Poduzee = oblik samostalne gospodarske organizacije koja obavlja ekonomsku djelatnost radi zarade, stvaranje vika prihoda po

Poduzee = oblik samostalne gospodarske organizacije koja obavlja ekonomsku djelatnost radi zarade, stvaranje vika prihoda povrh trokova proizvodnje i trokova poslovanja

= sustav ireg okruenja, ima vie elemenata koji omoguuju ostvarivanje cilja sustava tj. opstanak u skladu s promjenama okruenja. Sustav se sastoji od 4 komponente:

-ulaz (materijal,energija,ljudski resursi)

-proces (funkcioniranje elemenata sustava kojima se ostvaruje cilj poduzea)

-izlaz (proizvodi)

-povratna veza ( instrument upravljanja, nadzora, korekcija procesa)

Poduzee ima svoju okolinu koja utjee na sustav. Taj utjecaj vri se razmjenom materije, energije i informacija. Privredni sustav je meuzavisan s ostalim drutvenim sustavima.

-politiki sustav ( struktura moi)

-proizvodno tehniki sustav (znanost, tehnologija, istraivanje)

-socio- kulturni sustav (ponaanje ljudi)

-pravni sustav (pravila ponaanja)

Poduzee je

-sloen ( sastoji s od vie elemenata podsustava)

-dinamian ( mijenja se i razvija)

-stihastian ( u poslovanju neizvjesnosti)

-otvoren ( posluje u nekom okruenju)

-i organizacijski sustav ( ekonomska cjelina koji djeluje na tritu i ljudska organizacija sa svojom strukturom funkcija i uloga)

Interesne skupine poduzea : manageri, vlasnici, zaposleni, potroai, druvo,vlada, dobavljai.

Cilj svakog poduzea je maksimizirati stopu uravnoteenog rasta, a to je mogue maksimiziranjem rasta potranje za proizvodima i maksimiziranjem uveanja kapitala.

Taj rast ima dva ogranienja:

-upravljaki tim i njegove vjetine (korisnost za vlasnike je stopa uveanog kapitala)

-elja menagera za max sigurnosti poslovanja (stopa korisnosti za managere je stopa rasta potranje za proizvodima uz mjeru sigurnosg poslovanja ( provoditi opreznu politiku to je odreeno vrijednosti duga, likvidnom imovinom i zadranom profitu.

Finacijski tj. raunovodstveni sustav nema monopol nad informacijama koje su korisne i upotrebljive u procesu upravljanja ali nitko ne smije ignorirati financijski nain promiljanja tj. ra.informacije i fin. Izvjetaje.

Vane pretpostavke preivljavanja i uspjeha poduzea :

-likvinost

-produktivnost

-trokovi budunosti (profit)

Rizik poslovanja temeljna sistemska naela poduzea:

- naelo autonomije poduzee samostalno u odreivanju svoje djleatnosti

- naelo da jedino vlasnici uloenosg kapitala posredno ili nepsredno odluuju

- naelo privreivanja s max profita

naelo snoenja rizika za svoje poslovanje u trnoj konkurenciji

Uloit emo svoj kapital uz dva uvjeta :

sigurnost uloenog kapital (poslovanja)

uspjenost tj. efikasnost poslovanja mjerena rentabilonu ( profit)

Upravljanje poslovanjem poduzea= proces svjesnog usmjeravanja poduzea nekim ciljevima koji su u finkciji opeg cilja, a to je razvoj poduzea preko kojeg se osigurava njegov opstanak u uvjetima trinog okruenja. Ciljevi dugoroni,a da bi se oni mogli ostvariti potrebno definirati zadatke u kraem roku, koje rezultate elimo

Proces upravljanja mogue ralaniti na 4 potprocesa:

-planiranje tj. utvrivanje ciljeva i rezultata

-odluivanje tj. u kraem roku

-rukovoenje tj. efikasnost provedbe odluka

-nadzor nad ciljevima i rezultatima

ODLUKA = NAMJERA + INFORMACIJE + PROSUDBA

Proces donoenja odluka:

-iracionalni proces

-racionalni proces najbolje pomou ra. Informacija definirati polja djelovanja u okviru kojih je mogua i intuicija

Proces upravljanja mogue razmatrati na 3 razine :

-strategijskom najvia razina , dugi rok, dugoroni ciljevi poduzea, radi se o openitim informacijama i podrazumijeva veliki obuhvat

-taktikoj srednja razina,krai rok, ee informacije i manjeg obuhvata

-operativnoj najnia razina, djelovanje u tijeku odvijanja poslovnih informacija, ee informacije i manjeg obuhvata

Informacija predstvavlja obraene podatke pogodne za donoenje odluka( podaci proces obradeinformacije. Izmeu informacija i odluivanja postoji meuzavisnost. Odluke se donose na temelju informacija. Znaenje informacija mogue je razmatrati s tri aspekta i to:

-tehnikom ili sintaktikog informacija sadri poruku koja je istinita i potpuna

-simbolikog ili semantikog - trai se izvjetaj gdje su informacije jasne i razumljive za korisnike

-pragmatikog razumljivost i zadovoljavanje potreba korisnika

Karakteristike informacija STOPPA:

Starost, tonost, obuhvat, pouzdanost,potpunost,adekvatnost,usporedivost

-ne troe se

Nova inf = ni-si-trokovi za novu

Izvori:

-vanjski

-unutarnji ( podaci procesiraju u UPRAVLJAKOM INF SUSTAVU

Klasifikacija informacija:

- nekvantitativne ( zadoljoljstvo potroaa)

- kvantitativne a) fin. Inf likvidnost, profitabilniost,struktura kapitala, b) nefin. Inf kapacitet, podjela trita

Bilanca= sigurnost poslovanja

RDIG= uspjenost (efikasnost)

RAUNOVODSTVO = biljeenje poslovnih dogaaja, jezik poslovnog odluivanja, usluna funkcija upravljanja

3 karakteristike:

- obrada i prikupljanje informacija/ koje se odnose na poslovanje poduzea/ usmjerene zainteresiranim korisnicima

Tradicionalna struktura raunovodstva: ra.planiranje(evid. budu)(knjigovodstva(povijest)(ra. kontrola pouzdanost,tonost)(ra.analiza (ostvarenje posl.aktivnosti)

Raunovodstveno informiranje obuhvaa sve 4 strukture (prezentira int. I eks. Korisnicima u pisanom obliku

Bil/rdig/izv. Nt/ biljeke

Ra. Proces : ulaz proces obrade izlaz

Podaci proces obrade informacija korisnici

Podaci analiza evidentiranje probna bilanca- fi korisnici

Poslovni dogaaj:

-stvarno nastao

-vrijednosno izraziti

- mijenja stanje imovine , prihoda i rashoda

- postoji isprava nastanak

Poslovne promjene:

-knjigovodstvene kupnja materijala

-neknjigovodstvene analiza materijala (kalkulacija, ponuda)

Poslovne knjige:

-glavna knjiga

-dnevnik

Vrste raunovodstva:

fin ra. a) ra za ostale pozicije fi

b) ra. Zaliha u fi

- upravljako ra. c) planiranje

d) kontrola b),c),d) (ra. trokova

Temeljna fi

BILANCA fi koji prikazuje poloaj poduzea, podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja, stanje im, obveze i kapitala na dan. Element : imovina, obveze i kapital (to imamo i izvori imovine).

Aktiva = Pasiva

Imovina = Obveze + Kapital

Imovina Obveze = Kapital

Podjela imovine prema kriteriju unovivosti (1 godine):

kratkotrajna imovina ( tekua ili obrtna imovina)

dugotrajna imovina ( stalna ili fiksna imovina)

Aktiva (HR ):

b) Kratkotrajna imovina :

novac (u banci, blagajni)

potraivanja ( kupca,zaposlenih, drave, ostalih potreivanja)

financijska imovina (dani kratk krediti,kupljani vp, dani depoziti i kaucije, ostala kratk ulag)

zalihe ( sirovina i materijala, proizvodnje, gotovih proizvoda, trgovaka roba)

a) Dugotrajna imovina :

materijalna (zemljita, ume, zgrade, postrojenje i oprema, alati, uredski i pogonski inventar, vozila)

nematerijalna ( osnivaki izdaci, izdaci za ist i razvoj, patenti i lic,konc,goodwill)

financijska ( dani krediti, depoziti i kaucije, vp, dug.depoziti kod banaka,ostala dug ulag)

potraivanja ( prodaja na kredit, od povezanih poduzea, sotala potraivanja)

c) plaeni trokovi bud razdoblja i nedos.napl. prihoda

Izvori imovine:

-vlastite (kapital ili glavnica)

-tue (obveze)

Prema roku dospijea:

kratkotrajna izvore (obv)

-dugorone izvore (obv)

trajne izvore (kapital)

Vrste poduzea:

-inokosno poduzee vlasnik pojedinac

-ortako poduzee dvije ili vie osoba

- dd vie vlasnika

Kapital:

-uloeni

-zaraeni kapital

Promjene na kapitalu:

Poveanje dodatna ulaganja, zadrani dobici

Smanjenje raspodjela vlasnicima, ostvareni gubici

Pasiva:

a) kapital ( upisani, premije na dionice, reval. Rez, rezerve, zadrana dobit, dobit tekue

b) dugorona rezerviranja rizika i trokova

c) dugorone obveze

d) kratkorone obveze

e) odg. Plaanje trokova i prihoda bud razdoblja

bilanca se moze prezentirati u obliku:

-jednostrnog izvjetaja

-dvostranog izvjetaja

Kriterij sistematizacije pozicija aktive i pasive

Aktiva ( funkcionalnost ) likvidnost - opadajue, rastua

Pasiva (namjena) ronost opadajue , rastua

Vrste bilance:

1. poetna bilanca osnivanje poduzea

2. zakljuna bilanca na kraju godine

3. pokusna bilanca kontrola

4. konsolidacijska bilanca povezanih poduzea

5. zbrojna koa 4. ali se ne prebijaju me. Odnosi

6. diobena ili fuzijska bilanca razdvajanje poduzea

7. sanacijska bilanca ozdravljenje poduzea

8. likvidacijska bilanca u postupku steaja

RAUN DOBITI I GUBITKA

-prikazuje aktivnost poduzea u odreenom razdoblju, uspjenost poslovanja( ostvarenje cilja

Obavljanjem poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini poduzea. Transformiranje novca u materijalni oblik i obrnuto.

PRIHODI RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT ( DOBIT ILI GUBITAK)

Prihodi = poveavaju ekonomske koristi to utjee na poveanje imovine i smanjenje obveza

Rashodi =smanjenje ek.korist to utjee na smanjenje imovine i poveanje obveza, imaju utjecaj na smanjenje

kapitala i glavnice

Prihodi:

redovni - a)poslovni primarna djelatnost , b) financijski plasiranje novca (divid., kamata)

izvanredni prodaja dug.imovine,sirovina i mat., otpis obaveza

Rashodi:

izvanredni - otuenje imovine, tete, kazne

redovni a) poslovni prodaja proizvoda, primarna djelatnost b) financijski negativne teajne razlike, kamate, troenje tuih sredstava

Priznavanje prihoda i rashoda

na obraunski sustav poiva na MRS prema kojem se prihodi i rashodi utvruju prema nastanku dogaaja, isporuke dobara ili usluga

Primici i izdaci ( novca) razlika izmeu prihoda i rashoda:

vremenska nepodudarnost

riziku transformacije jednog u drugo

Iskazivanje rdig prema ZOR-U( jednostrano ili dvostrani raun ).

Ovdje je bitno napomenuti da informacija o doprinosu pokria je vrlo vana pri ocjeni uspjenosti poslovanja . Ona pokazuje sposobnost poduzea da ostvari dovoljan prihod za pokrie ostalih (fiksnih) trokova.

1.PRIHOD OD PRODAJE

2.RASHODI PRODAJE

-promjena vrijednosti zaliha

-rokovi poslovanja ( troak sirovina, usluga, plaa, amortizaije, ostali trokovi)

3.FINANCIJSKI PRIHODI

4.FINANCIJSKI RASHODI

5.UKUPNI REDOVNI PRIHODI ( 1+3)

6.UKUPNI REDOVNI RASHODI (2+4

7.DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA

8.IZVANREDNI PRIHODI

9.DOBIT IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI

10. BRUTO DOBIT

11.POREZ NA DOBIT

12.NETO DOBIT

I=0+UK+P-R (imovina =obveze+uloeni kapital +prihodi rashodi)

I+R = O+UK+P

Prihodi su mjera poveanja zarade, a rashodi mjera smanjenja. Znai postoji povezanost bilance i rdig

- Izvjetaj o zadranoj dobiti na kraju radz. = Zadr. Dobit na po.razd. + neto dobit divid.. Najmjenjena je poboljanju i proirenju poslovanja.

Izvjetaj o novanom toku

pokazuje izvore pribavljanja kao i nain upotrebe novca. Vlasnike i ostale zanima odakle sve u poduzee stie novac i u koje svrhe se troi.

Novac = obveze + kapital kratkotrajna imovina dugotrajna imovina ( poveanje (primici) novca nastaju po osnovi poveanja obveza i poveanja kapitala, odnosno smanjenje ostale novane imovine, i obrnuto na strani smanjenja odnosno izdataka novca.

PRILJEVI IMOVINE = pove obveza, pove kapitala, smanjenje nenov. Imov.

ODLJEVI IMOVINE = smanj.obv, smanj kap, poveanje nenov.imov

Primici i izdaci novca u izvjetaju se selektiraju kao primici i izdaci iz:

-poslovne aktivnosti (primici prodaja robe ili usluge, provizije,naknada,tantijema, primici osig.dru.,izdaci dobavljaima,zaposlenima,porez na dobit, premije osiguranja)

-investicijske aktivnosti ( primici poradaja nekretnine,opreme, postrijenja, druge mat i nemat im., primici povrata danih kredita,prodaje dionica,obveznica drugih poduzea, izdaci nabavu nekretnina, opreme, druge mat i nemat imovine, po osnovi kredita danim drugima, kupovinu dionica ili obveznica drugih subjekata

-financijske aktivnosti ( primici emisije dionica, obveznica i dr. Vp-a, primljenih kredita, izdaci za otkup vlastitih dionica, za divid,kamate, po osnovi otplate kredita.

Neke primitke mogue je razliiti razvrstati ( ako utjeu na poslovnu aktivnost):

-kamate, dividende, izvanredne stavke

Moe biti sastavljen na osnovi:

a) direktne metode (poslovne, investicijske i financijske aktivnosti) ukupni primici i izdaci novca

b) indirektne metode -poslovne aktivnosti ne iskazuju kao bruto primici i izdaci novac, ve se na neto dobit ili gubitak usklauje za uinke transakcija nenovane prirode.

Biljeke uz financijske izvjetaje

-sadre informacije koje se ne vide iz temeljnih izvjetaja, a neophodne su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja

Pojam konta lat. Raun

Konto je nosilac podataka, instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda

Svaki konto mora sadravati odreeni minimum podataka:

1. naziv konta, naziv pozicije

2. broj konta

3. datum nastanka poslovne promjene

4. oznaka dokumenta na osnovi kojeg se vri evidenciaja

5. kratki opis poslovne promjene

6. vrijednost promjene zapisane kao poveanje ili smanjenje

7. novonastalo stanje tj. saldo konta

izrazi duguje i potrauje poveanje ili smanjenje neke ekonmske kategorije

tko prima duguje, tko daje potrauje

T- konto je zapravo dvostrani raun, izdvojeni konto pravo konta u obliku slova t

Pravila evidencija pravila dananje knigovodstvene evidencije sadrana su u tkz. Dvojnom knjigovodstvu

Duguje = potrauje, aktiva =pasiva

Pravila knjienja na kontima aktive i pasive

Imovina , dug =ps, poveanje, potr=smanjenje Izvor imovine = potrauje=ps, poveanje, potr=smanjenje

Putovi poslovih i knjigovodstvenih dogaaja:

iz vanjskog svijeta u poduzee (centripetalna kretanja)

iz poduzea u vanjski svijet (centrifugalna)

unutar samog poduzea (koncentrina)

u vanjskom svijetu (periferijska)

Pravila knjienja na kontima prihoda i rahoda

prihodi uvijek potrauju, rashodi uvijek duguje. Na kraju obraunskog razdoblja knjienje na suprotnoj strani

Otvaranje i zakljuak konta

Ps(poetna bilanca) --- promjene u toku razdoblja (imovina,obveze,prihodi, rashodi,kapital) ---obraun poslovanja---- zavrno stanje (zavrna bilanca)

Poslovne knjige

-skup evidencija koje poduzee vodi da bi osiguralo potrebne podatke o svom poslovanju

1. pomone

2. osnovne ( dnevnik, glavna knjiga)

Dnevnik = osnovna poslovna knjiga, u koju se kronolokim redosljedom evidentiraju svi knjig.posl.dogaaji onim redosljedom kako su i nastajali.U dananje vrijeme ( primjenom kopirne metode) je datoteka prometa u kojoj je kronologijom dogaaja zapisano sve to se dogodilo.

Glavna knjiga =osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronoloki upisuju poslovni dogaaji na imovini, obvezama,kapitalu , prihodima i rashodima. Nastaje ralanjivanjem bilance na sastavne dijelove.

Pomone knjige slue za detaljnije prikazivanje nekih vrsta imovine,obveza, kapitala, prihoda i rashoda. Slue kao dopuna glavnim knjigama (analitika konta kupaca,dobavljaa, zalihe sirovina, dugotrajne imovine).

uvanje dnevnika i glavne knjige 11 godina, fi trajno.

Raunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih izvjetaja

Sintagma raunovodstvene politike sastoji se od dvije rijei : raunovodstvo i politike. Raunovodstvo omoguava informacije u procesu odluivanja i upravljanja poduzea, a politika oznaava nain voenja, upravljanja.

Pojam 50-tih u SAD-u. Prema FASB (Financial Accounting Standards Board - Odbor za raunovodstvene standarde) i APB (Accounting Principles Board Odbor za raunovodstvena naela) raunovodstvene politike su specifina naela i metode koje je menedment izabrao u cilju realnog prikazivanja financijskog poloaja, promjena financijskog poloaja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s opeprihvaenim raunovodstvenim naelima.

Temeljno pitanje raunovodstvenih politika je pitanje procjene bilannih pozicija, odnosno pitanje sadraja financijskih izvjetaja.

Pojam ra. Politika se veze uz rpimjenu Meunarodnih raunovodstvenih standarda. Prema MRS1 objavljivanje raunovodstvenih politika, raunovodstvene politike obuhvaaju naela, osnove, konvencije, pravila i postupke koje je menagement usvojio prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja.

Bilanciranje = postupak zakljuivanja konta 8rauna) glavne knjige i sastavljanje bilance, ali i vrednovanje pozicija imovine, obveza,kapitala, prihoda i rashoda i utvrivanje razultata poslovanja.

Povezanost upravljanja, informacija i raunovodstvenih politika

Upravljanje poduzeem je proces svjesnog usmjeravanja poduzea nekim ciljevima koji su u funkciji opeg cilja, a to je razvoj poduzea, kojim se osigurava opstanak u uvjetima trinog okruenja, te da je poslovna politika sastavni dio procesa upravljanja kojim se postavljaju ciljevi, donode odluke , provode se, kontroliraju i /ili korigiraju. S tim u svezi, u kontekstu upravljanja uobiajeno se istiu tri razine upravljanja :

strategijska ili najvia razina upravljanja

taktika ili srednja razina

operativna ili najnia razina

Pretpostavka racionalnog upravljanja jesu informacije u obliku fi. Objektivnost i realnost fi tj. da oni budu vjerodostojna slika stvarnog poslovanja poduzea. Tu vanu ulogu imanju ra. Politike jer se njima svjesno moe utjecati na vrijednost pozicija fi.

Raunovodstvene politike kao dio ukupne poslovne politike

Ra. politike se moraju podrediti postavljenim ciljevima poduzea to znai da odluke iz podruja ra. politika moraju biti u skladu sa odlukom o osnovnim naelima poslovne politike poduzea. Kako je poslovna politika prva funkcija voenja poduzea, to znai da se i putem raunovodstvene politike kao dijela poslovne politike poduzea utjee na kvalitetu rada i poslovanja poduzea..

One su instrument ostvarivanja poslovne politike poduzea

1. upravljanje

2. poslovna politika cilj

3. ra. politika instrument

Kljuni imbenik kvalitete fi jesu ra. politike jer se njima moe utjecati na vrijednost pozicija fi.

Kvalitetu fi treba promatrati s ( imbenici kvalitete fi):

1. formalnog (formalni bilanne sheme) formalni sadraj vezan uz samu formu izvjetaja, propisan ili predloenih bilannih shema

2. materijalnog aspekta (materijalni raunovodstvene politike) materijalni sadraj odreuje vrijednost pozicija prethodno odreenih bilannim shemama i primarno je vezan uz pojam raunovodstvenih politika.

Podloga izbora i primjene ra. politika jesu ra. naela i standardi. U procesu njihova donoenja vrlo su vani osnovni kriteriji koji se postavljaju pred kvalitetu izlaznih informacija.

Kvaliteta ra. informacija podijeljena je u dvije razine :

1. primarnu odreena je relevantnou i pouzdanou ra. informacija . Relevantna je ona informacija koja karakterizira vrijednost predvianja, povratna veza te pravovremenost (odnosi se na budue vrijeme, korigira i potvruje prijanja oekivanja a korisnicima je prezentirana u pravo vrijeme). Pouzdana je ona informacija koja je osloboena greaka i jednostranosti, koja je istinito prikazana.. mora biti dokaziva i nepristrana

2. sekundarnu razmatra se na temelju usporedivosti i dosljednosti. Da bi se naka ekonomska pojava mogla ocjeniti oa se mora promatrati prema nekoj relativnoj bazi usporedbe.Dosljednost zahtjeva postojanost odreenog postupka.

Kvalitetu ra. informacija potrebno je promatrati i s aspekta ogranienja koja se poavljuju pri procesu njihova formiranja.Jedno od osnovnih ogranienja reflektira se u obliku cost/benefit analize. Ona zahtjeva da koristi od neke informacije moraju biti vee od trokova njihova dobivanja

k>1

k=Ek/T

k= koeficijent korisnosti informacije

Ek= efekt od koritenja informacije

T= trokovi prikupljanja i obrade podataka te prezentiranja informacija

Raunovdstvene politike pripremaju podatke u procesu obrade kako bi dale kvalitetniju informaciju za upravljanje.

Podruja primjene raunovodstvenih politika

Podruja primjene su razliita od zemlje do zemlje. Ona zavise od osnovnih obiljeja gospodarskog sustava, iz ijih se postavki definira i obraunski sustav neke zemlje koji moe biti odreen zakonom ili mrs. Prema mrs1 dani su primjeri podruja na kojima postoje razliite ra.politike. Ta podruja svrstana u 4 osnovne grupe :

1. ope ( politika konsolidiranja, konventiranje inozemnih valuta, opa politika vrednovanja...)

2. sredstva ( potraivanja, zalihe, amortizacija, goodwill..)

3. obveze i rezerviranja ( garancije, otpremnine, obveze)

4. dobici i gubici ( metode priznavanja prihoda, raunovodstveni tretman rezervi)

Ra. politike biraju profesionalna udruenja ili zakonski akti

Odgovornost za njihov izbor i primjenu moe promatrati na dvije razine :

na razini drave mogue odnosno doputene ra politike

na razini poduzea u okvirima doputenih u skladu s ciljevima poslovne politike

Dosljedno je primjenjivati a promjena moe uslijediti u odreenim sluajevima :

ako to zahtjeva zakon

ako to zahtjeva tijelo koje donosi ra. stamdarde

ako bi takva izmjena imala za posljedicu realnije iskazivanje pozicija fi

Objavljivanje ra. politika

U fi ponekad ne vidimo koji je ra postupak primjenjen stoga je svaku vaniju poziciju potrebno detaljnije objasniti u dodatnim fi tj. biljekama. U zemljama Europske unije, u sklopu iv direktive, koja regulira problematiku raunovodstvenog izvjeivanja ( l.43-46), odreen je minimalni broj objavljivanja koja se odnose na sljedee :

- metode procjene bilannih pozicija

- naziv i sjedite poduzea u kojem se nalazi uloeni kapital te iznos kapitala, rezervi i dobiti (gubitka) takvog poduzea ukoliko je posrijedi znatniji iznos

- broj i nominalnu vrijednost dionica te vrste dionica

- prikaz certifikata o konvertibilnm obveznicama i sl.vp

- pregled obveza s rokom dospijea duim od 5 godina

- neto poslovne prihode prikazane po vrstama aktivnosti i tritima

- prosjean broj zaposlenih tijekom poslovne godine

- poslovni rezultat koji je posljedica promjene metode procjene

- iznos potraivanja po osnovi sredstava odobrenih lanovima upave, administracije , kao i obveze po osnovi mirovinskog osiguranja tih lanova ...

Problematika procjene pozicija fi

Koju e metodu procjene menedment odabrati zavisi o spektru doputenih metoda.

Problematika procjene pozicija bilance

Raunovodstvena naela koja treba uvaavati na podruje procjene bilannih pozicija posebno se odnose na :

naelo nv ( a trinu vrijednost mogue je utvrditi trinom valorizacijom tj. prodajom imovine)

naelo opreznosti ( u uvjetima neizvjesnoti poslovanja da se dobici ne precjenjuju,a gubici ne podcjenjuju treba procjeniti po troku nabave ili neto prodajnoj vrijednosti zavisno od toga koja je vrijednost nia). Zloupotrebom naela opreznosti stvorit e se tihe priuve, ime se objektivnost i realnost bilance dovodi u pitanje. Tihe priuve ( skriveni dobici) e se stvoriti ako podcjenjujemo pozicije aktive i/ili precjenjujemo pozicije pasive. Podcjenivanje aktive ( predcjenjivanje rashoda( smanjenje fin. rezultata: a) otpis potraivanja b) primjene ubrzanih stopa amortizacije c) vrednovanja zaliha po niim vrijednostima. Precjenjivanje obveza :a) rezerviranja trokova za rizike,b) obrauna trokova koji se mogu vremenski razgraniiti (tkz. odgoeno plaanje trokova)

Nasuprot su skriveni gubici : u sluaju precjenjivanja pozicije aktive i/ili podcjenjivanjem pozicija pasive skrivanje gubitka i odgaanje za budue razdoblje

naelo dosljednosti jednom izabrana metoda dosljedno primjenjuje

Problematika procjene pozicija rauna dobiti i gubitka

Prihodi i rashodi su kategorije koje pokazuju promjene na imovini i obvezama vezane uz proces zaraivanja stoga se koriste isti kriteriji procjene kao i kod bilance tj. treba uvaiti temeljne pretpostavke na osnovui kojih se vri priznavanje prihoda i rashoda.

Prihodi se priznaju kad su stvarno izvjesni, sigurni, a rashodi i kad su mogui ( naelo opreznosti).

Naelo sueljavanja prihoda i rashoda- za utvrivanje fi rezultata to naelo zahtjeva sa se prihodima sueljavanju samo pripadajui rashodi. Procjenu prihoda i rashoda treba promatrati kroz :

-pretpostavke nastanka dogaaja

-naelo sueljavanja prihoda i rashoda

-naelo opreznosti

-drugih naela koja su vezana uz procjenu bilannih pozicija

Raunovodstvena naela

Raunovodstvena naela odreuju osnovne karaktristike i koncepciju raunovodstva. Ona se ugrauje u raunovodstvene metode i postupke kako bi se osigurala zahtjevana kvaliteta izlaznih informacija. To su opa pravila koja slue kao vodi u procjeni, biljeenju i izvjeivanju o poslovnim aktivnostima.

Temeljna naela:

vremenska neogranienost poslovanja

vrijednosno i vremensko usklaivanje promjena na raunima uspjeha

konzistentnost

opreznost

odreivanje podruja raunovodstvenog izvjeivanja

objektivnost

materijalnost

vrijednosno iskazivanje poslovnih promjena

3 osnovne skupine

a) temeljna raunovodstvena naela

naelo kontinuiranosti

naelo nastanka dogaaja

naelo dosljednosti

b) naela raunovodstenih politika

naelo opreznosti

naelo prevage nad formom

naelo materijalnosti

c) ostala raunovodstvena naela

naelo izraavanja u novcu

naelo stabilne novane jedinice

naelo vrijednosnog i vremenskog utvrivanja promjena

naelo razliitih razina izvjeivanja

naelo relativnosti izvjetajnih kategorija

Podjela :

1. naela urednosg knjigovodstva i bilanciranja

2. naela koja modificiraju naela urednog knjigovodstva i bilanciranja

3. naela koja dopunjuju naela urednog knjigovodstva i bilanciranja

Ima vie podjela stoga se struktura raunovodstvenih naela moe prikazati ao

openito mogua ra. naela

opeprihvaena ra. naela osiguravaju nakvalitetnije informacije,a u praksi najznaajnija

ra. naela poduzea naela koja se primjenjuju u nekom poduzeu

Ope prihvaena ra. naela sastoje se od :

1. opeprihvaenih koncepata predstavljaju odreene pretpostavke, teorijske osnove za interpretiranje fi

koncept poslovnog subjekta

koncept stvarnog kontinuiteta

koncept stabilne valute

koncept odreenog vremena

2. opeprihvaenih naela pomau u procjeni, biljeenju i izvjetavanju o poslovnim aktivnostima

naelo nabavne vrijednosti da se evidencija poslovnih dogaaja zasniva na nv tj troku nabave

naelo objektivnosti fi na temelju objektivnih , dokumentiranih podataka

naelo realizacije zahtjeva da se prihodi evidentiraju onda kad su stvarno nastali ( isporuena kupcu, da ne postoji neizvjesnost naplate)

naelo sueljavanja prihoda i rashoda vezano je uz utvrivanje rezultata poslovanja istog obraunskog razdoblja

naelo materijalnosti zahtjeva pridravanje svih naela koja imaju znaajnu ulogu u stvaranju realne slike poduzea

naelo potpunosti da fi sadre sve relevantne informacije koje su potrebne za ocjenu poslovanja poduzea

naelo konzistentnosti ili dosljednosi zahtjeva dosljednu primjenu jednom usvojenih ra. politika

naelo opreznosti prihode priznajemo onda kad su stvarno nastali, a rashode i onda kad su mogui

3. opeprihvaenih procedura jesu razliite metode obrade podataka radi dobivanja ra. informacija i raunovodstvenog izvjeivanja

Temeljne ra. pretpostavke

koncept poslovne samostalnosti poduzee samostalna cjelina

koncept stvarnog kontuiteta poduzee nastaviti poslovati i u budunosti

koncept odreenog razdoblja zahtjeva raunovodstveno izvjeivanje u odreenim vremenskim intervalima

koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da se kupovna snaga novane jedinice ne mijenja. A ako da tada treba napraviti ponovnu procjenu

Raunovodstveni standardi detaljna razrada ra. naela koji su temelj tj,. polazna osnova za utvrivanje standarda, to su metode obrade podataka i formiranja i prezentiranja ra. informacija. ine jednu od osnovnih ra. regulativa veine obraunskih sustava.

Veina razvijenih zemalja ima razvijene vlastite raunovodstvene standarde koji su odraz specifinosti ekonomskih procesa te zemlje. Razvijeni su i Meunarodni raunovodstveni standardi..

Fi ine podlogu u poslovnom odluivanju i upravljanju. Da bi bili pouzdani i usporedivi, potebno je prilikom njihova sastavljanja uvaavati odreena pravila i kriterije. U sluaju eksternog izvjeivanja takvi su kriteriji ,objektivizirani i harmonizirani, upravo raunovodstveni standardi. Svaki obraunski sustav specifian, a prilikom meunarodne suradnje te specifinosti mogu biti zapreka komuniciranju. Stoga je potrebno ugraditi njihovih temeljnih odredbi u odredbe vlastitih nacionalnih standarda.

Uloga Komiteta za MRS

Osnovan 1973. (utvrivanje standarda prihvatljivi irom svijeta) IASC (International Accounting Standards Committee) za donoenje i utvrivanje MRS-ova i poboljanje i haromonizacija. Poslovima upravlja odbor koji moe imati 17 lanova, mandat 5 godina, sjedite u Londonu. Postoji jo:

1. Savjetodavno tijelo

2. izvrni odbori

3. nacionalne raunovodstvene organizacije

Postupak donoenja MRS-a

Standard mora biti konzistendan (dugotrajan). Svi lanovi mogu predloiti relevantne materijale na razmatranje koji priprema inicijalni odbor za upravni odbor. Upravni daje svoje miljenje te inicijalni odbor priprema i utvruje temeljna ra.naela koja je podloga za nacrte mrs. Uprvni odbor razmatra naela te ih s njima upoznaje ostale lanove...Poslije pripreme verzije mrs i suglasnosti 2/3 lanova odbora dobija status nacrta standarda. Nakon vremena predvienog za raspravu sastavlja se nova verzija standarda i alje na prihvaanje upravnom odboru. Ako se s tim suglasi lanova odbora on dobiva status mrs-a te se alje lanovima na prevoenje i objavljivanje. Ponekad ta procedura traje i 3 godine.

32 standarda

1 objavljivanje ra. politika

2 zalihe

3 konsolidirana fi

4 raunovodstvo amortizacje

5 informacije u fi

7 izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju

8 neto dobit ili gubitak razdoblja

9 trokovi istraivanja i razvoja

11ugovor o izgradnji

12 raunovodstvo poreza na dobit

16 nekretnine postrojenja i oprema

18 prihodi

19 trokovi mirovina

21 uinci promjena teajnih valuta

25 ra. ulaganja

32 financijski instrumenti

Revizija

Je ispitivanje fi i drugih raunovodstvenih evidencija o poslovanju poduzea od strane nezavisnih strukovne institucije izvan poduzea. Oni naknadno ispituje poslovanje poduzea kroz fi i trai se usklaenost poslovanja poduzea s unaprijed postavljenih kriterija ime se osigurava objektivnost i realnost fi . ( to je eksterna revizija)

Interna revizija zaposleni u poduzeu provode ove provjere kao cjelovit test efektivnosti svih aspekata interne kontrole. Primarni je cilj razvoj i poboljanje efikasnosti razliitih poslovnih jedinica u rganizaciji.

Uloga revizije :

zatita interesa vlasnika kapitala

stvaranje realne i objektivne informacijske podloge za upravljanje

pomo u pribavljanju dodatnog kapitala smanjanjem rizika ulaganja

Korisnici izvjetaja :

vlasnici

menadment

kreditori i investitori

poslovni partneri

drava i vladine institucije

javnost tj. drutvo kao cjelina

Eksterni razlozi koji uvjetuju reviziju:

udaljenost ( kosrinici izvan poduzea)

sloenost poslovanja ( u suvremenim uvjetima teko odrediti jel realno i objektivno fi)

pristranost i motivi ( potrebna nepristrana ocjena)

Zato revizija svake godine?

fin informacije brzo zastarijevaju i potrebno ih je esto aurirati

burze zahtjevaju revidirane fi za sva poduzea koja kotiraju na burzi ( revizija pretpostavka dobrog funkcioniranja trita vrijednosnica)

Temeljna revizijska naela

-pravila ponaanja

1. naelo zakonitosti pridravan postojeih zakonskih propisa

2. profesionalne etike dignitet struke

3. nezavisnosti -

4. strunosti i kompetentnosti struno obrazovanje i znanje

5. odgovornosti utvrivanje konkretne odgovornosti za uinjene propuste u poslovanju

6. dokumentiranosti ( pribavljanja dokaza) miljenje revizora na dokazima

7. korektnog izvjeivanja suzdravanje od miljenja kad nema pristup dokumentaciji

Objekt i predmet revizije

Objekt revizije je poslovanje poduzea s naglaskom na fi

Predmet revizije je stupanj ( ocjena) usklaenosti poslovanja poduzea i njegovih fi s unaprijed postavljenim kriterijima. Tu je potrebno definirati kriterije ( ra. naela, ra. standardi, ra. politike, zor), kao i postupak ocjene traene usklaenosti ( rev. Standardi, kodeks profesionalne etike, zakon o reviziji)

Metode revizije

za ispitivanje i istraivanje sadre pravila koji proizlaze iz teorijskih stavova.

1.Ope metode : induktivna, deduktivna, iskustvena

2.Skupina specijalnih metoda sadri :

metode intenziteta ispitivanja formalna ( postoji li suglasnost poslovanja poduzea i fi s zakonom, naelima dobrog poslovanja i urednog knjigovodstva) i materijalna metoda ( ispituje se bitna i sadrajna tonost te opravdanost i cjelovitost poslovnih promjena tj. ispitivanje realnosti materijalne vrijednosti, ispitivanje odabira i primjene ra. politika)

metode smjera ispitivanja progresivna ( da nisu obuhvaene sve bitne ekonomske injenice ili na pogrean nain, ispitivanje svih poslovnih promjena pa te fi) i retrogradna ( kree se od fi prema nazad)

metode opsega i kontinuiteta ispitivanja potpuna ( cjelokupnog obuhvata svih poslovnih promjena i preskona (uzorak)

metode naina ispitivanja direktna ( ispitivanje svake poslovne promjene da bi se na taj nain mogao donijeti sud o njezinoj formalnoj i matreijalnoj ispravnosti) i indirektna (uzorak)

3.Jo se koriste i analitikim metodama ( analiza fi) koje se temelje na ralanjivanju i usporeivanju, ali obuhvaaju i prouavanje meuzavisnoti izmeu razliitih podataka tj. informacija

- komparativni fi

- strukturni fi

- pokazatelji analize fi

Analitiki postupci obuhvaaju:

usporedbu fin. Informacija s inf. iz prethodnog razdoblja

usporedbu fin. Informacija s prognoziranim rezultatima

prouavanje meuzavisnoti izmeu razliitih fin. informacija unutar promatranog razdoblja

usporedbu fin. Informacija jednog poduzea s drugim iz iste grane

prouavanje meuzavisnoti izmeu razliitih fin. s relevantnim nefin. informacija

Postupak revizije fi prema Meunarodnim revizijskim standardima

zavisi od metodologije revizije koju primjenjuje odreena revizijska tvrtka, nije propisana metodologija, kojem segmentu e pridati vie panje ovosi od tvrtke .

Postupak revizije poinje preuzimanjem obveze revizije (pismom) gdje je navedena obveza i odgovornost. Revizor treba upoznati poslovanje klijenta, financijske i nefinancijske informacije i tu su bitnio analitiki postupci koji su takoer znaajni i u razi planiranja revizije jer upozoravaju na podruje moguih rizika.

Planiranje revizije se odvija kroz cijelo razdoblje revizije jer je zbog odreenih okolnosti mogua izmjena planova. Zatim slijedi upoznavanje i ocjena sustava internih kontrola. Raunovodstvene i neraunovodstvene kontrole : raunovodstvene, neraunovodstvene kontrole te interna konrtola ( dobro organiziran skrauje provedbu revizije). Za provedbu revizije vana je i procjena revizijskih rizika. Revizor mora procjeniti inherentni i kontrolni rizik. Ako su rizici procijenjeni na vislokoj razini, revizor moe prihvatiti nisku razinu rizika neotkrivanja tj. mora provesti znatno vie revizijskih postupaka da bi mogao doi do zadovoljavajueg izvjea. ( i obrnuto).

Za izraavanje miljenja i sastavljanje izvjetaje skuplja dokaze i koristi metode:

inspekcije

promatranje

ispitivanje i potvrivanje

izraunavanje

analitiki uvid

___________________________

revizija na temelju uzoraka ( stanje rauna ili transakcija) pri emu treba razmotriti bilo da je rije o statistikom ili nestatistikom uzorku

ciljeve revizije

statistiku masu

rizik i uvjerenje

pogreku koja se moe tolerirati

oekivanu greku u statistikoj masi

oblikovanje slojeva ( stratifikacija)

Izbor uzorka moe se vriti na 3 naina :

prema kljuu

sustavni izbor

sluajni izbor

Na pribavljanju dokaza sudjeluju strunjaci, drugi revizori.

Kasnije se kompletiraju dokazi i formiranje radne dokumentacije kao potpore za izraavanje revizijskog miljenja koja mora biti potpuna i detaljna. Sastavljanje izvjetaja je posljednja faza u procesu revizije fi.

MRevS13- Revizorovo izvjee o financijskim izvjetajima sastoji se pd sljedeih 5 temeljnih cjelina:

uvod

temeljni elementi revizorova izvjea

revizorovo izvjee

modificirana izvjea

okolonosti koje mogu uvjetovati miljenje drugaije od pozitivnog

Temeljni elementi izvjea su :

naslov ( vidljivo da se radi o izvjeu nezavisnog revizora)

naslovnik ( upuuje kome se upuuje izvjee)

poetni ili uvodni odjeljak : a) identifikacija revidiranih fi (koji i koje razdoblje) i b) iskaz o odgovornosti manadmenta subjekta( fi) i odgovornosti revizora (izvjetaj rev)

odjeljak o djelokrugu revizije (opisuje obiljeja revizije) : a) poziv na mrevs ili relevantne nacionalne standarde ili praksu i b) opis obavljenog revizijskog posla

odjeljak u kome se izraava miljenje i koji sadri miljenje i financijskim izvjetajima

datum izvjea

adresa revizora

potpis revizora

Miljenje moe biti :

pozitivno

miljenje s rezervom ( nesuglasje s managmentom ili nepristup informacijama)

suzdranost od miljenja ( ograniensot obujma ispitivanja)

negativno

Uvid u financijske izvjetaje skraena revizija

Mogue je sagledati odreene faze tj. segmente ukupnog procesa : preuzimanje obveze uvida, prikupljanje dokaza, formairanje radne dokumentacije, zakljuci i izvjee.

Postupak je isti formalno gledajui meutm razlika je u tome - prije preuzimanje obveze kada revizor u pismu navodi da nee obaviti raviziju ve samo uvid koji nee razultirati miljenjem o realnosti i objektivnosti financijskih izvjetaja. Usmjeran je samo na upite i analitike postupke. Uvid sadri samo izjavu negativnog uvjerenja u kojoj revizor istie kako nije uoio nita to moe utjecati na realnost i objektivnost fi

Povezanost revizije s raunovodstvom i analiom fi

Cilj poduzea opstanak na tritu. Zato za upravljanje potrebna informacija koja se procesira u raunovodstvu i zapisuje u fi. Analizom fi stvara se saetiji i prihvatjivija forma za donosioce odluka. Revizija ispituje fi.

Analiza financijskih izvjetaja

Usmjerena je na kvantitativne financijske informacije. Postoje 3 aktivnosti koje odreuju postanak i razvoj financijske analize :

financijsko upravljanje

upravljako raunovodstvo

financijsko raunovodstvo

Analiza je proces primjene razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih se podaci iu fi pretvaraju u upotrebuljive unformacije relevantne za upravljanje. Mora obuhvatiti analizu financijskog rezultata, fin uvjeta, financijske strukture i promjena u financijskoj strukturi.

Uobiajena analitika sredstva i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvjetaja jesu:

komparativni financijski izvjetaji koji omoguuju sagledavanje promjena u toku vremena (vie obraunskih razdoblja)

sagledavanje tendencija promjena pomou serije indeksa

strukturni financijski izvjetaji

analiza pomou pokazatelja

specijalizirane analize ( predvianje toka gotovine, analiza promjena u financijskom poloaju, izvjetaj i promjenama bruto profita, analiza toke pokria)

Vanost analize fi razmatra se prvenstveno s aspekta upravljanja poslovanjem i razvojem poduzea. Ona prethodi procesu planiranja, klju je uspjeha managera, mora uvaavati dobre i loe osobine poduzea.

Za informacije koje potjeu iz analize su zainteresirani korisnici:

manageri

vlasnici (investitori)

kreditori

analitiari fuzije i akviziciej poduzea

revizori

ostali zainteresirani korisnici

Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvjetaja

a) komparativni financijski izvjetaji koji slue kao podloga za postupak horizontalne analize mogu se razmatrati u kontekstu usporeivanja sagledavaju tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih fi

b) strukturni financijski izvjetaji koji slue kao podloga za postupak vertikalne analize mogu se razmatrati u kontekstu ralanjivanja uvid u strukturu fi, usporeivanje podataka u jednoj godini

c) pokazatelji financijske analize

pojedinani pokazatelj

skupine pokazatelja

sustavi pokazatelja

zbrojni ili sintetski pokazatelji

Osnovne skupine financijskih pokazatelja analize fi

Pokazatelj je racionalan ili odnosni broj, to podrazumijeva da se jedna ekonomska veliina stavlja u odnos (dijeli) s drugom ekonomskom veliinom. Dvije skupine :

jedna skupina obuhvaa razmatranje poduzea unutar odreenog razdoblja i temelji se na podacima iz izvjetaja o dobiti

druga skupina se odnosi na tono odreen trenutak ( poput bilance govori o poloaju poduzea u tom trenutku)

Razlikujemo nekoliko skupina pokazatelja :

pokazatelji likvidnosti sposobnost podmirenja kr. obveza

pokazatelji zaduenosti koliko fin iz tuih sredstava

pokazatelju aktivnosti kako poduzee efikasno upotrebljava resurse

pokazatelj ekonominosti odnos p i r , koliko se ostvari p po jedninici r

pokazatelji porfitabilnosti povrat uloenog kapitala

pokazatelji investiranja uspjenost ulaganja u obine dionice

Dobro upravljanje podrazumijeva - temeljni kriteriji dobrog poslovanja : 2 kriterija :

kriterij sigurnosti ( likvidnost, financijska stabilnost i zaduenost) 1,2

kriteriji uspjenosti tj. efikasnosti ( (profitabilnost, tj. rentabilnost) 3,4,5,6

Potrebno je te pokazatelje usporediti s odreenim standardnim veliinama koje su u ovom sluaju baza usporedbe. Najee koritene standardne veliine tih pokazatelja jesu :

1. planirani pokazatelj za razdoblje koje se analizira

2. kretanje veliine odreenog pokazatelja tijekom odreenog vremena u istom poduzeu

3. veliina tog pokazatelja u slinom poduzeu koji pripada istoj grupaciji

4. prosjena vrijednost odreenog pokazatelja ostalih poduzea koji pripadaju istoj grupaciji

Financijski pokazatelji koji se temelje na novanom toku ( posebno u uvjetima ope nelikvidnosti gospodarstva vano o njima voditi rauna):

pokazatelj ocjene likvidnosti koji govore o novanom pokriu kamata, tekuih obveza, ukupnih obveza i dividendi

pokazatelji kvalitete dobiti koji govore o odnosu novanih primitaka od poslovnih aktivnosti i prihoda od prodaje te o odnosu novanih primitaka i dobti

pokazatelji kapitalnih izdataka koji dovode u vezu razne vrste novanih tokova i u tom kontekstu razmatraju mogunost nabave kapitala imovine, financiranja i investiranja

pokazatelji povrata novanog toka koji utvruju novani tok po dionici povrat novca na ukupnu imovinu, obveze i glavnicu ( u biti se radi o nvanom izrazu rentabilnosti).

Pokazatelji likvidnosti

Najei pokazatelji likvidnosti jesu koeficijenti koji se raunaju iz podataka bilance

1. trenutne likvidnosti = novac/kratkorone obveze

2. ubrzane lik = novac+potraivanje/kratkorone obveze ( mora biti min 1)

3. tekue lik = kratkotrajna imovina/kratkorone obveze ( >2) za odravanje tekue likvidnosti izuzetno je vana veliina neto radnog kapitala koji predstavlja razliku izmeu kratkotajne imovine i kratkotrajnih obveza, postojanje neto radnog kapitala znai da je dio kratkotrajne imovine financiran iz dugoronih izvora

4. financijske stabilnosti= dugotrajna imovina/ kapital + dugorone obveze (1)

Pokazatelj aktivnosti ( ili koeficijenti onrta)- to je vei broj, vezivanje imovine krae

1. Koeficijent obrta uk im = ukupni prihod/ukupna imovina

2. koeficijent obrta krat im = ukupni prihod/kratkotrajna imovina

3. koeficijent obrta potraivanja = prohodi od prodaje / potraivanja

4. trajanje naplate potraivanja u danima = broj dana u godini /koeficijent obrta potraivanja

Pokazatelj ekonominosti

1. ekonominost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi/ukupni rashodi

2. ekonominost poslovanja (prodaje) = prihodi od prodaje/ rashodi prodaje

3. ekonominost financiranja= financijski prihodi/ financijski rashodi

4. ekonominost izvanrednih aktivnosti = izvanredni prihodi / izvanredni rashodi

Podrazumijeva se da je bolje da koeficijent ekonominost bude o je mogue vei broj

Pokazatelj profitabilnosti

1. neto mara profita = neto dobit + kamate / ukupni prihod

2. bruto mara profita = dobit prije poreza + kamate/ ukupni prihod

3. neto rentabilnost imovine = neto dobit + kamate / ukupna imovina

4. bruto rentabilnost imovine = dobit prije poreza+kamate/ukupna imovina

5. rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) = neto dobit /vlastiti kapital

Pokazatelj investiranja

Dobit po dionici (eps)= neto dobit /broj dionica

Dividenda po dionici (dps)= dio neto dobiti a dividende/ broj dionica

Odnos isplate dividendi (dpr) = dsp/eps

Odnos cijene i dobiti po dionici (p/e) = trina cijena donice (pps)/eps

Ukupna rentabilnost dionice = eps/pps

Dividendna rentabilnost dionice = dps/pps

Pod sustavom pokazatelja podrazumijeva se izbor odgovarajuih pokazatelja, odgovarajui nain njihovog povezivanja ili odgovarajua zavisnot i sveukupna zavisnost pojedinih pokazatelja i njihovog povezivanja s ciljem

(bruto) Rentabilnost ukupne imovine = (bruto) mara profita * koeficijent obrtanja ukupne imovine

Du Pontov sustav pokazatelja