analiza financijskih izvjeŠtaja poduzeĆa - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/139.b.pdf ·...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Valentina Mendiković

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA

FERELI D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA

FERELI D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Međunarodno računovodstvo

Mentor: Prof. dr. sc. Josipa Mrša

Student: Valentina Mendiković

JMBAG: 0081113277

Smjer: Međunarodno poslovanje

Rijeka, srpanj 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ......................................................................................... 4

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................................. 4

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 5

1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 5

1.5. Struktura rada ............................................................................................................................... 6

2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ........................................................................ 7

2.1. Obilježja i vrste financijskih izvještaja ......................................................................................... 7

2.2. Bilanca ........................................................................................................................................ 11

2.2.1. Osnovni elementi bilance .................................................................................................... 12

2.2.2. Vrste bilanci ........................................................................................................................ 14

2.2.3. Bilančane pozicije ............................................................................................................... 14

2.2.3.1.Imovina .......................................................................................................................... 15

2.2.3.2. Obveze i glavnica ......................................................................................................... 16

2.2.4. Bilančna načela .................................................................................................................... 17

2.3. Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ....................................................... 18

2.3.1. Oblik iskazivanja i vrste izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ....... 20

2.3.2. Pozicije Izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ................................. 21

2.3.2.1. Prihodi .......................................................................................................................... 21

2.3.2.2. Rashodi ......................................................................................................................... 22

2.3.2.3. Financijski rezultat ....................................................................................................... 23

2.4. Osnovne značajke izvještaja o novčanom toku .......................................................................... 24

2.4.1. Osnovni elementi izvještaja o novčanim tijekovima ........................................................... 26

2.4.2. Metode strukturiranja izvještaja o novčanim tijekovima..................................................... 27

2.5. Osnovne značajke Izvještaja o promjeni vlasničke glavnice ...................................................... 28

2.5.1. Informacije Izvještaja o promjeni vlasničke glavnice ........................................................ 28

2.5.2. Struktura izvještaja o promjeni vlasničke glavnice ............................................................. 29

2.6. Bilješke uz financijske izvještaje ............................................................................................... 29

3. ANALIZA I INTERPRETACIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ............................. 32

3.1. Pojam i značajke analize financijskih izvještaja......................................................................... 32

3.2. Pregled analitičkih pokazatelja financijskih izvještaja ............................................................... 34

4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA FERELI D.O.O. ............... 41

4.1. Djelatnost poduzeća Fereli d.o.o. ............................................................................................... 41

4.2. Analiza bilance poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu ................................................ 42

4.2.1 Analiza imovine ................................................................................................................... 42

4.2.1.1. Struktura i dinamika dugotrajne imovine ..................................................................... 45

4.2.1.2. Struktura i dinamika kratkotrajne imovine ................................................................... 46

4.2.2. Analiza obveza i kapitala ..................................................................................................... 47

4.2.2.1. Struktura i dinamika dugoročnih obveza ...................................................................... 49

4.2.2.2. Struktura i dinamika kratkoročnih obveza.................................................................... 50

4.3. Analiza Izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti poduzeća Fereli d.o.o. za

2011. i 2012.godinu ........................................................................................................................... 51

4.3.1. Analiza prihoda ................................................................................................................... 51

4.3.2. Analiza rashoda ................................................................................................................... 54

4.3.3. Analiza financijskog rezultata poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu .................. 60

5. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA FERELI

D.O.O. ...................................................................................................................................... 62

5.1. Pokazatelji likvidnosti ................................................................................................................ 62

5.2. Pokazatelji zaduženosti .............................................................................................................. 63

5.3. Pokazatelji aktivnosti ................................................................................................................. 65

5.4. Pokazatelji ekonomičnosti .......................................................................................................... 66

5.5. Pokazatelji profitabilnosti ........................................................................................................... 67

6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 69

POPIS LITERATURE ........................................................................................................... 71

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 73

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 73

POPIS SHEMA ...................................................................................................................... 74

POPIS PRILOGA .................................................................................................................. 74

1

1. UVOD

Cilj svakog poduzeća je biti uspješan u svom poslovanju, ostvariti što veću dobit i što

uspješnije se prilagoditi nestabilnim tržišnim uvjetima koji vladaju danas kako u domaćem

tako i u svjetskom gospodarstvu. Pritom je vrlo važno da poduzeće donosi ispravne odluke

koje će pridonositi njegovom napretku. Da bi poduzeće bilo uspješno u planiranju, te da

doneseni planovi budu ostvarivi i pridonose poslovanju, potreban je dostatan obujam

informacija kao temelja za donošenje poslovnih odluka. Osnovni izvor informacija u

poduzećima jesu financijski izvještaji, odnosno informacije nastaju kao produkt analize istih.

Upravo su oni važna pretpostavka za donošenje ispravnih odluka koje će se odraziti na

uspješno poslovanje poduzeća. Praćenje i analiziranje financijskog poslovanja poduzeća

važno je za sve interesno utjecajne skupine u poduzeću i njegovu okruženju: vlasnike,

menadžere, dioničare, ali i za vanjske korisnike kao što su dobavljači, potencijalni ulagači,

dužnici, financijski analitičari, savjetnici i drugi.

Sam pojam financijskoga izvještaja ukazuje na detaljno izvještavanje o fInancijskom stanju i

kretanju u poduzećima, stoga se financijski izvještaji i definiraju kao izvještaji o financijskom

stanju i financijskom prometu poduzetnika te su finalni proizvod svakog poslovanja, a

prvenstveno su namijenjeni vanjskim korisnicima. Temeljni dokumenti koji služe u svrhu

donošenja odluka jesu svim skupinama poznati i najčešće spominjani: bilanca, izvještaj o

dobiti ili gubitka i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima, … Financijski

izvještaji kao takvi moraju zadovoljiti određena obilježje kao što su: važnost, razumljivost,

pouzdanost i usporedivost. Nužno je da se sastavljaju u skladu sa međunarodnim

računovodstvenim standardima radi smanjivanja razlika u kriterijima za priznavanje pojedinih

pozicija, što omogućava bolju usporedivost i razumljivost financijskih izvještaja.

Izvršavanjem temeljnih postavljenih kriterija i ispunjavanjem njihove osnovne funkcije

informiranja i prikazivanja poslovanja, financijski izvještaji uvelike mogu pridonijeti

reproduciranju informacija o poslovanju poduzeća, o mogućim prijetnjama i prilikama,

poteškoćama, snagama i slabostima, … U nastavku ovoga poglavlja analizirani su osnovni

elementi ovoga diplomskoga rada.

2

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Na problem istraživanja provedenoga u ovome diplomskome radu ukazuje već prethodno

izložena tematika, a taj problem se odnosi na pitanje učinkovitosti analize financijskih

izvještaja i uloge tako prikupljenih informacija u poslovnome odlučivanju. Naime, sve

informacije koje su temelj za donošenje odluka, za promjene ili inovacije u poduzećima,

proizlaze iz analize financijskih izvještaja i sa njima povezanih pokazatelja poslovanja. U

skladu sa time moguće je definirati i predmet istraživanja. Predmet istraživanja ovog

diplomskog rada je istražiti, analizirati i definirati osnovne značajke financijskih izvještaja i

financijskog izvještavanja u poduzeću Fereli d.o.o., čija djelatnost obuhvaća popravak i

održavanje brodova i jedrilica, te će za potrebe pisanja ovog diplomskog rada biti korišteni i

obrađeni financijski izvještaji navedenoga poduzeća, koje je vlasnik poduzeća ustupio na

korištenje. Objekt istraživanja jesu financijski izvještaji.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Radna hipoteza ovoga diplomskoga rada glasi: konzistentnim spoznajama o osnovnim

značajkama financijskoga izvještavanja te sustavnom analizom prikupljenih financijskih

izvještaja poduzeća Fereli d.o.o., moguće je praktičnim primjerom potkrijepiti učinkovitost

analize financijskih izvještaja u poslovanju poduzeća.

U skladu sa tako postavljenom hipotezom moguće je definirati slijedeće pomoćne hipoteze:

PH1: Sustavnim saznanjima o osnovnim računovodstvenim zakonodavnim okvirima moguće

je definirati pojam i osnovne značajke financijskih izvještaja.

PH2: Proučavanjem dostupne znanstvene literature moguće je iznijeti osnovne značajke

pojedinih vrsta financijskih izvještaja te njihov doprinos poslovnom odlučivanju.

PH3: Provođenjem analize financijskih izvještaja poduzeća Fereli d.o.o., moguće je utvrditi

doprinos informacija proizašlih iz te analize poslovnom odlučivanju u poduzeću.

3

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja ovog diplomskog rada je utvrditi osnovne značajke financijskoga

izvještavanja i isto primijeniti u praksi na financijskim izvještajima poduzeća Fereli d.o.o..

Također svrha istraživanja je da se analizom financijskog poslovanja poduzeća utvrde

pozitivne i negativne tendencije poslovanja, donesu zaključci o budućem poslovanju

poduzeća, te daju korisni prijedlozi koji će omogućiti daljnji razvoj poduzeća. Analiza

provedena na dobivenim financijskim izvještajima veoma je važna za donošenje poslovnih

odluka, te će omogućiti bolje i uspješnije provođenje buduće poslovne strategije i doprinijeti

poboljšanju poslovanja poduzeća Fereli d.o.o.

Cilj istraživanja je stoga definirati pojam financijskoga izvještavanja, osnovne oblike istih,

procese analize financijskoga izvještavanja i njezin doprinos daljnjem poslovanju te sve

potkrijepiti praktičnim primjerom, analizom financijskih izvještaja poduzeća Fereli d.o.o. U

skladu s time potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja:

1. Što je to financijski izvještaj?

2. Koje su osnovne vrste financijskih izvještaja?

3. Što je i čemu služi analiza financijskih izvještaja?

4. Koja je svrha pokazatelja financijskih izvještaja?

5. Kakva je uloga analize financijskih izvještaja u poduzeću Fereli d.o.o.

1.4. Znanstvene metode

U radu je sa ciljem potvrđivanja postavljene radne hipoteze i donošenja zaključka o

promatranoj problematici korišteno niz metoda znanstveno istraživačkoga rada. Za potrebe

analize prikupljene materije i financijskih izvještaja korištene su slijedeće metode: metoda

analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda

deskripcije, metoda komparacije, statistička metoda, …

4

1.5. Struktura rada

Ovaj diplomski rad sastavljen je od šest sadržajno povezanih cjelina. U prvom dijelu utvrđuje

se problem istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, te znanstvene metode upotrijebljene

tijekom diplomskog rada. Drugi dio navodi vrste i osnovna obilježja financijskih izvještaja,

analizirajući pojedinačno svaki od njih. U trećem je dijelu rada teoretski definiran proces

analize financijskih izvještaja stavljajući naglasak na važnost analize financijskih izvještaja

kao i obilježja iste. Četvrti dio ovoga rada analizira financijske izvještaje, Bilancu i Izvještaj o

dobiti i gubitku poduzeća Fereli d.o.o.. Peti dio se odnosi na pokazatelje analize financijskih

izvještaja i obrađuje, pojam i vrste financijskih pokazatelja, pokazatelje likvidnosti,

pokazatelje zaduženosti, pokazatelje aktivnosti, pokazatelje ekonomičnosti i pokazatelje

profitabilnosti u poslovanju poduzeća Fereli d.o.o. Šesti dio rezimira cjelokupni rad, potvrđuje

uvodne hipoteze te daje odgovor na ciljeve istraživanja.

5

2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Financijski su izvještaji jedan od najvjernijih prikaza poslovanja poduzeća putem kojega se

poduzeće predstavlja vanjskim ili unutarnjim korisnicima. Svako je poduzeće prema

zakonskim odredbama dužno u većem ili manjem obujmu sastavljati i dostavljati

pravovremeno financijske izvještaje o svojem poslovanju u danom vremenskom periodu. U

nastavku ovoga dijela rada analizirane su osnovne značajke financijskih izvještaja koji se

koriste u praksi.

2.1. Obilježja i vrste financijskih izvještaja

Zakonski je propisano da se svaki poslovni subjekt mora pridržavati odredbi koje ukazuju na

potrebe pravovremenoga izvještavanja o poslovanju poduzeća. Kao produkt zadovoljavanja

tih odredbi nastaju financijski izvještaji. Financijski izvještaji su izvještaji o financijskom

stanju i financijskom prometu poduzetnika te finalni proizvod svakog poslovanja, a

prvenstveno su namijenjeni vanjskim korisnicima. (Bešvir, 2008., str.9) Osnova prezentiranja

temeljnih financijskih izvještaja i osnovni sadržaji financijskih izvještaja usklađenim s

međunarodnim računovodstvenim standardima određuje se MRS-om 1, Financijski izvještaji.

MRS 1 je jedan od međunarodnih računovodstvenih standarda, koje donosi i objavljuje Odbor

za međunarodne standarde. Periodično se obavljaju sastanci Odbora za međunarodne

standarde na kojima se prema potrebi revidiraju aktualni računovodstveni standardi, što se

potom na međunarodnim i nacionalnim razinama objavljuje. Najznačajnije promjene

međunarodnih računovodstvenih standarda proizašle su pod pritiskom regulatornih tijela

tržišta vrijednosnica, te svjetskih stručnjaka računovodstvenih udruga. Svi ti pritisci proizašli

su iz nastojanja da se ostvari fer prezentacija pozicija financijskih izvještaja. (Mrša, Cerović,

2004., str. 3) Sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja određeno je odredbama

Međunarodnog računovodstvenoga standarda MRS 1, čije su osnovne odrednice: (Narodne

novine 139/09)

osigurava okvir financijskog izvješćivanja kroz primjenu odredaba svih standarda jer

se samo na taj način daje fer učinak transakcija;

6

temeljni kriteriji za klasificiranje obveza kao tekućih i dugoročnih jesu uvjeti koji

postoje na dan bilanciranja;

zabranjuje se iskazivanje stavaka u računu dobiti i gubitka kao «izvanrednih»;

utvrđuje se objava menadžerskih procjena u procesu prihvaćanja računovodstvenih

politika, posebno onih koje se odnose na procjene koje mogu imati značajan učinak na

svote priznate u financijskim izvještajima i

određuje se objava ključnih izvora u procjeni neizvjesnih događaja na dan bilanciranja

koje sadrže visoki rizik da će uzrokovati značajne korekcije knjigovodstvenih

vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini.

Ostala obilježja MRS-a 1 su: (Narodne novine 139/09)

ističe se da fer prezentiranje ovisi o striktnom pridržavanju odrednica svih standarda i

svih tumačenja standarda,

dopušta se «relevantni regulatorni okvir» kojim se neće dopustiti izbjegavanje fer

prezentiranja, i onda kad poduzeće to smatra neophodnim;

postavljanje zahtjeva za prezentiranjem rezultata poslovnih aktivnosti u temeljni

izvještaj račun dobiti i gubitka,

uključivanje definiranja pojma materijalno značajnih pozicija,

povezivanje s MRS-om 8, Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih

politika i pogreške,

drugačiji pristup iskazivanju dijela dobiti koji je raspodijeljen manjinskim ulagateljima

u temeljnom izvještaju računu dobiti i gubitka

Osnovni je cilj ovog standarda da uredi osnovu za prezentaciju financijskih izvještaja opće

namjene, čime bi se omogućilo uspoređivanje između financijskih izvještaja iz prethodnih

godina istog poduzeća kao i uspoređivanje sa financijskim izvještajima različitih poduzeća.

Cilj ovoga standarda je da istakne osnovne zahtjeve u pripremi i prezentaciji financijskih

izvještaja koji se pripremaju i prezentiraju sa ciljem pružanja uobičajene vrste i obujma

financijskih informacija za potrebe najšireg kruga korisnika tih informacija. Cilj standarda je

da se ostvari vremensku i unutargransku usporedivost te primarnu odgovornost za pripremu i

7

prezentaciju financijskih izvještaja. Ta odgovornost pada na menadžment poduzeća koji je

ujedno i korisnik tih informacija pa je zbog toga u povlaštenom položaju u odnosu na druge

korisnike. Ključne odrednice financijskog izvješćivanja su sljedeće: (Narodne novine 139/09)

FER PREZENTIRANJE

Fer prezentiranje zahtijeva vjerodostojno prikazivanje financijskih izvještaja koji bi trebali

dati fer prikaz financijskog položaja, uspješnosti poslovanja poduzeća i njenog novčanog

toka. Fer prezentiranje počiva na vjernom predočavanju učinaka transakcija, drugih događaja i

uvjeta u skladu s definicijama i kriterijima priznavanja imovine, obveza, prihoda i rashoda.

Postiže se postupanjem u skladu s primjenjivim standardima financijskog izvještavanja. Fer

prezentiranje također zahtijeva da subjekt izabere i primijeni računovodstvene politike u

skladu s MRS-om 8, koji navodi hijerarhiju uputa i mjera koje menadžment razmatra u

slučajevima nepostojanja Standarda, prezentira informacije, uključujući računovodstvene

politike, na način koji pruža relevantne, pouzdane, usporedive i razumljive informacije, te

pruži dodatna objavljivanja kada sukladnost s određenim zahtjevima MSFI-a nije dovoljna da

bi omogućila korisniku da razumije učinak određenih transakcija, drugih događaja i uvjeta na

financijski položaj i financijsku uspješnost poslovnog subjekta.

TEKUĆA IMOVINA

Tekućom imovinom se smatra onaj dio imovine koji će se u jednom poslovnom ciklusu

realizirati, imovina koja će se prodati i imovina u obliku novca ili novčanih ekvivalenata,

osim novca kojem je uporaba onemogućena najmanje godinu dana nakon dana bilanciranja.

TEKUĆE OBVEZE

U tekuće obveze ubrajamo obveze koje će se u roku od jedne godine od dana bilanciranja

podmiriti, obveze nastale kupoprodajom, i obveze koje će biti podmirene u jednom

poslovnom ciklusu.

DUGOROČNA IMOVINA I DUGOROČNE OBVEZE

U dugoročnu imovinu i u dugoročne obveze spadaju imovina i obveze za koje se očekuje da

će se realizirati u roku duljem od godine dana od dana bilanciranja.

DIO DUGOROČNIH OBVEZA PO KOJIMA SE OBRAČUNAVAJU KAMATE, A

PODMIRUJU SE U ROKU OD DVANAEST MJESECI.

8

Ovaj dio dugoročnih obveza možemo smatrati kao dugoročnima, ako je njihov rok dospijeća

bio dulji od godine dana, ako se za njihovo podmirenje namjeravaju izmijeniti rokovi

dospijeća ili ako se namjeravaju ratificirati.

Svrha financijskih izvještaja jest pružanje informacija o poduzeću, i to o njegovoj imovini,

obvezama, glavnici, prihodima i rashodima, uključujući dobitke i gubitke, ostalim

promjenama glavnice te novčanim tokovima. Cilj financijskog izvještavanja je informiranje

zainteresiranih korisnika o financijskom položaju poduzeća kao i o uspješnosti poslovanja.

Informirati korisnike znači prezentirati im sve relevantne i istovremeno pouzdane

računovodstvene informacije u obliku i sadržaju prepoznatljivom i razumljivom osobama

kojima su namijenjene. (Žager, 2001., str. 36)

Učestalost financijskih izvještaja se odnosi na vremenski period u kojemu se financijski

izvještaji trebaju izdavati. Najučestalije je godišnje financijsko izvještavanje. Ukoliko

izvještaji obuhvaćaju razdoblje kraće ili dulje od godine dana, obvezno se mora navesti

razloge koji su prouzrokovali izmjenu termina predaje financijskog izvještaja te činjenicu da

usporedne svote u računu dobiti i gubitka, izvještaju o promjeni glavnice i novčanim

tokovima nisu usporedive.

Temeljni financijski izvještaji koji su predmet obrade ovog diplomskog rada prema čl.

15 Zakona o računovodstvu (NN, 109/07) prikazani su slijedećom shemom:

9

Shema br. 1: Temeljni financijski izvještaji

Izvor: Izrada studentice prema Miko, l., Kukec, S.K., 2008., Računovodstvo, Tempus,

Varaždin, str. 59

Svi ti izvještaji međusobno su povezani i upućeni jedni na druge. Neki su statičkog karaktera

(primjerice bilanca) jer prikazuju situaciju u određenoj točki vremena, a drugi pokazuju

promjene ekonomskih kategorija u određenom razdoblju te s toga imaju dinamički karakter

(npr. Izvještaj o dobiti i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti). Promatrani zajedno govore o

“zdravstvenom stanju“ nekog poduzeća. (Žager, 2001., str. 36) Uz navedene obvezne

financijske izvještaje, poduzeća se potiču i na objavu ostalih izvještaja, kao što su izvještaji o

zaštiti okoliša, izvještaji o dodanoj vrijednosti, menadžerski izvještaji, i ostalih za poduzeće

značajnih izvještaja. Osim obveznih financijskih izvještaja potiče se poduzeća da predaju i

druge izvještaje kao što su izvještaji o dodanoj vrijednosti, menadžerski izvještaji, izvještaji o

zaštiti okoliša i dr.

Sastavljanje financijskih izvještaja

Svaki je poslovni subjekt dužan pravovremeno dostaviti propisane mu zakonom financijske

izvještaje. Svi se financijski izvještaji izrađuju na hrvatskom jeziku u domaćoj nacionalnoj

valuti. Svi poduzetnici obvezni su voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje.

Izvještaj o

novčanim

tijekovima

Izvještaj o

promjenama

vlasničke

glavnice

Bilješke uz

financijske

izvještaje

Bilanca

Izvještaj o dobiti i

ostaloj sveobuhvatnoj

dobiti

FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI

10

Poslovne knjige vode se primjenom dvostranoga, dvojnoga ili dualnoga knjigovodstva. Svi

su poslovni subjekti dužni na početku poslovanja popisati svu imovinu i izvore te imovine te

navesti vrijednost svih pojedinih pozicija na strani imovine i obveza. Financijsko

izvještavanje se temelji na tome da na kraju te obračunske godine poduzetnik provodi analizu

i pravi financijske izvještaje na kraju godine, kojim utvrđuju stanje na kraju godine. (Žager,

Smrekar, Olujić, 2009., str. 31)

U Hrvatskoj obvezu sastavljanja financijskih izvještaja uređuju dva zakona: Zakon o

računovodstvu i Zakonu o trgovačkim društvima. Obveza predaje godišnjih financijskih

izvještaja nadležnim državnim institucijama još je regulirana i Zakonom o sudskom registru.

Danas je prisutna javna objava financijskih izvještaja o poslovanju poduzeća. Financijski

izvještaji se radi javne objave predaju Financijskoj agenciji, a rok za predaju izvještaja za

prethodnu godinu je 30. travnja tekuće godine. Broj i vrsta financijskih izvještaja koje treba

predati radi javne objave razlikuju se ovisno o veličini poslovnog subjekta.

(http://liderpress.hr/arhiva/71728/)

2.2. Bilanca

Bilanca je financijski izvještaj koji predstavlja vodeći i glavni, a ujedno i najpoznatiji

financijski izvještaj poduzeća. Uobičajeno se definira kao financijski izvještaj koji

sistematizirano prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala u određenom vremenskom

trenutku. Ona prikazuje financijski položaj računovodstvenog subjekta u određenom trenutku.

Njezin formalniji naziva je izvješće o financijskom položaju. Zbog toga što je snimka u

određenom trenutku, bilanca je izvješće stanja (a ne toka). (Antony, Reece, 2004., str. 631)

Sastavlja se u pravilu za svaku poslovnu godinu sa stanjem na određeni dan. Bilanca se

sastavlja na temelju podataka nastalih transakcija u toku poslovne godine/razdoblja, pa je to

razlog da se izrađuje na samom kraju razdoblja. Poduzeće je dužno u bilanci iznijeti slijedeće

stavke: (IASB, 2011.)

Nekretnine, postrojenja i opremu raščlanjene u razrede prema MRS 16

Potraživanja raščlanjena prema iznosima ostvarenim od kupaca, povezanih poduzeća,

…

Zalihe raščlanjene u skladu sa MRS 2 (zalihe trgovačke robe, zalihe proizvodnje,

zalihe materijala, zalihe proizvodnje u tijeku, …)

http://liderpress.hr/arhiva/71728/

11

Rezerviranja raščlanjena u rezerviranja za doprinose zaposlenika i druga rezerviranja

Vlasnički kapital i rezerve raščlanjene u nekoliko skupina kao uplaćeni kapital,

dionički kapital i rezerve.

Za svaki dio vlasničkoga kapitala potrebno je u bilanci (ili u bilješkama i izvještaju o

promjeni glavnice) navesti broj autoriziranih dionica, broj izdanih i u potpunosti plaćenih

dionica te broj dionica koje su izdane ali nisu u potpunosti plaćene, prava, preferencije i

zabrane vezane za dionice, udio u vlasništvu poduzeća, dionice rezervirane za izdanja pod

određenim uvjetima i ugovorima (pod uvjetima se podrazumijeva vrijeme i iznosi),… (IASB,

2011.)

Bilanca iskazuje sva sredstva i sve izvore financiranja pa se njena podjela može iskazati na

dvije osnovne grupe stavaka: aktiva i pasiva, koji su u nastavku detaljnije pojašnjeni.

2.2.1. Osnovni elementi bilance

Bilanca je dvostrani računovodstveni iskaz koji ima uravnoteženu desnu i lijevu stranu (lijeva

strana u kojoj se iskazuje aktiva mora biti uvijek jednaka desnoj strani u kojoj se iskazuje

pasiva). Sastavni dijelovi bilance jesu: (Anthony, Reece, 2004., str. 26)

Aktiva

Pasiva

Izvanbilančne stavke aktive i pasive.

Aktiva obuhvaća svu imovinu poduzeća. Imovina poduzeća se dijeli na dugotrajnu i

kratkotrajnu imovinu. Kratkotrajna imovina je imovina koja ispunjava slijedeće uvjete:

očekuje se da će se realizirati ili se drže za prodaju ili potrošnju u redovnome tijeku

poslovanja, primarno se drži za trgovanje, očekuje se da će se realizirati unutar dvanaest

mjeseci od datuma bilance i novac i novčani ekvivalenti, osim ako mu je ograničena

mogućnost uporaba od najmanje dvanaest mjeseci. Sva ostala imovina u poduzeću je

dugotrajna, a obuhvaća materijalnu i nematerijalnu imovinu, financijsku dugotrajnu imovina,

dugoročna potraživanja…

S druge strane pasiva u bilanci obuhvaća sve obveze i kapital poduzeća. Obveze mogu biti

dugoročne i kratkoročne. Kratkoročne obveze su sve obveze koje ispunjavaju slijedeće uvjete:

12

očekuje se da će se podmiriti u redovitome tijeku poslovnoga ciklusa, primarno se drže radi

trgovanja, dospijevaju na podmirivanje unutar dvanaest mjeseci nakon bilanciranja te

poduzetnik nema bezuvjetno pravo odgoditi podmirivanje obveza za najmanje dvanaest

mjeseci poslije datuma bilance. Sve druge obveze su dugoročne. Struktura bilance ne smije se

mijenjati iz godine u godinu, osim u isključivo dozvoljenim izvanrednim slučajevima.

Izvanbilančna aktiva iskazuje vrijednost tuđe imovine koja se nalazi na privremenoj uporabi

kod poduzetnika, a izvanbilančna pasiva iskazuje podrijetlo (izvore) tuđe imovine koja je

iskazana u izvanbilančnoj aktivi. (Gulin, Čevizović, 2008., str.42) U razmatranju financijskog

položaja posebno značajnu ulogu imaju veze i međuodnosi koji postoje između osnovnih

elemenata bilance.

U aktivi bilance (lijeva strana) bilježi se imovina koja se najčešće raščlanjuje na tekuću

imovinu, dugoročna financijska ulaganja i fiksnu imovinu. U pasivi (desna strana) bilježe se

kratkoročne i dugoročne obveze, te vlastiti kapital (vlasnička glavnica). Ako poduzeće posluje

pozitivno, bilanca ja aktivna, a ostvareni se dobitak bilježi kao saldo izravnanja u pasivi (čini

izvor za povećanje imovine iskazane u pasivi). Obrnuto, kada poduzeće posluje negativno,

bilanca je pasivna, a ostvareni se gubitak bilježi kao saldo izravnanja u aktivi (tumači se kao

smanjenje imovine). Bilanca pruža korisnicima informacije o tome što poduzeće ima na

određeni dan (aktiva), što poduzeće duguje i što mu ostaje kad se od imovine oduzmu obveze

(pasiva).

2.2.2. Vrste bilanci

Ovisno o formi, vremenu ili razlogu sastavljanja, razlikujemo nekoliko vrsta bilanci. Obično

se razlikuju i u praksi susreću: (Miko, Kukec, 2008., str. 65)

1. Početna bilanca

2. Zaključna bilanca

3. Pokusna bilanca

4. Konsolidirana bilanca

5. Zbrojna bilanca

6. Diobena i fuzijska bilanca

7. Sanacijska bilanca

8. Likvidacijska bilanca

13

Osnivačka ili početna bilanca sastavlja se prilikom osnivanja poduzeća, odnosno početkom

svake poslovne godine. Završna ili zaključna bilanca sastavlja se na kraju godine (31.12), te u

kontinuitetu poslovanja ujedno predstavlja početnu bilancu na dan 1.1. Pokusna ili probna

bilanca, sastavlja se radi kontrole, odnosno provjere i ispravnosti provedenih knjiženja.

Obično se sastavlja jednom mjesečno, po potrebi i češće, a obvezno ju je sastaviti prije

sastavljanja i prezentiranja bilo koje od navedenih bilanci. Konsolidirana bilanca sastavlja se

na razini složenih poduzeća. Cilj joj je prikazati sustav takvih poduzeća kao jednu cjelinu.

Prilikom njenog sastavljanja potrebno je isključiti interne financijske tokove, potraživanja i

obveze, unutar sustava, odnosno između povezanih poduzeća. Zbrojna bilanca se također

sastavlja na razini složenih poduzeća, ali se ne prebijaju međusobni odnosi, već se

jednostavno zbrajaju istovrsne stavke iz bilanci pojedinih poduzeća. Diobena bilanca se

sastavlja prilikom razdvajanja poduzeća na dva ili više zasebna pravna subjekta. Ta je bilanca

osnova podjele imovine između novonastalih poduzeća. Fuzijska bilanca nastaje u suprotnom

slučaju tj. kada se dva ili više pojedinačnih poduzeća integriraju u jedno novo poduzeće.

Nastaje kao zbroj bilanci integriranih poduzeća. Sanacijska bilanca se sastavlja radi sanacije

poduzeća. Služi kao osnova utvrđivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo

rješenje. Likvidacijska bilanca sastavlja se ukoliko poslovni subjekt ide u likvidaciju, a

postavlja osnovu za utvrđivanje tzv. likvidacijske mase iz koje bi se trebale, barem

djelomično, podmiriti obveze prema dobavljačima.

2.2.3. Bilančane pozicije

Prema međunarodnim računovodstvenim standardima sastavni elementi bilance, odnosno

pozicije, jesu osnovna sredstva (imovina), obveze i glavnica (kapital).

2.2.3.1.Imovina

Imovina predstavlja ekonomske resurse kojima se poduzeće koristi u ostvarivanju svoje

djelatnosti. Uobičajeno se sistematizira i prikazuje prema pojavnom obliku (stvari, prava ili

novac), te prema vremenu moguće transformacije u novčani oblik. Prema tome, imovina se

sistematizira u dvije osnovne grupe. To su: (Alexander, Nobes, 2010., str. 162)

1) Kratkotrajna imovina (tekuća ili obrtna sredstva) je ona za koju se očekuje da će se

u vremenu kraćem od godine dana pretvoriti u novac.

14

2) Dugotrajna imovina (stalna ili fiksna sredstva) je imovina za čiju je pretvorbu u

novčani oblik potrebno razdoblje dulje od jedne godine.

Podjela ukupne imovine poduzeća i njezino prikazivanje kao kratkotrajne i dugotrajne

imovine temelji se na zahtjevu da se odredi približni stupanj unovčivosti imovine, odnosno

likvidnosti poduzeća. Kratkotrajna imovina je ona za koju se očekuje da će biti realizirana

unutar jedne godine, dok je dugotrajna imovina ona čiji je vijek trajanja duži od godine dana,

pa se i njena upotreba previđa za razdoblje duže od godine dana. U nastavku su prikazane

vrste kratkotrajne imovine.

Tablica br. 1: Oblici kratkotrajne imovine

KRATKOTRAJNA IMOVINA

NOVAC POTRAŽIVANJA FINANCIJSKA IMOVINA ZALIHE

U banci Od kupaca Dani kratk. krediti Sirovina i materijala

Od zaposlenih Kupljeni vrijed. papiri Proizvodnje

U blagajni Od države Dani depoziti Gotovih proizvoda

Ostala potraživanja Ostala kratk. ulaganja Trgovačke robe

Izvor: Izrada studentice prema Žager, et al. 2008., Analiza financijskih izvještaja, Zagreb,

str.56

Dugotrajna imovina je onaj dio imovine koji se pretvara u novčani oblik u razdoblju duljem

od jedne godine. U pravilu, ona se postupno troši, amortizira, i zadržava svoj pojavni oblik

tijekom čitavog korisnog vijeka uporabe (zemljište, šume). Dugotrajna imovina se najčešće

sistematizira na materijalnu i nematerijalnu imovinu, financijsku imovinu i dugotrajna

potraživanja. Osnovni oblici koji čine dugotrajnu imovinu te elementi koji čine svaki pojedini

oblik prikazani su u tablici br. 2.

15

Tablica br. 2: Oblici dugotrajne imovine

DUGOTRAJNA IMOVINA

MATERIJALNA NEMATERIJALNA FINANCIJSKA

IMOVINA

POTRAŽIVANJA

Zemljište, šume Patenti, licence,

koncesije, trgovački

znakovi, brendovi

Dani dug. krediti Od kupaca s rokom

plaćanja duljim od 1

godine

Zgrade Softver Kupljeni dug. vrijednosni

papiri

Postrojenja i oprema Ostali troškovi razvoja Dugoročni depoziti Ostala dugoročna

potraživanja Alati Goodwill Ostala dugoročna

ulaganja

Namještaj - - -

Vozila - - -

Izvor: Izrada studentice prema Žager, et al., 2008., Analiza financijskih izvještaja, Zagreb,

str.57 i Alexander, D., Nobes, C., 2010., Financijsko računovodstvo- Međunarodni uvod,

Mate, Zagreb, str. 167

U IASB-ovim terminima materijalna imovina naziva se nekretnine, postrojenja i oprema.

MRS 16 razlikuje je od materijalne imovine koja se prodaje kupcima (zalihe) napominjanjem

da se nekretnine, postrojenja i oprema:

a) drže za upotrebu u proizvodnji ili nabavi dobara ili usluga,

b) očekuju koristiti tijekom više od jednoga razdoblja.

Jednako tako IASB određuje u MRS 38 nematerijalnu imovinu kao monetarnu imovinu bez

fizičkoga sadržaja koja se može identificirati.

2.2.3.2. Obveze i glavnica

Obveze su uobičajeno dugovi prema izvanjskim stranama, koji su izrasli iz već nastalih

događaja. Obveze nastaju kao rezultat prošlih događaja te se evidentiraju u bilanci isključivo

ako su u tom periodu nastale.

Tekuće obveze su obveze za koje se očekuje da će biti podmirene bilo uporabom tekuće

imovine bilo stvaranjem drugih tekućih obveza. Kriterij vremenskoga perioda za koji se

uvažava tekuća obveza je godišnji interval ili tekući poslovni ciklus. Osim tekućih postoje i

netekuće obveze. (Alexander, Hobes, 2010., str. 222)

16

Obveze prema dobavljačima su potraživanja dobavljača proizašla iz njihove isporuke robe ili

pružanja usluge subjektu koja im ovaj još nije platio. Iznosi koji se duguju financijskim

institucijama nazivaju se obveze za mjenice ili kratkoročni zajmovi. (Anthony, Reece, 2004.,

str, 31)

Obveza za poreze prikazuje svotu koju subjekt duguje državi za poreze i prikazana je

odvojeno od drugih obveza zbog veličine i zato što se njezina svota ne može točno znati na

datum bilance. Uz ove obveze javljaju se i ostale obveze, koje prema kriterijima ne ulaze u

ove glavne grupe. (Anthony, Reece, 2004., str.31)

Vlasnička glavnica pokazuje onaj dio pasive koji su vlasnici uložili u subjekt, a dijeli se na

dva dijela: uplaćeni kapital, iznos koji su vlasnik ili vlasnici izravno uložili u poduzeće, te

zadržane zarade, koje podrazumijevaju onaj dio ukupnih zarada koje su zadržane za uporabu

u društvu.

2.2.4. Bilančna načela

Unošenje stavaka imovine u bilancu obavlja se uvažavajući slijedeće osnovne kriterije:

funkcionalnost,

likvidnost (opadajuća i rastuća),

sigurnost i

ročnost.

Kriterij funkcionalnosti nalaže da se u aktivi prvo unesu sve pozicije iste funkcionalne

skupine, tj. prvo se unose sve pozicije dugotrajne imovine a onda sve pozicije kratkotrajne

imovine.

Kriterij likvidnosti određuje koja će skupina prva biti prikazana. On nalaže da se imovina u

bilanci iskaže po grupama poštujući dva načela: (Žager, et al. , 2008., str.64)

Načelo rastuće likvidnosti

Načelo opadajuće likvidnosti

Načelo rastuće likvidnosti se odnosi na prikazivanje stavki imovine počevši od najmanje

likvidnih (dugotrajna imovina) prema likvidnijima (kratkotrajna imovina), dok je kod načela

opadajuće likvidnosti suprotna situacija.

17

Na stranu pasive, pozicije se unose prema kriteriju namjene i kriteriju ročnosti. Kriterij

namjene vezan je uz osnovu pravila financiranja imovine tako da je kratkotrajna imovina

financirana iz kratkoročnih izvora i dijela dugoročnih, a dugotrajna imovina iz dugoročnih i

trajnih izvora. Kriterij ročnosti nalaže da se pozicije pasive u bilanci iskažu po grupama

poštujući slijedeća načela:

Načelo rastuće ročnosti

Načelo opadajuće ročnosti

Načelo rastuće ročnosti nalaže da se pozicije pasive iskažu u bilanci počevši od stavki koje

dospijevaju u kraćem roku( kratkoročne obveze) prema stavkama koje dospijevaju kasnije

(dugoročne obveze). Načelo opadajuće ročnosti primjenjuje suprotno pozicioniranje stavaka

pasive.

U praksi su najzastupljeniji kriterij likvidnosti za aktivu i kriterij ročnosti za pasivu. Prema

propisanoj shemi bilance u Zakonu o računovodstvu, članak 17., stavke aktive poredane su

prema kriteriju rastuće likvidnosti, dok su stavke pasive poredane prema kriteriju opadajuće

ročnosti.

2.3. Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Za razliku od bilance, koja prikazuje financijski položaj u određenom vremenskom trenutku,

izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prikazuje aktivnosti poduzeća u

određenom razdoblju, te sadrži informacije o uspjehu poduzeća za jedno računovodstveno

razdoblje odnosno za jednu poslovnu godinu. Osnovni elementi tog izvještaja jesu prihodi,

rashodi i njihova razlika, dobit ili gubitak. Prema međunarodnim standardima financijskog

izvještaja prihodi i rashodi promatraju se kroz njihov utjecaj na povećanje ili smanjenje

ekonomske koristi. (Žager, et al. 2008., str.68)

Prihodi predstavljaju “povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku

priljeva ili povećanje sredstava ili smanjenje obveza, što ima kao posljedicu povećanje

glavnice, ali ne ono u vezi s uplatama vlasnika. Prihodi se dijele na:

redovne – prihodi od prodaje proizvoda, pružanje usluga i financijski prihod

18

izvanredne ili prihodi koji ne nastaju od redovne djelatnosti – npr. inventurni

viškovi, naplata potraživanja iz prethodnih godina i sl.

Rashod predstavlja “smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva

ili iscrpljenja sredstava, što ima kao posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u vezi s

raspodjelom glavnice. Rashodi se dijele na: (HSFI 16, tč.16,10)

redovni – troškovi koji su sadržani u prodanim proizvodima ili uslugama,

troškovi prodaje i administrativni troškovi i financijski rashodi

nerealizirani gubici s osnovne promjene vrijednosti fer imovine

ostali-izvanredni rashodi (prihodi ili rashodi od prestanka priznavanja

dugotrajne imovine)

Također, ostali rashodi obuhvaćaju sve rashode koji zadovoljavaju kriterije priznavanja

rashoda, a nisu uvršteni niti u jednu skupinu rashoda obuhvaćenu računovodstvenim

standardima.

Temeljna jednakost Izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti može se

izraziti slijedećom skicom.

Shema 2.: Temeljna jednakost Izvještaja o dobiti gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Izvor: Samostalna izrada studentice

Pri čemu važi sljedeće:

DOBITAK = PRIHOD > RASHODA

GUBITAK = PRIHOD < RASHOD

Dakle, ako poduzeće mora uložiti više od onog što dobije iz nekog poslovnog procesa, tada

posluje s gubitkom, tj ostvaruje negativan financijski rezultat. Svakome je poduzeću u cilju

ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, odnosno dobit, te se brojni napori ulažu u

racionalizaciju rashoda i maksimizaciju prihoda poduzeća.

PRIHODI RASHODI FINANCIJSKI

REZULTAT - =

19

2.3.1. Oblik iskazivanja i vrste izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Izvještaja o dobiti ili gubitku je kako je spomenutu uz bilancu jedan od najvažnijih

financijskih izvještaja poduzeća. Stoga je radi preglednosti i usporedivosti zakonski propisan

oblik i forme prikazivanja izvještaja, koje su dostupne široj javnosti. Izvještaj o dobiti ili

gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti može se prezentirati u dva oblika, a to su: (Gulin,

Čevizović, 2008., str. 72)

1. jednostranog računa (stupnjevitog ili štafetnog) i

2. dvostranog računa.

Dvostrani račun ili dvostrani pregled je oblik izvještaja u kojem se lijeva strana naziva

prihodi, a desna rashodi, dok je kod jednostranoga računa/pregleda prvi (gornji) dio prikaz

prihoda, a drugi (ispod prihoda) dio prikaz rashoda.

Prema vremenu sastavljanja izvještaj o dobiti ili gubitku može biti proračunski (planski) i

obračunski (stvarni, naknadni). Proračunski izvještaj o dobiti ili gubitku sastavlja se

unaprijed, odnosno predviđa kretanje prihoda i rashoda, dok se obračunski sastavlja po

završetku obračunskoga razdoblja.

Prema cilju i razlogu sastavljanja izvještaj o dobiti ili gubitku može biti zaključni, probni,

skraćeni, primopredajni, sanacijski, stečajni, likvidacijski, fuzijski, konsolidirani, zbrojni.

Skraćeni izvještaj o dobiti i gubitku ne obuhvaća sve stavke prihoda i rashoda pojedinačno.

Primopredajni se izvještaj izrađuje prilikom prodaje točnije primopredaje poduzeća, koje je

objekt izvještavanja. Sanacijski izvještaj sastavlja se u sa ciljem sanacije poduzeća, odnosno

utvrđivanja nastalih gubitaka i iznalaženje mjera za rješavanje istih. Stečajni izvještaj se

sastavlja ukoliko poduzeće odlazi u stečaj. Likvidacijski izvještaj o dobiti ili gubitku utvrđuje

se ako subjekt ide u likvidaciju. Fuzijski se izvještaj sastavlja prilikom pripajanja poduzeća,

dok se konsolidirani obavlja na razini korporacija, odnosno prilikom izvještavanja o

poslovanju grupacije čije je poduzeće član. Zbrojni izvještaj ukazuje na zbrojno stanje ovisno

o kriteriju po kojem se vrši zbroj.

20

2.3.2. Pozicije Izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

S obzirom da izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti služi u svrhu

izvještavanja o poslovanju poduzeća u promatranom periodu, njegove su temeljne sastavnice

prihodi poduzeća, rashodi poduzeća te u skladu sa njima izračunata dobit ili gubitak na

temelju kojega se obračunava porez na dobit, ukoliko je do iste došlo u obračunskom

razdoblju. U nastavku su analizirane osnovne značajke stavaka izvještaja.

2.3.2.1. Prihodi

Prihodi se smatraju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenje obveza što ima za

posljedicu povećanje ili smanjenje glavnice. Osnovno načelo bilježenja prihoda u poduzećima

je načelo nastanka događaja, odnosno prihodi se bilježe u trenutku nastanka neovisno o

njihovoj naplati. Prema načinu stjecanja prihodi se u našoj praksi dijele na: (MRS 18, tč.1)

1. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga

2. Prihodi od prodaje robe

3. Financijski prihodi

4. Izvanredni prihodi

Prihodi u poslovanju se dijele na redovne i izvanredne. Redovni su prihodi oni koji se javljaju

zbog poslovanja poduzeća, obavljanjem temeljne djelatnosti, te je smisao postojanja poduzeća

i njegova rada upravo čim veći poslovni prihod. U nastavku je prikazana struktura ukupnih

prihoda poduzeća.

Shema br. 3: Struktura prihoda

Izvor: Izrada studenta prema Žager, et al., 2008., Analiza financijskih izvještaja, Zagreb,

str.71

21

U računovodstvu prihoda, pod poslovne prihode iz redovnoga poslovanja, prema

Međunarodnome računovodstvenome standardu 18, svrstavaju se prihodi koji nastaju iz

sljedećih transakcija i događaja: (MRS 18, tč., 16)

prodaje proizvoda,

pružanje usluga i

korištenja imovine subjekta od strane drugih, a čime se zarađuju kamate, tantijemi i

dividende.

Financijski prihodi u poslovanju obuhvaćaju prihode koji mogu nastati iz odnosa sa

povezanima ili nepovezanima društvima. Obuhvaćaju kamate, tečajne razlike, dividende i

slične prihode, nerealizirane dobitke od financijske imovine te ostale financijske prihode.

Izvanredni prihodi su oni koji neočekivano nastaju u poslovanju poduzeća te nisu nastali kao

produkt temeljne djelatnosti poduzeća.

2.3.2.2. Rashodi

Rashod je svako trošenje novčanih i materijalnih vrijednosti koje je vezano za obavljanje neke

gospodarske djelatnosti. Rashodi se s obzirom na pojavni oblik dijele na: (Gulin, Čevizović,

2008., str. 91)

1. Poslovni rashodi

2. Financijski rashodi

3. Izvanredni rashodi

Slično kao i kod prihoda, u poslovanju poduzeća javljaju se redovni i izvanredni rashodi.

Slijedeća shema prikazuje strukturu rashoda u poslovanju poduzeća.

22

Shema br. 4: Struktura rashoda

Izvor: Izrada studenta prema Žager, K., Sačer, I.M., Sever, S., Žager, L., 2008., Analiza

financijskih izvještaja, Zagreb, str.72

U poslovanju se od temeljne djelatnosti kao i povezanih djelatnosti poduzeća javljaju redovni

rashodi koji mogu biti poslovni i financijski. U poslovne se rashode redovito uvrštavaju

rashodi prodanih učinaka, rashodi razdoblja koji su povezani sa troškovima poslovanja te

ostali poslovni rashodi. Financijski rashodi koji se javljaju u redovnom poslovanju

obuhvaćaju financijske troškove, odnosno one izdatke koji nastaju zbog financijskih odnosa

poslovnoga subjekta, a u to se uvrštavaju kamate, tečajne razlike, …

Izvanredni rashodi se javljaju nepredviđeno u poslovanju poduzeća te se na njih nije računalo,

a najčešće nastaju uslijed neočekivanih okolnosti, koje nepovoljno djeluju na obavljanje

temeljne djelatnosti poduzeća. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja kao ostali

rashode definiraju rashode s osnove darovanja, inventurne manjkove, rashode s osnove

prodaje sirovina i materijala, kazne, penale i naknade štete, otpisana potraživanja …

Iako su sva tri elementa rashoda prisutna u poslovanju, najveći udio odlazi na poslovne

rashode, na koje se jednako tako i može značajno utjecati.

2.3.2.3. Financijski rezultat

Financijski rezultat poslovanja je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, a

predstavlja dobit, odnosno gubitak prije oporezivanja porezom na dobit. Dakle, u slučaju kada

su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda, utvrđuje se pozitivna razlika (dobit prije poreza ili

bruto dobit), a u suprotnom slučaju, gubitak prije poreza. Nakon utvrđene obveze poreza na

dobit (pripremljene porezne prijave) za obračunsko razdoblje, utvrđuje se konačni financijski

rezultat poslovanja (dobit ili gubitak tekućeg razdoblja). Ostvarena neto dobit, u bilančnom

23

smislu, predstavlja prirast vlastitog kapitala iz poslovanja. Nasuprot tomu, negativni konačni

financijski rezultat (gubitak poslije poreza), predstavlja njegovo umanjenje. Neto dobit ili

gubitak jedini je podatak, koji izravno povezuje račun dobiti i gubitka, s jedne, i bilancu, s

druge strane. Dio koji prikazuje dobit ili gubitak u Izvještaju o dobiti ili gubitku mora prema

MRS-u iskazivati iznose slijedećih vrijednosti ukoliko su se dogodile u obračunskom

vremenu: (IASB,2011)

Prihodi

Dobici i gubici proizašli iz prestanka priznavanja financijskih sredstava

Financijski troškovi

Udio dobiti ili gubitka od pridruživanja ili spajanja

Promjena vrijednosti nakon početka mjerenja financijskih sredstava po fer vrijednosti

Troškovi poreza

Jedinstveni iznos sume prekinutoga procesa.

Financijski rezultat pokazuje opći bonitet poslovanja poduzeća, a ocjena o bonitetu najčešće

utječe i na vrstu i obujam analize. Najčešće je financijski rezultat predmet analize

financijskih izvještaja. Financijski rezultat uobičajeno predstavlja inicijalni analitički

postupak, odnosno polazište analize poslovanja društva.

2.4. Osnovne značajke izvještaja o novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku sastavni je dio financijskih izvještaja koji pruža podatke o

primicima i izdacima novca te njihovoj razlici tj. o čistom novčanom toku. Za razliku od

bilance i izvješća o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavljaju na

temelju računovodstvene pretpostavke novčane osnove nastanka događaja po kojoj se prihodi

i rashodi priznaju u trenutku nastanka, a ne kada je novac primljen ili isplaćen, ovaj izvještaj

sastavlja se na temelju računovodstvene pretpostavke novčane osnove nastanka događaja i

tako povezuje računovodstvo temeljeno na pretpostavci nastanka događaja i novčane osnove.

Izvještaj o novčanom toku pruža informacije o : (Grupa Autora, 2001., str. 84)

1. Promjenama neto imovine (neto radnog kapitala),

2. Ocjeni financijske strukture, uključujući likvidnost i solventnost,

3. Procjeni ostvarenja novčanih tokova u budućnosti,

24

4. Povećanju usporedivosti izvještaja između raznih subjekata jer eliminira učinke

različitih računovodstvenih politika na istim transakcijama i poslovnim

događajima,

5. Sposobnost subjekta da stvara novac

Izvještaj o novčanom toku kao jedan od osnovnih izvještaja iz seta financijskih izvještaja

omogućava detaljniju ocjenu poslovanja poduzeća, analizirajući čiste novčane tokove.

Izvještaj o novčanim tokovima je prije imao naziv izvještaj o promjenama financijskoga

položaja poduzeća, što ukazuje na njegovu ulogu određivanja promjene položaja poduzeća.

Izvještaj ruža dodatne podatke koji nisu jasno vidljivi u bilanci i računu dobiti i gubitka, a

koji: (MRS 1, tč.96)

objašnjavaju porijeklo priljeva i odljeva,

omogućuju utvrđivanje financijskih potreba, uzroka odljeva i praznina u novčanom

toku.

sredstvo analize priljeva i odljeva, te polazište za predviđanje budućih novčanih

tokova.

Ovaj izvještaj pokazuje promjenu solventnosti poduzeća u promatranom periodu. Povijesne

informacije o novčanom tijeku često se koriste kao pokazatelj iznosa, vremena i izvjesnosti

budućih novčanih tijekova. One su također korisne u provjeravanju točnosti prijašnjih

procjena budućih novčanih tijekova i u ispitivanju odnosa između profitabilnosti i neto

novčanog tijeka te utjecaja promjena cijena. (MRS 7, tč.5) Osnovna svrha izvještaja o

novčanim tokovima je osigurati informacije o novčanim primicima i novčanim izdacima

poslovnog subjekta tijekom računovodstvenog razdoblja. Jednako tako, izvještaj, na temelju

sadašnjeg stanja, pokazati korisnicima mogućnosti poduzeća u «stvaranju novca» u

budućnosti, kao i „kvalitetu“ ostvarenih novčanih tokova u promatranom obračunskom

razdoblju. tokove. U nastavku su analizirani osnovni elementi izvještaja o novčanom toku.

2.4.1. Osnovni elementi izvještaja o novčanim tijekovima

Izvještaj o novčanim tijekovima se pokazuje kroz prikaz novčanih primitaka, izdataka i

novčanoga toka od : (Alexander, Nobes, 2010., str. 108)

25

1. Poslovnih aktivnosti,

2. Investicijskih aktivnosti i

3. Financijskih aktivnosti.

Poslovne aktivnosti obuhvaćaju aktivnosti primarno usmjerene na proizvodnju i prodaju

proizvoda i robe te pružanje usluga. To su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod subjekta i

sve druge aktivnosti izuzev financijskih i investicijskih aktivnosti. Novčani tok od poslovnih

aktivnosti čine slijedeći primici i izdaci: (www.efzg.hr)

a) novčani primici od prodaje roba i pružanja usluga;

b) novčani primici od naknada, provizija i drugi primici;

c) novčane isplate dobavljačima za isporučenu robu i pružene usluge;

d) novčane isplate zaposlenicima i za račun zaposlenih;

e) novčani primici i novčane isplate osiguravajućeg društva za premije i odštetne

zahtjeve, anuitete i druge police osiguranja;

f) novčane isplate ili povrati poreza na dobit, osim ako se ne mogu posebno identificirati

kao financijske i investicijske aktivnosti, i

g) novčani primici i isplate prema ugovorima koji služe za poslovne ili trgovačke svrhe.

Druga skupina aktivnosti jesu investicijske aktivnosti koje obuhvaćaju stjecanje i otuđivanje

dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu novčani ekvivalenti te ulaganja i prodaju

dugotrajne imovine poduzeća. Novčani tok od investicijskih aktivnosti čine slijedeći primici i

izdaci: (www.efzg.hr)

a) novčane isplate za nabavku nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i

druge dugotrajne imovine

b) novčani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i

druge dugotrajne imovine;

c) novčane isplate za stjecanje vlasničkih i dužničkih instrumenata drugih subjekata i

udjela u zajedničke pothvate

d) novčani primici od prodaje vlasničkih ili dužničkih instrumenata drugih subjekata i

udjela u zajedničkim pothvatima;

e) novčani predujmovi i zajmovi dani drugim strankama;

f) novčani primici od otplate predujmova i zajmova koji su dani trećim strankama;

h) novčane isplate za buduće ugovore, terminske ugovore, ugovore s opcijom i

kompenzacijske ugovore; i

26

i) novčani primici od budućih ugovora, terminskih ugovora, ugovora s opcijom i

kompenzacijskih ugovora.

Financijske aktivnosti, kao treća skupina aktivnosti uvrštenih u izvještaj o novčanim tokovima

obuhvaćaju aktivnosti koje imaju za posljedicu promjenu veličine i sastava glavnice i dugova

subjekta te emisiju i otkup vlastitih dionica, u dividendi, svako zaduživanje subjekta i povrat

dugova subjekta te sav kapital i dugoročne obveze. Novčani tok od financijskih aktivnosti

obuhvaća slijedeće primitke i izdatke: (www.efzg.hr)

a) novčane primitke od izdavanja dionica ili drugih instrumenata glavnice;

b) novčane isplate vlasnicima za stjecanje ili iskup dionica subjekta;

c) novčane primitke od izdavanja zadužnica, zajmova, pozajmica, obveznica, hipoteka i

druge kratkoročne ili dugoročne posudbe;

d) novčane otplate posuđenih iznosa; i

e) novčane otplate najmoprimca za smanjenje nepodmirene obveze koja se odnosi na

financijski najam.

Sastavljanje ovoga izvještaja je čim kompliciranije što se pojavljuje više stavaka, odnosno

novčanih primitaka i izdataka u pojedinim skupinama aktivnosti. U nastavku je dan pregled

metoda sastavljanja istoga te doprinos ovoga izvještaja stvaranju slike o poduzeću.

2.4.2. Metode strukturiranja izvještaja o novčanim tijekovima

Dvije su temeljne metode kojima se sastavljaju izvještaji o novčanim tokovima. To su : (MRS

7, tč. 18)

direktna metoda i

indirektna metoda.

Direktna metoda služi za objavljivanje glavne skupine bruto novčanih primitaka i bruto

novčanih izdataka. Ova metoda pruža informacije korisne za procjenu budućih novčanih

tokova te iskazuje glavne vrste novčanih primitaka i izdataka od poslovnih aktivnosti i

novčani tok. Direktna metoda dakle preračunava stavke računa dobiti i gubitka u izvještaj o

novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti.

27

Indirektna metoda je metoda kod koje se neto dobit svodi na novčani tok od poslovnih

aktivnosti korigiranjem za slijedeće učinke:

Prihoda i rashoda koji ne rezultiraju novčanim tokovima (amortizacije dugotrajne

imovine, vrijednosna usklađenja, nerealizirane tečajne razlike...)

Prihoda i rashoda koji se odnose na investicijske i financijske aktivnosti

Promjene radnog kapitala (povećanje ili smanjenje zaliha, potraživanja i obveza)

Ova metoda se još naziva i metodom povezivanja poslovnih i novčanih tokova, te bilance

računa dobiti i gubitka.

2.5. Osnovne značajke Izvještaja o promjeni vlasničke glavnice

Izvještaj o promjeni kapitala jedan je od temeljnih standardnih financijskih izvještaja i

njegovo je sastavljanje obvezno (MRS 1) za sva poduzeća. Svrha mu je pokazati promjene

stavaka glavnice (kapitala), koje su nastale između dvaju datuma bilance, te na taj način dati

podlogu za prosudbu kvalitete dijela bilančne strukture. Podaci ovog izvještaja podižu

kvalitetu informacija upućenih vlasnicima, ali i ostalim korisnicima.

2.5.1. Informacije Izvještaja o promjeni vlasničke glavnice

Ovaj financijski izvještaj prikazuje sve promjene koje su se dogodile u poduzeću a odrazile su

se na glavnicu neovisno bile one prikazane ili ne u bilanci i izvještaju o dobiti ili gubitku

poduzeća. Informacije koje ovaj izvještaj daje jesu slijedeće: (MRS 1, tč.106)

ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujući odvojeno ukupne iznose

raspodjeljive vlasnicima poduzeća i vlasnicima nekontrolirajućih interesa

učinke retroaktivne primjene promjene računovodstvenih politika ili retroaktivnog

prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8

usklađivanje između knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na početku

i na kraju razdoblja, uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizašle iz:

o dobiti ili gubitka

o svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i

o transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika, uz odvojen prikaz

uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice te promjena vlasničkih

udjela u ovisnim društvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole.

28

Prema MRS 1, također se javlja potreba subjekta da bilo u izvještaju o promjenama kapitala

ili u bilješkama, prezentira iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom

razdoblja, kao i pripadajući iznos po dionici.

2.5.2. Struktura izvještaja o promjeni vlasničke glavnice

S obzirom da je izvještaj o promjenama vlasničke glavnice usmjeren na analizu kretanja

vlasničke glavnice u promatranom periodu, moguće je utvrditi kako je ključni element ovoga

izvještaja kapitala.

Struktura izvještaja o promjeni glavnice sadržana je kroz tri temeljna sastavna elementa:

(Gulin, Čevizović, 2008, str.124)

a) dio koji se odnosi na kapitalne transakcije poduzeća s vlasnicima poduzeća

b) dio koji se odnosi na povećanja i smanjenja glavnice nastalih kao rezultat uspješnosti

poslovanja

c) korekcije glavnice za nerealizirane i nepriznate dobitke i gubitke koje se sastoje od

učinaka revalorizacije, učinaka promjena tečajeva stranih valuta po ulozima te učinaka

primjena računovodstvenih politika.

Svaki dio izvještaja o promjenama glavnice svojim dijelom doprinosi utvrđivanju promjena i

uzroka promjena koje su se dogodila u promatranom periodu a imale su odraza na vlasničku

glavnicu poduzeća.

2.6. Bilješke uz financijske izvještaje

Uz komplet od četiri osnovna izvještaja: bilance, izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj

sveobuhvatnoj dobiti, izvješće o novčanom toku i izvješće o promjeni glavnice, postoji niz

dodatnih, popratnih iskaza. Financijska izvješća su obično popraćena Bilješkama uz

financijske izvještaje, u kojim su objavljene informacije korisne za interpretaciju izvještaja.

Korisnici bi ove bilješke trebali promatrati kao integralni dio financijskih izvještaja jer one

dodatno pojašnjavaju strukturu, vrijednost i obilježja nekih pozicija u tim izvještajima. U

bilješkama se: (MRS 1, tč.112)

a) prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvještaja i određenim

primjenjenim računovodstvenim politikama

29

b) objavljuju informacije koje nalažu MSFI-jevi a koje nisu prikazane drugdje u

financijskim izvještajima i

c) pružaju dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim

izvještajima, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih

izvještaja.

Najčešće su bilješke uz financijske izvještaje: (MRS 1,tč. 112)

Objavljivanje računovodstvenih politika,

Izvori neizvjesnosti procjena

odnosno informacije o kapitalu koje korisnicima njegovih financijskih izvještaja

omogućuju da ocijene ciljeve, politike i procese upravljanja kapitalom subjekta.

Financijski instrumenti s opcijom prodaje razvrstani kao glavnički instrumenti

Druga objavljivanja najčešće vezana za dividende te ukoliko nigdje prije nije

objavljeno informacije vezane za poduzeće:

o sjedište i pravni oblik poslovnog subjekta, njegovu državu osnutka

o opis vrste poslovanja poslovnog subjekta i njegovih temeljnih djelatnosti

o naziv matice i krajnje matice grupe i

o ako je riječ o subjektu s ograničenim trajanjem, informacije o trajanju subjekta.

Bilješke prate financijske izvještaje, dajući daljnje objašnjenje stavki kao što su izvanredni

dobici i gubici, promjene računovodstvenih načela, i značajni financijski događaji nastali

nakon datuma bilance. Bilješke često sadrže informacije koje su od bitne važnosti za točnu

interpretaciju financijskog položaja kompanije, poslovnog rezultata i budućih izgleda za

uspjeh. (Meigs, Meigs, 1993., str. 946) Tako primjerice, u bilješkama trebaju biti prikazane

metode procjene bilančnih pozicija, eventualna odstupanja od postavljenih metoda s

razlozima odstupanja i kvantifikacijom učinaka tih odstupanja.U bilješkama se može prikazati

pregled obaveza s rokom dospijeća duljim od pet godina, prosječan broj zaposlenih, broj i

nominalna vrijednost dionica po vrstama i čitav niz različitih korisnih informacija. U MRS-u

1 – Prezentiranje financijskih izvještaja, detaljnije je regulirana struktura bilješki te njihov

sadržaj, s posebnim osvrtom na obrazloženje primijenjenih računovodstvenih politika.

Neovisno o tome što se svaki pojedini izvještaj odnosi isključivo na jedan iznimno više

elemenata poslovnih sustava, stvaranje cjelokupne slike o poslovanju poduzeća moguće je

jedino i isključivo primjenom analize cijeloga seta financijskih izvještaja. U nastavku ovoga

diplomskoga rada provedena je analiza financijskih izvještaja poduzeća Fereli d.o.o.

30

3. ANALIZA I INTERPRETACIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Značajan dio informacija potrebnih za analizu poslovanja sadržan je u financijskim

izvještajima koji služe za donošenje ispravnih poslovnih odluka te kao takve doprinose

boljem i efikasnijem planiranju i upravljanju samim poduzećem. Iz toga proizlazi važnost

praćenja i analiziranja financijskog poslovanja poduzeća koje je bitno kako za unutarnje tako i

za vanjske korisnike.

3.1. Pojam i značajke analize financijskih izvještaja

Financijska analiza je iscrpno ispitivanje rezultata poslovanja neke jedinice računovodstvenog

obuhvaćanja na temelju njenih računovodstvenih izvještaja. (Gulin, Žager, 1991., str. 109)

Sam pojam financijske analize je zapravo suština financijskih izvještaja koji bi sami za sebe

predstavljali gomilu brojeva koja bi se iz perioda u period izmjenjivala. Financijska analiza

donosi zaključke oo poslovanju na temelju kretanja tih elemenata. Financijska analiza dakle

podrazumijeva ocjenu ishoda nastalih poslovanjem. Najčešće se rezimira za pojedinačne

jedinice poslovanja. Analiza i ocjenjivanje poslovanja i podataka u izvještajima temelj su za

racionalne odluke. Među raspoloživim analitičkim tehnikama za daljnje procesiranje podataka

financijskih izvještaja u korisne informacije koriste se: (Žager, et al, 2008., str. 79)

1. Horizontalna analiza

2. Vertikalna analiza

3. Analiza pomoću pokazatelja

4. Trend analiza

Horizontalna analiza zahtijeva komparativne financijske izvještaje od najmanje dvije godine.

Za komparabilnost dviju ili više godina potrebno je definirati bazno razdoblje, odnosno baznu

godinu. Ova analiza uključuje računanje promjena u apsolutnom novčanom iznosu i strukturi

tekućeg i proteklih izvještajnih razdoblja. U ovoj analizi bitna je struktura promjena iz godine

u godinu u odnosu na baznu godinu za pojedine računovodstvene kategorije. (Anthony,

Reece, 2004., str.281) To su promjene strukture imovine, kretanja obveza, kapitala, prihoda,

rashoda i poslovnog rezultata.

31

Pod vertikalnom analizom podrazumijeva se uspoređivanje podataka u jednoj godini te je

korisna zato što ukazuje na kretanje strukture pojedinih kategorija između pojedinih

izvještajnih razdoblja (Žager, et al., 2008., str. 82)

Trend analiza (Hanson, Hamre, 1996., str. 565) je komparativna analiza između najuspješnijih

ili najlošijih godina.

Analiza pomoću pokazatelja (Žager, et al, 2008., str.83) uključuje određene pokazatelje

(relevantne brojeve) koji se generiraju stavljanjem u odnos najmanje dviju računovodstvenih

kategorija s ciljem uvida u financijsku situaciju i uspješnost trgovačkog društva. Oni su prije

svega, indikatori ili upozorenja koja ukazuju na potrebu daljnjeg istraživanja. Analiza putem

pokazatelja predstavlja prvu fazu financijske analize. Povezivanjem stavki iz jednog ili iz

dvaju izvješća, odnosno knjigovodstvenih i/ili tržišnih podataka, ona pokazuje povezanost

između računa u financijskim izvješćima i omogućuje vrednovanje financijskog stanja i

poslovanje tvrtke..

Ukazivanjem na osnovne značajke financijskog izvještavanja pojedinoga subjekta, koje su

prethodno navedene, utječe se na stvaranje slike poduzeća, u očima korisnika financijskih

izvještaja. Osnovna svrha financijskog izvještavanje kako je i spomenuto uvrštava korisnike

financijskih izvještaja kao ciljanu grupu kojoj je namijenjeno financijsko izvještavanje.

financijski izvještaji opće namjene (koji se spominju kao financijski izvještaji) su oni koji su

namijenjeni zadovoljavanju potreba korisnika koji nisu u mogućnosti od subjekta zatražiti da

svoje izvještaje sastavlja na način koji udovoljava njihovim posebnim potrebama za

informacijama.(MRS 1, tč.14). Korisnici financijskih izvještaja ovisno o njihovoj vezi sa

poduzećem mogu biti unutarnji ili interni i vanjski ili eksterni.

Računovodstvo je orijentirano korisnicima te stoga teži zadovoljiti njihova očekivanja.

Potrebne računovodstvene informacije najčešće su predočene u obliku financijskih izvještaja.

Najznačajniji korisnici financijskih izvještaja su investitori i kreditori, bilo sadašnji ili

potencijalni te menadžment poduzeća.

Osnovni cilj financijskoga izvještavanje i cjelokupne analize financijskih izvještaja kroz sve

njezine razine je stvaranje slike o poduzeću. Analiza financijskih izvješća je jedan ali

najvažniji dio cjelokupne analize poslovanja društva. U vrijeme donošenja godišnjih temeljnih

financijskih izvješća javlja se pojačan interes za analizom tih izvješća. Mnogi korisnici

financijskih izvješća često kažu da iz njih ne mogu ocijeniti bonitet društva i da izvješća

32

služe samo za zadovoljavanje zakonskih uvjeta. Međutim, na temelju dobre analize može se

donijeti mjerodavan sud o bonitetu promatranog društva . Analiza omogućava odgovor na

pitanje kako je poduzeće poslovalo u prethodnom razdoblju i kako poboljšati rezultat u

narednom razdoblju. Ova analiza preduvjet je racionalnog upravljanja poslovanjem i

razvojem društva, a sve sa ciljem ostvarivanja čim veće dobiti.

3.2. Pregled analitičkih pokazatelja financijskih izvještaja

Analiza financijskih izvještaja podrazumijeva korištenje pokazatelja, kao najadekvatnije

mjere ocjene dosadašnjega poslovanja te procjene budućega poslovanja. S obzirom da se

financijski izvještaji razlikuju prema osnovnim stavkama koje ih čine, razlikuju se i

financijski odnosi koji iz proizlaze iz elemenata financijskih izvještaja koji se stavljaju u

odnos prilikom analize financijskog izvještaja, odnosno prilikom izračuna pokazatelja.

Razlikuju se dvije vrste financijskih odnosa: (Žager, et al., 2008., str.237)

Prvi odnos je odnos u bilanci jer se brojnik i nazivnik svakog pokazatelja uzima iz

bilance.

Drugi odnos je odnos iz izvješća o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobit, koji

uspoređuje jednu stavku izvješća o dobiti s drugom stavkom izvješća o dobiti.

U skladu sa time, moguće je razlikovati nekoliko glavnih skupina pokazatelja koji se najčešće

primjenjuju prilikom analize poslovanja poduzeća. Slijedeća slika pokazuje temeljne skupine

analize financijskih izvještaja u poduzećima.

33

Shema br. 5: Temeljne skupine pokazatelja analize financijskih izvještaja

Izvor: Izrada studentice prema Žager, et al., 2008.,Analiza financijskih izvještaja, Zagreb,

str.244

Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje dospjele kratkoročne

obveze. Ti se pokazatelji utvrđuju na temelju podataka obuhvaćenih u bilanci. Mogućnost da

poduzeće podmiri svoje obveza omogućuje mu nesmetano poslovanje bez zastoja u nabavi

robe ili blokada na računu u banci.

Tablica br. 3: Pokazatelji likvidnosti

Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik

Koeficijent trenutne likvidnosti Novac Kratkoročne obveze

Koeficijent ubrzane likvidnosti Novac + potraživanja Kratkoročne obveze

Koeficijent tekuće likvidnosti Kratkotrajna imovina Kratkoročne obveze

Koeficijent financijske stabilnosti Dugotrajna imovina Kapital + dugoročne obveze

Izvor: Izrada studentice prema Žager, et al., 2008.,Analiza financijskih izvještaja, Zagreb, str.

248

Pokazatelji likvidnosti računaju se stavljanjem u odnos pojedinih pozicija aktive i pasive

bilance. Što je imovina likvidnija, odnosno lakše se pretvara u novac, te što su obveze kraćega

roka, poduzeće je likvidniji.

34

Pokazatelji zaduženosti mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora sredstava, a

ujedno su i pokazatelji sigurnosti samog poslovanja koji se formiraju na temelju podataka iz

bilance.

Tablica br. 4: Pokazatelji zaduženosti


Koeficijent zaduženosti Ukupne obveze Ukupna imovina

Koeficijent vlastitog financiranja Glavnica Ukupna imovina

Koeficijent financiranja Ukupne obveze Glavnica

Pokriće troškova kamata Dobit prije poreza i kamata Kamate

Faktor zaduženosti Ukupne obveze Zadržana dobit + amortizacija

Stupanj pokrića I Glavnica Dugotrajna imovina

Stupanj pokrića II Glavnica + dugoročne obveze Dugotrajna imovina


251

Koeficijent zaduženosti prikazuju financijsku strukturu i mjere dugoročni rizik izvora, a

formira se na temelju podataka iz bilance. Veće vrijednosti ovog pokazatelja predstavljaju i

veći rizik u poslovanju, pa se za uobičajeni standardni odnos smatra da ukupne obveze ne bi

smjele biti veće od 50% vrijednosti ukupne

aktive.

Koeficijent vlastitog financiranja prikazuje u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u

poslovanju tvrtke. Pokazatelj je bolji što je koeficijent veći od 0,50 jer to onda znači da se

poduzeće financira iz vlastitih izvora s više od 50%. Koeficijent vlastitog financiranja formira

se na temelju bilance.

Koeficijent financiranja se također formira na temelju podataka iz bilance, a govori kolika je

rizičnost ulaganja u promatrano poduzeće. Računa se dijeljenjem ukupnih obveza s kapitalom.

Pokazatelj financiranja se naziva i pokazateljem mogućeg zaduživanja, te bi trebao iznositi

1:1. Međutim, u današnjim suvremenim uvjetima poslovanja odstupa se od tako definiranog

odnosa te se sve veći naglasak pridaje rezultatima koji se postižu ukupnim kapitalom,

odnosno trajnoj snazi prihoda. U tom kontekstu tolerira se veća zaduženost poduzeća i pomiče

se odnos vlastitog i tuđeg kapitala prema omjeru 30:70.

35

Pokriće troškova kamata daje informaciju o tome koliko su troškovi kamata pokriveni s

dobitkom prije oporezivanja, a utvrđuju se na temelju podataka iz računa dobiti ili gubitka i

ostaloj sveobuhvatnoj dobiti te na temelju bilance. On daje informaciju za odluku o

zaduživanju kod financijskih organizacija, odnosno daje informaciju da li je poduzeće u

mogućnosti podmiriti troškove kamata za kredit koji bi eventualno zatražilo.

Faktor zaduženosti pokazuje koliko bi godina trebalo uz postojeće uvjete poslovanja i

ostvarivanja dobiti da poduzeće iz ostvarene zadržane dobiti uvećanu za amortizaciju

podmire svoje ukupne obveze. Treba naglasiti da se radi o indikatoru zaduženosti jer je

poznato da se iz zadržane dobiti i amortizacije ne mogu podmirivati obveze. Manji faktor

zaduženosti znači manju zaduženost. Kontrolna mjera za ovaj pokazatelj je pet godina. To

znači da je poduzeće solventno i nije prezaduženo ako može podmiriti sve svoje obveze

unutar pet godina. Faktor zaduženosti također se utvrđuje na temelju podataka iz računa dobiti

ili gubitka i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti te na temelju bilance.

Stupanj pokrića I i stupanj pokrića II računaju se na temelju podataka iz bilance. Oni

razmatraju pokriće dugotrajne imovine glavnicom, tj. glavnicom uvećanom za dugoročne

obveze. Kod stupnja pokrića I vrijedi Zlatno bankarsko pravilo. Ovo pravilo nalaže ročnu

usklađenost dijelova aktive i pasive, odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz

dugoročnih izvora, bilo vlastitih (temeljni kapital, pričuve i ostalo) ili tuđih (bankarski

krediti). Vrijednost ovog pokazatelja ne bi trebala prelaziti 1. Što je vrijednost niža od 1 to je

pokazatelj bolji. Kod stupnja pokrića II vrijedi Zlatno bilančno pravilo. Ovo pravilo nalaže

usklađenost s obzirom na vlasništvo, a prema kojem dugotrajnu imovinu treba financirati iz

vlastitog kapitala. Vrijednost ovog pokazatelja mora biti veća od 1 jer je poznato da dio

dugoročnih izvora, zbog održanja likvidnosti, mora biti iskorišten za financiranje kratkotrajne

imovine.

Pokazatelji aktivnosti poznati pod nazivom koeficijenti obrta koji se računaju na temelju

odnosa prometa i prosječnog stanja. Značajni su iz razloga što mogu ukazati na uzroke

nezadovoljavajuće profitabilnosti, na mogućnost njezinog poboljšanja, također ukazuju na

brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu.

36

Tablica br. 5: Pokazatelji aktivnosti


Koeficijent obrta ukupne imovine Ukupni prihod Ukupna imovina

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine Ukupni prihod Kratkotrajna imovina

Koeficijent obrta potraživanja Prihodi od prodaje Potraživanja

Trajanje naplate potraživanja u danima Broj dana u godini (365) Koeficijent obrta potraživanja

Izvor: Izrada studentice prema Žager, et al, 2008.,Analiza financijskih izvještaja, Zagreb,

str.252

Svi navedeni pokazatelji utvrđuju se na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka.

Osim pokazatelja prikazanih u Tablici 3. moguće je računati i čitav niz drugih koeficijenata

obrta. Pa je tako moguće računati koeficijent obrta ukupnih zaliha sirovina i materijala,

koeficijent obrta pojedinih vrsta zaliha, koeficijent obrta potraživanje za svakog pojedinog

kupca. Važno je i s aspekta sigurnosti i s aspekta uspješnosti da je koeficijent obrtaja što veći

broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine što kraće.

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda. Ti se pokazatelji računaju na temelju podataka iz računa dobiti i

gubitka. U pravilu pokazatelji bi trebali biti veći od jedan, odnosno, što su veći, to se više

prihoda ostvaruje na jedinicu rashoda.

Tablica br. 6: Pokazatelji ekonomičnosti


Ekonomičnost ukupnog poslovanja Ukupni prihodi Ukupni rashodi

Ekonomičnost poslovanja (prodaje) Prihodi od prodaje Rashodi prodaje

Ekonomičnost financiranja Financijski prihodi Financijski rashodi

Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi

Izvor: Izrada studenta prema Žager, et al., 2008.,Analiza financijskih izvještaja, Zagreb,

str.252

Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloženog kapitala, što se smatra najvišom

upravljačkom djelotvornošću.

37

Tabela br. 7: Pokazatelji profitabilnosti


Neto marža profita Neto dobit + kamate Ukupni prihod

Bruto marža profita Dobit prije poreza + kamate Ukupni prihod

Neto rentabilnost imovine Neto dobit + kamate Ukupna imovina

Bruto rentabilnost imovine Dobit prije poreza + kamate Ukupna imovina

Rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) Neto dobit Vlastiti kapital (glavnica)


253

Pokazatelji investiranja (investibilitiy ratios) mjere uspješnost ulaganja u dionice poduzeća

tj. koliko je novčanih jedinica ostvareno po dionici. Najčešći pokazatelji investiranja jesu

dobit ili zarada po dionici i dividenda po dionici. Osim podataka iz financijskih izvještaja, za

izračunavanje tih pokazatelja potrebni su i podaci o dionicama, posebice o broju dionica i

njihovoj tržišnoj vrijednosti.

Tablica br. 8: Pokazatelji investiranja


EPS dobit po dionici Neto dobit Broj dionica

DPS dividenda po dionici Dio neto dobiti za dividende Broj dionica

DPR odnos isplate dividende DPS dividenda po dionici EPS dobit po dionici

P/E odnos cijene i dobiti po dionici PPS tržišna cijena dionice EPS dobit po dionici

Ukupna rentabilnost dionice EPS dobit po dionici PPS tržišna cijena dionice

Dividendna rentabilnost dionice DPS dividenda po dionici PPS tržišna cijena dionice

Izvor: Izrada studentice prema Žager, et al., 2008.,Analiza financijskih izvještaja, Zagreb,

str.254

Dobit po dionici (earnings per share – EPS) i dividenda po dionici (dividends per share –

DPS) iskazuju se u novčanim jedinicama, tj. pokazuju koliko se primjerice kuna ili dolara

dobiti ili dividende ostvari po jednoj dionici.

Odnos isplate dividendi (dividend payout ratio – DPR) govori upravo o toj problematici, tj.

obuhvaća odnos dividende po dionici i dobiti po dionici.

38

Odnos cijene i dobiti po dionici(price earnings ratio – P/E) pokazuje koliko je puta tržišna

cijena dionice (price per share – PPS) veća od dobiti po dionici (EPS).

Ukupna rentabilnost dionice i dividendna rentabilnost dionice su najznačajniji pokazatelji

investiranja.

Du-Pont analiza objašnjava ono što ni marža neto dobiti, niti koeficijent obrtaja ukupne

imovine sami za sebe ne mogu. Du Pont analiza ima posebnu važnost za razumijevanje

prinosa na ulaganje poduzeća, a razvila ju je Du Pont Company 1919. godine. Ona Objašnjava

prinos na ulaganje ili sposobnost ostvarivanja zarade. Du Ponta analiza povezala je povećanja

sposobnosti ostvarivanja zarade poduzeća tako da će do njega doći bilo da se poveća obrtaj

imovine ili marža profita ili oboje. Druga mjera koju objašnjava je prinos na glavnicu. Visok

prinos na glavnicu odražava korištenje kvalitetnih investicija i dobro upravljanje troškovima,

ali isto tako može biti i rezultat previsokog financijskog rizika kod onih poduzeća koja imaju

stupanj zaduženosti iznad standarda djelatnosti.

Važno je istaći da korisnost i upotrebljivost financijskih pokazatelja o točnosti financijskih

izvješća i predviđanja na osnovu kojih su izračunati ovi pokazatelji. Financijski pokazatelji

su dobri u onoj mjeri u kojoj su dobre pretpostavke na kojima se oni temelje. Izračunati

pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Da bismo mogli ocijeniti jesu li veličine nekih

pokazatelja zadovoljavajuće ili ne, potrebno je usporediti te pokazatelje s određenim

veličinama, koje, u stvari predstavljaju bazu usporedbe.Najčešće korištene veličine za

usporedbu tih pokazatelja mogu biti planirani pokazatelji, kretanje veličine pokazatelja

tijekom određenoga perioda u tom poduzeću ili u sličnom poduzeću ili pak prosječna

vrijednost tog pokazatelja. U nastavku ovoga rada provedena je analiza financijskih izvještaja

putem pokazatelja na primjeru poduzeća Fereli d.o.o.

39

4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA FERELI

D.O.O.

Analizom financijskih izvještaja stvara se slika o poduzeću. Analiza financijskih izvještaja i

pokazatelja poslovanja omogućava odgovor na pitanje kako je poduzeće poslovalo u

prethodnom razdoblju i kako poboljšati rezultat u narednom razdoblju. Ova analiza preduvjet

je racionalnog upravljanja poslovanjem i razvojem društva te su pretpostavka povećanja

dobiti poduzeća u narednim razdobljima. U ovome poglavlju diplomskoga rada provedena je

analiza financijskih izvještaja poduzeća Fereli d.o.o.

4.1. Djelatnost poduzeća Fereli d.o.o.

Poduzeće Fereli d.o.o. sa sjedištem u Poreču osnovano je 1994 godine. Djelatnost kojom se

poduzeće bavi je popravak i održavanje plovila u marinama. Poduzeće posluje na nekoliko

lokacija a to su Marina Červar Porat, Marina Parentium, Marina Funtana te Marina Vrsar.

Fereli d.o.o. je ovlašteni zastupnik vodećih svjetskih proizvođača brodskih motora kao što su

Volvo Penta, Mercruiser, Cummins Mercruiser, Yanmar i drugi. Poduzeće kroz sve ove

godine ulaže u svoj razvoj kako bi i dalje ostao na liderskoj poziciji među serviserima na

zapadnoj obali Istre.

S obzirom da se informacije o imovini, obvezama, kapitalu, prihodima i rashodima,

uključujući dobitke i gubitke, zatim informacije o uplatama vlasnika i isplatama vlasnicima po

osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika te o novčanim tokovima mogu dobiti iz

financijskih izvještaja, izgledu financijskih izvještaja u određenom obračunskom razdoblju

pridaje se velika pozornost te isti ovise o računovodstvenoj politici poduzeća. Poduzeće

Fereli d.o.o. u sklopu osnovnih dokumenata poduzeća posjeduje i Odlukom o

računovodstvenoj politici poduzeća. Ovom odlukom utvrđuju se računovodstvene politike

koje će se primjenjivati prilikom sastavljanja temeljnih i internih financijskih izvješća, te

unosa podataka u poslovne knjige. Izbor računovodstvenih politika utemeljen je na

odrednicama Međunarodnih računovodstvenih standarda, Zakona o računovodstvu, te

poslovnoj politici poduzeća. U odluci o računovodstvenoj politici kroz niz odredbi prikazan je

postupak prikazivanja i računovodstvenoga vođenja i praćenja svih pozicija koje se javljaju u

poslovanju poduzeća.

40

4.2. Analiza bilance poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Poduzeće Fereli d.o.o., u skladu sa aktualnom računovodstvenom politikom i odredbama

međunarodnih računovodstvenih standarda sastavlja zaključnu bilancu na dan 31.12. tekuće

godine. Za potrebe ovog rada analizirat ćemo pojedinačno ove stavke, i to po strukturi i

dinamici. Analiza se odnosi na 2011. i 2012. godinu, odnosno uspoređuje se poslovanje 2012.

godine kao tekuće godine sa poslovanjem prethodne godine. Uspoređivanjem rezultata

tekuće godine s prethodnom, utvrdit ću kako se je kretala imovina u ukupnom iznosu, te kako

su se kretale pojedine pozicije aktive u odnosu na ukupnu imovinu.

4.2.1 Analiza imovine

Poduzeće Fereli d.o.o. u svojoj aktivi imovinu razvrstava prema uobičajenim raspodjelama, te

se kao pojedine pozicije u bilanci nalaze: potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital,

dugotrajna imovina, kratkotrajna imovina te aktivna vremenska razgraničenja. Dugotrajna se

imovina nadalje dijeli na materijalnu i nematerijalni, financijsku, potraživanja i odgođenu

poreznu imovinu, dok kratkotrajnu imovinu čine zalihe, potraživanja i kratkotrajna financijska

imovina te novac. U nastavku je prikazana imovina poduzeća Fereli d.o.o. za 2012.godinu

prikazana kao isječak bilance.

Tablica br. 9: Imovina poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Iznosi u kunama, bez lipa

Naziv pozicije AOP

oznaka

Prethodno razdoblje

(neto)

Tekuće razdoblje

(neto)

1 2 4 5

AKTIVA

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI __KAPITAL 001 0 0

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) 002 1.410.912 1.720.980

I. NEMATERIJALNI IMOVINA (004 do 009) 003 127.579 117.963

1. Izdaci za razvoj 004 0 0

2. Koncesija, patenti, licencije, robne i uslužne __marke, softver i ostala prava 005 127.579 117.963

3. Goodwill 006 0 0

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 007 0 0

5. Nematerijalana imovina u pripremi 008 0 0

6. Ostala nematerijalna imovina 009 0 0

II. METERIJALNA IMOVINA (001 do 019) 010 1.283.333 1.603.017

41

1. Zemljište 011 32.915 32.915

2. Građevinski objekti 012 210.976 192.199

3. Postrojenja i oprema 013 200.167 204.506

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 014 838.300 1.172.422

5. Biološka imovina 015 0 0

6. Predujmovi za materijalnu imovinu 016 0 0

7. Materijalna imovina u pripremi 017 0 0

8. Ostala materijalna imovina 018 975 975

9. Ulaganje u nekretnine 019 0 0

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) 020 0 0

1. Udjeli (dionice) kod povezanik poduzetnika 021 0 0

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022 0 0

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 023 0 0

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje __sudjelujući interesi 024 0 0

5. Ulaganja u vrijednosne papire 025 0 0

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 026 0 0

7. Ostala dugotrajna financijska imovina 027 0 0

8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 028 0 0

IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 029 0 0

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 030 0 0

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 031 0 0

3. Ostala potraživanja 032 0 0

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINE 033 0 0

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) 034 3.572.934 3.818.031

I. ZALIHE (036 do 042) 035 1.526.645 1.483.921

1. Sirovine i material 036 114.741 114.741

2. Proizvodnja u tijeku 037 105.502 82.303

3. Gotovi proizvodi 038 0 0

4. Trgovačka roba 039 1.306.402 1.286.877

5. Predujmovi za zalihe 040 0 0

6. Dugotrajna imovina namjenjena prodaji 041 0 0

7. Biološka imovina 042 0 0

II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 043 1.536.755 1.321.705

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 044 0 0

2. Potraživanja od kupaca 045 1.253.462 1.147.280

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 046 0 0

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 047 13.922 13.902

5. Potraživanja od države i drugih institucija 048 130.905 77.799

6. Ostala potraživanja 049 138.466 82.724

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057) 050 0 0

1. Udjeli (dionice) kod povezanik poduzetnika 051 0 0

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 052 0 0

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 053 0 0

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje __sudjelujući interesi 054 0 0

5. Ulaganja u vrijednosne papire 055 0 0

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 056 0 0

7. Ostala financijska imovina 057 0 0

IV. NOVAC U BANCI BLAGAJNI 058 509.534 1.012.405

42

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I __OBRAČUNATI PRIHODI 059 60.936 48.267

E) UKUPNA AKTIVA (001+002+034+059) 060 5.044.782 5.587.278

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 061 0 0

Izvor: Izrada studentice prema Bilanci poduzeća Fereli d.o.o. za 2012. godinu

Poduzeće Fereli d.o.o. u 2012. godini ostvaruje povećanje ukupne imovine za 10,75% u

odnosu na iznos imovine u 2011. godini. Posebno je potrebno naglasiti povećanje pozicije

novac u banci blagajni, gdje je povećanje bilo gotovo 100%, točnije povećanje je iznosilo

98,69%. Jednako tako značajnije povećanje javilo se i kod dugotrajne imovine koja je

povećana za 21,97%. U nastavku su prikazani grafikoni sa strukturom imovine poduzeća

Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu.

Grafikon br. 1: Struktura imovine poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Izvor: Irada studentice prema Tablici br.9

Dugotrajna imovina ostvaruje u 2011.godini 28% od ukupne aktive, dok je u 2012.godini udio

dugotrajne imovine povećao na 31%. Dugotrajna se imovina povećala 2012.godine u odnosu

na 2011.godinu, jednako kao i kratkotrajna imovina, koju čine novac i novčani ekvivalenti

koji su ostvarili najveći porast u promatranom periodu i na taj način utjecali na likvidnost

poduzeća. Na kratkotrajna imovina u ukupnoj imovini otpada ostatak vrijednosti. Aktivu uz

43

kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu čine i dodatne pozicije. U nastavku je prikazana detaljna

analiza pojedinih imovinskih oblika poduzeća Fereli d.o.o.

4.2.1.1. Struktura i dinamika dugotrajne imovine

Dugotrajnu imovinu u poduzeću Fereli d.o.o. čini materijalna imovina, nematerijalna imovina,

financijska imovina, potraživanja i odgođena porezna imovina. Dugotrajna imovina se u

periodu od 2011. do 2012. godine povećala za 21,97%. Neke od stavaka su se smanjile, dok

su druge povećane. Nematerijalna imovina je smanjena za 7,7% u 2012. godini u odnosu na

vrijednost nematerijalne imovine u 2011. godini. Materijalna imovina se povećala u

2012.godini u odnosu na vrijednost iz 2011.godine za 24, 91 %. U nastavku je prikazana

struktura dugotrajne imovine poduzeća.

Grafikon br. 2: Struktura materijalne imovine poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Struktura dugotrajne imovine

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

2011. 2012.

NEMATERIJALNA IMOVINA

MATERIJALNA IMOVINA

Izvor: Izrada studentice prema Tablici br. 9

Najveći dio dugotrajne imovine čini materijalna imovina. Tijekom 2011.godine materijalna je

imovina činila 90,9% od ukupne dugotrajne imovine, dok je u 2012.godini taj udio povećan

na 93,14%. Poduzeće osim ova dva oblika dugotrajne imovine u promatranome periodu nema

nikakve druge oblike. Također, u materijalnoj je imovini najbrojnija vrijednost alata,

pogonskih strojeva, transportnih sredstava, …

44

4.2.1.2. Struktura i dinamika kratkotrajne imovine

Kratkotrajnu imovinu u poduzeću Fereli d.o.o. čine zalihe, potraživanja, kratkotrajna

financijska imovina te novac u blagajni i banci. Zbog prirode posla kojom se Fereli d.o.o. bavi

zalihe i potraživanja jesu najbrojnije stavke u ukupnoj kratkotrajnoj imovini. Kratkotrajna se

imovina u promatranom periodu to jest u 2012. godini povećala za 6,85% u odnosu na

vrijednost iz 2011. godine. Promatra li se prema kategorijama odnosno pojedinim oblicima

kratkotrajne imovine, povećanje je u promatranom periodu ostvareno jedino kod novca u

banci i blagajni gdje je iznos gotovo udvostručena u 2012. godini u odnosu na iznos 2011.

godine. U svim ostalim vrstama kratkotrajne imovine vrijednosti se smanjuju u 2012. godini u

odnosu na 2011. godinu. U nastavku je prikazana struktura dugotrajne imovine.

Grafikon br. 3: Kratkotrajna imovina poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

2011. 2012.

ZALIHE

POTRAŽIVANJA

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

Izvor: Izrada studentice prema Tablici br. 9

Zalihe i potraživanja u 2011.godini imaju gotovo jednake udjele u ukupnoj kratkotrajnoj

imovini koji se kreću oko udjela u iznosu 42%. U 2012.godini se udio potraživanja smanjuje

dok se istovremeno udio novca u banci i blagajni povećava, te u 2012.godini iznosi 26%, što

je gotovo dvostruko više nego 14% u prethodnoj godini. Kako je spomenuto udio zaliha i

potraživanja se smanjuje u 2012.godini, te tako zalihe čine 38% od ukupne kratkotrajne

imovine a potraživanja 34%.

45

4.2.2. Analiza obveza i kapitala

Izvori imovine mogu biti vlastiti ili tuđi. Poželjno za poduzeće je da čim više svoje imovine

financira iz vlastitih izvora, odnosno da se poduzeće čim manje zadužuje. Ukoliko se

poduzeće financira iz vlastitih sredstava, financiranje se obavlja iz kapitala i rezervi ili pak

zadržane dobiti, dok se financiranje iz tuđih izvora može razlikovati prema ročnosti, pri čemu

se razlikuju dugoročne obveze i kratkoročne obveze. U nastavku je prikazan grafikon sa

strukturom izvora imovine poduzeća, dok je struktura financiranja detaljnije razrađena

pokazateljima zaduženosti.

Grafikon br. 4: Izvori imovine poduzeća Fereli d.o.o za 2011. i 2012. godinu

Izvori imovine

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

2011. 2012.

KAPITAL I REZERVE

DUGOROČNE OBVEZE

KRATKOROČNE OBVEZE

Izvor: Izrada studentice prema Tablici br.9

Poduzeće najveći dio svoje imovine financira iz vlastitog kapitala koristeći kapital i rezerve

najčešće u obliku zadržane dobiti. Veliki dio imovine se financira korištenjem tuđega

kapitala, korištenjem kratkoročnih izvora. U 2012.godini je udio dugoročnih obveza povećan

sa 1,4 % u ukupnoj pasivi povećan na 7,6% udjela u ukupnoj pasiva. Izvori imovine se nalaze

na strani pasive, te je stoga kako bi se razumjelo uzroke pozajmljivanja potrebno provesti

detaljnu analizu kapitala.

Kapital i rezerve poduzeća čine slijedeće stavke: zadržana dobit ili preneseni gubitak,

revalorizacijske rezerve, rezerve iz dobiti, kapitalne rezerve i temeljni (upisani) kapital. U

nastavku je prikazan kapital i rezerve poduzeća Fereli d.o.o.

46

Tablica br. 10: Kapital i rezerve poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu


Naziv pozicije AOP

oznaka

Prethodno razdoblje

(neto)

Tekuće razdoblje

(neto)

1 2 4 5

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE .(063+064+065+071+072+075+078) 062 2.981.469 2.833.722

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 40.700 40.700

II. KAPITALNE REZERVE 064 0 0

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067+068+069+070) 065 0 0

1.Zakonske reserve 066 0 0

2.Rezerve za vlastite dionice 067 0 0

3.Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 068 0 0

4.Statutarne reserve 069 0 0

5.Ostale reserve 070 0 0

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071 0 0

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK .(073-074) 072 2.857.087 2.645.769

1.Zadržana dobit 073 2.857.087 2.645.769

2.Preneseni gubitak 074 0 0

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 075 83.682 147.253

1.Dobit poslovne godine 076 83.682 147.253

2.Gubitak poslovne godine 077 0 0

VII. MANJINSKI INTERES 078 0 0

Izvor: Izrada studentice prema Bilanci poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Kapital i rezerve su u periodu od 2011. do 2012.godine smanjeni za 5%. Temeljni upisani

kapital se ne mijenja i ostaje jedna, i iznosi 40.700 kuna. Kapitalne rezerve, rezerve iz dobiti,

revalorizacijske rezerve poduzeće ne posjeduje. Zadržana dobit poduzeća se u 2012.godini

smanjuje za 7,4% u odnosu na vrijednost 2011.godine. Dobit je u 2012.godini povećana za

75,96% u odnosu na prethodnu godinu. U nastavku je prikazana struktura kapitala i rezervi u

promatranom periodu.

47

Grafikon br. 5: Kapital i rezerve poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz financijskih izvještaja poduzeća Fereli d.o.o.

Prethodni grafikon pokazuje strukturu kapitala i rezervi poduzeća Fereli d.o.o. u 2011., i

2012.godine. Najveći udio u kapitalu i rezervama čini zadržana dobit: 2011.godine je njegov

udio iznosio 95,83% dok je 2012.godine taj udio smanjen na 93,37% u ukupnom kapitalu i

rezervama. Tekuća dobit (dobit razdoblja) se od udjela 2,81% u 2011.godini povećava na

5,20% u 2012.godini. Temeljni kapital se nije promijenio ali se neznatno mijenja njegov udio

u ukupnom kapitalu zbog promjena cjelokupnoga kapitala.

4.2.2.1. Struktura i dinamika dugoročnih obveza

Iako poduzeće najveći udio imovine i ostale potrebe financira iz vlastitoga kapitala i

kratkoročnih izvora, dugoročne obveze su značajne s obzirom da dugoročno opterećuju

bilancu poduzeća. Među osnovne dugoročne obveze poduzeća navode se obveze za zajmove i

depozite te obveze prema bankama i sličnim povezanim bankovnim institucijama. U

nastavku je prikazana struktura dugoročnih obveza u poduzeću.

48

Grafikon br. 6: Dugoročne obveze poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Dugoročne obveze

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

2011. 2012.

OBVEZE ZA ZAJMOVE,

DEPOZITE I SL.

OBVEZE PREMA BANKAMA I

DRUGIM FINANCIJSKIM

INSTITUCIJAMA


Poduzeće u promatranom periodu ima samo dva oblika dugoročnih obveza u svojoj bilanci. U

2011.godini je u bilanci zabilježena obveza za zajmove, depozite i slično u iznosu 75.304,

koja se do 2012.godine u potpunosti podmiruje obveze. U 2012.godini poduzeće podiže kredit

od banke u iznosu 424.947 kuna, na duži vremenski period.

4.2.2.2. Struktura i dinamika kratkoročnih obveza

Kratkoročne obveze poduzeća su znatno brojnije te obvezuju poduzeće na maksimalan period

od godine dana. U ovu vrstu obveza ulaze obveze prema povezanim poduzećima, obveze za

zajmove, depozite i slično, obveze prema bankama, obveze za predujmove, obveze prema

dobavljačima, obveze prema zaposlenicima, obveze za poreze, doprinose i slično.

Kratkoročne se obveze povećavaju u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu za 17,1%. Najveći

je porast bio u povećanju obveza za predujmove koje su se povećale za 147% u odnosu na

2011.godinu. Povećanje se javlja i u ostalim kategorijama te je samo u kategoriji obveza

prema dobavljačima u 2012.godini došlo do smanjenja u odnosu na 2011.godinu.

49

Grafikon br. 7: Kratkoročne obveze poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Kratkoročne obveze

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

2011. 2012.

OBVEZE ZA ZAJMOVE,

DEPOZITE I SL.

OBVEZE ZA PREDUJMOVE

OBVEZE PREMA

DOBAVLJAČIMA

OBVEZE PREMA

ZAPOSLENICIMA

OBVEZE ZA POREZE,

DOPRINOSE I SLIČNA

DAVANJA


Prema prethodnom grafikonu prikazana je struktura kratkoročnih obveza u 2011. i 2012.

godini. U 2012.godini udio obveza za zajmove iznosi 40% dok je u 2011.godini iznosio

33,1%. Povećanje se kao što je vidljivo javlja i u pogledu obveza za predujmove, te u 2012.

godini iznosi 14,35% dok je u 2011. godini iznosio 10,1%. Obveze prema dobavljačima se

smanjuju, što se odražava na smanjeni udio u ukupnim kratkoročnim obvezama. U nastavku

rada, prilikom analize pokazatelja promatran je odnos kratkoročnih i dugoročnih obveza, koji

se odražava na stabilnost poduzeća.

4.3. Analiza Izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti poduzeća Fereli

d.o.o. za 2011. i 2012.godinu

Izvješće o dobiti i gubitku je jedan od najznačajnijih pokazatelja te se analizom njegovih

elemenata može donijeti niz pretpostavki o kretanju prihoda, rashoda i financijskog rezultata.

U nastavku je prikazana analiza prihoda, rashoda i financijskog rezultata u poduzeću Fereli

d.o.o.

4.3.1. Analiza prihoda

Na temelju podataka dobivenih iz Izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

poduzeća Fereli d.o.o. promatranom periodu u svojem poslovanju bilježi poslovne prihode,

50

financijske prihode i izvanredne prihode. U nastavku je prikazana struktura prihoda poduzeća

Fereli d.o.o u 2011. i 2012.godine.

Tablica br. 11: Struktura i dinamika prihoda poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu


Naziv pozicije AOP

oznaka Prethodno razdoblje

Tekuće razdoblje

1 2 4 5

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 7.970.230 7.987.022

1.Prihodi od prodaje 112 7.796.083 7.907.517

2.Ostali poslovni prihodi 113 174.147 79.505

III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 131 87.084 104.413

1.Kamate, tečajne razlike, dividende i slični__ _____ prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima 132 0 0

2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični _ _____prihodi iz odnosa s nepovezanim________ _____poduzetnicima i drugim osobama____.____ 133 87.084 104.413

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i _____ _ sudjelujućih interesa 134 0 0

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske _____ _imovine 135 0 0

5. Ostali financijski prihodi 136 0 0

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144 0 0

IX. UKUPNI PRIHODI 146 8.057.314 8.091.435

Izvor: Izrada studentice prema Izvještaju o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Poduzeće je u 2011. godinu ostvarilo ukupni prihod u vrijednosti od 8.057.314,00 kune, a u

2012. godini ukupan prihodu vrijednosti od 8.91.435,00 kuna. Iz čega zaključujemo da je

poduzeće ostvarilo veći prihod u 2012. godini što u apsolutnom iznosu iznosi 34.121,00 kuna.

Najveći udio zauzimaju poslovni prihodi sa 7.970.230,00 kuna u 2011. godini i 7.987.022,00

kuna u 2012. godini, iz čega zaključujem da je došlo do povećanja od 16.792,00 kuna.

Financijski prihodi u 2011. godini iznose 87.084,00 kuna dok u 2012. godini iznose

104.413,00 kuna što u apsolutnom iznosu daje povećanje od 17.329,00 kuna s obzirom na

prethodnu 2011.godinu. U nastavku je prikazana struktura pojedinoga oblika prihoda u

ukupnim prihodima.

51

Grafikon br. 8: Struktura prihoda poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Prihodi u 2011. i 2012. godini

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

POSLOVNI PRIHODI FINANCIJSKI PRIHODI IZVANREDNI-OSTALI

PRIHODI

2011.

2012.


Poslovni prihodi ostvaruju najveći udio u ukupnim prihodima, od čak 98,7% od ukupnih

prihoda. Ostatak odlazi na financijske prihode koji su neznatni a javljaju se kao kamate,

tečajne razlike, dividende i drugi prihodi proizašli iz financijskih odnosa sa povezanim

poduzećima. Fereli d.o.o. ne ostvaruje u promatranom periodu nikakve izvanredne prihode. U

nastavku rada analizirani su poslovni prihodi.

U strukturi prihoda, najveći udio zauzimaju poslovni prihodi sa 7.970.230,00 kuna u 2011.

godini i 7.987.022,00 kuna u 2012. godini, iz čega zaključujem da je u 2012. godini došlo do

povećanja od 16.792,00 kuna. Najveći udio poslovnih prihoda otpada na prihode od prodaje

koji su se u 2012. godini s obzirom na 2011. godinu povećali za 111.434,00 kuna. Dok su u

2011. godini iznosili 7.796.083,00 kuna u 2012. godini iznosili su 7.907.517,00 kuna.

Preostali, manji udio prihoda otpada na ostale poslovne prihode koji su u 2011. godini iznosili

174.147,00 kuna, dok su u 2012. godini iznosili 79.505,00 kuna što je za 94.642,00 kune više

nego prethodne 2011. godine. Poslovni se prihodi u poduzeću u 2012.godini povećavaju za

0,02% u odnosu na prihode u 2011.godini. Prihodi od prodaje se također neznatno povećavaju

za 1% dok se ostali poslovni prihodi u 2012.godini smanjuju za 55% u odnosu na prethodnu

godinu. U nastavku je dana struktura poslovnih prihoda prema oblicima.

52

Grafikon br. 9: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Fereli za 2011. i 2012. godinu


Na prihode od prodaje je u 2011.godini otpalo 98% ukupnih prihoda dok su ostalih poslovni

prihodi činili 2%. Sa smanjenjem ostalih poslovnih prihoda, udio prihoda od prodaje se

povećava na 99%, dok se ostali poslovni prihodi smanjuju na 1% udjela u ukupnim

poslovnim prihodima

4.3.2. Analiza rashoda

U ukupnim rashodima najveći udio odlazi na poslovne rashode. Ostatak odlazi na financijske

i izvanredne rashode. S obzirom na prirodnu poslovanja poduzeća za očekivati je da poduzeće

najveće rashode ima u kategoriji materijalnih troškova. Stoga je na poslovne prihode, njihovu

dinamiku i strukturu obraćena najveća pozornost. U nastavku ovoga dijela provedena je

analiza rashoda poduzeća Fereli d.o.o.

Iz Izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti također se mogu iščitati i

rashodi poduzeća Fereli d.o.o. za promatrano razdoblje. U nastavku rada su prikazani rashodi

poduzeća Fereli d.o.o. prikazani u računu dobiti i gubitka.

53

Tablica br. 12: Rashodi poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

__ iznosi u kunama, bez lipa

Naziv pozicije AOP


Tekuće razdoblje

1 2 4 5

II. POSLOVNI RASHODI ___(115+116+120+124+125+126+129+130) 114 7.921.037 7.873.883

1. Promjena vrijednosti zaliha proizvodnje u _____tijeku i gotovih proizvoda 115 0 0

2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 4.088.702 3.951.080

a) Toškovi sirovina i materijala 117 245.398 247.024

b) Troškovi prodane robe 118 2.801.756 2.690.542

c) Ostali vanjski troškovi 119 1.041.548 1.013.514

3. Troškovi osloblja (121 do 123) 120 2.925.383 2.989.297

a) Neto plaća i nadnice 121 1.856.072 1.912.431

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 639.868 668.556

c) Doprinosi na plaće 123 429.443 408.310

4. Amortizacija 124 250.269 265.132

5. Ostali troškovi 125 564.203 613.145

6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) 126 0 0

a) dugotrajne imovine (osim financijske _______imovine) 127 0 0

b) kratkotrajne imovine (osim financijske ______imovine) 128 0 0

7. Rezerviranja 129 0 0

8. Ostali poslovni rashodi 130 92.480 55.229

IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 16.151 22.781

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 138 0 0

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz ____.odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim.osobama 139 16.151 22.781

3. Nerezervirani gubici (rashodi) financijske ____.imovine 140 0 0

4. Ostali financijski rashodi 141 0 0

VII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 145 0 0

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143+145) 147 7.937.188 7.896.664


poduzeća Fereli d.o.o. za 2012. godinu

Prema izvještaju o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti poduzeća Fereli d.o.o.

možemo vidjeti da su ukupni rashodi u 2011. godini iznosili 7.937.188,00 kuna, a u 2012.

godini iznosili 7.896.664,00 kuna što ukazuje da su se rashodi u 2012. godini smanjili za

54

40.524,00 kune. Iz ovih podataka se može zaključiti da su se prihodi u 2012. godini povećali a

rashodi smanjili što pogoduje uspjehu poduzeća.

U strukturi ukupnih rashoda najveći udio zauzimaju poslovni rashodi koji su se u 2012. godini

smanjili za 47.154,00 kuna s obzirom na prethodnu 2011. godinu. Poslovni rashodi u 2011.

godini iznosili su 7.921.037,00 kuna, a u 2012. godini iznosili su 7.873.883,00 kuna. U

poslovne rashode ubrajamo materijalne troškove, troškove osoblja, amortizaciju, ostale

troškove, vrijednosno usklađenje, rezerviranja te ostale poslovne rashode. Materijalni troškovi

u 2011. godini iznosili su 4.088.702,00 kuna, dok su u 2012. godini iznosili 3.951.080,00

kuna iz čega vidimo da su se smanjili za 137.622,00 kuna. Najveći udio u materijalnim

troškovima čine rashodi prodane robe. Slijedeći grafikon prikazuje njihov udio u ukupnim

materijalnim troškovima poduzeća.

Grafikon br.10: Struktura materijalni troškova u poduzeću Fereli d.o.o. u 2011. i 2012.godini


Troškovi prodane robe su se smanjili u 2012.godini u odnosu na vrijednost u 2011.godini.

Smanjenje od 4 % utjecalo je i na manji udio rashoda prodane robe u materijalnim

troškovima, što je i prikazano grafikonom, dok se istovremeno udio rashoda prodane robe u

ukupnim poslovnim rashodima unatoč njihovom smanjenju povećava u 2012.godini na 35%,

dok je u 2011.godini iznosio 34%.

Financijski rashodi su u 2011. godini iznosili 16.151,00 kuna, a u 2012. godini iznosili su

22.781,00 kuna. Iz prikazanih podataka možemo vidjeti da su se financijski rashodi u 2012.

55

godini povećali za 6.630,00 kuna s obzirom na prethodnu 2011. godinu. U nastavku je

prikazana struktura rashoda poduzeća.

Grafikon br. 11: Struktura rashoda poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012, godinu


Godine 2011., poslovni rashodi čine 99,8% od ukupnih rashoda, dok ostatak otpada na

financijske rashode. Slična je situacija i 2012.godine kada je na poslovne prihode otpadalo

99,71% dok su financijski rashodi činili 0,29% od ukupnih rashoda. Najznačajniji dio

poslovnih rashoda su materijalni troškovi, što je u nastavku detaljnije analizirano i

interpretirano. Materijalni troškovi poduzeća Fereli d.o.o. proizlaze iz zbroja troškova

sirovina i materijala, troškova prodane robe i ostalih vanjskih troškova. U nastavku je

prikazana struktura i kretanje materijalnih troškova.

Tablica br. 13: Materijalni troškovi poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. Godinu

iznosi u kunama, bez lipa

Naziv pozicije AOP


Tekuće razdoblje

1 2 4 5

2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 4.088.702 3.951.080

a) Toškovi sirovina i materijala 117 245.398 247.024

b) Troškovi prodane robe 118 2.801.756 2.690.542

c) Ostali vanjski troškovi 119 1.041.548 1.013.514



56

Materijalni troškovi poduzeća Fereli d.o.o. u 2011. godinu iznose 4.088.702,00 kuna, od čega

troškovi sirovina i materijala iznose 245.398,00 kuna, troškovi prodane robe iznose

2.801.756,00 kuna i ostali vanjski troškovi iznose 1.041.548,00 kuna. U 2012. godini

materijalni troškovi poduzeća iznose 3.951.080,00 kuna od čega troškovi sirovina i materijala

iznose 247.024,00 kuna, troškovi prodane robe iznose 2.690.542,00 kuna i ostali vanjski

troškovi iznose 1.013.514,00 kuna. Iz podataka možemo vidjeti da su se materijalni troškovi

poduzeća Fereli d.o.o u 2012. godini smanjili za 137.622,00 kuna od čega troškovi prodane

robe u iznosu od 111.214,00 kuna, ostali vanjski troškovi u iznosu od 28.034,00 kune dok su

se troškovi sirovina i materijala povećali za 1.626,00 kuna u odnosu na prethodnu 2011.

godinu. Slijedeći grafikon pokazuje strukturu materijalnih troškova.

Grafikon br.12: Struktura materijalnih troškova poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Materijalni troškovi u 2011. i 2012. godini

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

TROŠKOVI SIROVINA I

MATERIJALA

TROŠKOVI PRODANE

ROBE

OSTALI VANJSKI

TROŠKOVI

2011.

2012.


Najveći udio u ukupnim poslovnim rashodima - materijalnim troškovima čine troškovi

prodane robe, koje slijede ostali vanjski troškovi a tek neznatan dio otpada na troškove

sirovina i materijala.

Uz materijalne troškove, potrebno je spomenuti troškove osoblja, kao jedan od značajnijih

poslovnih prihoda. Troškove osoblja poduzeća Fereli d.o.o. čine neto plaće i nadnice zajedno,

troškovi poreza i doprinosima iz plaće, te doprinosi na plaće. U nastavku je prikazano kretanje

i struktura troškova osoblja.

57

Tablica br. 14: Troškovi osoblja poduzeća Fereli d.o.o za 2011. i 2012. Godinu


Naziv pozicije AOP

oznaka Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje

1 2 4 5

3. Troškovi osoblja (121 do 123) 120 2.925.383 2.989.297

a) Neto plaća i nadnice 121 1.856.072 1.912.431

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 639.868 668.556

c) Doprinosi na plaće 123 429.443 408.310


poduzeća Fereli d.o.o. za 2012. godinu.

Najveći dio troškova osoblja čine neto plaće i nadnice i to u iznosu od 1.856.072,00 kuna u

2011. godini te 1.912.431,00 kuna u 2012. godini. Trošak neto plaća i nadnica se u 2012.

godini povećao u iznosu od 56.359,00 kuna s obzirom na prethodnu 2011. godinu. Nakon

toga slijede troškovi poreza i doprinosa iz plaća. Troškovi poreza i doprinosa iz plaća u 2011.

godini iznose 639.868,00 kuna, a u 2012. godini iznose 668.556,00 kuna što je za 28.688,00

kuna više nego u prethodnoj 2011. godini. U 2012. godini doprinosi na plaće smanjili su se za

21.133,00 kune s obzirom na 2011. godinu. Doprinosi na plaće u 2011. godini iznosili su

429.443,00 kune, dok su u 2012. godini iznosili 408.310,00 kuna. U nastavku je prikazana

struktura troškova osoblja.

Grafikon br.13: Troškovi osoblja poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Toškovi osoblja u 2011. i 2012. godini

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

NETO PLAĆE I NADNICE TROŠKOVI POREZA I

DOPRINOSA IZ PLAĆA

DOPRINOSI NA PLAĆE

2011.

2012.


58

U 2011.godini je od ukupnih troškova osoblja 63% činile neto plaće i nadnice, 22% su činili

troškovi poreza i doprinosa iz plaće, dok je 15% odlazilo na doprinose na plaće. Taj se odnos

neznatno mijenja u 2012.godini, kada 64% ukupnih troškova osoblja odlazi na neto plaće i

nadnice, 22% na troškove poreza i doprinosa iz plaća, a 14% na doprinose na plaće.

4.3.3. Analiza financijskog rezultata poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Kretanje prihoda i rashoda u poduzeću utječe na kretanje financijskog rezultata. Moguće je u

skladu sa time zaključiti da je najveći utjecaj u promatranom razdoblju na financijski rezultat

imalo kretanje poslovnih prihoda i poslovnih rashoda. U nastavku je prikazana struktura

kretanja financijskog rezultata poduzeća Fereli d.o.o. u promatranom periodu.

Tablica br. 15: Financijski rezultat poduzeća Fereli d.o.o za 2011. i 2012. godinu


Naziv pozicije AOP


Tekuće razdoblje

1 2 4 5

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142+144) 146 8.057.314 8.091.435

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143+145) 147 7.937.188 7.896.664

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 148 120.126 194.771

1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 120.126 194.771

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) 150 0 0

XII. POREZ NA DOBIT 151 36.443 47.518

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 152 83.683 147.253

1. Dobit razdoblja (149-151) 153 83.683 147.253

2. Gubitak razdoblja (151-148) 154 0 0



Poduzeće Fereli d.o.o. je u oba promatrana razdoblja ostvario dobit. U 2011. godini poduzeće

je ostvarilo dobit u iznosu od 83.683,00 kuna, dok je u 2012. godini ostvarilo dobit od

147.253,00 kuna. Iz priloženog je vidljivo da je poduzeće u 2012. godini ostvarilo veću dobit

od 63.570,00 kuna s obzirom na prethodnu 2011.godinu. U nastavku je prikazana struktura

financijskog rezultata poduzeća u 2011. i 2012.godini.

59

Grafikon br.14: Financijski rezultat poduzeća Fereli d.o.o. u 2011. i 2012. godini

Financijski rezultat u 2011. i 2012. godini

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI DOBIT RAZDOBLJA

2011

2012.


U skladu sa kretanjem prihoda i rashoda u promatranom razdoblju, financijski se rezultat

povećao za 62%, što je rezultat smanjenja rashoda i povećanja prihoda u tom periodu. Analiza

stavaka bilance i izvješća o dobiti ili gubitku pokazuje ugrubo uspješnost poslovanja

poduzeća. Da bi se detaljnije promotrila uspješnost poslovanja poduzeća, potrebno je provesti

analizu financijskim pokazateljima što je obavljeno u slijedećem poglavlju rada.

60

5. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA FERELI

D.O.O.

Uz analizu financijskih izvještaja za detaljan prikaz poslovanja poduzeća i uspješnosti u

određenom periodu potrebno je provesti i analizu financijskih pokazatelja. U te se svrhe

koristi cijeli set pokazatelja, koji koristeći se pozicijama osnovnih financijskih izvještaja,

ocjenjuju likvidnost, zaduženost, ekonomičnost, aktivnost i profitabilnost poduzeća. U

nastavku ovoga poglavlja provedena je analiza financijskim pokazateljima na primjeru

poduzeća Fereli d.o.o. Poduzeće Fereli d.o.o. je poduzeće koje se bavi uslužnom djelatnosti

održavanja i popravaka brodova u marinama. Zahvaljujući dugoj tradiciji poslovanja

poduzeće ima svojevrsni monopol u obavljanju djelatnosti održavanja brodova u marinama.

Poduzeće već godinama posluje prema načelima određenima na nivou poduzeća, a koja se

odnose na samu srž poslovanja. To je pridonijelo poboljšanju pokazatelja poslovanja. Tako se

za odrađivanje poslova unaprijed planira i naručuje potreban materijal, što dovodi do

smanjenih zaliha. Također, naplata potraživanja se vrši ili po samom obavljanju posla, ili u

kraćem vremenskom periodu nakon. Sa ciljem dodatnog unaprjeđenja poslovanja i rada u

skladu sa zahtjevima rastućega tržišta, poduzeće je nabavilo dizalicu, što se računovodstveno

gledalo kao povećanje stavki imovine, ali i obveza s obzirom da je dizalica uzeta na kredit. U

nastavku je analiziran cijeli set pokazatelja poduzeća u 2011.i 2012.godini.

5.1. Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost poduzeća ukazuje na sposobnost poduzeća da čim prije pretvori imovinu u

novčani oblik. Poželjnije je da poduzeće bude što likvidnije, što upućuje i na njegovu

solventnost. U nastavku su prikazani pokazatelji likvidnosti poduzeća Fereli d.o.o. u 2011. i

2012.godini.

61

Tablica br.16 Pokazatelji likvidnosti poduzeća Fereli d.o.o.

2011 2012

Koeficijent trenutne likvidnosti 0,2563 0,434768

Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,2563 0,4348

Koeficijent tekuće likvidnosti 19,972 16,396

Koeficijent financijske stabilnosti 0,462 0,528


Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje kolika je pokrivenost kratkoročnih obveza

likvidnom kratkotrajnom imovinom, odnosno novčanim sredstvima. Smatra se da ovaj

koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,10, odnosno 10%. Poduzeće Fereli d.o.o. zadovoljava

uvjet koji se stavlja pred koeficijent trenutne likvidnosti. Koeficijent ubrzane likvidnosti

trebao bi biti veći od 1, a ukazuje na to da kratkoročne obveze ne bi smjele biti veće od

kratkotrajne imovine umanjene za zalihe. U promatranom periodu poduzeće nema adekvatan

pokazatelj ubrzane likvidnosti, odnosno kratkoročne obveze nisu pokrivene potraživanjem i

novcem, to jest lako utrživom imovinom. Pokazatelj tekuće likvidnosti trebao bi biti u odnosu

2:1, što upućuje na to da su pokazatelji tekuće likvidnosti zadovoljavajući u oba promatrana

perioda. Visoki pokazatelj tekuće likvidnosti produkt je kontinuiranoga podmirivanja

pristiglih obveza, čime se reduciraju obveze, dok se istovremeno kratkotrajna imovina

povećava. U 2012.godini se zbog naplate većega djela potraživanja imovina smanjila, ali to

nije dovelo do narušavanja likvidnosti poduzeća. U skladu s vrijednostima pokazatelja

moguće je zaključiti kako je poduzeće likvidno u promatranim razdobljima.

5.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti u poduzeće nadovezuju se na analizu izvora imovine, to jest prema

njima se pokazuje koliki se udio imovine financira iz vlastitih a koliko iz tuđih sredstava. U

nastavku su prikazani pokazatelji zaduženosti za poduzeće Fereli d.o.o. za promatrano

razdoblje.

62

Tablica br. 17: Pokazatelji zaduženosti poduzeća Fereli d.o.o.

2011 2012

Koeficijent zaduženost 0,414 0,497

Koeficijent vlastitog

financiranja

0,598 0,512

Koeficijent financiranja 0,692 0,972

Pokriće troškova kamata 1,961 2,41

Faktor zaduženosti 0,664 0,946

Stupanj pokrića I 2,884659 2,364932

Stupanj pokrića II 8,221916 27,05708


Koeficijent zaduženosti mjeri odnos ukupne imovine i ukupnih obveza, odnosno pokrivenost

obveza imovinom, te ne bi smio biti veći od 50%. Poduzeće se kreće u graničnim rasponima

zaduženosti poduzeća, odnosno u 2012. godini uslijed povećanja obveza (podizanje zajma) se

koeficijent približava graničnoj vrijednosti od 50%. Koeficijent vlastitog financiranja ukazuje

na samofinanciranje, to jest pokazuje koliki se dio imovine financira vlastitim sredstvima. Taj

pokazatelj je čim povoljniji što je veći od 50%. Poduzeće Fereli d.o.o. u oba razdoblja ima

povoljne pokazatelje vlastitoga financiranja pri čemu pokazatelji prelaze granične vrijednosti

od minimalno 50%.

Koeficijent financiranja bi trebao biti u odnosu većem od 30:70. Poduzeće u 2011. godini ima

povoljniji pokazatelj financiranja u odnosu na vrijednost pokazatelja u 2012.godini kada se

približava vrijednosti 1. Što je pokazatelj nepovoljniji, odnosno veći rizičnije je ulagati u

poduzeće.

Pokriće troškova kamata ukazuje na onaj dio kamata koji je pokriven dobiti, te je čim veći

odnos poželjniji. Poduzeće ima relativno visoke odnose kamata i dobiti, što ukazuje na visok

stupanj mogućnosti podmirenja kamata.

Faktor zaduženosti ukazuje na mogućnost poduzeća da podmiri svoje obveze te je

najoptimalnija vrijednost do 5 godina, koliko je poduzeću potrebno da podmiri sve svoje

obveze. Prema pokazatelju izračunatom za poduzeće, moguće je utvrditi da poduzeće nije

prezaduženo te da u maksimalnom periodu od godine dana može podmiriti svoje obveze.

63

Stupanj pokrića I ili zlatno bankarsko pravilo je pokazatelj čija vrijednost ne bi trebala biti

veća od 1, što poduzeće ne ispunjava, odnosno glavnica je znatno veća od ukupne imovine.

Također stupanj pokrića II, ili zlatno bilančno pravilo nije u traženim intervalima te bi

optimalna vrijednost pokazatelja trebala biti manja od 1, što u poduzeću nije slučaj. Izrazito

visok pokazatelj pokrića II rezultat je zaduživanja kod banke sa ciljem nabavke potrebne

imovine, točnije strojeva te pomoćnih transportnih sredstava za obavljanje djelatnosti. S

obzirom da je kupovina financirana u potpunosti kreditom banke, pokazatelj pokrića je

izrazito nepovoljan i ukazuje na visoku izloženost poduzeća.

U skladu sa ovakvim vrijednostima pokazatelja moguće je zaključiti da poduzeće nije

pretjerano zaduženo, što je kompatibilno sa vrijednostima pokazatelja likvidnosti te

prethodnom analizom financijskih izvještaja.

5.3. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelj aktivnosti ukazuju na aktivnost poduzeća, odnosno koliko poduzeće intenzivno

koristi svoj resurse. Nazivaju se još i koeficijentima obrtaja. U nastavku rada je dan njihov

prikaz i vrijednosti u promatranom periodu za poduzeće Fereli d.o.o.

Tablica br. 18: Pokazatelji aktivnosti poduzeća Fereli d.o.o.

2011 2012

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 16,167 14,608

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2,255 2,119

Koeficijent obrtaja potraživanja 6,358573 6,961702

Trajanje naplate potraživanja 57,40281 52,4297

Pokazatelj obrtaja zaliha 5.277 5.453

Pokazatelj obrtaja dugotrajne imovine 5,71 4,7


Koeficijenti obrtaja ukazuju na brzinu kojom imovina cirkulira kroz poduzeće u poslovnome

ciklusu. Što je koeficijent obrtaja veći broj dana vezivanja je manji te se imovina brže obrće,

što je povoljnije za poduzeće. U pogledu poduzeća Fereli d.o.o., posebno je važan koeficijent

64

obrtaja potraživanja, odnosno dani vezivanja s obzirom da je poduzeće uslužno. Dani

vezivanja potraživanja se smanjuju u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu, te je prosječno

vrijeme trajanja naplate potraživanja 52 dana. Poduzeće Fereli d.o.o. ima izrazito visoke

koeficijente aktivnosti s obzirom da u poslovanju nema potrebe zadržavanja i vezivanja

zaliha, zbog čega je sva kratkotrajna imovina vrlo likvidna i brzo se obrće u proizvodnim

ciklusima.

5.4. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti ukazuju na ekonomičnost rashoda, odnosno pokazuju odnos

prihoda i rashoda u poduzeću. Najznačajniji pokazatelji su ekonomičnost ukupnog

poslovanja, ekonomičnost poslovanja i ekonomičnost financiranja. U nastavku su prikazani

pokazatelji ekonomičnosti u oba promatrana razdoblja za poduzeće Fereli d.o.o.

Tablica br. 19: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Fereli d.o.o.

2011 2012

Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1,015 1,025

Ekonomičnost poslovanja 1,006 1,014

Ekonomičnost financiranja 5,39 4,58


Osnovno pravilo pokazatelja ekonomičnosti je da bi vrijednosti pokazatelja trebali biti veći od

1, odnosno da bi prihodi trebali biti veći od rashoda. Poduzeće Fereli d.o.o. u promatranom

periodu ima povoljne pokazatelje ekonomičnosti poslovanja, čije su vrijednosti veće od 1.

Posebice je pogodna vrijednost pokazatelja ekonomičnosti financiranja, kod kojega je

vrijednost pokazatelja u oba perioda relativno visoka, odnosno kreće se oko prosječne

vrijednosti od 5.

65

5.5. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti ukazuju na učinkovitost odnosno profitabilnost cjelokupnog

poslovanja. Ovi pokazatelji mjere povrat na uložena sredstva. U nastavku su prikazani

pokazatelji rentabilnosti poduzeća Fereli d.o.o. za promatrano razdoblje.

Tablica br. 20: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Fereli d.o.o.

2011 2012

Neto marža profita 0,021 0,031

Bruto marža profita 0,0257 0,0369

Bruto rentabilnost imovine 0,042 0,054

Neto rentabilnost imovine 0,034 0,042

Rentabilnost vlasničkog kapitala 0,028 0,052


Neto marža profita i bruto marža profita mjere odnos dobiti i kamata te prihoda od prodaje.

Poželjnije je da vrijednost ovih pokazatelja bude čim veća. Poduzeće u promatranom periodu

u 2012. godini mjeri povećanje obaju pokazatelja u odnosu na njihove vrijednosti u 2011.

godini, što je i razumljivo uslijed povećanja dobiti poduzeća u tom periodu. Međutim, u

skladu sa maržom profita može se zaključiti da dobit po jedinici nije značajno velika.

Poduzeće pogoršava maržu podizanjem kredita, na temelju kojega se javljaju kamate. Bruto i

neto rentabilnost imovine (ROA) pokazuje koliko je poduzeće zaradilo po svakoj uloženoj

jedinici imovine. Dakako da je poželjnije da i ove vrijednosti budu čim veće. Pokazatelj ROA

iznosi u 2012.godini 0,042 što znači da na jednu jedinicu imovine poduzeće zaradi 0,04

novčanih jedinica. Manji pokazatelj ukazuje na veću intenzivnost imovine, što je poželjno.

Što je manji povrat po jednoj jedinici imovine poduzeće mora više sredstava reinvestirati kako

bi i dalje ostvarivalo dobit. Vrijednosti do 5% se smatraju niskima, odnosno ukazuju na

visoku intenzivnost imovine. Rentabilnost vlasničkoga kapitala poduzeća (ROE) pokazuju

koliko se dobiti ostvari po jedinici uloženoga kapitala. I ovaj pokazatelj u promatranom

periodu mjeri povećanje vrijednosti, što je povoljno za poslovanje poduzeća jer se po jedinici

uloženoga kapitala vraća više dobiti. Pokazatelj ROE je u 2012. godini iznosio 0,052, što

znači da je na jednu jedinicu uloženoga kapitala poduzeće zaradilo 0,052 novčane jedinice.

66

Ukoliko su stope povrata na uloženi kapital vrlo visoke, to jest veće od stopa povrata na

imovinu isplativije je koristiti se tuđim nego vlastitim kapitalom u poslovanju. Poduzeće

Fereli d.o.o. zbog povećanja obveza u toku obračunskoga razdoblja ostvaruje nešto veći ROE

u odnosu na ROA, stoga je prikladnije za poduzeće i njegovo poslovanje koristiti vlastita

sredstva za financiranje ulaganja, umjesto tuđih, točnije reinvestirati ostvarenu dobit.

Pretjerano opterećenje poduzeća obvezama posebice dugoročnim može izazvati

neprofitabilnost poduzeća, što bi djelovalo stimulativno na konkurentska poduzeća u branši.

Poduzeće Fereli d.o.o. u promatranom periodu posluje izrazito uspješno što se i dokazalo

analizom financijskih izvještaja i analizom financijskih pokazatelja. Tek je nekolicina

pokazatelja ukazivala na povećanje zaduženosti, što je i opravdano zbog povećanja

dugoročnih obveza uslijed zaduživanja kod banke. Poduzeće posluje izrazito likvidno i

profitabilno te svojim financijskim izvještajima pruža sliku dobre poslovne prakse.

67

6. ZAKLJUČAK

Svako poduzeća posluje sa ciljem stvaranja čim veće dobiti, međutim dobit nije jedini i

najmjerodavniji pokazatelj uspješnosti poduzeća. Svako poduzeće je dužno podatke o svojem

poslovanju javno objavljivati u obliku financijskih izvještaja nadležnim institucijama, te time

zadovoljiti sve zakonske odredbe vezane za njegovo poslovanje. Financijski su izvještaji

dokumenti koji služe za pružanje informacija o poslovanju poduzeća, te ih poduzeće prema

nalogu godišnje dostavlja, to jest njihovo se sastavljanje obavlja po završetku kalendarske

godine kao jednoga obračunskoga razdoblja. Osnovni su financijski izvještaji koje poduzeće

sastavlja i objavljuje bilanca, izvještaj o dobiti ili gubitka, izvještaj o novčanim tokovima,

izvještaj o promjeni glavnice i u konačnici na njih vezane bilješke uz financijske izvještaje.

Međutim, samo sastavljanje i objavljivanje ne ispunjava osnovnu svrhu financijskih

izvještaja, a to je da pružaju relevantne informacije svim interesno utjecajnim skupinama,

korisnicima financijskih izvještaja o poslovanju poduzeća. Stoga se financijski izvještaji

koriste u dvije svrhe: ocjena poslovanja na temelju analiza financijskih izvještaja i ocjena

poslovanja na temelju analize financijskih pokazatelja, za čije se svrhe kao temeljni input

koriste pozicije iz bilance i izvještaja o dobiti ili gubitku. Najčešće korištene analize

financijskih izvještaja jesu vertikalna i horizontalna, kod kojih se po vertikalnoj i

horizontalnoj osnovi stavljaju u odnos pozicije bilance ili izvještaja o dobiti i gubitku koji se

najčešće analiziraju.

Analiza financijskih pokazatelja služi u svrhu dodatnog i preciznijeg ocjenjivanja poslovanja

poduzeća. Naime sama analiza financijskih izvještaja nije dostatna da se ocjeni bonitet

poslovanja poduzeća. U skladu s time provodi se detaljna analiza putem financijskih

pokazatelja koji temeljem komparacije dobivene vrijednosti sa optimalnim i prihvatljivim

vrijednostima ocjenjuju poslovanje poduzeća prema pet glavnih kriterija: likvidnost,

aktivnost, zaduženost, profitabilnost, ekonomičnost. Svaka od ovih grupa pokazatelja ima

barem tri pokazatelja koji ukupno promatrano daju ocjenu o likvidnosti, zaduženosti,

aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti poduzeća.

Predmet istraživanja koje je provedeno u ovome radu izvršena je analiza financijskih

izvještaja poduzeća Fereli d.o.o. Poduzeće se bavi uslužnom djelatnosti te je među vodećim

poduzećima koje posluje u toj djelatnosti na području Istre i Kvarnera. S obzirom na prirodu

poslovanja poduzeće u svojoj bilanci kao najveći udio imovine svrstava materijalnu imovinu,

točnije sredstva za rad. S druge strane u izvještaju o dobiti ili gubitku gotovo 99% odlazi na

poslovne prihode/rashode. Poduzeće je u promatranom periodu ostvarivalo dobit, koja se

68

zadržavala kao zadržana dobit u bilanci poduzeća, čime se poboljšava slika poduzeća i

njegova stabilnost. Od značajnijih promjena moguće je utvrditi kako je poduzeće u

promatranom periodu, od 2011. do 2012.godine naplatilo gotovo 50% potraživanja koje je

imalo otvoreno te je podignulo zajam koji je utjecao na povećanje dugoročnih obveza a

jednako tako i na pogoršanje pokazatelja zaduženosti. Analizom bilance zaključeno je kako su

najznačajnije stavke u aktivi dugotrajna materijalna imovina (sredstva za rad, transportna

sredstva, …) te kratkotrajna imovina: potraživanja i novac u banci i u blagajni. Na strani

pasive najveći udio čine kapital i rezerve koji se u promatranom periodu povećavaju uslijed

povećanja zadržane dobiti, te ih potom slijede kratkoročne obveze. Dugoročne obveze se

povećavaju u periodu od 2011.-2012.godine, kako je prethodno spomenuto. Analizom prihoda

i rashoda, točnije izvještaja o dobiti ili gubitku je utvrđeno kako se prihodi u promatranom

periodu povećavaju uz istovremeno povećanje rashoda, ali po manjoj stopi povećava se i

dobit. Ovakvo je kretanje rezultiralo iznimno povoljnim ishodom poslovanja. Analizom

financijskih pokazatelja utvrđeno je kako je poduzeće u promatranom periodu izrazito

likvidno. Visoki stupanj likvidnosti poduzeća javlja se zbog izrazito likvidne imovine, točnije

kratkotrajna imovina se u poduzeću relativno brzo obrće. Poduzeće svoja potraživanja

naplaćuje maksimalno u roku od 30 dana od dana ispostave računa. Zbog monopolske

pozicije stvoren je dobar odnos sa klijentima koji pružene usluge promptno plaćaju. Također

poduzeće nema značajnih zaliha, osim materijala potrebnoga za rad. Nepovoljni pokazatelji

zaduženosti javljaju se zbog zaduživanja u protekloj godini, kako bi se nabavila dizalica,

potrebna za remont brodova. Stoga se dugoročne obveze povećavaju pogoršavajući

istovremeno pokazatelje zaduženosti. Potrebno je također spomenuti i pokazatelje

profitabilnosti, koji su također u promatranom periodu nepovoljni, odnosno marže su

relativno niske a povrat na kapital i imovinu je također nizak, pri čemu je povrat na kapital

čak i nepovoljniji u odnosu na povrat na imovinu. Prema pokazateljima poduzeće bi trebalo

ulažući zadržanu dobit u razvoj poslovanja, osigurati povoljne temelje za ostvarivanje dobiti i

u budućnosti. Naime izračunavanjem pokazatelja te komparativnom usporedbom sa teoretski

postavljenim optimalnim i prihvatljivim vrijednostima, je utvrđeno da poduzeće ne ostvaruje

povoljne rezultata tek u nekoliko vrijednosti pokazatelja, što ukazuje na dobar bonitet

poduzeća i izrazito veliku likvidnost, stabilnost, aktivnost i ekonomičnost te profitabilnost.

69

POPIS LITERATURE

a) KNJIGE

1. Alexander, D., Nobes, C., 2010., Financijsko računovodstvo, Mate, Zagreb

2. Antony R. N., Reece J. S., 2004., Računovodstvo Financijsko i upravljačko

računovodstvo, RRIF, Zagreb

3. Bešvir, B. 2008., Kako čitati i analizirati financijske izvještaje, RRiF-plus, Zagreb

4. Grupa autora (u redakciji Spajić, F.) 2001., Računovodstvo trgovačkih društava uz

primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda i poreznih propisa, HZRFD, Zagreb

5. Gulin D., Čevizović I., 2008., Sastavljanje i korištenje financijskih izvještaja trgovačkih

društava i porezne prijave za 2007. godinu, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika, Zagreb

6. Gulin, D., Žager, L., 1991., Financijska analiza poslovanja u funkciji pretvorbe

društvenih poduzeća, Progres, Zagreb

7. Hanson I., Hamre, J., 1996., Financijal accounting, The dryden Press, Forth worth

8. Meigs V. K., Meigs W. B., 1993., RAČUNOVODSTVO: Temelj poslovnog odlučivanja,

MATE d.o.o., Zagreb

9. Miko, L., Kukec, K.S., 2008., Računovodstvo, Tempus, Varaždin

10. Brkanić, V., 2000., Međunarodni računovodstveni standardi, Prijevod s engleskog jezika,

službeni tekstovi, RRIF Plus, Zagreb

11. Žager, K., Žager, L., 1999., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb

12. Žager, L., 2001., : Računovodstvo za neračunovođe s osnovama računovodstva, Zagreb

13. Žager, et al., 2008., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb

14. Žager, K., Smrekar, N., Oluić, A., 2009., Računovodstvo malih i srednjih poduzeća,

Mikrorad, Zagreb

15. MRS 18, Međunarodni računovodstveni standardi, Računovodstvo poduzetnika, Knjiga

III, RRIF plus, Zagreb, HZRFD, 2000.

16. IASB, 2011., A Guide through IFRS

B) ČLANCI

1. Mrša, J., Cerović, LJ., 2004., Međunarodni standardi financijskog izvještavanja,

Suvremeno poduzetništvo, Vol.8, No.11, pp.3-11

70

C) OSTALI IZVORI

1. www.fereli.hr

2. Financijski izvještaji poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. Godinu

3. http://liderpress.hr/arhiva/71728/

4. http://web.efzg.hr/dok/RAC/Izvje%C5%A1taj%20o%20nov%C4%8Danim%20tokovima.

pdf

5. MRS 1, Međunarodni računovodstveni standard 1, http://propisi.porezna-uprava.hr/

6. MRS 7, Međunarodni računovodstveni standard 7, http://propisi.porezna-uprava.hr/

7. HSFI 16, Hrvatski standard financijskog izvještavanja 16, http://propisi.porezna-

uprava.hr/

8. HSFI , Rashodi, http://propisi.porezna-

uprava.hr/view.asp?location=POGLAVLJE&jid=584&file=hsi.XML&idAktualni=2511

9. Narodne novine 136/09, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/404789.pdf

http://www.fereli.hr/

http://liderpress.hr/arhiva/71728/

http://web.efzg.hr/dok/RAC/Izvje%C5%A1taj%20o%20nov%C4%8Danim%20tokovima.pdf

http://web.efzg.hr/dok/RAC/Izvje%C5%A1taj%20o%20nov%C4%8Danim%20tokovima.pdf

http://propisi.porezna-uprava.hr/view.asp?location=POGLAVLJE&jid=1154&file=standardi.XML&idAktualni=2359




http://propisi.porezna-uprava.hr/view.asp?location=POGLAVLJE&jid=584&file=hsi.XML&idAktualni=2511

http://propisi.porezna-uprava.hr/view.asp?location=POGLAVLJE&jid=584&file=hsi.XML&idAktualni=2511

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/404789.pdf

71

POPIS TABLICA

Tablica br. 1: Oblici kratkotrajne imovine

Tablica br. 2: Oblici dugotrajne imovine

Tablica br. 3: Pokazatelji likvidnosti

Tablica br. 4: Pokazatelji zaduženosti

Tablica br. 5: Pokazatelji aktivnosti

Tablica br. 6: Pokazatelji ekonomičnosti

Tablica br. 7: Pokazatelji profitabilnosti

Tablica br. 8: Pokazatelji investiranja

Tablica br. 9: Imovina poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 10: Kapital i rezerve poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 11: Struktura i dinamika prihoda poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 12: Rashodi poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 13: Materijalni troškovi poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 14: Troškovi osoblja poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 15: Financijski rezultat poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 16: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 17: Pokazatelji zaduženosti poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 18: Pokazatelji aktivnosti poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 19: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica br. 20: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

POPIS GRAFIKONA

Grafikon br. 1: Struktura imovine poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu.

Grafikon br. 2: Struktura materijalne imovine poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 3: Kratkotrajna imovina poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 4: Izvori imovine poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 5: Kapital i rezerve poduzeća Fereli za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 6: Dugoročne obveze poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 7: Kratkoročne obveze poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

72

Grafikon br. 8: Struktura prihoda poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 9: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 10: Struktura materijalnih troškova poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012.godinu

Grafikon br. 11: Struktura rashoda poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 12: Struktura materijalnih troškova poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012.godinu

Grafikon br. 13: Troškovi osoblja poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon br. 14: Financijski rezultat poduzeća Fereli d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

POPIS SHEMA

Shema br. 1. Temeljni financijski izvještaji

Shema br. 2. Temeljna jednakost Izvještaja o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Shema br. 3: Struktura prihoda

Shema br. 4: Struktura rashoda

Shema br. 5. Temeljne skupine pokazatelja analize financijskih izvještaja

POPIS PRILOGA

Bilanca poduzeća Fereli d.o.o. za 2012. godinu

Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti poduzeća Fereli za 2012. godinu

80

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA FINANCIJSKIH

IZVJEŠTAJA PODUZEĆA FERELI D.O.O. izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr.

sc. Josipe Mrše, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Hrvoje Katunar. U radu

sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u

duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Valentina Mendiković

analiza financijskih izvjeŠtaja poduzeĆa - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/139.b.pdf ·...

Documents