zaštita semenske proizvodnje strnih žita (ječma i ovsa) · pdf fileod mehaničkih...
Post on 07-Feb-2018
225 Views
Preview:
TRANSCRIPT
ZAŠTITA SEMENSKE
PROIZVODNJE STRNIH ŽITA
(JEČMA I OVSA)
Valentina Kecović dipl.inž
IZBOR SEMENA ZA SETVU
Proizvodnju strnih žita treba početi na pravi način, korišćenjem zdravog, deklarisanog semena koje je zdravstveno ispitano i tretirano odgovarajućim fungicidima. Korišćenje sopstvenog semena „sa tavana“ donosi veliki rizik od pojave značajnih bolesti strnih žita kojima se čitava proizvodnja dovodi u pitanje.
Pored toga što je nosilac genetskog potencijala za ostvarivanje visokih prinosa seme je nosilac i raznih prouzrokovača bolesti i insekata koji se njime hrane.
Prouzrokovači bolesti koji se prenose semenom žitarica ugrožavaju klijance, mlade biljke, pa čak i kasnije doprinose zarazi klasa i novog zrna. Zbog toga se za setvu mora koristiti zdravo, tretirano seme. Tretiranje semena je zakonska obaveza svih proizvođača semena koja se vrši u doradnim centrima.
• Proizvodnjom semena može se baviti registrovani proizvođači koji prijavu za proizvodnju semena podnose Ministarstvu poljoprivrede na propisanim obrascima za svaku parcelu na kojoj je zasnovan semenski usev
• Kod strnih žita (pšenica, ječam, ovas, raž i tritikale) obavezna su dva pregleda.
• Prvi pregled vrši se u periodu između klasanja, odnosno metličenja biljaka i cvetanja biljaka. Ovim pregledom utvrđuje se lokacija parcele, predusev, prostorna izolacija, čistoća vrste odnosno sorte, prisustvo korova, kao i izgled ujednačenost useva i zdravstveno stanje.
• Drugi pregled vrši se kada su biljke u voštanoj zrelosti. Ovim pregledom se utvrđuje procenat primesa drugih vrsta i sorti, zdravstveno stanje, prisustvo korova, čistoća sorte, izgled i poleganje useva i procena prinosa naturalnog semena.
SETVA OZIMA ILI JARA
• U tehnologiji gajenja strnih žita posebno mesto se posvećuje roku
setve koji je presudan činilac visine prinosa. Ovo je veoma izraženo u
godinama sa sušnim prolećem. Deficit padavina i visoke temperature
u proleće prate proizvodnju već nekoliko godina. Pravovremena setva
omogućuje biljkama duži period bokorenja, bolje ukorenjivanje i
dublje prodiranje korenovovog sistema što omogućuje normalnu
dužinu vegetacije i razvoj biljke. Ovi faktori su i uslov boljeg
prezimljavanja ozimih useva. Biljke koje se razvijaju nakon setve u
optimalnom roku dobro koriste vodu i hraniva i u dubljim slojevima
zemljišta. Setva u optimalnom roku utiče na broj klasova po jedinici
površine koji je osnovna komponenta prinosa.
• Optimalan rok setve ozimog ječma je 20.09.-10.10.
Priprema zemljišta mora biti kvalitetna jer grudve nisu poželjne u
setvenom sloju. Setva i njen kvalitet su bitni elementi svake uspešne
proizvodnje ječma i ovsa. Kvalitet setve zavisi od više elemenata:
setvene norme, preciznosti sejalice, setve na zadatu dubinu, a
kvalitetna je ako se 80% semena poseje na dubinu od 4-5,5 cm.
Kvalitet setve pospešuje i valjanje nakon izvršene setve.
Bez obzira na kvalitet obrade, predsetvene pripreme i setve, bez
upotrebe mineralnih đubriva nema visokih prinosa. Nedostatak fosfora
i kalijuma utiče na osetljivost biljke na sušu, bolesti i stres izazvan
visokim temperaturama. P i K unose se uz osnovnu obradu jer je
njihova pokretljivost neznatna. Uobičajena doza prpimene NPK
15:15:15 je 250-300 kg/ha. Ostatak azota N unosi se prihranjivanjem.
POJAVA GUNDELJA
MAJSKI GUNDELJ –
MELOLONTHA MELOLONTHA • Majski gundelj se roji tokom maja. Najveći intenzitet rojenja se dešava nedelju dana
posle pojave prvih imaga. Aktivnost imaga počinje u suton i traje preko noći.
Početkom rojenja, dominiraju mužjaci, koji izlaze iz zemlje i odlaze na najbliže drvo
gde započinje dopunska ishrana.
•
Posle polnog sazrevanja, dolazi do kopulacije, a dan nakon toga ženka silazi sa
drveta, i prednjim nogama se ukopava na dubinu od 10-20 cm gde polaže jaja u
gomilicama. Posle svake gomilice, ponovo se ukopava u zemlju ili se kreće kroz
zemlju, polažući gomilicu, po gomilicu jaja. Posle 4-6 nedelja pile se larve (grčica)
koje ostaju zajedno u blizini mesta leženja, hraneći se humusom i sitnim korenom
biljke. Od naredne godine žive samostalno. Od druge godine pa do kraja razvića,
nastavljaju da se hrane korenom, ali sa porastom, hrane se sve debljim delovima, i
zbog toga su najštetnije u poslednjem stupnju razvića. Larve se tokom razvića kreću
pod zemljom horizontalno, radi ishrane, i vertikalno, kada prezimljuju. Presvlače se
jednom godišnje. Pred stadijum lutke, ukopavaju se na 1.5 m gde grade lutkine
kolevke. Posle 4-8 nedelja, javlja se mlad imago, koji u lutkinoj kolevci prezimi, da bi
se od februara peo na gore i u maju izašao. Generacija majskog gundelja traje 4-5
godina. Gundelj se u velikoj masi javlja periodično, svake 4-5 godine i te godine se
nazivaju „gundeljeve godine“.
•
Način suzbijanja
Majski gundelj je štetan i kao imago i kao larva. Imago brsti lišće, naročito hrasta,
lipe i šumskih voćaka, usled čega dolazi do defolijacije čime fiziološki slabi stablo
i postaje meta sekundarnih štetočina i gljiva. Larve čine štete u kulturama,
sastojinama i rasadnicima oštećujući koren biljaka. Njihovo štetno dejstvo je veće
ako su biljke mlađe i kad je veći broj larvi. Kod starijih biljaka, dolazi do sušenja
vrhova, a mlađe se cele suše.
Gundelj ne voli vlažna, senkovita zemljišta. Nastale čistine u šumi treba što pre
pošumiti, kako ne bi postala žarišta gundelja i to brzorastućim vrstama.
Od mehaničkih mera je prikupljanje prilikom obrade zemljišta , iskopavanje larvi
oko venućih biljaka i sakupljanje imaga metodom stresanja.
Hemijskim merama mogu se uništavati i larve i imago. Imago koji miruje u toku
dana na stablu možemo suzbiti kontaktim insekticidima, na bazi deltra metrina ,
fenitrotiona, i dr.
Decis 2,5EC
Za suzbijanje grčica ( ali i žičara i sovica) mogu se primeniti zemljišni insekticidi
na bazi hlorpirifos, foksima, terbufos karbofurana kada se utvrdi 1-2 larve/ m2
Radar versus G 15-20 kg/ha
Foksim G-5 80-100 kg/ha (20-30 kg/ha)
Counter G -5 20-25 kg/ha
Geocid G-5 20-30 kg/ha
ZNAČAJ KOROVA U STRNIM ŽITIMA
Direktne štete: oduzimaju žitaricama hranljive materije, vodu, svetlost, prostor nad zemljištem i u zemljištu Indirektne štete: domaćini su raznih bolesti useva, povećavaju vlagu u usevu, otežavaju žetvu, izazivaju alergije itd Strne žitarice – kulture gustog sklopa –lakše se nadmeću s korovima – izuzetno moguć uzgoj žitarica i bez suzbijanja korova Kritično razdoblje zakorovljenosti strnih žitarica –početak do kraja bokorenja ili sredina bokorenja do početka vlatanja
Mogućnosti suzbijanja korova u žitaricama
Indirektne mere: Plodored Pravilna obrada i priprema zemljišta Setva čistog i dorađenog semena Direktne mere: Mehaničke – neprikladne za useve gustog sklopa (drljače) Herbicidi
VRSTE KOROVA U ŽITARICAMA Korove u žitaricama možemo podijeliti na:
- Jednogodišnje širokolisne
- Jednogodišnje trave - Višegodišnje širokolisne
- Višegodišnje trave
NAJČEŠĆI KOROVI
Rumex acetosa
Kiselica Rumex crispus
Štavelj, zelje
Sinapis arvensis
Gorušica
Galium aparine
Broćika
Henopodium album
Pepeljuga
Cirsium arvense
Palamida
Papaver rheoas
Bulka
Sonchus arvensis
Gorčika
Lamium amplecsicole
Mrtva kopriva
Convolvulus arvensis
Poponac
Ambrosia artemisiifolia
Ambrozija
Paprat – bujad
u usevu ovsa
Amaranthus retroflexus
Štir Vicia sativa
grahorica njivska
SUZBIJANJE KOROVA HERBICIDIMA
• Primena herbicida zavisi od faze razvoja useva, faze razvoja korova,
temperature vazduha, opšteg stanja i kondicije useva kao i vrste korova.
• Primene herbicida nakon setve a pre nicanja (pre-emergence)
• Rezidualni – perzistentni herbicidi širokog spektra delovanja
• Prednosti roka:
• jednostavnost primene
• Nedostaci:
• tretiranje napamet
• konkurencija korova još ne postoji,
• nije moguće suzbiti višegodišnje korove
• Primena herbicida nakon nicanja kulture (post-emergence) u jesen
• Od faze tri lista do pojave mrazeva – kod kasnije setve rokovi vrlo kratki ili ih
nema
• Herbicidi deluju i preko lista korova – moguće koristiti manje doze
Primena herbicida nakon nicanja kulture (post-emergence) u
proleće
Primena u kritičnom razdoblju zakorovljenosti – početak do kraj bokorenja Moguće suzbiti i višegodišnje korove Problemi: Važna je faza razvoja žitarica - većina herbicida do kraja bokorenja, manji broj herbicida i kasnije Ne tretirati kod niskih noćnih i jutarnjih temperatura-minimum 5 ºC Mali broj herbicida registrovan za primenu u ječmu, najmanje za zob – najosjetljivija je na herbicide
3-4 lista Sredina bokorenja Kraj bokorenja
Prvo
kolence Drugo
kolence
MONOSAN HERBI 2 l/ha
MATON
ESTERON 1 l/ha
LENTEMUL D
MUSTANG 0,6 l/ha
LANCELOT 450WG 25-30g/ha
mišjakinja
pepeljuga
boca
poponac
gorušica
vatalica
Ne u ovsu
3. LIST DO POJAVE ZASTAVIČARA
STARANE / MANJE DOZE I U OVSU / 1,2 l/ha OZIMI USEV 0,8l/ha JARI USEV
SEKATOR 300g/ha /MANJE DOZE I U OVSU – 150 g/ha/
LAREN 10g/ha
GRANSTAR 20-25 g/ha
3-4 lista Sredina bokorenja
Kraj bokorenja
Drugo
kolence
OD 3. LIST DO ZASTAVIČARA
IZBOR HERBICIDA
• Secator OD ( jodosulfuron-metil-natrijum 25 g/l, amidosulfuron 100 g/l,
mefenpir-dietil (protektant) 250 g/l )
• jednogodišnji širokolisni korovi:
(ambrozija pelenasta, prstenak poljski, pepeljuga srcolisna, broćika
(prilepuša), mrtva kopriva njivska, crvena, kamilica, bulka, ljutić njivski,
gorušica poljska, mišjakinja obična, čestoslavica, pepeljuga
obična, pepeljuga obična, palamida njivska).
• Biljka ga usvaja lisnom masom širi se ksilemom i floemom, razlaže
hlorofil, bilka brzo prestaje sa porastom suši se i propada za 4-6 nedelja.
• Faza useva 3 lista do zastavičara, a korovi 2-6 lista
• Doza primene: 0,30 - 0,15 l/ha uz utrošak vode 200-400 l/ha
Meteor, Laren, Metmark (metsulfuron-metil )
• spada među najefikasnije herbicide za suzbijanje svih varijeteta palamide, hoću neću (tarčužak), kamilice, gorušice, mrtva kopriva, grahorica .
• Usvaja se listom i korenom, zaustavlja porast, žutilo, nekroza.
• Nije za useve pod stresom.
• Faza useva 3 lista do zastavičara, a korovi 2-6 lista
• Doza primene: 10 g/ha
• + Starane 250,Tomigan, Lodin (fluroksipir)
• namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova (maslačak, rusomača, slak, dimnjača, smrduša, broćika, mrtva kopriva, slatkasti dvornik, ptičji dvornik, divlja kupina, crna pomoćnica, mišjakinja, kopriva, grahorica, štavelj (Rumex crispus)
• Biljka ga usvaja lišćem koje se kovrdža i propada
• Doza primene: 0,35 – 0,40 l/ha
• +Trend 90 (okvašivač) 0,1 %
• Bonaca (fluroksipir-meptil) + Mural (Tribenuron - metil )
• 0,4 l/ha + 20 g/ha)
• Faza useva 3 lista do zastavičara, a korovi 2-6 lista
• Bonaca (fluroksipir-meptil) + Tezis (metsulfuron – metil)
• 0,4 l/ha + 10 g/ha
• Faza useva 3 lista do zastavičara, a korovi 2-6 lista
• Basagran (bentazon480g/l) 4 l/ha
• Faza useva od početka do završetka bokorenja, a korovi 2-6 lista
• ( registrovan i za ovas)
• + Starane 0,4 – 0,8 l/ha
• Faza useva 3 lista do zastavičara, a korovi 2-6 lista
Lancelot 450 WG (150 g/kg florasulam + 355 g/kg aminopiralid-kalijum)
• je kombinovani herbicid za suzbijanje velikog broja najznačajnijih širokolisnih
korova u ozimoj pšenici, ozimom ječmu, jarom ječmu i jaroj zobi kontaktno i
rezidualno putem zemljišta do 3 nedelje.
• Suzbija sledeće korove: broćiku (Galium aparine), poljski mak (Papaver
rhoeas), pravu kamilicu (Matricaria chamomilla), prstenak (Anthemis
arvensis), malu mišjakinju (Stellaria media), rusomaču (Capsella bursa-
pastoris), palamida njivska (Cirsium arvense), poljsku gorušicu (Sinapis
arvensis), divlju rotkvu (Raphanus raphanistrum), zrakastu smrdulju
(Bifora radians), grahorice (Vicia spp.), slatkasti dvornik (Polygonum
convolvulus), gorčika (Sonchus spp.), različak (Centaurea spp.), pepeljuga
(Chenopodium album) do 4 lista, štir (Amaranthus retroflexus), štavelj
(Rumex crispus).
• Vreme primene: Faza useva od bokorenja do II kolenca , a korovi 2-6 lista
•
• Doza primene 33 g/ha
CEREALIS ili Granstar 75 WG ( Tribenuron-metil 750 g/kg)
• Suzbija jednogodišnje širokolisne korovske vrste: Štir obični (Amaranthus retroflexus ), loboda obična (Atriplex patula ), kukolj (Agrostemma githago ), pelin (Artemisia vulgaris ), prstenak (Anthemis arvensis ), pepeljuga obična (Chenopodium album ), tarčužak (Capsella bursa pastoris ), konica obična (Galinsoga parviflora ), gorčika (Sonchus sp.), ljutić (Ranunculus arvensis), gorušica (Sinapis arvensis) , boca obična (Xantium strumarium), kamilica (Matricaria chamomila), smrduša (Bifora radians ), mišjakinja (Stellaria media ), čestoslavica (Veronica persica ).
• Vreme primene: usev 4-6 lista , a korovi 2-6 lista
• Doza primene 20 g/ha
•
• Zbog proširenja dejstva kombinacija sa Starane 250, Tomigan, Lodin , Fox 200 EC (fluroksipir) 0,35 – 0,40 l/ha , broćika (Galium aparine)
• +Trend 90 (okvašivač) 0,1 %
BOLESTI JEČMA I OVSA
• Bolesti koje se javljaju tokom vegetacije u proizvodnji strnih žita su
jedan od činilaca koji utiču na konačni uspeh. Čak i pri umerenom
pritisku bolesti, kakav postoji svake godine, pepelnica, rđe, pegavosti
lista i palež klasa značajno umanjuju kvalitet i obim prinosa. Bolesti
strnih žita se mogu držati pod kontrolom primenom različitih mera
(setva zdravog semena, agrotehnika…) ali hemijske mere suzbijanja
primenom fungicida su najčešće neophodne. Pojava bolesti na strnim
žitima je redovna i često nepredvidiva. Ona u najvećoj meri zavisi od
uslova u kojima se proizvodnja obavlja ali jedino fungicidi mogu
obezbediti pouzdanu zaštitu.
• Zaštita strnih žita u ovom slučaju ječma i ovsa zasniva se na očuvanju
zdrave lisne mase odnosno prva tri lista ( zastavičar i 2 lista ispod njega) i
zdravog klasa.
• Potrebno je uraditi 2 tretmana u proizvodnji semena obavezna i to I
tretman u rano proleće u fazi II i III kolenca ( obično u kombinaciji sa
herbicidima) kada štitimo lisnu masu od ranog propadanja i II tretman na
prelazu iz klasa u cvet ( u kombinaciji sa insekticidima) kada štitimo klas.
• Ako je proleće prohladno, vetrovito i vlažno dobro je uraditi preventivno
tretirenje i ako se ne vide simptomi bolesti kako bi sprečili pojavu bolesti i
što duže sačuvali zdravu lisnu masu.
• Ako su simptomi bolesti već uočljivi onda sasvim sigurno treba primeniti
fungicid da spreči dalji razvoj bolesti i doprinese očuvanju zdravstvenog
stanja lisne mase.
• Kasnije u fazi klasanja kada započne cvetanje treba primeniti fungicid radi
zaštite klasa od bolesti.
Pegavost lista ječma
Prouzrokovač: Rhynchosporium secalis
Na listovima se javljaju ovalne pege
dužine 1-2 cm koje su najpre vodenaste, a
posle plavkasto sive boje. Jače zaraženi
listovi se suše usled jače zaraze. Gljive se
održavaju na ostacima zaraženih biljaka.
Može se preneti i zaraženim semenom.
Razvoju bolesti pogoduje vlažno i
prohladno vrijeme.
Tempareture iznad 20oC zaustavljaju
širenje bolesti. Veoma štetno oboljenje
ječma, a usled masovnog sušenja
zaraženih listova gubici u prinosu mogu ići
i do 50%. Najznačajniji domaćini su ječam
i raž.
Pegavost se uglavnom javlja na
listovima. Prvi simptomi se uočavaju na
donjim listovima u vidu hlorotičnih pega koje
se vremenom izdužuju i postaju ovalne.
Kasnije dolazi do nekroze i sušenja lista.
Unutar pega u vidu crnih telašaca formiraju
se piknidi sa piknosporama. Parazit
prezimljava u biljnim ostacima. Prva zaraza
može da se ostvari u jesen dok se masovna
zaraza i širenje parazita odvija u proleće ali i
kasnije.
Usled sušenja zaraženih listova dolazi do
smanjivanja asimilativne površine i
neminovnog smanjenja prinosa i kvaliteta.
Posebno su gubici najveći ukoliko se bolest
masovno pojavi pre klasanja biljke. Najčešći
domaćini ovog parazita su pšenica dok
ostala strna žita (tritikale, ječam i ovas )
napada samo u povoljnim uslovima za
razvoj parazita.
Siva pegavost lista pšenice Prouzrokovač: Mycosphaerella graminicola
Anamorf: Septoria tritici
Sočivasta pegavost strnih žita Prouzrokovač: Pseudocercosporella
herpotrichoides
Simptomi se uočavaju posle klasanja
biljaka. Na prizemnom delu stabla
javljaju se uzdužne eliptične pege
sočivastog izgleda-podsećaju na oko.
Tkivo u okviru pega je u početku
čvrsto a kasnije se javljaju ulegnuća
pa postaje lomljivo. U šupljini stabla
parazit razvija miceliju dok se na
površini javljaju sitne i tamne
sklerocije. Klasovi su beli, sazrevanje
je prevremeno a zrna štura.
Poluštura, štura zrna dovode do
smanjenja prinosa ali i pogoršanja
kvaliteta. Najznačajniji domaćini su
pšenica, ječam i raž.
Mrežasta pegavost ječma Prouzrokovač: Pyrenophora teres
Anamorf: Drechslera teres
Syn. Helmithosporium teres
Početni simptomi mrežaste pegavosti
javljaju se se na lišću u vidu zelenkasto
vodenastih pega. Pege se kasnije
uvećavaju i izdužuju postaju bledo žute a
potom i mrke. Oko pega javlja se hlorotični
oreol, a unutar njih se zapažaju tamne linije
povezane u vidu mreže.
Simptomi se javljaju na lisnim rukavcima i
na zrnima. Zaraženi deo zrna postaje mrke
boje. Gljiva se održava na biljnim ostacima i
na zaraženom semenu. Vlažno i hladno
vreme pogoduje razvoju patogena.
Optimalna sporulacija gljive je oko 20oC.
Dugi topli i sušni period zaustavlja širenje
bolesti.
Usled smanjenja asimilativne površine
smanjenje prinosa može ići i do 25%.
Rđa ovsa Puccinia coronata f.sp. Avenae
Ovo je jedna od najznačajnijih bolesti
ovsa. Pored ovsa parazitira nešto manje i
raž. Simptomi se uglavnom javljaju na
lišću, pojavom svetlonarandžastih
uredopustula. Pri jačim infekcijama cela
liska dobija narandžastu boju.
Pored smanjenja prinosa može doći i do
pogoršanja kvaliteta zrna.
Suzbijanje:
-Pošto parazit prezimljava na ozimom
ovsu i travama preporučuje se
uništavanje prelaznih domaćina
-Gajenje otpornih sorti
-Primena fungicida
Lisna rđa ječma Prouzrokovač: Puccinia hordei
Posle pojave žućkasto-mrkih
uredospora na listovima koje vremenom
tamne, na rukavcima se takođe
pojavljuju uredospore. Retko se javljaju
na stablu i klasu. Uredospore su kružne
i sa hlorotičnim oreolom. Pred kraj
vegetacije dolazi do formiranja
teleutospore, poređane u nizove na
lisnom rukavcu. Ukoliko su uredospore
brojne dolazi do opšteg žutila obolelog
lišća ječma. Visoka relativna vlažnost
vazduha, dugotrajne rose su povoljni
uslovi za infekciju ali i klijanje spora.
Uredospore se šire vetrom.
Umanjenje prinosa može da se kreće
10-20% pa spada u ekonomski
značajne bolesti
Pepelnica strnih žita Prouzrokovač: Erysiphe
graminis var. hordei
Simptomi razvoja pepelnice u početku se
teško uočavaju. Primarna zaraza se
ostvaruje na bazalnom delu donjih
rukavaca odnosno stabla, na mestima
gde je usev najgušći. Kasnije zahvata list i
bolest se postepeno širi ka gornjim
delovima biljke. Na zaraženim delovima
razvija se bela pahuljasta navlaka prvo u
vidu gomilica koje posle prekrivaju celu
površinu. Starije navlake dobijaju sivo-
smeđu boju. Za razvoj bolesti važni su
temperaturni uslovi i vlažnost tokom marta
i aprila. Toplo i suvo vreme u ovom
periodu pogoduje razvoju bolesti.
Gubici prinosa nastaju kada pepelnica u
vreme formiranja zrna zahvati gornju
trećinu biljke naročito list zastavičar i
klas.
Otkrivena gar ječma Prouzrokovač: Ustilago nuda
Ovaj parazit ostvaruje sistemičnu zarazu ječma.
Prvi simptomi se uočavaju u vreme klasanja
ječma. Oboleli klas koji se oslobađa iz rukavca
lista u početku je prekriven prozračnom sivo
belom opnom kroz koju se nazire masa spora.
Kasnije opna puca i iz klasa oslobađaju se
teleutospore u vidu crnog praha.
Parazit se širi i ostvaruje infekciju samo u
toku cvetanja.
Setvom zaraženog semena njegovim klijanjem
aktivira se i micelija patogena koja do formiranja
klasa prati porast biljke, zatim prodire u semeni
zametak i vrši dezorganizaciju. Umesto zrna,
plevica i pleva obrazuju se teleutospore koje se
intenzivno rasejavaju vetrom i tako pada na žig
tučka klija dospeva u plodnik gde ostaje latentna
do sledeće setve.
Obična gar ovsa Prouzrokovač: Ustilago avenae
Parazit se širi i ostvaruje infekciju u
toku pojave metlice do zrenja.
Kasnije metličenje je jedan od
simptoma. Takođe treba pomenuti da se
ova gar ispoljava na metlici, ređe na
listu zastavičaru. Svi delovi klasa izuzev
grana metlice bivaju pretvoreni u tamnu
masu hlamidospora, koje se najčešće
rasejavaju vetrom. Optimalna
temperature za klijanje hlamidospore je
oko 20oC.
Pokrivena gar ječma Ustilago hordei
Simptomi se uglavnom ispoljavaju na
klasu ječma i metlici ovsa.
Zaraženi klasovi se pojavljuju nešto
kasnije a zrna zaraženih biljaka
pretvorena su u crnu praškastu masu
hlamidospora. Jedan od karakterističnih
simptoma jeste i položaj zaraženih
klasova – uspravan.
Zbog vrlo efikasnog suzbijanja ovog
patogena dezinfekcijom semena, ova
bolest nema većeg ekonomskog značaja.
Siva pegavost klasa pšenice prouzrokovač: Leptosphaeria nodorum
Anamorf: Septoria nodorum
Simptomi su sliči kao kod Septoria tritici s tim
da se simptomi pojavljuju i na plevicama,
lisnim rukavcima i na stablu. Takođe, parazit
prezimljava na biljnim ostacima i na semenu u
vidu piknida.
Pojačani intenzitet može da se očekuje kada je
u periodu intenzivnog porasta i cvetanja biljke
vreme vlažno sa čestim kišama. Štetnost ovog
oboljenja se ispoljava u vidu smanjenja
prinosa i pogoršanja kvaliteta zrna, posebno u
semenskoj proizvodnji zrna. Najznačajniji
domaćini ovog parazita su pšenica, tritikale, i
ječam.
Pošto se parazitiranje odnosi na gornje
listove i klas, tretiranje useva treba
obaviti neposredno nakon klasanja
strnih žita.
Glavnica pšenice Tilletia spp.
Glavnica se zapaža od početka mlečne
zrelosti pa nadalje. Klasovi obolelih biljaka su
nešto tamniji a boja se intenzivira kako odmiče
vegetacija. Oboleli klasovi su uspravni radi
lakoće. Ova pojava se zove još i "stršavost".
Zaražene biljke su nižeg rasta. Glavničava zrna
su tamna laka i pucaju. Kada im se lomi
semenjača iz ovakvih zrna ispada crni prah-
hlamidospore parazita. Karakterističan miris
potiče od sadržaja trimetilamina.
Za klijanje hlamidospora optimalna temperatura
je 16 - 20 º C
Razara endosperm zrna, a zrna koja ne razori
zagađuje svojim hlamido sporama i time prinos
čini neupotrebljivim. Zabeleženi su gubici i do
95%, te je ovo jedno od najštetnijih obolenja
pšenice. U novije vreme primenom i korištenjem
dezinfekovanog semena uticaj ovog oboljenja je
uveliko smanjen. Pored Triticum spp. napada i
druge vrste iz porodice Poaceae.
Fusarium spp.
Gibberella zeae
Fuzarioza ( palež) klasa pšenice
Pojavljuje se na svim područima u kojima za
vreme cvetanja i formiranja zrna preovlađuje
vlažno i toplo vreme. Štetnost se ogleda pre
svega u pogoršanju kvaliteta zrna kada
prouzrokovači ovog oboljenja u zaraženim
zrnima proizvode mikotoksine opasne po
zdravlje. Prvi simptomi se uočavaju posle
cvetanja pšenice. Gubi se normalna zelena
boja klasa i used nekroze tkiva postaje
slamnasto žut. U zaraženim klasu se formiraju
zrna različitog stepena nalivenosti i zahvaćeni
micelijom gljiva. Pri osnovi zaraženog klasa ali i
na plevimacama formira se narandžasto-
crvenkasta navlaka od micelije i sporonosnih
organa parazita. Krajem vegetacije formira se
čađava navlaka saprofitnih mikroorganizama.
Ispod potpuno zaraženog klasa stablo poprima
mrko-ljubičastu boju.
Mikotoksini – jedan od razloga zašto koristimo fungicide u
strnim žitima: pšenici i ječmu
Mikotoksini predstavljaju otrovne materije koje luče pojedine vrste gljiva i
koji izazivaju oboljenja tipa mikotoksikoza. Ove materije se stvaraju u
kontaminiranim biljnim proizvodima u određenim uslovima spoljašnje
sredine i njihovim konzumiranjem nastaju razne toksične promene kod ljudi
i životinja.
U strnim žitima prouzrokovač paleži tj. truleži klasa = Fusarium
spp. predstavnik je grupe gljiva koje stvaraju mikotoksine u zrnima pšenice i
ječma te na ovu bolest posebno obratiti pažnju .
Preporuka je da se tretman jednim od registrovanih fungicida uradi u
vreme klasanja i početka cvetanja : Duett ultra, Falkon EC – 460, Impact –
C, Antre, Artea 330 – EC, Prosaro 250 - EC.
Preparate upotrebiti prema uputstvu proizvođača.
DUETT ULTRA (310 g/l tiofanat-metils + 187 g/l epoksikonazola)
Sistemični fungicid sa preventivnim i kurativnim delovanjem u cilju
suzbijanja: prouzrokovača pepelnice (Erysiphae graminis i Erysiphae
graminis var.hordei), rđe (Puccinia spp.) i pegavosti lista i klasa
(Septoria tritici i Septoria nodorum) kao i za smanjenje napada truleži
klasa (Fusarium spp.), u usevu pšenice i ječma, prouzrokovača
mrežaste pegavosti (Pyrenophorateres - Helmithosporium) u usevu
ječma.
Tretiranje Duett-om Ultra treba obaviti u vreme pojave prvih
simptoma oboljenja. Duett Ultra se može upotrebiti maksimalno dva
puta na istoj površini u toku godine.
Doza primene: 0,4-0,6 l/ha
Alert S (karbendazim 250 g/l + flusilazol 125 g/l)
Sistemični fungicid sa protektivnim, kurativnim i eradikativnim
delovanjem
Alert S postiže najveći efekat kada se primenjuje preventivno u ranim
fazama zaraze, a najkasnije pri pojavi prvih simptoma, počevši od faze
bokorenja pa do početka klasanja.
Koristi se za suzbijanje: prouzrokovača pepelnice (Erysiphae graminis i
Erysiphae graminis var.hordei), rđe (Puccinia spp.) i pegavosti lista i klasa
(Septoria tritici i Septoria nodorum)
Doza primene: 0,8 – 1 l/ha utrošak vode: 200-400 l/ha
Tilt 250 EC (Propikonazol 250 g/l)
Sistemični folijarni fungicid sa preventivnim i kurativnim delovanjem koji
se koristi za suzbijanje uzročnika bolesti u usevu:
pšenice i ječma, za suzbijanje uzročnika pepelnice (Erysiphe
graminis), rđe (Puccinia spp.), sive pegavosti lista (Septoria tritici i S.
nodorum) i okruglaste pegavosti lista (Rhynchosporium secalis), za
pšenicu u vreme klasanja , a za ječam već krajem bokorenja
Doza primene 0,5 l/ha uz utrošak vode 300 - 600 l/ha
Bumper 25 EC
Presing
IMPACT C flutriafol 94 g/l + karbendazim 150 g/l
kombinovani kontaktno-sistemični fungicid
za pšenicu i ječam
pepelnice (Erysiphae graminis) pšenice i ječma
rđe (Puccinia spp.) pšenice i ječma i
za smanjenje zaraze uzročnicima paleži klasa (Fusarium spp.), poleganja i
lomljivosti stabiljke (Pseudocercosporella herpotrichoides),
*u dozi 1.2 l/ha, uz utrošak vode 200 l/ha.
Artea 330 EC Ciprokonazol (80 g/l) + Propikonazol (250 g/l)
Fungicid sa preventivnim i kurativnim delovanjem za suzbijanje
prouzrokovača pegavosti lista i klasa, pepelnice, rđe i fuzariozne paleži
klasa pšenice.
0,5 l/ha uz utrošak vode od 200-400 l/ha
• Falcon EC-460
• (tebukonazol 167 g/l, triadimenol 43 g/l, spiroksamin 250 g/l)
• sistemični fungicid sa preventivnim, kurativnim i eradikativnim delovanjem koji se ravnomerno raspoređuju u tretiranoj biljci, za suzbijanje prouzrokovača:
• pepelnice (Erysiphe graminis), rđe (Puccinia spp.), sive pegavosti lista i klasa pšenice (Septoria tritici), mrežaste pegavosti ječma (Pyrenophora teres).
• Količina primene 0,6 l/ha , od rane faze lista zastavičara do početka cvetanja i klasanja , uz utrošak vode 200-400 l/ha, maksimalan broj tretiranja je jednom u toku godine, na istoj površini.
•
Štetni insekti u strnim žitima
i njihovo suzbijanje
Odrasli insekti su dugi oko 5 mm. Veći deo tela im je
tamnoplave boje, a samo vratni deo je narandžast.
Jaja su ćilibarnožuta, veličine oko 1 mm. Ona su
položena u nizovima na gornjoj strani lišća u
grupicama. Telo larvi je prekriveno sluzastom
sivocrnom materijom. Kada odrastu, dostižu dužinu
oko 8 mm, povlače se u zemljište gde se pretvaraju u
stadijum lutke. Prezimljavaju kao odrasli insekti u
ostacima šupljih stabljika žita ili drugih korovskih
biljaka na parcelama i u okolini. Mogu se naći i sasvim
plitko ispod biljnih ostataka u zemljištu. Najveći broj
imaga (odraslih insekata) pojavljuje se, u proleće,
tokom aprila. Po parenju, ženke počinju da polažu jaja.
Period polaganja jaja je veoma dug i zavisi od
vremenskih uslova. Često traje do sredine juna kada
se sreću i prvi odrasli insekti nove generacije. Razvoj
larvi traje tri nedelje, nakon čega odlaze u zemljište
radi preobražaja u stadijum lutke. Pre odlaska u
dijapauzu i prezimljavanje, odrasli insekti nove
generacije se hrane lišćem raznih vrsta iz familije
Poaceae. Žitna pijavica
Lema melanopus (fam. Chrysamelidae)
Ekonomski značajne štete na biljkama
pričinjavaju odrasli insekti i larve
uništavajući lisno zelenilo između nerava.
Oštećeno lišće dobija žućkasto-belu boju, a
pri jačem napadu čitavo polje dobija takav
izgled. Žitne pijavice se hrane velikim brojem
biljnih vrsta , a naročito oštećuju strna žita.
Mere zaštite
Pravovremeno zaoravanje žetvenih ostataka
doprinosi smanjenju brojnosti žitne pijavice.
Ostale mere borbe su orijentisane na
hemijsko suzbijanje larvi. Potrebno je u
proleće vršiti kontrolne preglede parcela.
Žitni pivci Anisoplia spp.
(fam. Scarabacidae)
Odrasli insekti se sreću krajem proleća i
početkom leta na klasovima žita, naročito na
ivičnim delovima polja. Po parenju ženke
polažu jaja u zemljište. Pile se larve koje sve
vreme provode u zemljištu. Toplo i suvo
vreme u periodu pojave imaga (rojenja)
pogoduje masovnim pojavama pa su i štete
veće. Odrasli insekti hrane se zrnima raznih
strnih žita u periodu mlečne zrelosti. Larve u
zemljištu oštećuju korenov sistem raznih
gajenih biljaka, naročito u sušnim periodima
vegetacije. Samo jedan odrasli insekt u
periodu ishrane ošteti 9-10 klasova žita.
Ukoliko dođe do pojave pivaca, hemijsko
suzbijanje prvenstveno treba orijentisati na
ivične delove polja. Ukoliko se pregledom
polja ustanovi u proseku 3-5 odraslih
insekata po 1m² treba početi suzbijanje.
Žitne stenice Eurygaster spp., Aelia spp
(fam. Pantatomidae)
Masovna pojava imaga nove generacije dešava
se krajem juna. Oni se intezivno hrane zrnima
pšenice, skoro sve do žetve. Ovaj period ishrane
od odlučujućeg je značaja za uspešno
prezimljavanje odraslih. U vreme žetve ili
neposredno posle nje, insekti se sele na mesta
prezimljavanja gde će ostati sve do marta
naredne godine. Tokom godine žitne stenice daju
jednu generaciju. Štete na biljkama pričinjavaju
odrasli insekti i larve. Rano u proleće usled
napada stenica dolazi do sušenja centralnih
izbojaka mladih biljaka, a tokom maja i juna do
pojave belih klasova. Štete na zrnima u klasu
usled uboda stenica nastaju tokom juna. Kada je
suvo i toplo vreme tokom proleća i početkom leta,
veće su i štete od žitnih stenica.
Na poljima u proleće se kontroliše brojnost imaga
i larvi stenice. Ukoliko se ustanovi 4-5 ili više
primeraka po m², preduzima se hemijsko
suzbijanje.
Na strnim žitima se javlja više vrsta lisnih
vašiju, od kojih su najzastupljenije i
najbrojnije velika žitna vaš - Macrosiphum
(Sitobion) avenae i sremzina lisna vaš
(Rhophalosiphum padi), koja je i
najznačajniji vektor virusa.
Biljne vaši hrane se ubadanjem u tkivo
biljke, pri čemu isisvaju biljne sokove. To su
direktne štete i značajne su u slučajevima
visoke brojnosti na klasovima, u fazi
mlečne i mlečno-voštane zrelosti zrna, koja
ostaju smežurana i štura, što se direktno
odražava na smanjenje prinosa i
pogoršanje kvaliteta.
Pojava lisnih vašiju na strnim žitima
Indirektne štete - lisne vaši su
prenosioci viroznih oboljenja.
• Zaražene biljke vidno zaostaju u porastu, poprimaju žutu boju, lišće je nakostrešeno, te biljke imaju ježast izgled.
• Obolele biljke ne klasaju, a vremenom se sasuše i potpuno propadaju.
• Decis 2,5 EC deltametrin
• je insekticid sa brzim kontaktnim i digestivnim delovanjem
širokog spektra, namenjen za suzbijanje štetnih insekata.
• usevima strnih žita, za suzbijanje biljnih vaši (Aphididae) i žitne
pijavice (Lema melanopus),
• u količini 0,2-0,3 l/ha i utrošak vode 200-600 l/ha
FASTAC 10-EC alfacipermetrin
- u strnim žitima za suzbijanje žitne pijavice (Lema melanopus),
- u količini 0,1-0,2 L/ha,
- Dva puta na istoj površini u toku godine
- Otrovni za pčele
Fobos EC Bifentrin
lisne vaši , žitna pijavica
u količini 0,075 -0,15 l/ha
vreme tretitanja: na početku formiranja prvih kolonija, u toku masovnog piljenja larvi
Cythrin Cipermetrin 200 g/l
za suzbijanje žitne pijavica (Lema melanopa )
u količini od 0,12-0,24 l/ha
Vantex Gama-cihalotrin
vreme primene po pojavi štetočina
u količini 40-60 ml/ha
Nedostatak hranljivih materija u zemlji dovodi do slabijeg razvoja
korena kao i nadzemnih delova biljke.
Nedostatak azota - hloroza ili bledilo
Nedostatak kalijuma – hloroza i nekroza ivice lista
Nedostatak fosfora - purpurna pigmentacija
Suvišak azota izaziva poleganje useva.
FitoFert HUMISUPER 10:5:10 FitoFert HUMISUPER je organo mineralno đubrivo sa formulisano u
obliku koncentrovane suspenzije sa visokim sadržajem NPK,
HUMINSKE, FULVINSKE kiseline i mikroelemenata.
N - 10%, P2O 5,5 %, K2O -10.%, Mikroelemente: Fe, Mn, B, Zn, Cu, Mo ,
HUMINSKE i FULVINSKE kiseline 3%.
Folijarno: samostalno ili u kombinaciji sa sredstvima za zaštitu bilja.
1l/ha na 400l vode
+ FitoFert Kristal 19:19:19 5kg/ha na 400 l vode
SLAVOL je tečno mikrobiološko đubrivo i stimulator rasta
Murtonik
FOLIJARNA PRIHRANA
• U praksi se najčešće sprovodi kombinovani tretman
I Fazi useva 3 lista do zastavičara - korovi 2-6 lista
• HERBICID
• +
• FUNGICID
II početka klasanja
• FUNGICID
• +
• INSEKTICID
• +
• FOLIJARNA PRIHRANA
•
Dorada semena
Nakon žetve, žitarice se dorađuju u doradnim centrima.
Zadatak dorade naturalnog semenskog materijala jeste da izvrši ujednačavanje
tih glavnih osobina semena bez obzira na lokaciju proizvodnje. Ujednačavanje
osobina semena, u semenskom materijalu, vrši se do stepena propisanih
standardima za poljoprivredno seme.
U doradnim centrima seme se čisti, tretira i pakuju u vreće.
Tretiranje semena vrši se u odgovarajućim otvorenim ili zatvorenim uređajima,
koji obezbeđuju intenzivno mešanje.
Tretiranjem semena pruža se zaštita semenu od bolesti koje se prenose
zemljištem kao i semenom gari -Ustilago spp., glavnice - Tilletia spp., truleži i
palež - Fusarium spp. mrežavosti i pegavosti lista.
Lamardor je sistemični fungicid za tretiranje semena sa protektivnim,
kurativnim i eradikativnim delovanjem.
AKTIVNA MATERIJA: tebukonazol 150g/l, protiokonazol 250 g/l
Protiokonazol je nova aktivna materija izuzetno je delotvorna u suzbijanju velikog
broja prouzrokovača biljnih bolesti i zaštiti čitavog niza useva. Pored zaštitne funkcije,
protiokonazol deluje podsticajno na rast gajene biljke. Tretirano seme pšenice i ječma
usvaja aktivne materije prilikom bubrenja i klijanja. Na taj način je pružena zaštita
semenu od bolesti koje se prenose zemljištem kao i semenom (Ustilago spp.,Tilletia
spp., Fusarium spp.). Deo tebukonazola i protiokonazola se akropetalno prenosi u
klicu i mlade listove te pruža zaštitu do faze 2-3 lista ječma, u cilju suzbijanja gari na
ječmu (Ustilago nuda,Ustilago hordei) i fuzariozne truleži stabljike (Fusarium spp.).
Količina primene: 15-20 ml na 100 kg semena uz dodatak 200-300 ml vode.
Vreme primene: nekoliko meseci pre setve (u toku dorade) ili neposredno pred setvu.
Način primene: u odgovarajućim otvorenim ili zatvorenim uređajima, koji obezbeđuju
intenzivno mešanje.
Broj tretiranja u toku godine: jedanput, u toku dorade semena ili neposredno pred
setvu.
VITAVAX 200 FF
Фунгицид за третирање семена пшенице, јечма, овса
Јечам – за сузбијање откривене гари (Ustilago nuda),
покривене гари (Ustilago hordei), пругасте пегавости
(Pyrenophora graminea), мрежасте пегавости
(Pyrenophora teres), трулежи (Fusarium spp.)
Количина примене за третирање пшенице и јечма : 300
мл на 100 кг семена
- Овас – за сузбијање откривене гари (Ustilago avenae),
мрежасте пегавости (Pyrenophora avenae), трулеж
(Fusarium spp.)
Количина примене за третирање овса: 200 мл на 100 кг
семена
Preparati Raxil 060 FS, Akord 060 FS ili OD (tebukonazol)
50ml na 100kg semena uz dodatak 0.5 l vode.
Tretirano seme ječma usvaja aktivnu materiju prilikom bubrenja i klijanje
semena. Na taj način pružena je zaštita semenu od bolesti koje se prenose
zemljištem kao i semenom.
Real 200 FS (tritikonazol)
25ml na 100kg semena uz dodatak 975 ml vode.
Mankogal S (mankozeb)
200g na 100kg semena.
Totalne herbicide moguće je koristiti krajem leta i početkom jeseni.
Ove herbicide treba koristiti kada je vreme mirno, bez vetra, jer su oni
neselektivni, tj. suzbijaju i uništavaju svaku biljku sa kojom preparat
dođe u kontakt. Nakon prskanja bar 4-5 sati ne sme padati kiša. Do
potpunog sušenja korova, zavisno od vrste korova, dolazi 2-8 nedelja
nakon prskanja. Da bismo postigli potpun željeni učinak u suzbijanju
korova, tretiranu parcelu ne treba obrađivati punih 5 nedelja nakon
prskanja.
Proizvođači treba da se pridržavaju preporučenih doza i načina
primene. Doze su veće za višegodišnje korove. Osim od vrste korova,
faze razvoja korova pri prskanju, učinak ovih herbicida jako zavisi i od
utroška vode prilikom prskanja. Najbolji učinak ovih herbicida je kod
potrošnje vode od 100 – 200 litara po hektaru.
Tretiranje strništa totalnim herbicidima
Vreme primene/
faze razvoja
Namena Preparat
Doza/
koncentracija
Karenca
(dani)
Bokorenje
jednogodišnji i višegodišnji
širokolisni korovi
i Gallium aparine
Monosan herbi
+
Bonaca
1,5 l/ha
0,4 l/ha
OVP
OVP
Galbenon 3 l/ha OVP
Prvo kolence
jednogodišnji i višegodišnji
širokolisni korovi
uključujući i Gallium aparine
Monosan herbi
+
Bonaca EC
1,5 l/ha
0,4 l/ha
OVP
OVP
bolesti lista i stabla Antre 1,5 l/ha 45
Drugo kolence
jednogodišnji i višegodišnji
širokolisni korovi
uključujući i Gallium aparine
Lancelot 450 WG
1,5 - 2,0 l/ha
OVP
Pojava lista
zastavičara
bolesti lista, stabla i klasa
larve žitne pijavice
Antre
ili
Antre plus
+
Fobos EC
1,5 l/ha
1,5 l/ha
0,1 l/ha
42
42
35
jednogodišnji i višegodišnji
širokolisni korovi Tezis 10 g/ha OVP
jednogodišnji i višegodišnji
širokolisni korovi
uključujući i Gallium aparine
Bonaca EC
ili
Tezis
+
Bonaca EC
0,8 l/ha
5-10 g/ha
0,4 l/ha
OVP
OVP
OVP
Strnište posle skidanja
useva totalno suzbijanje korova
Glifol
ili
Dominator
4 - 10 l/ha
SUZBIJANJE GLODARA
Tokom cele vegetacije suzbijanje glodara
Cink - fosfid mamak
Galibrom prah
5 g po aktivnoj rupi
10 g gotovog mamka
po aktivnoj rupi
top related