 31,50 346,5



Znakovi izriitih naredbi 60x60cm kom 2 225

450,00

Znakovi obaveze 60x60cm kom

3.2.1.

Znakovi obavjetenja 120x120cm kom 10 225

2.250,00

Znakovi obavjestenja 120x60cm kom


4. VEGETACIJA

4.1.


m'

Zasaivanje drvea kom 1 11,58

11,58

Zasaivanje trave m2 1622 0,45

729,90

VEGETACIJA- UKUPNO 741,48

Tabela 18 Procjenjeni trokovi izgradnje podzemne dvoetane garae


BROJ ETAE POVRINA ETAE m2 Cijena izrgradnje

garae po m2 KM/m2

UKUPNO KM

ETAA 1 2000 900 1.800.000,00

ETAA 2 2000 1800 3.600.000,00

UKUPNO 5.400.000,00


44

Tabela 19 Rekapitulacija trokova graenja podzemne garae






5. TROKOVI IZGRADNJE PODZEMNE GARAE

KM 5.400.000,00

6. TROKOVI OPREME PODZEMNE

GARAE KM 1.080.000,00

UKUPNO 6.628.141,48


UKUPNO KM 6.959.548,55



VARIJANTA 3 Redni broj

pozicije VRSTA RADOVA Jedinica mjere Koliina

Cijena (KM)

Ukupna cijena(KM)

1.PRIPREMNI RADOVI

1.1.

Obiljeavanje objekta, sva geodetska mjerenja, tj.

prenoenje objekta na teren. Obraun po m2

m2

2.000,00 0,35

700,00

1.2.

Raiavanje terena pre iskopa mainskim putem sa odvozom na lokaciju koju

odredi investitor

m3

300,00 10

3.000,00


2. ZEMLJANI RADOVI

2.1.

iroki iskop temeljne jame, mainski, u zemlji IV sa utovarom i prevozom na

deponiju

m3 3500 9

31.500,00

2.2.

Nasipanje ljunkovitog materijala ispod temeljne ploe debljine 30 cm sa mehanikim

zbijanjem

m3 600 25,00

15.000,00

ZEMLJANI RADOVI - UKUPNO

46.500,00


45



3.1.1.



Iscrtavanje strelica duine 7,5m

kom 11 31,50 346,5



Znakovi izriitih naredbi 60x60cm

kom 2 225 450,00

3.2.1 Znakovi obaveze 60x60cm kom

Znakovi obavjetenja 120x120cm

kom 8 225 1.800,00

Znakovi obavjestenja 120x60cm

kom


4. VEGETACIJA

4.1.


m'

Zasaivanje drvea kom 1 11,58 11,58

Zasaivanje trave m2 114,00 0,45 51,30

4. VEGETACIJA- UKUPNO 62,88


46

Tabela 21 Procjenjeni trokovi izgradnje nadzemne garae


BROJ ETAE POVRINA ETAE m2 Cijena izrade garae

po m2 KM/m2 UKUPNO KM

ETAA 1 2000 900 1.800.000,00

ETAA 2 2000 900 1.800.000,00

ETAA3 2000 900 1.800.000,00

UKUPNO 5.400.000,00

Tabela 22 Rekapitulacija trokova graenja nadzemne garae






5. TROKOVI IZGRADNJE

PODZEMNE GARAE KM 5.400.000,00

6. TROKOVI OPREME PODZEMNE GARAE

KM 1.080.000,00

UKUPNO 6.532.512,80


UKUPNO KM 6.859.138,44


47

7.4. Rentabilnost garaa

Procjena izvodljivosti izgradnje javne garae, zasniva se na procjeni neophodnih investicija,

godinjeg prihoda i tekuih trokova za svako parking mjesto. Sumarni pregled investicionih

ulaganja za razmatrana rjeenja dati su u narednoj tabeli (Tabela 23).

Tabela 23 Investiciona ulaganja

TROKOVI VARIJANTA 1 VARIJANTA 2 VARIJANTA 3

Trokovi graenja (KM)

2.357.959,00 KM 6.599.548,00 KM 6.859.138,00 KM

7.4.1. Prihodi

Nakon to su procjenjene vrijednosti investicionih ulaganja varijantnih rjeenja javne garae,

moe zapoinje se osnovna analiza rentabilnosti gdje se uporeuju prihodi koji e biti ostvareni

sa trokovima koji nastaju u toku rada javne garae. Kao polazna taka pri analiziranju

isplativosti izgradnje javne garae procjenjena je dobit od sistema naplate garae. Sistem naplate

je prognoziran na osnovu scenarija koji su dati u sljedeoj tabeli (Tabela 24 ).

Tabela 24 Prognozirani sistem naplate javne garae

SCENARIO Vrijeme naplate Naknada za parkiranje

Zauzetost Broj radni

sati na dan Broj dana u

mjesecu

KM % h/dan

1 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat 100 11 30

od 19 .00 h besplatno

2 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat 85 11 30

od19 .00 h besplatno

3 od 8.00 do 19.00 h 1KM/sat 90 11 30



48

Tabela 25 Procjenjena dobit od sistema naplate za parkiranje na mjesenom i godinjem nivou - Varijanta 1

VARIJANTA 1

SCENARIJ VRIJEME I SISTEM

NAPALTE

NAKNADA ZA

PARKIRANJE KAPACITET PARKIRALITA

ZAUZETOST PARKIRALISTA NAKNADA ZA PARKIRANJE

KM Vrijeme Zauzetost

(%) Broj vozila MJESENO (KM)

GODINJE (KM)

1 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat

55 od 8.00 do

20.00 h 100 55 18.150 217.800


2 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat

55 od 8.00 do

20.00 h 85 47 15.428 185.130

od 19.00 h besplatno

3 od 8.00 do 19.00 h 1KM/h

55 od 8.00 do

20.00 h 90 50 16.335 196.020



VARIJANTA 2

SCENARIJ VRIJEME I SISTEM

NAPALTE

NAKNADA ZA

PARKIRANJE KAPACITET PARKIRALITA



(%) Broj vozila MJESENO (KM)

GODINJE (KM)

1 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat

108 od 8.00 do

20.00 h 100 108 35.640 427.680


2 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat

108 od 8.00 do

20.00 h 85 92 30.294 363.528


3 od 8.00 do 19.00 h 1KM/h

108 od 8.00 do

20.00 h 90 97 32.076 384.912



49


VARIJANTA 3

SCENARIJ VRIJEME I

SISTEM NAPALTE

NAKNADA ZA PARKIRANJE KAPACITET

PARKIRALITA



(%) Broj vozila

MJESENO (KM)

GODINJE (KM)

1 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat

128 od 8.00 do

20.00 h 100 128 42.240 506.880


2 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat

128 od 8.00 do

20.00 h 85 109 35.904 430.848


3 od 8.00 do 19.00 h 1KM/h

128 od 8.00 do

20.00 h 90 115 38.016 456.192



50

7.4.2. Trokovi

Analiziranje trokova tokom eksploatacije javne garae podrazumijevaju se trokovi odravanja.

Pod tim trokovima prije svega misli se na trokove elektrine energije kao to su

rasvjeta garae,

trokovi rada ventilacionih sistema,

trokovi rada sistema naplate kao i njegovo redovno odravanje,

lift u koliko postoji i dr.

Trokovi elektrine energije su procjenjeni na osnovu potronje rasvjete i ventilacionog sistema

po m2 osnove garae na godinjem nivou (Tabela 28).

Tabela 28 Trokovi elektrine energije varijantnih rjeenja na godinjem nivou

Varijanta

Povrina objekta

Potronja elektrine energije na godinjem

nivou

Jedinina cijena

elektrine energiije

Ukupni trokovi elektrine energije

javne garae

m2 kWh/m2a KM/kWh KM/god

Varijanta 1 2000 44 0,12 10.560

Varijanta 2 4000 44 0,12 21.120

Varijanta 3 6000 8 0,12 5.760

Pored ovih trokova javljaju se i trokovi zaposlenog osoblja (radnik na naplatnoj rampi, radnik

na odravanju, radnik kontrole i obezbjeenja) koji su prikazani u sljedeoj tabeli (Tabela 29).

Tabela 29 Trokovi zaposlenog osoblja na godinjem nivou

Osobe angaova-ne na radu

s korisnicima

Radnik na naplatnoj

rampi

Radnik na odravanj

u

Radnik kontrole i

obezbjeenja

Ukupno radnika

Mjesena Ukupni trokovi plata

radnika

Broj radnika

Broj radnika

Broj radnika Broj

radnika KM KM/god.

Varijanta 1 2 1 1 4

600

28.800

Varijanta 2 2 2 1 5 36.000

Varijanta 3 1 2 1 4 28.800

U prikazane trokove potrebno je uraunati i PDV od napalte za parkiranje koji iznosi 17%.

Konani pregled svih trokova varijantnih rjeenja na godinjem nivou su dati u narednoj tabeli

(Tabela 30).


51

Tabela 30 Procjena godinjih trokova javne garae za varijantna rjeenja

Vrsta trokova

Trokovi elektrine

energije javne garae

Trokovi zaposlenog

osoblja

Trokovi bez PDV

17% PDV-a na prihode od naplate

za parkiranje UKUPNO

KM KM KM KM KM

Varijanta 1 10.560 28.800 39.360 31.472 70.832

Varijanta 2 21.120 36.000 57.120 61.800 118.920

Varijanta 3 5.760 28.800 34.560 73.244 107.804

7.4.3. Rezultat poslovanja

Nakon izvrene procjene investicionih ulaganja, prihoda i tekuih trokova javne garae poslovni

rezultat na godinjem nivou je prikazan u narednoj tabeli.

Tabela 31 Vrijeme povrata investicije javne garae za predstavljene varijante

Varijanta Investicija

Naknada za parkiranje

Trokovi odravanja

Dobit po godini

Vrijeme povrata

investicije

KM KM/god KM/god KM/god god

Varijanta 1 2.357.959 185.130 70.832 114.298 21

Varijanta 2 6.599.548 363.528 118.920 244.608 27

Varijanta 3 6.859.138 430.848 107.804 323.044 21

Uporeujui investicije koje su potrebne za izgradnju objekta javne garae sa poslovnim

rezultatom na godinjem nivou dolazi se do zakljuka da Varijanta 1 i Varijanta 3 imaju bri

period povrata investicije od 21 godina dok najdue vrijeme povrata investicije ima Varijanta 2

sa periodom od 27 godina.


52

8.0. MULTIKRITERIJALNA ANALIZA VARIJANTNIH RJEENJA

Multikriterijalno vrednovanje je postalo dio standardne procedure kod znaajnih projekata.

Uporeivanje veeg broja varijanti, u situaciji kada se raspolae ogranienim sredstvima i kada

uesnici investiranja trebaju da zadovolje veliki broj zahtijeva od strane drutva, neizvodljivo je

bez primjene multikriterijalne analize. Multikriterijalna analiza se koristi u najranijim fazama

planerskog procesa kada nastaju i kada se kreiraju mogue alternative, a ne svode se na

ekonomsko vrednovanje samo jednog ponuenog rjeenja. Vrednovanje je izvreno metodom

Promethhe koristei softver VISUAL PROMETHEE. Programski paket VISUAL PROMETHEE

je program namjenjen iskljuivo za multikriterijalno vrednovanje projekata pomou metode

promethee. Analiza je izvrena za razliite teinske vrijednosti kriterija, te je napravljen scenarij

po kojem se razliite teinske vrijednosti daju odgovarajuim kriterijima. Kriteriji koji su uzeti

za razmatranje, a koji su kljuni pri vrednovanju javne garae u urbanoj sredini su:

Ekonomske karakteristike

Tehnike karakteristike

Prostorne karakteristike

U narednim tabelama su dati kriteriji i podkriteriji (Tabela 32) kao i teine pojedinih kriterija u

zavisnosti od scenarija (Tabela 33).

Tabela 32 Mjerodavni kriteriji i podkriteriji multikriterijalnog vrednovanja

KRITERIJI Ekonomske karakteristike Tehnike

karakteristike Prostorne karakteristike

Trokovi graenja (KM)

Kapacitet garae (broj parking mjesta)

Zauzimanje zemljita (m

2)

VARIJANTA 1 2.357.959,00 55 2000

VARIJANTA 2 6.599.548,00 108 2000

VARIJANTA 3 6.859.138,00 128 2000


53

Tabela 33 Teine pojedinih kriterija u zavisnosti od scenarija

Scenarij

TEINE POJEDINIH KRITERIJA (%)

UKUPNO Ekonomske

karakteristike

Tehnike karakteristike

Prostorne

karakt

analiza parkirališta robot-hrasno sa idejnim rješenjem garaža

Documents