analiza komutacionih prenapona nastalih pri ukljuČenju jednog ili viŠe vodova pod optereĆenjem
DESCRIPTION
NAUČNI SKUP CG KO CIGRE Pr žno , 12.-16. 10 .200 9. ANALIZA KOMUTACIONIH PRENAPONA NASTALIH PRI UKLJUČENJU JEDNOG ILI VIŠE VODOVA POD OPTEREĆENJEM. m r Sne ž ana Vujosevi ć mr Saša Mujović Elektrotehni č ki fakultet - Podgorica. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ANALIZA KOMUTACIONIH PRENAPONA NASTALIH PRI UKLJUČENJU JEDNOG ILI VIŠE
VODOVA POD OPTEREĆENJEM
NAUČNI SKUPNAUČNI SKUP
CG KO CIGREPržno, 12.-16.10.2009.
mr Snežana Vujosevićmr Saša Mujović
Elektrotehnički fakultet - Podgorica
Izvršena je analiza komutacionih prenapona koji nastaju prilikom uključenja jednog ili više opterećenih vodova
-Korišćenjem diskretne metode, uradjen je matematički model
-Urađen je program u MATLAB-u, koji vrši simulaciju procesa uključenja vodova pod opterećenjem
-Omogućena je grafička prezentacija posmatranih pojava u dužem vremenskom periodu, kao i proračun traženih veličina
Posmatrani su vodovi različitih naponskih nivoa ( 35 i 110 kV), različitih dužina, kao i raznih vrsta opterećenja
Analiziran je uticaj pojedinih parametara ( naponski nivo, dužina, vrsta opterećenja, broj vodova) na oblik i veličinu komutacionih prenpona
Prenaponi koji se javljaju u električnim mrežama mogu se klasifikovati u dvije osnovne grupe
- spoljašnje prenapone, nastale usljed atmosferskih pražnjenja
- unutrašnje prenapone, čiji je uzrok u samoj mreži
U unutrašnje prenapone, pored ostalih, spadaju i tzv. sklopni prenaponi, koji nastaju pri komutacijama prekidača, bilo u ustaljenom ili u havarijskom režimu.
Uključenje voda (energetizacija voda) je komutacija koja se u praksi veoma često izvodi, pa je neophodno poznavati i prateće pojave koje pri tom procesu nastaju.
· Pri ovom procesu može, zavisno od uslova uključenja, doći do pojave sklopnih prenapona koji se kreću i do trostruke vrijednosti nominalnog napona.
MATEMATIČKI MODEL
Slika 1. Realna šema posmatranog sistema
VP
G
T
l2
l3
lN
l1
Z1
Z2
Z3
ZN
e(t) - trenutna vrijednost elektromotorne sile; L=Lg + Ltr- ukupna induktivnost generatora i transformatora; l, c, r, g - podužna induktivnost, kapacitivnost, otpornost i odvodnost voda; R=Rg + Rtr - ukupna omska otpornost generatora i transformatora, Z1-ZN su opterećenja vodova 1-N.
Slika 2. Jednopolna zamjenska šema posmatranog sistema
gdje je:
i2
U2
l, c, r, g
R
U1U
PL
e(t)
1
lN
Z1
ZN
Slika 2. Jednopolna zamjenska šema posmatranog sistema
REZULTATI PRORAČUNA
Tabela I – Parametri analiziranih vodova
Parameri sistema
Ems izvora
E(kV)
Ekvivalentna induktivnost gen. i transf.
L(H)
Ekvivalentna otpornost gen.
i transf.
R(Ω)
Karakter. impedansa
voda
Zc(Ω)
Podužni otpor voda
r(Ω)
Podužna indukt. vodal(µH)
Podužni kapacitet
vodac (η F)
Vod br.
1 35 0.5 20 370 0.33 1264 9.236
2 110 1 20 350 0.13 1207 9.872
0 0.002 0.004 0.006 0.008 0.01 0.012 0.014 0.016 0.018 0.02-30
-20
-10
0
10
20
30
40
50
t[s]
U[k
V]
Slika 3. Uključenje vodova naponskog nivoa 35 kV, različitih dužina:l=10 km ( plava), l=20 km ( zelena), l=30 km ( crvena)
Maksimalni prenaponi koji se u ovom procesu javljaju iznose Umax1= 42.25 kV, Umax2= 43.68 kV, Umax3= 43.83 kV, a odgovarajući koeficijenti prenapona Kp1=1.478, Kp2=1.53 i Kp3=1.534
Sa porastom dužine voda raste i maksimalni prenapon koji nastaje pri njegovom uključenju
Maksimalni prenaponi koji se u ovom procesu javljaju iznose Umax1= 27.25 kV, Umax2= 43.68 kV, Umax3= 46.26 kV, a odgovarajući koeficijenti prenapona Kp1=0.954, Kp2=1.53 i Kp3=1.619. Sa porastom vrijednosti opterećenja voda raste maksimalni prenapon koji nastaje pri njegovom uključenju
0 0.002 0.004 0.006 0.008 0.01 0.012 0.014 0.016 0.018 0.02-30
-20
-10
0
10
20
30
40
50
t[s]
U[k
V]
Slika 4. Uključenje vodova naponskog nivoa 35 kV, sa različitim opterećenjem: R=1 kΩ ( plava), R=6.5 kΩ ( zelena), R=10 kΩ ( crvena)
Maksimalni prenaponi iznose Umax1= 124.344 kV, Umax2= 137.629 kV, Umax3= 152.732 kV, a odgovarajući koeficijenti prenapona Kp1=1.384, Kp2=1.532 i Kp3=1.7
Kao i u slučaju 35 kV vodova, da sa porastom dužine voda raste i maksimalni prenapon koji nastaje pri njegovom uključenju.
Kod vodova većih dužina, maksimalni prenapon javlja se u drugoj poluperiodi.
0 0.005 0.01 0.015 0.02 0.025 0.03 0.035 0.04-200
-150
-100
-50
0
50
100
150
200
t[s]
U[k
V]
Slika 5. Uključenje vodova naponskog nivoa 110 kV, različitih dužina:l=100 km ( plava), l=200 km ( zelena), l=300 km ( crvena)
Maksimalni prenaponi koji se javljaju iznose Umax1= 43.68 kV, Umax2= 34.87 kV, Umax3= 30.54 kV, a odgovarajući koeficijenti prenapona Kp1=1.528, Kp2=1.22 i Kp3=1.07. Može se uočiti da maksimalni prenapon koji nastaje pri uključenju opada sa porastom broja vodova priključenih na sabirnice
0 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 0.06-30
-20
-10
0
10
20
30
40
50
V R I J E M E [ s ]
N A
P O
N
[kV
]
P R E L A Z N I P R O C E S
Slika 6. Uključenje vodova naponskog nivoa 35 kV, sa različitim brojem vodova koji su priključeni na sabirnice n=1 (zelena), n=2 (crvena), n=3 ( plava)
Maksimalni prenapon iznosi Umax= 51.19 kV, uz koeficijent prenapona Kp=1.791U odnosu na vod istih karakteristika koji ima samo aktivno opterećenje, koeficijent prenapona je veći, a prelazni proces odvija se u dužem vremenskom periodu
0 0.005 0.01 0.015 0.02 0.025 0.03 0.035 0.04-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
40
50
60
t[s]
U[k
V]
Slika 7. Uključenje voda naponskog nivoa 35 kV, sa opterećenjem: R=1 kΩ Xl=11 kΩ
-Na osnovu sprovedenih analiza i dobijenih rezultata može se zaključiti da je diskretna metoda veoma pogodna za simulaciju komutacionih prenapona
- Program koji je, na osnovu razvijenog matematičkog modela, urađen u MATLAB-u daje mogućnost izračunavanja maksimalnih prenapona koji nastaju pri posmatranom procesu, kao i njegovu grafičku prezentaciju
- Za pouzdan rad elektroenergetskog sistema, posebno sa aspekta izolacije, veoma je značajna procjena prenapona do kojih može doći pri komutacijama prekidača, i koji, zavisno od karakteristika sistema, mogu dostići veoma visoke vrijednosti
ZAKLJUČAK
- Predloženi program je veoma jednostavan za korisnike, a dobijene simulacije daju podatke koji su neophodni za bezbjedan i siguran rad sistema, naročito kod visokonaponskih vodova gdje je veoma teško doći do odgovarajućih eksperimentalnih vrijednosti