zavrŠni radbib.irb.hr/datoteka/481829.zavrni_rad__korina_siljan.pdfgrafiČki fakultet zagreb smjer:...
Post on 23-Mar-2021
11 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB
ZAVRŠNI RAD
Korina Siljan
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB
Smjer: Tehničko-tehnološki
ZAVRŠNI RAD
RUČNA IZRADA KNJIGA - TVRDI UVEZ
Mentor: Student:
red. prof. dr. sc. Babić Darko, dipl. ing. stroj. Korina Siljan
Stručno voĎenje izrade završnog rada:
Pasanec Preprotić Suzana, dipl. graf. ing.
Zagreb, 2010.
SAŽETAK:
Knjigoveštvo je završni dio grafičke proizvodnje te se bavi doraĎivanjem i završnim
oblikovanjem knjigoveških proizvoda. Drugačije rečeno, ova djelatnost uvezuje veći broj
listova u jednu cjelinu koja veličinom, oblikom i kvalitetom odgovara zahtjevima
upotrebljivosti i kvalitete. Najcjelovitiji knjigoveški proizvod je knjiga. Osim sadrţaja
knjiga ima i druge dimenzije. Vaţno je izabrati pravi format knjige, papir na kojem će se
otisnuti te uvez kojim će knjiga biti uvezana, takoĎer bitno je i izabrati vrstu i veličinu
pisma i proreda kojim će biti prelomljena i otisnuta. O navedenim elementima ovisi i
čitljivost knjige.
Cilj završnog rada je prikazati i definirati postupke ručne izrade tvrdo uvezane knjige - od
samog procesa pripreme i tiska do uljepljivanja knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice
pomoću podstave. Ručna izrada knjige je vrlo sloţeni proces, ali na takav način dobivenoj
knjizi povećava se vrijednost, odnosno ekskluzivnost te dobiva odliku osobnosti.
KLJUČNE RIJEČI:
ručni uvez, tvrdi uvez knjige, tehnike izrade
ABSTRACT:
Bookbinding is a final part of graphical production and it is also dealing with completion
and concluding formation of bookbinding products. In other words, this activity binds
larger amount of single leaves in one whole, which fits to demands of usability and quality,
with its size, shape and quality. The most completed bookbinding product is a book.
Except the book content, it has other dimensions. It is important to choose a right format,
paper and type of binding. Also, it necessary to decide about type and size of a letters, and
even line spacing in which will the book be split and printed. About these elements depends
the readability of a book.
The goal of this final work is to show and to define hand made steps of hardwood binding
book – which starts with the preparation process and press to the process of gluing a book
block into a multi-part hardcover with the help of lining. Although the process of handmade
book is complex, because of it a book gains higher value, even exclusivity and a certain
personality.
KEY WORDS:
hand binding, hardwood binding book, binding techniques
SADRŽAJ:
1. UVOD ............................................................................................................................................ 1
2. POVIJESNI RAZVOJ I OBLICI KNJIGA .................................................................................... 2
2.1. Vrste uveza .............................................................................................................................. 4
2.2. Upotrebna vrijednost, izgled i kvaliteta uveza ...................................................................... 12
2.3. Primjena zlatnog reza u odreĎivanju marga........................................................................... 15
2.4. Program rada brzorezača ....................................................................................................... 20
3. RADNE OPERACIJE RUČNOG UVEZA KNJIGE ................................................................... 22
3.1. Tvrdi uvez knjige- knjiţni blok šivan koncem ...................................................................... 23
3.1.1. Upotrebna vrijednost ...................................................................................................... 23
3.1.2. Snimak i tehnološka shema ........................................................................................... 24
3.1.3. Album postupaka............................................................................................................ 29
3.1.4. Program rada brzorezača ................................................................................................ 45
3.1.5. Greške nastale pri izradi ................................................................................................. 47
3.2. Tvrdi uvez knjige- knjiţni blok šivan ţicom postrance hrpta ............................................... 49
3.2.1. Upotrebna vrijednost ...................................................................................................... 49
3.2.2. Snimak i tehnološka shema ........................................................................................... 50
3.2.3. Album postupaka............................................................................................................ 55
3.2.4. Program rada brzorezača ................................................................................................ 67
3.2.5. Greške nastale pri izradi ................................................................................................. 69
3.3. Tvrdi uvez knjige- knjiţni blok šivan ţicom kroz hrbat ........................................................ 72
3.3.1. Upotrebna vrijednost ...................................................................................................... 72
3.3.2. Snimak i tehnološka shema ........................................................................................... 73
3.3.3. Album postupaka............................................................................................................ 77
3.3.4. Program rada brzorezača ................................................................................................ 88
3.3.5. Greške nastale pri izradi ................................................................................................. 90
4. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 91
LITERATURA
1
1. UVOD
Mnogi čitatelji kad uzmu knjigu u ruke ne znaju koji put treba prijeći od ideje do gotove knjige.
Knjiga nastaje u dvije faze, prva faza je nastajanje sadrţaja, dok je druga faza pretvaranje
navedenog sadrţaja u grafički proizvod- knjigu. Način uveza daje potpunu sliku knjige. Svaka vrsta
uveza ima svoju namjenu i upotrebnu vrijednost. Uvezom knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice,
odnosno tvrdim uvezom, knjizi se povećava čvrstoća, vrijednost, dobiva na ekskluzivnosti te se na
taj način uvezuju knjige koje su namjenjene trajnoj upotrebi.
U uvodu rada prikazane su ukratko vrste uveza stavljajući naglasak na tvrdi uvez knjige. Nadalje,
navedena je upotrebna vrijednost pojedinih knjiga obzirom na vrstu uvez te svojstva koja mora
zadovoljavati papir kako bi knjiga bila što kvalitetnija. Za knjige smjer izrade papirne trake
treba teći paralelno hrptu knjige je ona tada zadrţava prvobitnu formu, odnosno lako se
otvara, svaki list se lako okreće. Knjiga s poprečnim smjerom papira moţe u početku imati
pravilan oblik, ali će ga s vremenom izgubiti, dolazi do pojave valovitosti listova zbog toga
se knjiga teţe otvara, odnosno pruţa otpor otvaranju. Kod izrade knjige vaţno je koristiti i
pravila zlatnog reza. Zlatni rez je princip koji definira odnose koji se smatraju najidealnijim ili
barem oku najugodnijim, a u knjigoveštvu se susreće kod izbora formata papira, odreĎivanja
odnosa tekstualnog bloka prema površini stranice te u odreĎivanju odnosa pojedinog elementa
prema površini stranice.
Cilj završnog rada je prikazati postupak ručne izrade tvrdo uvezane knjige od procesa pripreme i
tiska do završnog uljepljivanja knjiţnog bloka pomoću podstave u višedjelne tvrde korice te
oblikovanja korica. Osim same izrade cilj je specificirati sav potreban materijal te navesti greške
koje se mogu pojaviti u samoj izradi. Kod tvrdog uveza knjiţni blok moţe biti lijepljen, šivan
ţicom kroz hrbat, postrance hrpta ili šivan koncem te se formiran knjiţni blok uljepljuje u
višedjelne tvrde korice preko podstave. Postupci izrade su opisani u albumima postupaka, odnosno
prikazane su slike ručne izrade tvrdo uvezane knjige popračene tekstualnim djelom s objašnjenjem
navedene slike. Svi postupci su ručno izraĎeni, osim obrezivanja na brzorezaču i šivanja ţicom.
Ručnom izradom, knjiga dobiva posebnu vrijednost te osim što dobiva na ekskluzivnosti knjizi se
pridaje odreĎena osobnost.
2
2. POVIJESNI RAZVOJ I OBLICI KNJIGA
Prve su se prave knjige pojavile na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su sastavljene od
bambusovih dašćica, a kasnije su ih zamijenili svici od svile. Stari Babilonci, Asirci i
Perzijci utiskivali su drvenim štapićem znakove u mekane glinene pločice, koje su zatim
sušili i pekli, dok su Egipćani pisali na drvenim i kamenim pločama, te na svicima
papirusa.
Stari Grci i Rimljani imali su drugačije knjige. Čuveni zakoni Grka Solona bili su urezani u
drvene ploče, a rimski zakoni su bili uklesani u 12 kamenih ploča. U svakodnevnom su se
ţivotu Grci i Rimljani sluţili za pisanje drvenim pločicama koje su bile prevučene crnim
voskom. Nekoliko takvih pločica povezivali su vrpcom ili metalnim prstenom u knjigu.
Knjiga u današnjem smislu pojavila se oko 300 godine nove ere. Naime, u to vrijeme
rukom ispisani arci papirusa obrezivali su se na odreĎeni format i uvezivali u knjiţni blok.
Sve do 1450. godine knjige su se pisale rukom, no tada je graver iz Mainza, Johan
Gutenberg, izumio pomična lijevana slova. Do tada nije bilo gotovo nikakvog napretka u
izdavanju knjiga. Značajna za početke knjige u Hrvatskoj je 1494. Godina kada kanonik
Blaţ Boromić u Senju tiska prvi hrvatski misal.
Slika 1: knjiga
3
Knjigoveštvo je dio završne grafičke proizvodnje koje se bavi doraĎivanjem i završnim
oblikovanjem knjigoveških proizvoda. Knjigoveška dijelatnost se bavi uvezom većeg broja
listova u jednu cjelinu koja veličinom, oblikom i kvalitetom odgovara zahtjevima
upotrebljivosti i estetike.
Standardni proizvodi koji spadaju u knjigovešku doradu su: knjige, časopisi, blokovi,
albumi i kalendari, osim njih u knjigovešku grafičku doradu se ubrajaju i neki proizvodi
koji su namijenjeni prijenosu informacija, kao što su: memorandumi, razglednice, novac,
plakati, pozivnice i drugi.
Knjiga je najcjelovitiji, a ujedno i najzahtjevniji knjigoveški proizvod.
Postoji nekoliko definicija pojma knjiga:
Knjiga je intelektualno djelo većeg opsega jednog ili više autora umnoţeno
prikladnim tiskarskim postupkom na lako prenosivom materijalu uvezano i
ukoričeno u cjelinu.
Knjiga je grafički proizvod otisnutih listova papira spojenih u knjiţni blok i uvezan
u korice
Knjiga je specifičan proizvod grafičke industrije koji se od drugih tiskovina
razlikuje opsegom i uvezom
Knjiga je cjelina koju tvori veći broj listova meĎusobno povezanih u cjelinu i
zaštićenim koricama
4
2.1. Vrste uveza
Postoji nekoliko vrsta uveza:
Jednostavan način uveza pojedinačnih listova
Sloţeni tip uveza knjiţnih slogova ili knjiţnih blokova
o Meki uvez
o Tvrdi uvez
U jednostavan način uveza knjiţnih listova ubrajaju se:
Blokovi (skup listova uvezanih u cjelinu svih veličina i kvaliteta uveza, postoje
blokovi za opću namjenu i za dokumentirano upisavanje)
Fascikli (mogu biti plastični ili papirni, s klapnama, u obliku jednostavne metalne
trake, s pantetntnim zatvaranjem, takoĎer mogu biti mape ili plastične košuljice za
odlaganje listova)
Spiralni uvez (koriste se plastične ili metalne spirale te plastični ili metalni češljevi,
a knjiţni slog ili knjiţni blok mogu biti šivani ţicom kroz hrbat, postrance hrpta ili
jednostavno uvezani te sašiveni metalnim ili plastičnim češljem ili spiralom)
Uvez zakovicama, vijcima i kopčama
Mape
Registratori
Slika 2: jednostavan uvez
5
U sloţeni tip uveza ubrajaju se meki i tvrdi uvez knjige.
Meki uvez:
o Knjiţni blok zalijepljen i uvezan u jednodjelne kartonske korice, zaljepljen i
uvezan u jednodjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, zaljepljen i
uvezan u jednodjelne kartonske korice pomoću podstave, zaljepljen i uvezan u
jednodjelne kartonske korice po strani hrpta
o Knjiţni blok zalijepljen i uvezan u višedjelne meke korice, zaljepljen i uvezan u
višedjelne meke korice pomoću podstave, zaljepljen i uvezan u višedjelne meke
korice s jednom ili dvije klapne
o Knjiţni blok sašiven i zalijepljen u jednodjelne kartonske korice, sašiven i
zalijepljen u jednodjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, sašiven i
zalijepljen u višedjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne
o Različiti drugi oblici
Slika 3: meki uvez knjige
6
Tvrdi uvez:
Knjiţni blok moţe biti zalijepljen, šivan koncem te šivan ţicom postrance i kroz hrbat
te je preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice
o Zalijepljen knjiţni blok preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice s
jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom
o Koncem sašiveni knjiţni blok preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice
s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom
o Ţicom kroz hrbat sašiveni knjiţni blok preko podstave uvezan u višedjelne
tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom
o Ţicom postrance hrpta sašiveni knjiţni blok preko podstave uvezan u višedjelne
tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom
o Različiti drugi oblici
Tvrdo uvezana knjiga se sastoji od knjiţnog bloka i višedjelnih tvrdih korice te podstave
koja sluţi za posredno spajanje knjiţnog bloka s višedjelnim tvrdim koricama.
Kod ručne izrade tvrdo uvezane knjige najprije se knjiţni arci ručno savijaju u knjiţne
slogove te se zatim sabiru u knjiţni blok. Sabirati se mogu „‟arak na arak“ ili „‟arak u arak“.
Sabrani knjiţni slogovi se šivaju ţicom kroz hrbat, postrance hrpta ili se šivaju koncem,
takoĎer knjiţni blok moţe biti zalijepljen pomoću gaze.
Nakon formiranja knjiţnog bloka na prvi i zadnji slog naljepljuje se podstava- knjiţni slog
od 4 strane.
Slika 4: tvrdi uvez knjige
7
Za izradu višedjelnih tvrdih korica koristi se ljepenka debljine 1,5 mm iz koje se formiraju
prirezi, hrpteni uloţak i šablona. Kakve će se korice izraditi ovisi na koji je način formiran
knjiţni blok.
Nakon izrade višedjelnih tvrdih korica slijedi uljepljivanje knjiţnog bloka u korice preko
podstave. Prvo se ljepilo kistom nanese na zadnju stranu knjiţnog bloka- na podstavu i
zatim se nalijepi na korice, isto se ponovi s prednjom stranom. Zadnja faza je prešanje,
nakon kojeg se dobiva gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.
Šivanje KS
Nanos ljepila na
HKB
Slika 5 : shema tvrdog uveza- knjižni blok šivan koncem (ručna izrada)
Šivanje KS
koncem u KB
Nanos ljepila na
HKB
PP= VTK
Izrezivanje prireza i hrptenog
uloška te njihovo
nalijepljivanje na izrezanu
presvlaku uz pomoć šablone
formiranje prireza str (×2)
formiranje šablone (×1)
formiranje hrptenog uloška
(×1)
formiranje presvlake (×1)
Uljepljivanje KB u
VTK preko
podstave
PP=
TUK Prešanje GP=TUK
Nanos ljepila na podstavu
KB
Uljepljivanje KB u VTK
TUK
VTK
Izrada VTK
KB
KA
Savijanje
KA
KS
Sabiranje
KS
KB
Formiranje i
lijepljenje
podstave
PP= KB s
podstavom
LEGENDA:
KS...knjižni slog
VTK... višedjelne tvrde korice
ŠKB... širina knjižnog bloka
VKB... visina knjižnog bloka
dHKB... dužina knjižnog bloka
HKB...hrbat knjižnog bloka
TUK... tvrdo uvezana knjiga
KP... knjižni proizvod
KA...knjižni arak
KB...knjižni blok
GP...gotov proizvod
PP...polu proizvod
8
Izrada knjižnog bloka:
Knjiţni blok nastaje sabiranjem knjiţnih slogova u jednu cijelinu. Savijanje je tehnološka
operacija pretvaranja papirne veličine kriţnim ili paralelnim pregibanjem u manje,
meĎusobno kompaktne veličine, a ovisi o kvaliteti (debljini) papira i formatu knjige koji se
ţeli izraditi.
Knjiţni slog nakon savijanja pokazuje tendenciju otvaranja jer povratno opruţne sile nisu u
potpunosti svladane. Povratne opruţne sile su sile koje pokušavaju slog vratiti u prvotno stanje.
Zbog toga je potrebno prešanje knjiţnih slogova.
Knjižni blok šivan koncem kroz hrbat:
Sabrani knjiţni slogovi sabiru se jedan na drugi te se uvezuju
šivanjem koncem. Ovakav tip uveza primjenjuje se najčešće
za uvez različitih romana, enciklopedija, monografija,
leksikona i dr.
Princip šivanja je sljedeći: na knjiţnom slogu izbuše se rupe
na odreĎenim udaljenostima te se potom iglom i koncem
meĎusobno spajaju knjiţni slogovi u jednu cijelinu. Najprije
se napravi utrošak konca tako da se izmjeri visina knjiţnog
sloga, sa svake strane se doda još 2 cm te se sve to pomnoţi s
brojem knjiţnih slogova koje treba sašiti. Pri šivanju treba
paziti na koja mjesta dolaze ubodi igle. Za šivanje se koriste
i dvije trake knjigoveškog platna (2cm široke).
Slika 7: šivanje knjižnog bloka
koncem
Slika 6: sabiranje slog u slog i slog na slog
9
Trake knjigoveškog platna sluţe kako bi se kasnije knjiţni blok što bolje ulijepio u korice.
Sve knjiţne slogove meĎusobno se poveţe koncem te se dobije sašiveni knjiţni bok.
Šivanje se obavlja upotrebom triju vrsta igala: igle za bušenje (1), igle za uvoĎenje konca
(2) i igle za izvlačenje konca (3 )pomoću prebacivača konca (4).
Knjižni blok šivan žicom kroz hrbat:
Knjiţni slogovi sabiru se jedan u drugi u knjiţni blok
te se klamaju ţicom kroz hrbat. Takav oblik uveza
upotrebljava se za izradu knjigoveških proizvoda koji
imaju manji opseg.
Knjižni blok šivan žicom postrance hrpta:
Knjiţni slogovi sabiru se jedan na drugi i šivaju se ţicom po
strani hrpta uz pomoć letvica. Ovakav način uveza predviĎa na-
knadno uljepljivanje knjiţnog bloka u korice. Nakon šivanja
ţicom po strani hrpta, knjiţni blok je potrebno obrezati prije
uljepljivanja u korice. Knjiţni blok se uljepljuje u korice preko
hrpta, ako se radi o mekom uvezu knjige ili preko podstave kod
tvrdog uveza knjige.
Povezivanje knjižnih slogova lijepljenjem:
Osim šivanjem, knjiţni slogovi se meĎusobno mogu
povezati i lijepljenjem. Kako bi se uvezli lijepljenjem
prethodno je potrebno obrezati knjiţne slogove u
hrptu. Nakon toga slijedi narezivanje hrpta i nanašanje
ljepila. Postupak je identičan izradi lijepljenih
blokova. U skladu sa zahtjevima za kvalitetu na hrbat
se moţe nalijepljivati gaza ili organdin.
Slika 8: šivanje knjižnog bloka žicom
kroz hrbat
Slika 9: šivanje knjižnog bloka
žicom postrance hrpta
Slika 10: lijepljenje knjižnih slogova
10
Podstava:
Nakon formiranja knjiţnog bloka, na prvi i posljednji slog knjiţnog bloka se lijepi
podstava- knjižni slog od 4 stranice, njena je uloga posredno spajanje knjiţnog bloka i
korica. Papir za podstavu mora biti čvrst i ţilav pa se za tu namjenu najčešće upotrebljava
papir od 120 g/m2, a smjer vlakanaca mora biti usporedan s hrptom knjiţnog bloka.
Podstava je najčešće bez tiska, no moţe nositi i tisak samo s vanjske ili s vanjske i
unutrašnje strane. Tisak moţe biti u obliku toniranog papira, ali često ima i uzorak odnosno
višebojni tisak.
Prije sljepljivanja s knjiţnim blokom podstava se mora saviti. Podstava se reţe na
dimenzije neobrezanog knjiţnog bloka te se kasnije obrezuje zajedno s knjiţnim blokom na
brzorezaču ili trorezaču.
Postoji nekoliko vrsta podstave, vaţno je da podstava prati tip i kvalitetu knjige, ali treba
poštovati i ekonomske te tehnološke zahtjeve, odnosno veza treba bti dovoljno čvrsta da
zadovolji zahtjeve projekta. Cilj je da se sa što manje truda i materijala napravi optimalna
podstava.
Višedjelne tvrde korice:
Prirezi stranica korica izraĎuju se iz ljepenki na taj način da je visina prireza 4-6 mm veća
od visine knjiţnog bloka, a širina prireza 1 do 2 mm uţa.
Presvlaka mora biti od jednog dijela, bez obzira na to da li je izraĎena od papira, platna,
plastike, koţe ili imitacije nekog materijala.
Hrpteni uložak se izraĎuje od kartona ako je hrbat knjige obao i visine je prireza stranice, a
širina mu je jednaka debljini hrpta + 1 x debljina ljepenke. Ako je knjiga ravnog hrpta,
Slika 11: jednostavna podstava
11
hrpteni uloţak se izraĎuje od iste ljepenke kao i prirezi stranica. Ravni se hrbat knjiţnog
bloka moţe izraĎivati do debljine knjiţnog bloka 20 mm, a svaki knjiţni blok deblji od 20
mm izraĎuje se kao obli hrbat. Na presvlaci se označe mjesta gdje će se zalijepiti prirezi i
hrpteni uloţak, nakon što se ih zalijepi, ostatak presvlake se presavine za unutra i zalijepi
na ljepenku.
Kod tvrdog uveza kad knjiţni blok nastaje šivanjem ţicom postrance hrpa koriste se i
letvice širine 0,8 mm, a visine prireza stranica.
Slika 12 : izrada višedjelnih tvrdih korica
U završnom radu bit će opisan postupak izrade 3 tipa tvrdo
uvezane knjige
TIP A: knjiţni blok je šivan koncem
TIP B: knjiţni blok je šivan ţicom kroz hrbat
TIP C: knjiţni blok je šivan ţicom postrance hrpta
presvlaka korice
prirez stranice
korice
prirez stranice
korice
hrp
teni
ulo
ţak
12
2.2. Upotrebna vrijednost, izgled i kvaliteta uveza
Podjela knjiga prema upotrebnoj vrijednosti:
Knjige za jednokratnu upotrebu
- roto romani, tjedni magazini, časopisi
- za izradu se korist i lošiji papir; uvez je najčešće jednostavan uvez ţicom ili
ljepilom; koriste se papirne korice eventualno s višebojnim tiskom
Knjige za višekratnu upotrebu
Dvije su podjele:
- trajnost do godinu dana- udţbenici za niţe razrede; koristi se ofsetni papir,
jednobojni ili višebojni tisak; vrsta uveza- meki; korice- višebojne kartonske
- trajnije od godinu dana- udţbenici za više razrede srednjih škola i fakultete,
dţepne knjige; koristi se kvalitetniji ofsetni papir; često višebojni tisak; uvez- meki;
korice- jednodijelne kartonske, ponekad i višedjelne
Knjige za trajnu upotrebu
- slikovnice, stručne knjige, leksikoni, enciklopedije, beletristika, rječnici; koristi se
papir za umjetnički tisak ili kvalitetniji ofsetni papir; tisak- jednobojni ili višebojni;
uvez- tvrdi u višedjelne tvrde korice, rjeĎe meki u jednodijelne kartonske korice
Knjige sa najvećim zahtjevom
- monografije, likovne mape, knjige iz područja medicine, biologije, umjetnosti ili
bibliografske monografije; koristi se papir za umjetnički tisak, tisak je višebojni, a
uvez tvrdi u višedjelne tvrde korice
Kod izbora vrste uveza postoji trostruki cilj:
Uvez koji u formi i uvezu odraţava bitne sadrţajne momente knjige i to tako da je forma
srodna sadrţaju knjige.
Uvez za koji je vaţno da bude samo oku ugodan
Uvez koji treba biti samo ispravno izraĎen i izdrţljiv, odnosno prikladan za upotrebu
13
Svojstva papira:
Za kvalitetu uveza knjige veliku ulogu ima kvaliteta papira.
Papir kao najvaţniji materijal za izradu knjiga ima vaţna tehnička svojstva o kojima treba
voditi računa. Najvaţnija od tih svojstava su uzduţni smjer i smjer rastezanja.
Smjer u kojem papirna traka teče na papir stroju se zove uzduţni, a smjer okomit na njega
poprečni. U pojedinim smjerovima su zbog tehnologije izrade neka svojstva, kao što su
otpornost prema kidanju, otpornost prema savijanju te promjena dimenzije lista uslijed
promjene vlaţnosti, razlikuju. U uzduţnom smjeru papirna vlakna teku na tekuće sito te se
u tom smjeru slaţu. Uzduţno poredana vlakna daju papiru različita svojstva. Kod sušenja
papir se više skuplja u poprečnom smjeru nego u uzduţnom. Osim zraka i vlage, suhoća
zraka takoĎer uzrukuje da se papir rasteţe ili skuplja, jer je higroskopan, tj. osjetljiv na
vlagu iz zraka. Uzduţni i poprečni smjer pojavljuju se i kod savijanja, papir se lakše savija
paralelno s uzduţnim smjerom.
Pokus za određivanje smjera papira: Pokus s dvije trake:
izreţu se dvije trake papira duţine 15 do 20 cm i širine 2 do
3 cm, u smjeru okomitom jedna nasuprot druge. Donji
krajevi obje trake sastave se izmeĎu prstiju, a gornji se
puste da se trake "provjese". Traka koja se jače provjesi
izrezana je u poprečnom smjeru toka papira.
Za knjige smjer izrade papirne trake treba teći paralelno hrptu knjige. Knjiga ako papir teće
paralelno hrptu zadrţava prvobitnu formu, odnosno lako se otvara, svaki list se lako okreće,
listovi su lagano izbočeni, ali ipak glatki. Knjiga s poprečnim smjerom papira moţe u
početku imati pravilan oblik, ali će ga s vremenom izgubiti, dolazi do pojave valovitosti
listova zbog toga se knjiga teţe otvara, odnosno pruţa otpor otvaranju. Svi dijelovi
knjiţnog uveza, odnosno svi materijali koji se koriste pri izradi knjige- papiri, kartoni,
platna moraju imati tok vlakanca po duţini knjige. Kod mnogih papira za presvlaku, kod
Slika 13: pokus za određivanje
smjera papira
14
ovitaka i podstave treba osim tekućeg smjera uzeti u obzir i izgled prave strane- pustene i
sitene. Pustena strana je ljepša za vidjeti te je otpornija prema trenju i prljanju.
Što se tiče debljine papira ona mora biti takva da listovi otvorene knjige uglavnom mogu
leţati ravno. Ako se papiri sami od sebe podiţu, pod pretpostavkom da je uzduţni smjer
pravilan, onda su predebeli ili prekruti.
Konstrukcija i forma:
Pitanje je da li se treba drţati uobičajnih forma uveza ili se orijentirati prema samostalnim
uvezima. Kod konstrukcije se postavljaju pitanja kakva bi trebala biti podstava, kakvo mora
biti šivanje, kakav pregid, koja su vaţna svojstva koje trebaju zadovoljavati korice te na
koji način će se povezati knjiţni blok i korice.
Izbor formata:
Format koji se koristi pri izradi knjiga je fleksibilan. Kod knjiga poput beletristike,
publicistike te ostalih knjiga namijenjenih široj publici formati se uglavnom kreću oko A5
(148 x 210 mm). Navedni format A5 je često nekoliko mm veći ili manji od standardnog
A5 te je prikladan za ugodno čitanje i listanje.
Kod enciklopedija, leksikona, opseţnih rječnika i knjiga za posebnu namjenu formati su
obično veći od A4 (210 x 297 mm).
Da se odredi broj araka za odreĎenu knjigu uzima se u obzir debljina papira, debljina
knjige, eventualno veličina knjige te knjigoveška prerada. Veličina knjige i njena debljina
moraju biti u odgovarajućem odnosu.
Dizajn:
Korice, omot ili ovitak knjige mogu biti različito osmišljene: mogu pratiti dizajn naslovnice
odreĎene biblioteke i nakladničke kuće, mogu biti preslika originala, takoĎer postoje
naslovnice samo tekstualnog oblika ili kao slika, ali bi na neki način trebale odraţavati sam
sadrţaj knjige. Ako se na koricama knjige nalazi samo tekst, vaţno je pridrţavati se
odreĎenih pravila i to prvenstveno prilikom slaganja sloga na hrbat i na naslovnu stranicu.
Boja podstave, knjiţnog uveza, kapitalne i označne vrpce, presvlake i ukrasa se odreĎuje
obzirom na boju papira i boju tiska.
15
2.3. Primjena zlatnog reza u odreĎivanju marga
Zlatni rez se koristi kako bi se definirali odnosi meĎu veličinama, odnosno zlatni rez
definira odnose koji se smatraju "najidealnijima" ili barem oku najugodnijima jer ljudsko
oko različito reagira na proporcije objekata i njihove meĎusobne odnose.
Odnosi po zlatnom rezu izraţeni u brojkama jesu 1:1,618, tj. duţina stranice je veća od
širine za 1,618 ili obrnuto. Prema tom bi odnosu trebalo koristiti format papira kao i format
tekstualnog bloka da bi se ispunili uvjeti zlatnog reza. Npr. ako je kraća stranica papira 10
cm, onda će duţina duţe stranice biti 10 x 1,618 odnosno 16,18 cm.
Stručna literatura preporuča pravilo zlatnog reza kao pomoćno sredstvo za odreĎivanje
proporcija u izboru pismovnih veličina, duţine redaka, površine sloga, rubova, razmaka itd.
Današnje proporcije zlatnog reza nešto su izduţene što se vidi po standardnom formatu
papira npr. B1(707 x 1000) u odnosu na (618 x 1000).
Svjetski standard DIN ima odnos stranica 1: 1,4 (5:7)
Zlatni rez ima odnos 1:1,6 (5:8)
Zlatnim rezom se naziva ono pravilo koje odreĎuje uzajamni odnos (proporciju) dviju ili
više veličina na osnovu jednadţbe: m : M = M : (m + M) (m... minor-manje, M...major-
veća veličina). Tj., pravilo kaţe kako se cijela duţina (m + M) odnosi prema duţem dijelu
(M), isto kao i duţi dio (M) prema kraćem (m).
U praksi zlatni rez se susreće:
1. U odreĎivanje formata papira ili formata gotovih proizvoda npr. knjiga:
koristeći Lamejev numerički niz
1 / 2 / 3 / 5 / 8 / 13 / 21 / 34 / 55 / 90 / 145 / 236 / 382 / 618 / 1000 itd
koristeći odnos strana prema pravilu zlatnog reza
1:1,618 (5:8)
2. OdreĎivanje odnosa tekstualnog bloka prema površini stranice
Odnos stranica formata papir, odnos stranica tekstualnog bloka i odnos samog
tekstualnog bloka prema površini stranice je prema pravilu zlatnog reza.
16
3. OdreĎivanje odnosa pojedinog elementa prema površini stranice:
Margo- rub:
Kad se kaţe margo ili rub stranice misli se na bjeline koje obrubljuju otisnutu pismovnu
plohu na stranicama knjige. Širina rubova progresivno raste redom od unutrašnjeg, gornjeg,
vanjskog i donjeg ruba.
Ova pravila potječu od srednjovjekovnih prepisivača knjiga. Gornji rub morao je biti u
skladu s unutarnjim ali s obzirom na mogućnost ponovnog obrezivanja prilikom ponovnog
uvezivanja ostavljen je nešto većim nego unutrašnji. Vanjski a naročito donji rub bili su
Slika 14: određivanje odnosa tekstualnog bloka prema površini stranice
Slika 15: odnos pojedinog elementa prema površini stranice
17
veći jer je pisar, a kasnije i vlasnik knjige bio naviknut da na njima zapisuje svoje
pribilješke – marginalije.
U skladu s time i danas je uzajaman odnos rubova
2 : 3 : 4 : 6
Što odgovara i temeljnoj proporciji standardnih formata papira
1 : 1,414 : 2 : 2,828
Rubna bjelina ima višestruku ulogu:
omogućuje čitaocu da se se nesmetano koncentrira na praćenje štiva (ima ulogu
opričke izolacije, odnosno zadrţava pogled čitaoca na štivu)
uloga u tehnologiji tiska: za vrijeme otiskivanja hvataljke pridrţavaju rub arka za
rubnu bjelinu
estetska uloga- pismovna ploha smještena je u optičku sredinu
praktična funkcija- čitalac drţi knjigu u ruci ne pokrivajući prstima tekst na
njezinim stranicama, odnosno knjiga koja bi bila obrezana do samog teksta i koja
prema tome nebi imala rubnih bjelina bila bi vrlo nepraktična.
Načini odmjeravanja odnosa ukupne površine papira i površine teksta na njoj:
1. Odnos rubova na listu papira iznosi 3 : 3 : 3 : 6
Iz odnosa rubova na listu papira proizašao je odnos rubova u knjizi:
2. Odnos rubova u knjizi iznosi 2 : 3 : 4 : 6
Slika 16: odnos rubova na listu
papira
Slika 17: odnos rubova u knjizi
18
3. Postoje i geometrijske metode pozicioniranja teksta na dvije stranice otvorene knjige
Oslanjajući se na sustav dijagonala u bilo kojem dvostraničnom formatu,
proizvoljno se odreĎuje poloţaj gornje linije teksta te se dobiva okvir za površinu
budućeg teksta s pripadajućim marginama
Ako je format u proporciji 2 : 3 (u proporciji zlatnog reza), iz jednog sjecišta velike
i male dijagonale podiţe se vertikala do gornjeg brida lista. Iz dobivene dodirne
točke vodi se paralela s duljom dijagonalom dok se ne presiječe kraća dijagonala.
Dobiva se točka koja će biti gornji ugao bloka teksta.
Isti postupak primjenjen na stranicu u proporciji 3 : 4. Dobivene margine (unutarnja
i vanjska) preuske su. Samo manjim pomicanjem dobivenog bloka teksta naniţe po
dijagonali stranice, veličina margina će se dobrim dijelom podudarati s onima iz
formata 2 : 3
Slika 18: pozicioniranje teksta na dvije stranice
Slika 19: pozicioniranje teksta na dvije stranice
19
Bez obzira na njihovu proporciju, sranice se mogu dijeliti na devet dijelova po
visini i po širini. U dobivenu mreţu ucrta se okvir teksta, tj. veličine margina
podudaraju se s onima dobivenim u prethodnim postupcima
Postupak koji je proizašao iz konstrukcije DIN-formata (proporcije 1 : 1,414), a
njime se dobiva odnos koji kaţe da se raspolovljenjem ili sastavljanjem dvaju araka
uvijek dobiva isti odnos lista papira.
Bjelina rubova tiskanih stranica odreĎuje se najčešće prema zlatnom rezu. Iako se prema
pravilu zlatnog reza mogu primjeniti različiti načini odnosa bjelina (rubova), u nastavku će
biti navedene formule za izračun bjelina za omjer 2 : 3. (prema Lamejevom numeričkom
nizu).
Slika 20: pozicioniranje teksta na dvije stranice
Opća formula za proračun marga:
m = Σ m x 2 / 5
M = Σ M x 3 / 5 odnosno
M = Σ M - m
m (mali margo=minor): margo glave (mg) i margo veza (mv)
M (veliki margo=major): margo nogu (Mn) margo vanjskog ruba (Mvr)
20
2.4. Program rada brzorezača
Brzorezač je stroj koji obrezuje veću količinu araka odjednom na jednaku dimenziju te moţe po
ţelji ponavljati operaciju rezanja na drugim sloţajevima, a da dimenzije obrezanih araka budu
jednake.
Da bi se moglao izraditi program brzorezača moraju se dobro poznavati njegove tehnološke
mogućnosti te je vaţno znati sve o tehnološkim zahtjevima, vaţna je:
što veća točnost obrezanog formata
što manje stajanje brzorezača
Da bi se ovi zahtjevi ispunili, potrebno je slijedeće:
1. dobra organizacija radnog mjesta uz brzorezač
2. smještaj brzorezača u odnosu na ostale strojeve u pogonu
3. primjena pomoćnih ureĎaja uz stroj
4. kvalifikacija i spretnost radnika koji radi na brzorezaču
Programiranje brzorezača:
1. postavljanje sedla izvodi se samo jednom za svaki rez
2. jednako točno se reţu sve dimenzije
3. pomicanje sedla se izvodi automatski
4. okretanje kupa papira radnik izvodi sam
Programi za rezanje mogu biti izvedeni na razne načine:
program upisan na magnetnoj traci
program snimljen na kazeti
računalno programiranje rezanja
Program rezanja se upisuje na samom stroju u toku radnog procesa (prilikom rezanja prvog
kupa papira). Svaka dimenzija koju treba rezati se podesi, izvede se rezanje, a dimenzija se
memorira na magnetnoj traci. Magnetna traka ima kanalno upisivanje dimenzija. Tako se
program moţe smjestiti na dva ili tri kanala (ovisno o vrsti magnetne trake). Dimenzije se
memoriraju od najveće prema najmanjoj, što znači da se pomicanje sedla izvodi od
21
maksimalnog otklona prema minimalnom u odnosu na liniju rezanja. Prilikom
programiranja se prelazi na slijedeći kanal onog momenta kada se memorira dimenzija veća
od prethodno upisane. Program se moţe pospremiti i sačuvati za slučaj da se radni nalog
ponovi ili obrisati pri memoriranju novog radnog naloga.
Broj rezova jednim noţem do zamjene ovisi o vrsti i debljini papira (vlakanaca, punila,
keljiva, bojila, dodaci) te o vrsti noţa (brzorezni, alatni čelik,vidija matreijal, porculan), a
istraţivanja su pokazala da najčešće upotrebljavani noţevi od alatnog čelika mogu izdrţati
do 5 000 rezova. To moţe biti i polazište za broj promjena noţa tijekom rezanja jedne
naklade.
Duljina rezanja noţa- L, ovisi o:
Vrsti papira (k1)
Broj listova papira u 1 kupu
Duljini jednog reza (l)
Broju sloţaja (Ns)
Slika 21 : prikaz rezanja brzorezačem
L= H x k1 x l x Ns
22
3. RADNE OPERACIJE RUČNOG UVEZA KNJIGE
U poglavlju radne opearcije ručnog uveza knjige bit će opisane operacije ručne izrade tvrdo
uvezane knjige- leksikona, kuharice i bojanke, odnosno tvrdog uveza gdje je knjiţni blok:
šivan koncem TIP A
šivan ţicom kroz hrbat TIP B
šivan ţicom postrance hrpta TIP C
Najvaţnije je na početku izabrati vrstu uveza s obzirom na sadrţaj, odnosno upotrebnu
vrijednost.
Sljedeći korak je priprema koja je ostvarena u Adobe InDesignu- programu za prijelom
stranica.
Nakon pripreme, slijedio je tisak. Tiskalo se na digitalnom stroju- Xeroxu 700 Digital
Color Pres, version 2,8. Rezolucija stroja je 2 400 x 2 400 dpi-a, a format na kojem tiska je
A3. Odnosno format papira je (450 x 320), a format tiska iznosi (430 x 300) mm. Papir koji
se koristio ta tisak je DIGI UPM- papir za digitalni tisak, bezdrvni, obostrano sjajno
premazani.
Otisnuti knjiţni arci se savijaju u knjiţne slogove, a knjiţni slogovi se sabiru u knjiţni blok.
Knjižni blok se šiva koncem, odnosno šiva ţicom kroz hrbat ili postrance hrpta ovisno o
izboru vrste uveza te se obrezuje s tri strane u brzorezaču. Osim knjiţnog bloka vaţno je
formirati i višedjelne tvrde korice. Nakon toga slijedi sjedinjavanje dva polu proizvoda-
knjiţnog bloka i višedjelnih tvrdih korica, u gotov proizvod- tvrdo uvezanu knjigu.
Nakon same izrade potrebno je smisliti dizajn korica koji će se uklapati u sadrţaj.
Sve operacije se rade ručno osim izrezivanja i razrezivanja na brzorezaču.
23
3.1. Tvrdi uvez knjige- knjiţni slogovi šivani koncem u knjiţni blok
TIP A
3.1.1. Upotrebna vrijednost
Tvrdo uvezana knjiga u kojoj je knjiţni blok šivan koncem koristi se za uvez različitih
romana, monografija, knjiga iz područja medicine, biologije, umjetnosti, enciklopedija,
leksikona i dr.
Odnosno tvrdim uvezom kad se knjţni blok šiva koncem uvezuju se knjige za trajnu
upotrebu, knjige koje se prenose iz generacije u generaciju i zato je potrebno da što više
izdrţe. To su većinom, kao što je navedeno, knjige iz područja znanosti, umjetnosti ili
enciklopedije, odnosno knjige kojima se sadrţaj ne mijenja.
TakoĎer, ova vrsta uveza sluţi za uvez većeg broja knjiţnih slogova u knjiţni zbog samog
načina povezivanja u knjiţni blok. Uvez je čvrst i trajan.
Uvez kad se knjiţni blok šiva koncem koristi se za proizvode kod kojih se ţeli naglasiti
vrijednost i ekskluzivnost, npr. na taj će se način izraditi ekskluzivni jelovnici jer se njima
moţe prezentirati rad skupog i profinjenog restorana.
To je uvez koji sluţi za uvez knjiga najvišeg zahtjeva s višebojnim reprodukcijama i za čiju
se upotrebu koristi premazani papir za umjetnički tisak.
U nastavku je opisana izrada tvrdo uvezane knjige gdje je knjiţni blok šivan koncem-
leksikona.
Format knjige je A5, kako se radi o leksikonu, koristi se leţeći format koji daje dodatnu
opuštenost i leţernost.
TIP A
24
3.1.2. Snimak i tehnološka shema
Snimak proizvoda:
KP (knjiţni proizvod): tvrdo uvezana knjiga, KB šivan koncem
FORMAT: leţeći- (210 x 135)
DEBLJINA KB: 10 mm
OPSEG: 18 KS (8 str.)= 144 str. = 72 lista
PAPIR: 135 g/cm2- DIGI UPM
UVEZ: tvrdi- knjiţni blok šivan koncem
NAKLADA: 1 komad
STANDARD TA (tiskovnog arka): A3 (297 x 420) mm
BOJA: višebojno 4/4
Na A3 format stanu 4 lista papira formata A5. Opseg knjige je 144 stranice, odnosno 72
lista što znači da je potrebno 18 araka A3 formata, koji će se dvaput presavijati.
4 lista x 18 araka= 72 lista, odnosno 144 stranice.
LEGENDA:
KS...knjiţni slog
VTK... višedjelne tvrde korice
ŠKB... širina knjiţnog bloka
VKB... visina knjiţnog bloka
dHKB... duţina knjiţnog bloka
HKB...hrbat knjiţnog bloka
TUK... tvrdo uvezana knjiga
KP... knjiţni proizvod
KA...knjiţni arak
KB...knjiţni blok
GP...gotov proizvod
PP...polu proizvod
TIP A
25
Montažni arak:
neobrezani format knjiţnog bloka: (21,5 x 15) cm
obrezani format knjiţnog bloka: (21 x 13,5) cm
Knjiţni blok obrezuje se s tri strane- u glavi, u nogama i u vanjskom rubu. U pravilu se
obrezuje 5 mm, ali zbog greške u radu s brzorezačom knjiţni blok je u glavi i u nogama
obrezan malo više (opisano u poglavlju grešaka).
Pri računanju formata prireza stranica, hrptenog uloška i šablone uzima se u obzir
obrezani format knjiţnog bloka.
Za izradu VTK (višedjelnih tvrdih korica) potrebno je:
o formiranje prireza str (×2)
o formiranje šablone (×1)
o formiranje hrptenog uloška (×1)
o formiranje presvlake (×1)
5 cm
5
cm
5 cm 5 cm
10 cm
300 cm
43
0
cm
A
A
A
A
TIP A
...linije obrezivanja
...linije savijanja
...linije veza
26
Prirezi stranica:
Prirezi stranica moraju biti 1 mm uţi od širine obrezanog knjiţnog arka te viši 6 mm,
odnosno viši 3 mm u glavi i 3 mm u nogama prireza stranice.
Fprireza= (ŠKB – 1 mm) x (VKB + 6 mm) = (21-0,1) x (13,5 + 0,6) = (20,09 x 14,1) cm
Hrpteni uložak:
Visina hrptenog uloška je jednaka visini prireza stranica, odnosno iznosi 14, 1 cm. Širina
hrptenog uloška se odreĎuje tako da se debljina ljepenke zbroji sa širinom hrpta knjiţnog
bloka. Širina hrptenog uloška iznosi 1,1 cm.
Fhrptenog uloška= (debljina ljepenke + ŠHKB) x V prireza = (0,95 x 14,1) cm
ŠKB – 1 mm
VKB + 6 mm= Vprireza
ŠHKB
V prireza
debljine ljepenke = 1, 5 mm
TIP A
27
Šablona:
Visina šablone je jednaka visini prireza stranica, tj. 14,1 cm. Šrina šablone se odreĎuje na
način da se na širinu hrptenog uloška doda dva puta po 8 mm. 8 mm je razmak izmeĎu
hrptenog uloška i prireza stranica kako bi se knjiga mogla lako otvarati. Širina šablone je
2,4 cm.
Fšablone= ((2 x 0,8) + Šhrptenog uloška ) x V prireza = (2,4 x 14,1) cm
Presvlaka:
Širina presvlake je jednaka zbroju 2 x prireza stranice, šablone i 2 x 1,5 cm koji sluţi za
formiranje višedjelnih korica, odnosno navedeni 1,5 cm sa svake strane se ulijepi za unutra.
Visina presvalke jednaka je zbroju visine prireza stranice i 2 x 1,5 cm koji se ulijepe za
unutra.
Fpresvlaka= ((2 x Š prirez stranica) + Ššablone + 2 x 1,5) x (V prireza + 2 x 1,5 ) = (47,2 x 17,1) cm
0,8 mm, korice se inače nebi
mogle saviti
prirez stranice
prirez stranice
1,5 cm
1,5
cm
1,5
cm
1,5 cm
hrp
teni
ulo
ţak
Šhrptenog uloška= 8 cm
V prireza
8 mm
TIP A
28
Tehnološka shema:
TIP A
PP= VTK
TUK
KB
KA
Savijanje KA
KS
Sabiranje KS
KB
Nanos ljepila na
HKB
Formiranje i
lijepljenje podstave
PP= KB
podstavom
Šivanje KS
VTK
Izrada VTK Izrezivanje prireza i hrptenog
uloška te njihovo nalijepljivanje na
izrezanu presvlaku uz pomoć
šablone
formiranje prireza str (×2)
formiranje šablone (×1)
formiranje hrptenog uloška (×1)
formiranje presvlake (×1)
Uljepljivanje KB u
VTK preko podstave PP= TUK Prešanje GP=TUK
Nanos lijepljila na podstavu KB
Uljepljivanje KB u VTK
Nanos ljepila na
HKB
Šivanje KS
koncem u KB
29
3.1.3. Album postupaka
Pozicija
1
1
Ručni uvez knjige Postupak: izrada pripreme u programu
InDesign
Najprije se u Photoshopu izraĎuje idejno rješenje, tisak je u margo, tako da je
potrebno dodati napust koji će se obrezivati. Priprema se izraĎuje u programu
Adobe InDesignu- programu za prijelom stranica. OdreĎuju se poloţaj stranica
na tiskovnom arku, linije reza te linije savijanja.
TIP A
30
Pozicija
3
1
Ručni uvez knjige Postupak: otisnuti knjiţni arci
Tiskovni arci na radnom stolu, ima ih 18, formata su 300 x 430, na njima su
označene linije savijanja i linije reza. Papir je gramature 135 g/cm2, sjajni,
premazani.
Pozicija
2
1
Ručni uvez knjige Postupak: tisak
Tisak na digitalnom stroju- Xeroxu 700 Digital Color Pres. Format papira koji se
koristi je (450 x 320), a format tiska malo veći od standardnog A3, odnosno
iznosi (430 x 300) mm. Papir koji se koristio za tisak je DIGI UPM- papir za
digitalni tisak, bezdrvni, obostrano sjajno premazani.
TIP A
31
Pozicija
4
Ručni uvez knjige Postupak: savijanje knjiţnih araka u
knjiţni slog
Pozicija
5
1
Ručni uvez knjige Postupak: sabiranje knjiţnih slogova u
knjiţni blok
Nakon savijanaj knjiţnih araka u knjiţne slogove slijedi postupak ručnog
sabiranja KS u KB (knjižni blok). Način sabiranja je "KS u KS" Identičan je
sadrţaj svih slogova stoga nije vaţan redoslijed njihovog sabiranja
Savijanje knjiţnih araka u KS (knjižni slog) po označenim linijama savijanja.
Arci se savijaju dva put, prvo po kraćoj strani pa po duţoj. Vaţnoj je pri
pritiskanju dobro pritisnuti rukom. Dimenzije savinutog knjiţnog arka (KS) su
(210 x 140) mm, odnosno iz formata A3 dobiva se leţeći knjiţni slog A5 format.
TIP A
32
Pozicija
6
Ručni uvez knjige Postupak: prešanje knjiţnog bloka
Sljedeći korak je prešanje KB-a stavljajući ga pod teret. KS nakon savijanja
pokazuje tendenciju otvaranja jer povratno opruţne sile nisu u potpunosti
svladane. Povratne opruţne sile su sile koje pokušavaju slog vratiti u prvotno
stanje. Prešanjem KB-a pokušava se dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku.
Knjiţni blok se mora prešati oko osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.
Pozicija
7
Ručni uvez knjige Postupak: označavanje mjesta šivanja
Prije samog šivanja potrebno je označiti mjesta šivanja. Uzima se jedan KS iz
KB-a koji sluţi kao predloţak i na kojem se označavaju mjesta šivanja. Na liniji
veza pomoću ravnala se oduzme 1,5 cm s gornje i 2,5 donje strane (s donje strane
je potrebno više obrezivati) KS-a te se ta mjesta označe olovkom, to su oznake
prvog i posljednjeg uboda igle.
ostatak papira
(donja strana)
TIP A
33
Pozicija
8
Ručni uvez knjige Postupak: označavanje mjesta šivanja
Od papira se izreţe traka koja se stavi na KS izmeĎu prethodno označenih mjesta
prvog i posljednjeg uboda igle. Traka se presavije na tri jednaka dijela i na taj
nači se odrede još dva mjesta koja predstavljaju centar vezica koja će se koristit
pri šivanju. Navedene pozicije se takoĎer označe olovkom.
Pozicija
9
Ručni uvez knjige Postupak: označavanje mjesta šivanja
Od linija koju predstavljaju centar trake odmjeri se i označi po 1 cm sa svake
strane. Dobije se razmak 2 puta po dva cm što predstavlja mjesta na koja dolaze
vezice- knjigovešno platno, odnosno mjesta kroz koja se provlači konac. Na taj
način dobivaju se mjesta šivanja. Nakon označavanja KS se vraća na KB.
TIP A
34
Pozicija
10
Ručni uvez knjige Postupak: označavanje mjesta šivanja
KB se stavi pod teret kako ne bi došlo do pomicanja te se pomoću oznaka na 1
knjiţnom slogu povlače okomito crte kako bi se označila ista mjesta na drugim
knjiţnim slogovima. Na taj se način na svim knjiţnim slogovima označe mjesta
prolaska igle.
Pozicija
11
Ručni uvez knjige Postupak: mjerenje visine hrpta
Mjerenje visine hrpta. Pomoću visine hrpta odreĎuje se duljina vezica. Vezice
moraju prelaziti širinu hrpta minimalno po 2 cm sa svake strane. Visina hrpta je
1,5 cm + 6 cm (2x3) = 7, 5 cm
TIP A
35
Pozicija
12
Ručni uvez knjige Postupak: krojenje vezica
Vezice se izraĎuju iz knjigoveškog platna, izrezuju se noţićem ili škarama.
Dimenzije vezica su (7,5 x 2) cm. Vezice se koriste s ciljem povećavanja
mehaničke čvrstoće KB, povezivanjem pojedinačnih KS u KB.
Pozicija
13
Ručni uvez knjige Postupak: izrada rupa za prolaz igle na
knjiţnim slogovima
Iz KB se uzima jedan po jedan KS i iglom se na označenim mjestima rade rupe.
Bušenje se radi istom iglom koja se kasnije koristi za šivanje knjiţnih slogova u
knjiţni blok.
TIP A
36
Pozicija
14
Ručni uvez knjige Postupak: odreĎivanje duljine konca
Za šivanje se koristi knjigoveški konac. KB se šiva pomoću konca u jednom
komadu zato je vaţno prije šivanja odrediti duljinu konca. Duljina konca za
šivanje 1 KS je jednaka visini KB + dodatak od 3 cm- odnosno 17 cm . Za cijeli
KB je potrebno definiratu sljedeće: umnoţak broja KS u KB x duljina konca za
1KS, tj. potrebno je 3, 06 m konca.
Knjiţni slogovi se jedan po jedan šivaju u knjiţni blok. Šivanje se započme s
vanjske strane KS prema unutra. Igla se provuče kroz prvu rupu udaljenu 1, 5 cm
od ruba sloga, malo konca se ostavlja ne provučenog i na tom višku se napravi
čvor. Kad konac izaĎe iz druge rupe kraj njega se stavlja vezica, centrira i zašije,
odnosno koncem se napravi šav oko vezice.
Pozicija
15
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje knjiţnih slogova u
knjiţni blok
TIP A
37
Pozicija
16
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje knjiţnih slogova u
knjiţni blok
Nakon što se sašije prva pasica igla s koncem se provlači kroz 4. rupu. Na mjesto
izmeĎu 4. i 5. rupe se stavlja druga pasica sašije se te se igla još provlači kroz 6.
rupu i izvlači van.
Pozicija
17
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje knjiţnih slogova u
knjiţni blok
Nakon što se provuče konac kroz sve rupe na prvom slogu, uzima se sljedeći slog
i stavlja na prethodni te se ponavlja postupak šivanja u suprotnom smjeru.
TIP A
38
Pozicija
18
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje knjiţnih slogova u
knjiţni blok
Kad se provuće cijela duţina konca kroz posljednju rupu na trećem knjiţnom
slogu, treći knjiţni slog se spaja s prvim i drugim pomoću čvora. Nakon toga na
3. KS se stavlja sljedeći slog te se postupak ponavlja za svih 18 slogova. Vaţno
je slogove spajati pomoću čvorova sa svim prethodnim knjiţnim slogovima.
Pozicija
19
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje knjiţnih slogova u
knjiţni blok
Kad se sašije i posljednji knjiţni slog, napravi se čvor sa ostatkom konca koji se
ostavio na početku. Tim postupkom se spoji prvi i zadnji knjiţni slog i završi
šivanje. Igla se izvuče te se odreţe ostatak konca.
Dobije se knjiţni blok sašiven koncem.
TIP A
39
Pozicija
21
Ručni uvez knjige Postupak: izrada podstave
Podstava se izraĎuje od bezdrvnog papira gramature 120 g/cm2, formata A3.
Papir se prereţe po kraćoj strani na pola i dobije se podstava, odnosno KS od 4
str. formata (420 x 148) mm. Podstava je širine 2 puta veće od KB, a visine= KB-
u. Podstava se lijepi na prvi i zadnji slog u KB, a sluţi za posredno povezivanje
KB s višedjelnim tvrdim koricama (VTK).
Pozicija
20
Ručni uvez knjige Postupak: obrada hrpta knjiţnog bloka
ljepilom
Kistom se nanosi ljepilo na hrbat cijelog knjiţnog bloka. Prilikom izrade KB
dolazi do porasta širine njegovog hrptenog dijel. Nanos ljepila je isključivo za
povećanje mehaničke čvrstoće KB. Nakon lijepljenja sašiveni knjiţni blok se
stavlja prešati.
TIP A
40
Pozicija
22
Ručni uvez knjige Postupak: nanos ljepila na podstavu i
nalijepljivanje na knjiţni blok
Papir se presavije na pola, dakle 1 x savijanje= KS od 4 str i na taj se način
formiraju podstave. Na podstave uz rub hrptenog dijela KS, širine 5 mm nanosi
se ljepilo te se podstave zalijepe na prvi i zadnji knjiţni slog KB-a tako da se
lijepe uz hrbat knjiţnog bloka.
Pozicija
23
Ručni uvez knjige Postupak: obrezivanje knjiţnog bloka
Knjiţni blok se obrezuje na brzorezaču sa tri strane: u glavi, u nogama i u
vanjskom rubu. Obrezuje se po linijama reza koje se prethodno označe u
pripremi. Nakon obrezivanja dobiva se konačan format knjiţnog bloka koji se
ulijepljuje preko podstava u višedjelne tvrde korice.
TIP A
41
Pozicija
24
Ručni uvez knjige Postupak: priprema ljepenke
Za izradu višedjelnih tvrdih korica koristi se siva, ravna ljepenka debljine 2 mm.
Ljepenka je najčešće u formatu B1 (700 x 1000) mm. Iz ljepenke se izrezuju
prirezi stranica, šablona i hrpteni uloţak koji sluţe za izradu višedjelnih tvrdih
korica.
Pozicija
25
Ručni uvez knjige Postupak: izrezivanje prireza, hrptenog
uloška i šablone
Izrada prireza stranica, hrptenog uloška i šablone po ranije navedenim mjerama.
Svi dijelovi imaju istu visinu. Izrezuje se skalpelom samo što treba paziti da
skalpel bude dovoljno oštar da ne doĎe do grešaka- neki djelovi mogu ostati ne
odrezani, moţe biti odrezano krivo ili ukoso po presejku.
TIP A
42
Pozicija
26
Ručni uvez knjige Postupak: formiranje presvlake
Presvalku odreĎujemo prema ranije odreĎenim dimenzijama, širina=2 x Šprireza str
+ Šhrptenog uloška + 2 x 1,5 cm, visina= Vprireza str + 2 x 1,5 cm. 1, 5 cm sa svake
strane je potrebno za presavijanje. Presvlaka se presavija preko prireza stranica te
hrptenog uloška. TakoĎer, presvlaci se odreţu rubovi pod kutem od 45 o, tako se
dobiju uredni rubovi konačnog proizvoda.
Pozicija
27
Ručni uvez knjige Postupak: formiranje presvlake
Presvlaka je dvobojna i formira se iz tri platnena dijela. Naime dva su jednaka
ţuta dijela koje spaja tamnozeleni dio koji dolazi na mjesto hrpta. Sva tri dijela
ljepe se s lakoćom drvofix ljepilom.
TIP A
43
Pozicija
28
Ručni uvez knjige Postupak: slijepljivanje prireza i hrptenog
uloška s presvlakom
Nalijepljivanje prireza stranica i hrptenog uloška na ranije označena mjesta na
presvlaci. Lijepi se drvofix ljepilom. Širina šablone je jednaka potrebnom
razmaku izmeĎu dva prireza i ona sluţi za pravilno ulijepljivanje. Nakon
nalijepljivanja prireza, hrpteni uloţak se centrira izmeĎu prireza stranica.
Pozicija
29
Ručni uvez knjige Postupak: savijanje rubova presvlake
Sljedeći korak je nanos ljepila na rubove presvlake te savijanje rabova prema unutra.
Potrebno je saviti rubove sa sve četiri strane. Pri savijanju treba paziti da savijanje bude
ravnomjerno da ne bi došlo do grešaka.
TIP A
44
Pozicija
30
Ručni uvez knjige Postupak: uljepljivanje knjiţnog bloka u
višedjelne tvrde korice
Nakon što su se VTK osušile u njih se uljepljuje knjiţni blok preko podstave.
Ljepilo se nanosi na vanjsku stranu podstave, hrbat KB se namjesti na hrpteni
uloţak te se ravnomjerno na korice zalijepi podstava. Tako s obe strane.
Pozicija
31
Ručni uvez knjige Postupak: gotov proizvoda
Nakon sušenja i prešanja dobiva se gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.
TIP A
45
3.1.4. Program rada brzorezača
Kao što je ranije navedeno tiska se na format A3. Navedeni format A3 dobiva se iz formata A1 koji
je potrebno obrezati.
Naklada: 100 araka A1 (860 x 600) mm razrezati na format A3 (430 x 300) mm
Debljina papira: 0, 3 mm
Visina kupa papira koja se moţe razrezati odjednom na brzorezaču: 100 mm
Duljina rezanja noţa u brzorezaču: 560 m
1. broj araka u kupu papira A1 formata koji se reže odjednom na brzorezaču:
100 mm : 0,3 = 333.3 araka A1 papira u kupu
2. optimalna iskoristivost A1 formata papira koji će se rezati na dimenzije (430 x 300) mm:
A1: (860 x 600) mm
(430 x 300) mm
2 x 2= 4 listova
Bez daljnjeg računanja vidi se da je ovo optimalan izbor jer nema ostataka.
3. Program brzorezača i skica arka koji se reže sa svim rezovima
Format koji se obrezuje: (860 x 600) mm
Gotovi format nakon obrezivanja: (430 x 300) mm
visina kupa papira : debljina papira = araka papira u kupu
1. Rez 430 90 o
2. Rez 300
Broj rezova je 2!
Linije reza
860
60
0
430
30
0 1
2
TIP A
46
4. izračun broja kupova papira
100: 333.3= 0.3 kupa papira
5. izračun za duljinu rezanja
L= 2 x 100 m x 0,3 kupa papira= 60 mm = 0,06 m
* Kad je L veći od 560 m potrebno je mijenjati nož u brzorezaču- to se dešava kod velikih
naklada.
Broj kupova papira formata A1 = naklada papira A1 : 333.3 araka A1 formata
formata
Duljina rezanja (L) = broj rezova noţa u brzorezaču x visina kupa papira x
broj kupova papira
TIP A
duljina rezanja noţa u brzorezaču za
nakladu od 100 araka A1
47
3.1.5. Greške nastale pri izradi
1. Zbog tupog noţa na brzorezaču knjiţni blok je krivo obrezan, takoĎer zbog tupog noţa
smanjen mu je i format.
Slika 22: prikaz nastanka greške na brzorezaču
Pozicija
I.g.
Ručni uvez knjige Postupak: prikaz grešaka
Greška na knjiţnom bloku nastala rezanjem na brzorezaču. Do takve vrste greške
dolazi zbog nedovoljnog pritiska pritisne grede, a greška je poznata pod
nazivom- gljivasto rezanje
kup araka koji se
obrezuje
noţ brzorezača
pritisna greda
TIP A
48
2. Neravnine nastale pri ulijepljivanju knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice preko
podstave.
Neravnine su mogle nastati iz nekoliko razloga:
zbog neravnomjernog ulijepljivanja
zbog previše ljepila
zbog krivog pritiska nakon ulijepljivanja
Pozicija
II.g.
Ručni uvez knjige Postupak: prikaz grešaka
Greška nastala pri krivom uljepljivanju knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice preko
podstave. Do greške je došlo zbog neravnomjernog pritiska prilikom ulijepljivanja.
TIP A
49
3.2. Tvrdi uvez knjige- knjiţni slogovi šivani ţicom postrance hrpta u knjiţni blok
TIP B
3.2.1. Upotrebna vrijednost
Tvrdi uvez se kao što je navedeno i ranije, koristi za uvez knjiga koje su namijenjene
trajnoj upotrebi.
Tvrdim uvezom kad je knjiţni blok šivan ţicom postrance hrpta mogu se uvezivati
slikovnice, stručne knjige, beletristika, riječnici, kuharice, odnosno knjige koje se
svakodnevno koriste, a nije vaţno da se uvezom postigne ekskluzivnost kao uvezom
knjiţnog bloka koncem. Za razliku od uveza knjiţnog bloka ţicom kroz hrbat, uvezom
postrance hrpta moţe se uvezati više knjiţnih slogova, odnosno njihov broj ovisi o debljini
papira i o samom šivanju ţicom.
Knjiţni slogovi se kod ove vrste uveza sabiru jedan na drugi.
U radu će biti opisan postupak izrade kuharice. Za kuharicu je vaţno da ima odreĎenu
čvrstoću jer se upotrebljava često. Za uvez se koristio papir gramature 190 g/cm2 DIGI
UPM, papir za digitalni tisak. Vaţno je da papir bude kvalitetan zbog kvalitetnijeg otiska i
boljeg izgleda reprodukcija, odnosno tiska colora.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ova vrsta uveza sluţi za uvez većeg broja knjiţnih slogova
od uveza knjiţnog bloka šivanjem ţicom kroz hrbat, ali knjiţni blok ne smije prelaziti
odreĎenu debljinu jer uvez gubi na čvrstoći dok se za najdeblje uveze ipak koristi šivanje
KB-a koncem.
TIP B
Slika 23: načini probijanaj žice
kroz KB odozdo i odozgo. Na mjestu gdje se ţičane kopče ne preklapaju pri
probijanju KB odozdo i odozgo doći će do
rastavljanja KB. Ovakve greške se dešavaju kad je
KB prevelikog opsega.
50
3.2.2. Snimak i tehnološka shema
Snimak proizvoda:
KP (knjiţni proizvod): tvrdo uvezana knjiga, knjiţni blok šivan ţicom postrance hrpta
FORMAT: (137 x 191) mm
DEBLJINA KB: 3,5 mm
OPSEG: 4 KS (8 str.)= 32 str. = 16 listova
PAPIR: 190 g/cm2- DIGI UPM
UVEZ: tvrdi- knjiţni blok šivan ţicom postrance hrpta
NAKLADA: 1 komad
STANDARD TA: A3 (297 x 420) mm
BOJA: višebojno 4/4
Na A3 format stanu 4 lista papira formata A5. Opseg knjige je 32 stranice, odnosno 16
listova što znači da je potrebno 4 arak A3 formata, koji će se dvaput presavijati.
4 lista x 4 araka= 16 listova, odnosno 32 stranice.
LEGENDA:
KS...knjiţni slog
VTK... višedjelne tvrde korice
ŠKB... širina knjiţnog bloka
VKB... visina knjiţnog bloka
dHKB... duţina knjiţnog bloka
HKB...hrbat knjiţnog bloka
TUK... tvrdo uvezana knjiga
KP... knjiţni proizvod
KA...knjiţni arak
KB...knjiţni blok
GP...gotov proizvod
PP...polu proizvod
TIP B
51
Montažni arak:
neobrezani format knjiţnog bloka: (19,5 x 14 ) cm
obrezani format knjiţnog bloka: (19,1 x 13,7) cm
Knjiţni blok obrezuje se s tri strane- u glavi, u nogama i u vanjskom rubu. U pravilu se
obrezuje 5 mm. Na montaţnom arku označena su mjesta na koja dolaze letvice koje se
koriste pri uvezu knjiţnog bloka. Vaţno je kod pripreme uzeti u obzir dimenzije letvica
da ne bi došlo do grešaka pri uvezu.
Za ulijepljivanje knjiţnog bloka uvezanog letvicama postrance hrpta u višedjelne tvrde
korice potrebno je formirati 2 prireza, hrpteni uloţak, dvije letvice te presvlaku
Za izradu VTK potrebno je:
o formiranje prireza str (×2)
o formiranje letvica (x2)
o formiranje hrptenog uloška (×1)
o formiranje presvlake (×1)
12 cm- dolaze
letvice
30
0 c
m
10cm
10 cm 10 cm
10cm
5 cm 5 cm
430 cm
A A
A
A
TIP B
...linije obrezivanja
...linije savijanja
...linije veza
52
Prirez stranica:
Prirezi stranica moraju biti 12 mm uţi od širine obrezanog knjiţnog arka te viši 6 mm,
odnosno viši 3 mm u glavi i 3 mm u nogama prireza stranice.
Fprireza= (ŠKB – 7-8+3 mm) x (VKB + 6 mm) = (13,7-1,2) x (19,1 + 0,6) = (12,5 x 19,7) cm
Hrpteni uložak:
Visina hrptenog uloška je jednaka visini prireza stranica, odnosno iznosi 19, 7 cm. Širina
hrptenog uloška se odreĎuje tako da se pomnoţi dva put debljina ljepenke te se zbroji sa
širinom hrpta knjiţnog bloka. Širina hrptenog uloška iznosi 1,1 cm.
Fhrptenog uloška= (debljina ljepenke + ŠHKB) x V prireza = (0,65 x 19,7) cm
VKB + 6 mm= Vprireza
ŠHKB= 5 mm
V prireza
debljina ljepenke = 1, 5 mm
TIP B
ŠKB – 1-7+3 mm
53
Letvice:
Visina letvica je jednaka visini prireza stranica, tj. 19,7 cm. Širina letvica je definirana i
iznosi 0,8 cm.
Fletvica= 0,8 x V prireza
Presvlaka:
Širina presvlake je jednaka zbroju 2 x prireza stranice, šablone i 2 x 1,5 cm koji sluţi za
formiranje višedjelnih korica, odnosno navedenih 1,5 cm sa svake strane se ulijepi za
unutra. Visina presvalke jednaka je zbroju visine prireza stranice i 2 x 1,5 cm koji se
takoĎer ulijepe za unutra.
Fpresvlaka= ((2 x Š prirez stranica) + Ššablone + 2 x Šletvice+ 1,7 + 2 x 1,5) x (V prireza + 2 x 1,5 ) =
(31,95 x 22,7) cm
0,15 cm- 2 x 1/2debljina ljepenke
45 o
prirez stranice
1,5 cm
1,5 cm
1,5
cm
1,5 cm
hrp
teni
ulo
ţak
TIP B
Šletvice= 0,8 cm
V prireza
prirez stranice
letv
ica
letv
ica
0,7 cm- razmak izmeĎu prireza str. i letvice
54
Tehnološka shema:
Klamanje KS
ţicom postrance
hrpta pomoću
letvica
Formiranje letvica
i podstave
TIP B
PP= VTK
Izrezivanje prireza, hrptenog uloška
i letvica te njihovo nalijepljivanje na
izrezanu presvlaku
formiranje prireza str (×2)
formiranje letvica (×2)
formiranje hrptenog uloška (×1)
formiranje presvlake (×1)
Uljepljivanje KB u
VTK preko podstave
Nanos lijepljila na podstavu KB
Uljepljivanje KB u VTK
TUK
VTK
Izrada VTK
PP= TUK Prešanje GP=TUK
KB
KA
Savijanje KA
KS
Sabiranje KS
KB
Naljepljivanje
podstave na 1 i
zadnji KS KB-a
podstave
PP= KB
podstavom
55
3.2.3. Album postupaka
Pozicija
1
1
Ručni uvez knjige Postupak: izrada pripreme u programu
InDesign
Priprema se izraĎuje u programu Adobe InDesignu- programu za prijelom
stranica. OdreĎuje se poloţaj stranica na knjiţnom arku, linije reza te linije
savijanja. Kod izrade pripreme najprije treba odrediti linije reza i savijanja, pa
mjesta letvica, rubove na gotovom formatu te mjesto gdje dolaze slike i tekst.
TakoĎer, treba paziti na poloţaj pojedinih stranica jer nisu sve stranice iste, KB
se šiva ţicom postrance hrpta pa treba ostaviti mjesta za letvice da ne bi letvice
ulazile u fomat.
TIP B
56
Pozicija
2
1
Ručni uvez knjige Postupak: tisak
Pozicija
3
1
Ručni uvez knjige Postupak: otisnuti knjiţni arci, dolazak na
radni stol
Otisnuti tiskovni arci na radnom stolu, ima ih 4, formata su 300 x 430, na njima
su označene linije savijanja i linije reza. Papir je, kao što je već navedeno,
gramature 190 g/cm2, obostrano sjajno premazani.
Tisak na digitalnom stroju- Xeroxu 700 Digital Color Pres. Format papira koji se
koristi je (450 x 320), a format tiska malo veći od standardnog A3, odnosno
iznosi (430 x 300) mm. Papir koji se koristio ta tisak je DIGI UPM 190 g/cm2-
papir za digitalni tisak, bezdrvni, obostrano sjajno premazani.
TIP B
57
Pozicija
4
Ručni uvez knjige Postupak: savijanje knjiţnih araka u
knjiţni slog
Pozicija
5
1
Ručni uvez knjige Postupak: sabiranje knjiţnih slogova u
knjiţni blok
Nakon savijanja knjiţnog arka u KS, slijedi postupak ručnog sabiranja KS u KB.
Način sabiranja je "KS na KS". KS su različiti pa je vaţnan redoslijed sabiranja.
Savijanje knjiţnih araka po označenim linijama savijanja. Knjiţni arci se savijaju
dva put, prvo po duţoj stranici pa po kraćoj. Vaţnoj je pri pritiskanju dobro
pritisnuti rukom. Dimenzija savinutog knjiţnog arka (KS) je (140 x 195) mm,
odnosno iz formata A3 dobiva se knjiţni slog stojećeg A5 format.
TIP B
58
Pozicija
7
Ručni uvez knjige Postupak: izrada podstave
Podstava se izraĎuje od bezdrvnog papira gramature 120 g/cm2, formata A3.
Papir se prereţe po kraćoj strani na pola i dobije se podstava, odnosno KS od 4
str format (420 x 148) mm. Podstava je širine 2 puta veće od KB, a visine= KB-u.
Podstava se lijepi na prvi i zadnji slog u KB, a sluţi za posredno povezivanje KB
s višedjelnim tvrdim koricama.
Pozicija
6
Ručni uvez knjige Postupak: prešanje savinutih knjiţnih araka
Sljedeći korak je prešanje KB-a stavljajući ga pod teret. Knjiţni slog nakon
savijanja pokazuje tendenciju otvaranja jer povratno opruţne sile nisu u potpunosti
svladane. Povratne opruţne sile su sile koje pokušavaju slog vratiti u prvotno stanje.
Prešanjem KB-a pokušava se dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku. KB se
mora prešati oko osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.
TIP B
59
Pozicija
8
Ručni uvez knjige Postupak: nanos ljepila na podstavu i
nalijepljivanje podstave na knjiţni blok
Papir se presavije na pola, dakle 1 x savijanje= KS od 4 str i na taj se način
formiraju podstave. Na podstave uz rub hrptenog dijela KS, širine 5 mm, nanosi
se ljepilo te se podstave zalijepe na prvi i zadnji knjiţni slog KB-a tako da se
lijepe uz hrbat knjiţnog bloka.
Pozicija
9
Ručni uvez knjige Postupak: formiranje i lijepljenje letvica na
1 str. 1 KS i zadnju str. 4 KS
Letvice su širine 0,8 mm te visine KB-a, a formiraju se od biljeţnice. Letvice se
lijepe uz hrbat knjiţnog bloka na 1 str. prvog KS i zadnju str. zadnjeg knjiţnog
sloga na način da se ljepilo nanese na letvicu i ona se zalijepi za KB izvan linija
reza, tj. letvice su visine obrezanog KB-a.
TIP B
60
TIP B
Pozicija
10
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje ţicom postrance hrpta
Šivanje ţicom postrance hrpta. Ţicom se šiva pomoću klamerice preko letvica.
Šiva se na tri mjesta- na sredini, te 2 cm od svakog ruba. Papir je velike
gramature, odnosno 190 g/cm2 pa se ţicom šiva s obe strane knjiţnog bloka kako
bi KB bio čvršće povezan.
Pozicija
11
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje ţicom postrance hrpta
Knjiţni blok sašiven ţicom postrance hrpta.
61
Pozicija
13
Ručni uvez knjige Postupak: priprema ljepenke
Za izradu višedjelnih tvrdih korica koristi se siva, ravna ljepenka debljine 2 mm.
Ljepenka je najčešće u formatu B1 (700 x 1000) mm. Iz ljepenke se izrezuju
prirezi stranica i šablona. Letvice su od prije izrezane na širinu 0,8 cm samo im
se odreĎuje visina koja je jednaka visini prireza.
Pozicija
12
Ručni uvez knjige Postupak: obrezivanje knjiţnog bloka
Knjiţni blok se obrezuje na brzorezaču sa tri strane: u glavi, u nogama i u
vanjskom rubu. Obrezuje se po linijama reza koje su se označeli u pripremi.
Nakon obrezivanja dobiva se konačan format knjiţnog bloka koji se ulijepljuje
preko podstava u višedjelne tvrde korice.
TIP B
62
Pozicija
14
Ručni uvez knjige Postupak: izrezivanje prireza, hrptenog
uloška i formiranje letvica
Izrada prireza stranica, hrptenog uloška i letvica se odvija po ranije navedenim mjerama
(opisano u poglavlju 3.2.1.). Svi dijelovi imaju istu visinu. Izrezuje se skalpelom samo
što treba paziti da skalpel bude dovoljno oštar da ne doĎe do grešaka- neravnomjernog
rezanja.
TIP B
Pozicija
15
Ručni uvez knjige Postupak: formiranje presvlake
Presvlaka se formira iz natron papira po ranije odreĎenim mjerama (poglavlje 3.2.1.).
Izrezuje se skalpelom iz većih formata. TakoĎer, presvlaci se odreţu rubovi pod
kutem od 45 o, tako se se dobiju uredni rubovi konačnog proizvoda.
63
Poz1ija
16
Ručni uvez knjige Postupak: slijepljivanje prireza i hrptenog
uloška s presvlakom
Nalijepljivanje prireza stranica, hrptenog uloška i letvica na ranije označena
mjesta na presvlaci. Mjesta dolaska letvica, prireza i hrptenog uloška se označe
olovkom pomoću ravnala, u ranijem proračunu su naznačene odreĎene
udaljenosti. Lijepi se drvofix ljepilom.
Pozicija
17
Ručni uvez knjige Postupak: savijanje rubova presvlake
Prikazana je slika presvlake na koju su nalijepljenu prirezi stranica, hrpteni uloţak i
letvice. Sljedeći korak je nanos ljepila na rubove presvlake te savijanje rabova prema
unutra. Potrebno je saviti rubove sa sve četiri strane. Pri savijanju treba paziti da
savijanje bude ravnomjerno da ne bi došlo do grešaka.
TIP B
64
Poz1ija
18
Ručni uvez knjige Postupak: ulijepljivanje knjiţnog bloka u
višedjelne tvrde korice
Nakon što su se VTK osušile u njih se uljepljuje knjiţni blok preko podstave.
Ljepilo se nanosi na vanjsku stranu podstave, hrbat KB se namjesti na hrpteni
uloţak te se ravnomjerno za korice zalijepi podstava. Tako s obe strane.
Pozicija
19
Ručni uvez knjige Postupak: prešanje knjiţnog bloka
ulijepljenog u VTK
Nakon što se KB uljepi u višedjelne tvrde korice stavlja se pod teret. Prešanjem se
pokušava dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku. Knjiga se mora prešati oko
osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.
TIP B
65
Pozicija
20
Ručni uvez knjige Postupak: izrada ovitka
Faza izrade ovitka. Ovitak se izraĎuje u InDesignu. Stavlja se oko korica i sluţi kao
zaštita samih korica, a ima i estetsku ulogu. Ovitak se tiska na 135 g/cm2, obostrano
premazanom papiru te se plastificira.
TIP B
Pozicija
21
Ručni uvez knjige Postupak: izrada ovitka
Plastificirani ovitak. Plastificiranje se izvodi na plastifikatorima koji mogu raditi s
toplom plastičnom folijom bez ljepila, ali se folija moţe i lijepiti transparentnim
ljepilima. Nakon plastificiranja na mjesto dolaska klapni se ţljebi tupim predmetom.
66
Pozicija
22
Ručni uvez knjige Postupak: gotov proizvoda
Nakon sušenja i prešanaj dobiva se gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.
TIP B
67
3.2.4. Program rada brzorezača
Kao što je ranije navedeno tiska se na format A3. Navedeni format A3 dobiva se iz formata A1 koji
je potrebno obrezati.
Naklada: 300 araka A1 (860 x 600) mm razrezati na format A3 (430 x 300) mm
Debljina papira: 0, 4 mm
Visina kupa papira koja se moţe razrezati odjednom na brzorezaču: 100 mm
Duljina rezanja noţa u brzorezaču: 560 m
1. broj araka u kupu papira A1 formata koji se reţe odjednom na brzorezaču:
100 mm : 0,4 = 250 araka A1 papira u kupu
2. optimalna iskoristivost A1 formata papira koji će se rezati na dimenzije (430 x 300) mm:
A1: (860 x 600) mm
(430 x 300) mm
2 x 2= 4 listova
Bez daljnjeg računanja vidi se da je ovo optimalan izbor jer nema ostataka.
3. Program brzorezača i skica arka koji se reţe sa svim rezovima
Format koji se obrezuje: (860 x 600) mm
Gotovi format nakon obrezivanja: (430 x 300) mm
visina kupa papira : debljina papira = araka papira u kupu
1. Rez 430 90 o
2. Rez 300
Broj rezanja nožem je 2!
Linije reza
TIP B
860
60
0
430
30
0 1
2
68
4. izračun broja kupova papira
300: 250= 1.2 kupa papira
5. izračun za duljinu rezanja
L= 2 x 100 m x 1,2 kupa papira= 240 mm = 0,24 m
* Kad je L veći od 560 m potrebno je mijenjati nož u brzorezaču- to se dešava kod velikih
naklada.
Broj kupova papira formata A1 = naklada papira A1 : 250 araka A1 formata
formata
Duljina rezanja (L) = broj rezova noţa u brzorezaču x visina kupa papira x
broj kupova papira
duljina rezanja noţa u brzorezaču za
nakladu od 100 araka A1
TIP B
69
3.2.5. Greške nastale pri izradi
1. Greška nastala kod pripreme
Pozicija
I.g.
Ručni uvez knjige Postupak: prikaz grešaka
Na jednoj stranici prvog knjiţnog sloga desila se greška kod pripreme (u tisku se vidi
slovo A). Pri ispravljanju greške u programu InDesign nisu bili spremljeni linkovi za
odreĎeni font i zato je tekst u 1. KS mutan.
TIP B
70
2. Neravnine nastale pri ulijepljivanju knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice preko
podstave.
Neravnine su mogle nastati iz nekoliko razloga:
zbog neravnomjernog ulijepljivanja
zbog previše ljepila
zbog krivog pritiska nakon ulijepljivanja
Pozicija
II.g.
Ručni uvez knjige Postupak: prikaz grešaka
Greška nastala pri krivom ulijepljivanju knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice preko
podstave. Do greške je došlo zbog neravnomjernog pritiska prilikom ulijepljivanja, ali i
zbog preširokih letvica za malu debljinu knjiţnog bloka.
TIP B
71
2. Knjiţni blok se teţe lista.
TIP B
Pozicija
III.g.
Ručni uvez knjige Postupak: prikaz grešaka
Letvice koje su se naljepljivale na knjiţni blok su preširoke, knjiţni blok je širine 13, 7
cm i letvice ga previše stisnu te je to uzrok teţeg otvaranja.
72
3.3. Tvrdi uvez knjige- knjiţni slogovi šivani ţicom kroz hrbat u knjiţni blok
TIP C
3.3.1. Upotrebna vrijednost
Tip C je tvrdo uvezana knjiga kod koje su knjiţni slogovi uvezani u knjiţni blok šivanjem
ţicom kroz hrbat. Ovim tipom uveza uvezuje se manji broj knjiţnih slogova koji se
prethodno sabiru jedan u drugi- „KS u KS“.
Tako se izraĎuju mnogi časopisi, roto romani, teke i prospekti.
Za ovaj tip uveza vaţna je gramatura papira o kojoj ovisi i debljina papira pa i debljina
samog knjiţnog bloka.
Tvrdim uvezom kad se knjiţni blok šiva ţicom kroz hrbat uvezuju se djela manjeg opsega,
a za koje je vaţno da budu tvrdo uvezana, odnosno da imaju trajnu upotrebu.
U nastavku je opisana ručna izrada knjige tipa C, odnosno izrada bojanke. Bojanka je
malog formata (14,35 x 13,3) cm te je tiskana na papiru gramature 120 g/cm2- DIGI UPM- papiru
za digitalni tisak. Kako je riječ o bojanci vaţno je da se po njoj moţe crtati.
TIP C
73
3.3.2. Snimak i tehnološka shema
Snimak proizvoda:
KP (knjiţni proizvod): tvrdo uvezana knjiga, KB šivan ţicom kroz hrbat
FORMAT: (14,35 x 13,3) cm
DEBLJINA KB: 5 mm
OPSEG: 3 KS (12 str.)= 36 str. = 18 listova
PAPIR: 120 g/cm2- DIGI UPM
UVEZ: tvrdi- knjiţni blok šivan ţicom kroz hrbat
NAKLADA: 1 komad
STANDARD TA (tiskovnog arka): A3 (297 x 420) mm
BOJA: c-b; 1 i 18 str višebojne 4/1
Na jedan arak dolazi 12 stranica. Opseg knjige je 36 stranice, odnosno 18 listova što znači
da je potrebno 3 araka A3 formata, koji će se savijati dva put paralelno i jednom kriţno.
4 lista x 18 araka= 72 lista, odnosno 144 stranice.
LEGENDA:
KS...knjiţni slog
VTK... višedjelne tvrde korice
ŠKB... širina knjiţnog bloka
VKB... visina knjiţnog bloka
dHKB... duţina knjiţnog bloka
HKB...hrbat knjiţnog bloka
TUK... tvrdo uvezana knjiga
KP... knjiţni proizvod
KA...knjiţni arak
KB...knjiţni blok
GP...gotov proizvod
PP...polu proizvod
TIP C
74
Montažni arak:
neobrezani format knjiţnog bloka: (15 x 14,33) cm
obrezani format knjiţnog bloka: (14,35 x 13,3) cm
Knjiţni blok obrezuje se s tri strane- u glavi, u nogama i u vanjskom rubu. U pravilu se
obrezuje 5 mm.
Za tvrdi uvez kad se knjiţni blok šiva ţicom kroz hrbat višedjelne tvrde korice se
izraĎuju iz dva prireza i presvlake.
Pri računanju formata prireza stranica uzima se u obzir obrezani format knjiţnog bloka.
Za izradu VTK potrebno je:
o formiranje prireza str (×2)
o formiranje presvlake (×1)
5 c
m
TIP C
30
0 c
m
5 cm
5cm 5 cm
430 cm
A
A
A A
A A
10 cm
...linije obrezivanja
...linije savijanja
...linije veza
75
Prirez stranica:
Prirezi stranica moraju biti 3 mm duţe od širine obrezanog knjiţnog arka te viši 6 mm,
odnosno viši 3 mm u glavi i 3 mm u nogama prireza stranice.
Fprireza= (ŠKB + 3 mm) x (VKB + 6 mm) = (14,35+0,3) x (13,3 + 0,6) = (14,65 x 13,9) cm
Presvlaka:
Širina presvlake je jednaka zbroju 2 x prireza stranice, šablone i 2 x 1,5 cm koji sluţi za
formiranje višedjelnih korica, odnosno navedenih 1,5 cm sa svake strane se ulijepi za
unutra. Visina presvalke jednaka je zbroju visine prireza stranice i 2 x 1,5 cm koji se
takoĎer ulijepe za unutra.
Fpresvlaka= ((2 x Š prirez stranica) + 0,7 + 2 x 1,5) x (V prireza + 2 x 1,5 ) = (33 x 16,9) cm
7 mm, na to mjesto dolazi hrbat,
malo je šire od širine hrpta, inače
se KB nebi mogao zatvoriti, ŠHKB
+ 2x1,5=4+3=7mm
VKB + 6 mm= Vprireza
prirez stranice
prirez stranice
1,5 cm
1,5
cm
1,5
cm
1,5 cm
ŠKB + 3 mm
TIP C
45o
prirez stranice
76
Tehnološka shema:
Šivanje ţicom kroz
hrbat
Formiranje
podstave
Nalijepljivanje
podstave na 1 i
zadnji KS KB-a
podstave
PP= KB
podstavom
PP= VTK
Izrezivanje prireza stranica te
njihovo nalijepljivanje na izrezanu
presvlaku
formiranje prireza str (×2)
formiranje presvlake (×1)
Ulijepljivanje KB u
VTK preko podstave
Nanos ljepljila na podstavu KB
Ulijepljivanje KB u VTK
TUK
VTK
Izrada VTK
PP= TUK Prešanje GP=TUK
KB
KA
Savijanje KA
KS
Sabiranje KS
KB
TIP C
77
3.3.3. Album postupaka
Pozicija
1
1
Ručni uvez knjige Postupak: izrada pripreme u programu
InDesign
Priprema se izraĎuje u programu Adobe InDesignu- programu za prijelom
stranica. OdreĎuje se poloţaj stranica na knjiţnom arku, linije reza te linije
savijanja. Kod izrade pripreme najprije treba odrediti linije reza i savijanja. Treba
paziti na smještaj pojedinih stranica te na okret slika, zbog toga se najprije na
papiru napravi proba da nebi došlo do grešaka.
TIP C
78
Pozicija
2
1
Ručni uvez knjige Postupak: tisak
Pozicija
3
1
Ručni uvez knjige Postupak: otisnuti knjiţni arci, dolazak na
radni stol
Otisnuti tiskovni arci na radnom stolu, ima ih 4, formata su 300 x 430, na njima
su označene linije savijanja i linije reza. Papir je gramature 120 g/cm2, obostrano
premazani.
Tisak na digitalnom stroju- Xeroxu 700 Digital Color Pres. Format papira koji se
koristi je (450 x 320), a format tiska malo veći od standardnog A3, odnosno
iznosi (430 x 300) mm. Papir koji se koristio ta tisak je DIGI UPM 120 g/cm2-
papir za digitalni tisak, bezdrvni, obostrano sjajno premazani.
TIP C
79
Pozicija
4
Ručni uvez knjige Postupak: savijanje knjiţnih araka u
knjiţni slog
Pozicija
5
1
Ručni uvez knjige Postupak: sabiranje knjiţnih slogova u
knjiţni blok
Nakon savijanja knjiţni slogovi se sabiru jedan u drugi te se dobiva knjiţni blok.
Vaţan je redosljed sabiranja jer nisu svi knjiţni slogovi jednaki. Kod savijanja je
vaţno da se preklapaju linije reza i veza, a ne rubovi stranica papira.
Savijanje knjiţnih araka po označenim linijama savijanja. Knjiţni arci se savijaju
dva put paralelno po duţoj stranici i jedanput kriţno. Vaţnoj je pri pritiskanju
dobro pritisnuti rukom. Dimenzija savinutog knjiţnog arka (u KS) je (145 x 133)
mm.
TIP C
80
Pozicija
6
Ručni uvez knjige Postupak: prešanje savinutih knjiţnih araka
Sljedeći korak je prešanje KB-a stavljajući ga pod teret. KS nakon savijanja
pokazuje tendenciju otvaranja jer povratno opruţne sile nisu u potpunosti
svladane. Povratne opruţne sile su sile koje pokušavaju slog vratiti u prvotno
stanje. Prešanjem KB-a pokušava se dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku.
Knjiţni blok se mora prešati oko osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.
TIP C
Pozicija
7
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje ţicom kroz hrbat
Šivanje ţicom kroz hrbat pomoću klamerice. Knjiţni blok se postavlja na
odreĎeno mjesto tako da hrbat stoji prema gore. Klamerica ima i graničnike koji
sluţe za fiksiranje knjiţnog bloka da se ne miče pri procesu šivanja ţicom kroz
hrbat.
postolje na koje
dolazi knjiţni blok
okrenut sa hrptom
prema gore
graničnici
81
Pozicija
8
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje ţicom kroz hrbat
Ţicom se šiva kroz hrbat knjiţnog bloka pomoću klamerice. Šiva se na dva
mjesta po sredini hrpta u pribliţno jednakim razmacima. Pri šivanju ţicom treba
paziti da se šiva točno po sredini hrpta KB, pritisak klamerice mora biti brz i
precizan.
TIP C
Pozicija
9
Ručni uvez knjige Postupak: šivanje ţicom kroz hrbat
Prikaz knjiţnog bloka sašivenog ţicom kroz hrbat na dva mjesta.
mjesto
klamanja
82
Pozicija
10
Ručni uvez knjige Postupak: izrada podstave
Podstava se izraĎuje od bezdrvnog papira gramature 120 g/cm2, formata A3.
Papir se prereţe po kraćoj strani na pola i dobije se podstava, odnosno KS od 4
str format (420 x 148) mm. Podstava je širine 2 puta veće od KB, a visine= KB-u.
Podstava se lijepi na prvi i zadnji slog u KB, a sluţi za posredno povezivanje KB
sa višedjelnim tvrdim koricama.
Pozicija
11
Ručni uvez knjige Postupak: nanos ljepila na podstavu i
nalijepljivanje podstave na knjiţni blok
Papir se presavije na pola, dakle 1 x savijanje= KS od 4 str i na taj se način
formiraju podstave. Na podstave uz rub hrptenog dijela KS, širine 5 mm nanosi
se ljepilo te se podstave zalijepe na prvi i zadnji knjiţni slog KB-a tako da se
lijepe uz hrbat knjiţnog bloka.
TIP C
TIP C
83
Pozicija
13
Ručni uvez knjige Postupak: priprema ljepenke
Za izradu višedjelnih tvrdih korica koristi se siva, ravna ljepenka debljine 2 mm.
Ljepenka je najčešće u formatu B1 (700 x 1000) mm. Iz ljepenke se izrezuju
prirezi stranica.
Pozicija
12
Ručni uvez knjige Postupak: obrezivanje knjiţnog bloka
Knjiţni blok se obrezuje na brzorezaču sa tri strane: u glavi, u nogama i u
vanjskom rubu. Obrezuje se po linijama reza koje su se označeli u pripremi.
Nakon obrezivanja dobiva se konačan format knjiţnog bloka koji se ulijepljuje
preko podstava u višedjelne tvrde korice.
TIP C
84
Pozicija
15
Ručni uvez knjige Postupak: formiranje presvlake
Pozicija
14
Ručni uvez knjige Postupak: izrezivanje prireza stranica
Izrada prireza stranica odvija se po ranije navedenim mjerama (izračun mjera naveden u
poglavlju 3.3.2.) . Prirezi se izraĎuju od ljepenke. Izrezuje se skalpelom samo što treba
paziti da skalpel bude dovoljno oštar da ne doĎe do grešaka, odnosno krivog izrezivanja.
TIP C
Priprema za presvlaku se radi u InDesignu, a tiska se na premazanom papiru gramature
135 g/cm2. Dizajn presvlake mora odgovarati izgledu KB-a. Kako je riječ o bojanci
presvlaka je šarena i prikazuje odgovarajuće likove. Nakon tiska, presvlaka se
plastificira- plastificiranje se izvodi na plastifikatorima koji mogu raditi s toplom
plastičnom folijom bez ljepila.
85
Poz1ija
16
Ručni uvez knjige Postupak: slijepljivanje prireza s
presvlakom
Nalijepljivanje prireza stranica na ranije označena mjesta na presvlaci. Mjesta
dolaska prireza odreĎuju se izračunom koji je prikazan u poglavlju 3.3.2. Lijepi
se drvofix ljepilom.
Pozicija
17
Ručni uvez knjige Postupak: savijanje rubova presvlake
Sljedeći korak je nanos ljepila na rubove presvlake te savijanje rubova prema unutra.
Potrebno je saviti rubove sa sve četiri strane. Pri savijanju treba paziti da savijanje bude
ravnomjerno da ne bi došlo do grešaka.
TIP C
Nanos ljepila na
rubove
86
Poz1ija
18
Ručni uvez knjige Postupak: ulijepljivanje knjiţnog bloka u
višedjelne tvrde korice
Nakon što su VTK osušile u njih se uljepljuje knjiţni blok preko podstave.
Ljepilo se nanosi na vanjsku stranu podstave, hrbat KB se namjesti na hrpteni
uloţak te se ravnomjerno za korice zalijepi podstava. Tako s obe strane.
Pozicija
19
Ručni uvez knjige Postupak: prešanje knjiţnog bloka
ulijepljenog u VTK
Nakon što se KB uljepi u višedjelne tvrde korice stavlja se pod teret da se osuši.
Prešanjem se pokušava dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku. Knjiga se
mora prešati oko osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.
TIP C
87
Pozicija
20
Ručni uvez knjige Postupak: gotov proizvoda
Nakon sušenja i prešanaj dobiva se gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.
TIP C
88
3.3.4. Program rada brzorezača
Kao što je ranije navedeno tiska se na format A3. Navedeni format A3 dobiva se iz formata A1 koji
je potrebno obrezati.
Naklada: 200 araka A1 (860 x 600) mm razrezati na format A3 (430 x 300) mm
Debljina papira: 0, 25 mm
Visina kupa papira koja se moţe razrezati odjednom na brzorezaču: 100 mm
Duljina rezanja noţa u brzorezaču: 560 m
1. broj araka u kupu papira A1 formata koji se reţe odjednom na brzorezaču:
100 mm : 0,25 = 400 araka A1 papira u kupu
2. optimalna iskoristivost A1 formata papira koji će se rezati na dimenzije (430 x 300) mm:
A1: (860 x 600) mm
(430 x 300) mm
2 x 2= 4 listova
Bez daljnjeg računanja vidi se da je ovo optimalan izbor jer nema ostataka.
3. Program brzorezača i skica arka koji se reţe sa svim rezovima
Format koji se obrezuje: (860 x 600) mm
Gotovi format nakon obrezivanja: (430 x 300) mm
visina kupa papira : debljina papira = araka papira u kupu
1. Rez 430 90 o
2. Rez 300
Broj rezanja nožem je 2!
Linije reza
860
60
0
430
30
0 1
2
TIP C
89
4. izračun broja kupova papira
200: 400= 0,5 kupa papira
5. izračun za duljinu rezanja
L= 2 x 100 m x 0,5 kupa papira= 100 mm = 0,1 m
* Kad je L veći od 560 m potrebno je mijenjati nož u brzorezaču- to se dešava kod velikih
naklada.
Broj kupova papira formata A1 = naklada papira A1 : 250 araka A1 formata
formata
Duljina rezanja (L) = broj rezova noţa u brzorezaču x visina kupa papira x
broj kupova papira
duljina rezanja noţa u brzorezaču za
nakladu od 100 araka A1
TIP C
90
3.3.5. Greške nastale pri izradi
1. Ţicom su se šivala 3 knjiţna sloga umjesto predviĎenih 5
Pozicija
I.g.
Ručni uvez knjige Postupak: prikaz grešaka
Na početku planiranja same ručne izrade tvrdo uvezane knjige u kojoj je knjiţni blok
šivan ţicom kroz hrbat bilo je predviĎen da se ţicom šiva 5 knjiţnih slogova, ali nakon
savijanja zbog prevelike gramature papira (120 g/m2) bilo je vidljivo da se neće moći
precizno i kvalitetno sašiti svih 5 KS ţicom kroz hrbat pa su se u knjiţni blok sabrala i
uvezala 3 KS.
TIP C
91
4. ZAKLJUČAK
U završnom radu je prikazana ručna izrada tri tvrdo uvezane knjige. IzraĎeni tvrdi uvezi razlikuju se
po načinu izrade knjiţnog bloka; kod prve knjige knjiţni blok je šivan koncem, kod druge ţicom
postrance hrpta, a kod treće ţicom kroz hrbat. Promatrajući izradu tri različite vrste tvrdog uveza
moţe se doći do zaključka da je najopseţnija izrada kod koje je knjiţni blok šivan koncem upravo
zbog postupka šivanja koji je sloţen i dugotrajan proces, ali je navedena vrsta uveza ujedno i
najčvršća, odnosno najkvalitetnija te se njome uvezuju knjige namjenjene trajnoj upotrebi i koje
imaju najveću vrijednost .
Cilj rada je bio detaljno albumom postupaka te popratnim tekstom objasniti sve faze rada ručno
izraĎene knjige. Navedene su i greške do kojih je došlo pri ručnoj izradi te se moţe zaključiti da su
greške koje se najčešće pojavljaju neravnine do kojih dolazi pri slijepljivanju knjiţnog bloka s
višedjelnim tvrdim koricama. Do navedenih grešaka dolazi zbog nepravilnog pritiska rukom pri
slijepljivanju ili zbog krivog doziranja ljepila.
Uzimajući u obzir sve navedeno, moţe se zaključiti da je za ručnu izradu potrebno puno više
vremena te da moţe doći do pojave grešaka koje se pri strojnoj izradi ne javljaju, ali ručnom
izradom uvezeni proizvod postaje unikatno djelo, odnosno dobiva na vrijednosti te mu se pridaje
odreĎena osobnost.
Slika 24: ručno izrađene tvrdo uvezane knjige
92
LITERATURA:
1. Knjigoveštvo1, uvod i uvezi; Grafički srednjoškolski centar; Zagreb; 1973.
2. Praktične vjeţbe iz kolegija “Ručni uvez knjige” na Grafičkom fakultetu u Zagrebu
3. Praktične vjeţbe iz kolegija „Knjigoveštvo 1“ na Grafičkom fakultetu u Zagrebu
4. D. Babić, Uvod u grafičku tehnologiju, Grafički centar za ispitivanje i projektiranje,
Zagreb, 1988.
5. V. Potisk, Grafička dorada-priručnik za grafičare, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
6. D.Veselinović, G.Bauer, Priručnik za tisak- proizvodni proces I. dio, Grafički
fakultet sveučilišta u zagrebu, Zagreb, 1993. (013-066)
7. F. Mesaroš, Tipografski priručnik, Grafički obrazovni centar, Zagreb, 1985
8. H. Kipphan, Handbokk of print media, Springer, Berlin, 2001.
RASPOLOŢIVO NA:
9. http://www.studijdizajna.com/tkosic/papiri.pdf, 1.6.2010.
10. http://www.studijdizajna.com/tkosic/proizvodi2.pdf, 11.6.2010.
11. http://www.scribd.com/doc/9090639/Zlatni-Rez-Formati-Margo, 10.6.2010.
top related