(u daljem tekstu projekat) okvirni program zaŠtite Životne ... · implementacijom de svetska...
Post on 28-Oct-2019
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI
(u daljem tekstu Projekat)
OKVIRNI PROGRAM ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
22. jun 2011.
Ovaj dokument sačinjen je za potrebe ocene Projekta Svetske banke u pripremi Komponente 2
Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, sa čijom
implementacijom de Svetska banka početi u julu 2011. godine.*
*Pod uslovom da se potpiše Sporazum o finansiranju između Vlade Republike Srbije i Evropske
Komisije o nacionalnom programu za Srbiju u okviru IPA – tranzicione pomodi i komponente
institucionalne izgradnje za 2011. godinu
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
PREGLED
Okvirni program zaštite životne sredine (dalje u tekstu: EMF) daje opis procedura koje de Fond za
inovacionu delatnost (dalje u tekstu: Fond) uspostaviti tokom realizacije Projekta podrške inovacijama u
Srbiji kako bi se ispunili zahtevi koji se odnose na pitanja Procene potreba i mera zaštite životne sredine
(EA). Svrha ovog okvira je da se opišu politike i procesi Fonda kao i da se nazanče nadležnosti korisnika
po pitanju procene i kategorizacije predloženih aktivnosti prema njihovom mogudem uticaju na životnu
sredinu, ublažavanju rizika i definisanju aktivnosti nadzora Fonda, ako i kada to bude potrebno.
Opis Projekta
Razvojni cilj Projekta je pružanje pomodi u izgradnji institucionalnih kapaciteta kako bi se stimulisale
inovativne aktivnosti u sektoru malih i srednjih preduzeda i to na slededi način:
1. pružanjem podrške operacionalizaciji Fonda (sprovodi Fond);
2. pilotiranjem finansijskih instrumenata za tehnološki razvoj i inovacije u malim i srednjim
preduzedima (sprovodi Fond); i
3. stimulisanje odabranih istraživačko-razvojnih instituta kako bi se ohrabrio transfer tehnologija i
komercijalizacija i izrada preporuka reformi istraživačko-razvojnih instituta (sprovodi Svetska
banka).
Osnovna briga kada je reč o životnoj okolini odnosi se na program dodele grantova tj. bespovratnih
sredstava koja je predviđena projektnom komponentom 2, koja de pružiti pomod razvoju novih ili
značajno unapređenih tehnologija, proizvoda ili procesa. Predloženo je da Fond i njegova nezavisna
Ekspertska komisija administriraju te grantove.
PROGRAM RANOG RAZVOJA (MINI GRANT PROGRAM): Program ranog razvoja predviđa sufinansiranje u
maksimalnom iznosu do €80.000 (do 85% ukupnih odobrenih projektnih troškova) za potrebe dodatnog
dokazivanja primenjivosti koncepta, fazu izrade prototipa, zaštitu intelektualne svojine i pripremu plana
poslovanja za mobilizaciju početnog kapitala. Vedi deo sredstava bide korišden za isplatu zarada,
savetnika, troškova patenta i aktivnosti poslovnog razvoja. Predviđeno je da se samo iznos do 20% (do
€20.000) može koristiti za troškove istraživanja i razvoja kao što su oprema, pribor i usluge koji se
odnose na istraživanje i razvoj.
Usled ograničenog obima grantova i stoga ograničenog opsega aktivnosti, nema značajnijih aktivnosti i
sa njima povezanih uticaja na životnu sredinu kroz program ranog razvoja. Opšti proces inovacija u
okviru ove komponente nede podržavati tehnnologije i prakse koje ne poštuju životnu sredinu, i u ovoj
fazi anticipirani uticaji na životnu sredinu se u najvedoj meri odnose na korišdenje i odlaganje otpadnih
materijala (uključujudi i biološki opasne materije). Proces prijavljivanja za program ranog razvoja
obuhvatide procenu uticaja na životnu sredinu kao što je to definisano u nastavku ovog dokumenta.
PROGRAM PARTNERSTVA (MATCHING GRANTS): Program Partnerstva predviđa sufinansiranje u
maksimalnom iznosu do €300.000 (do 70% ukupnih odobrenih projektnih troškova) koji se mogu koristiti
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
za projekte koji se odnose na istraživanje i razvoj (razvoj tehnologija) novih ili značajno unapređenih
tehnologija, proizvoda ili procesa.
Procedura provere za Program ranog razvoja i Program Partnerstva zasniva se na politici Svetske banke o
proceni potreba i mera zaštite životne sredine (OP/BP/GP 4.01 on Environmental Assessment), politici
Svetske banke o sprečavanju i ublažavanju zagađenja (PPAH) i relevantnim zakonskim i podzakonskim
aktima Republike Srbije, što se u najvedoj meri odnosi na Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu
(„Službenom glasnik“ RS br. 135/2004 i 36/2009). Procedura provere uticaja na životnu sredinu data je u
EMF i bide integralni deo operativnog priručnika za Program ranog razvoja i za Program Partnerstva.
Od primalaca svih grantova tražide se da se pridržavaju zakona i regualtiva Republike Srbije koji se
odnose na zaštitu životne sredine (http://www.ekoplan.gov.rs/src/1-Usvojeni-propisi-112-
document.htm).
Komponenta 3 uglavnom se svodi na tehničku pomod i nede imati uticaja na životnu sredinu koji bi bili
povezani sa komponentom koju sprovodi Svetska banka.
ZABRANE
U skladu sa politikom Svetske banke o oceni zaštite životne sredine, Projekat spada u B kategoriju.
Projekat nede finansirati:
aktivnosti koje bi imale nepovratan i veliki uticaj na životnu srtedinu ili koje odgovaraju projektu
kategorije A prema kategorizaciji Svetske banke, što znači da Projekat nede finansirati aktivnosti
za koje se traži kompletna studija uticaja na životnu sredinu prema Zakonu o proceni uticaja na
životnu sredinu („Službenom glasnik“ RS br. 135/2004 i 36/2009);
aktivnosti koje predviđaju kupovinu zemljišta ili bilo koju vrstu raseljavanja;
aktivnosti koje su navedene na Listi zabrana Grupe Svetska banka/IFC koja je data u Aneksu A;
aktivnosti izgradnje ili rehabilitacije, uključujudi čak i najmanje prepravke ili renoviranje ili bilo
koje građevinske radove.
Celokupna lista zabrana data je u Aneksu A.
Nezavisni stručnjak za životnu sredinu, koji de biti angažovan na Projektu, bide zadužen za proveru pod-
projekata/grantova koji su odabrani da budu finansirani kako bi se: (1) osiguralo poštovanje pravila sa
liste zabrana Grupe Svetska banka (IFC); (2) osiguralo da se ne finansiraju pod-projekti koji imaju
značajan uticaj tj. koji spadaju u kategoriju A; (3) da pod-projekti/grantovi ne podrazumevaju
neophodnu kupovinu zemljišta; i (4). da pod-projekti/grantovi ne finansiraju aktivnosti koje
podrazumevaju kupovinu zemljišta ili bilo koji oblik raseljavanja.
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
PROCEDURA PROCENE ŽIVOTNE SREDINE ZA PROGRAM RANOG RAZVOJA I PROGRAM PARTNERSTVA
Proceduru čini pet dole navedenih koraka:
Provera
Objavljivanje i javne konsultacije
Pregled i odobravanje
Ispunjavanje uslova
Nadzor i izveštavanje
Više detalja o procedurama potrebnim za svaki od navedenih koraka je dato i opisano u Aneksu B.
Provera
Svaki projekat kome je odobreno finansiranje ima obavezu popunjavanja upitnika o proveri uticaja na
životnu sredinu i to de biti deo projektne prijave.
Aplikant de snositi odgovornost da svi odgovarajudi dokumenti budu podneti i evidentirani, uključujudi:
(a) kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na studiju procene životne sredine (RS EA); (b) zvanična
odobrenja za dokumentaciju koja su izdali nadležni organi za zaštitu životne sredine, i (c) primerke
dozvola koje se odnose na životnu srediinu. Aplikant je odgovoran za ispunjenje svih zakonski propisanih
uslova kao i za podnošenje dokaza o tome – putem dokumentacije koja je gore navedena. Nekompletne
prijave nede biti uzete u razmatranje za finansiranje.
U okviru sistema Svetske banke, aktivnosti de biti svrstane po kategorijama u skladu sa sledede tri
kategorije provere:
kategorija I (nizak rizik): aktivnosti za koje se očekuje da de imati zanemarljv uticaj na životnu
sredinu, i za koje nede biti potrebno raditi procenu uticaja na životnu sredinu, što odgovara
kategoriji C prema kategorizaciji Svetske banke.
Aktivnosti u kategoriji I ne podležu daljim zahtevima koji se odnose na procenu uticaja na
životnu sredinu.
Kategorija II (srednji rizik): aktivnosti sa uticajem na životnu sredinu koji se odmah može utvrditi
a za koji je mogude odrediti standardne preventivne i/ili popravne mere bez izvođenja
kompletne studije uticaja na životnu sredinu prema Zakonu o proceni uticaja na životnu sredinu
(„Službenom glasnik“ RS br. 135/2004 i 36/2009); Mere ublažavanja su standardne mere i
obično podrazumevaju dobru praksu održavanja ili dobrog inžinjeringa. Ova kategorija odgovara
kategoriji B prema kategorizaciji Svetske banke.
Kategorija III (nepodobna za finansiranje): aktivnosti koje imaju potencijalno veliki ili nepovratan
uticaj na životnu sredinu, čije je razmere teško utvrditi u fazi identifikacije projekta (oni de
verovatno biti identifikovani tokom prvog koraka) – odgovara kategoriji A prema kategorizaciji
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
Svetske banke. Pored toga, aktivnosti koje uključuju raseljavanje ili kupovinu zemlje kao i
aktivnosti izgradnje ili rehabilitacije, uključujudi čak i najmanje prepravke ili renoviranje ili bilo
koje građevinske radove, kao i aktivnosti koje su na spisku zabranjenih aktivnosti IFC-a nisu
podobne za finansiranje.
Za aplikacije za dobijanje grantova koji spadaju u Kategoriju II (ili Kategoriju B Svetske banke) tražide se
izrada Plana upravljanja životnom sredinom (EMP). Obrazac kompletnog Plana upravljanja životnom
sredinom dat je u Aneksu C. Aplikanti su odgovorni za pripremu EMP-a. Ako aplikant/korisnik granta
odbije da pripremi EMP, aktivnost/aplikacija nede biti podobna za pristupanje sredstvima sa projekta.
Ako je aplikant pripremio zahtev za dobijanje ekološke dozvole za potrebe ispunjenja zahteva procene
uticaja na životnu sredinu prema regulativi Republike Srbije, taj dokument bi trebalo da se koristi za
pripremu EMP-a. Nezavisni stručnjak za životnu sredinu angažovan na Projektu, treba da proveri zahtev
i EMP kako bi se osigurala minimalna ujednačenost po pitanju: (a) utvrđivanja da li se radi o istim
prioritetnim pitanjima zaštite životne sredine, merama ublažavanja uticaja i odgovornostima za
implementaciju, (b) programa nadzora, (c) institucionalnih aranžmana za upravljanje životnom
sredinom.
Objavljivanje i javne konsultacije
Aplikant/primalac granta odgovoran je za objavljivanje EMP-a (i za nacrt EMP-a koji je korišden za
potrebe konsultacija i za finalnu revidiranu verziju urađenu nakon dobijanja komentara tokom
konsultacija) na javnom mestu (biblioteka, opština, zgrada državnih organa, isl.) u blizini lokacije projekta
kao i na internet stranici preduzeda i objaviti obaveštenje u lokalnim medijima (npr. dnevne novine) gde
se EMP može pogledati a mora postojati i adekvatni mehanizam za prikupljanje povratnih komentara ili
pitanja (i on-line i štampani primerak). Podatak o tome gde i kako je EMP objavljen mora biti deo
finalnog EMP-a.
Projekat podrške inovacija u Srbiji podrazumeva bespovratna sredstva namenjena inovacijama. Inovacije
i razvoj tehnologija predstavljaju veoma osetljivu temu kada je reč o objavljivanju detalja o obuhvadenim
procesima i aktivnostima. Kao takvi, aplikanti/korisnici zadržavaju pravo da skrate EMP tako da
objavljene informacije nede sadržati poverljive inforamcije o samom procesu inovacija, ali de u dovoljnoj
meri objasniti na koji način de finansirane aktivnosti ublažiti sa njima povezane uticaje na životnu
sredinu. Zbog same prirode projekta, od aplikanata može da se ne zahteva da održe javne konsultacije,
ako objavljeni EMP na internet stranici pruža odgovarajudi mehanizam za dostavljivanje komentara i
pitanja.
Pregled i odobravanje
Fondje odgovoran za preliminarni pregled predloženih grantova ili za proveru upitnika koji je aplikant
prethodno popunio. Fond de preneti obavezu na stručnjaka za životnu sredinu koji de biti angažovan da
pregleda upitnik i revidira EMP formulare. Fond ne snosi bilo kakvu odgovornost za informacije koje su
netačne i koje je aplikant namerno dao.
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
Nezavisni stručnjak za životnu sredinu angažovan na Projektu de takođe biti zadužen za pregled i
odobravanje EMP-a. Fond de podneti prvu grupu aplikacija za dobijanje bespovratnih sredstava timu
Svetske banke na odobrenje.
ISPUNJAVANJE USLOVA
Fond de u svaki sporazum o grantu uključiti i obavezu aplikanta/korisnika granta da ispoštuje zahteve
navedene u EMP. Aplikant/korisnik granta de morati da uloži najbolje napore kako bi obezbedio da se
finansirane aktivnosti sprovode u skladu sa adekvatnim upravljanjem životnom sredinom.
Aplikant/korisnik granta bide odgovoran za sve mere ublažavanja uticaja koje su navedene u EMP.
NADZOR I IZVEŠTAVANJE
U sklopu redovnih aktivnosti monitoringa, Fond i nezavisni stručnjak za životnu sredinu angažovan na
Projektu de obaviti nadzor funkcija na radnom mestu i na terenu kako bi se obezbedila usklađenost
korisnika granta sa opštim obavezama kao i obavezama koje se odnose na životnu sredinu koje proizilaze
iz sporazuma o grantu. Izveštaji o učinku sadržade detalje o superviziji potencijalnih uticaja na životnu
sredinu i izveštaj o primeni EMP-a za sve grantove za koje je priprema EMP bila obavezna. Zahvaljujudi
ovom izveštaju, Fond i nezavisni stručnjak za životnu sredinu angažovan na Projektu de verifikovati da li
su ispunjeni zahtevi po pitanju životne sredine koji su navedeni u sporazumu o grantu. Ako zahtevi nisu
ispunjeni, Fond de preporučiti preduzimanje daljih aktivnosti u tom smeru. U zavisnosti od ozbiljnosti
neispunjenja zahteva, Fond može odlučiti da prekine projektno finansiranje.
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
DETALJI JAVNIH KONSULTACIJA I ZAPISNIK SA SASTANAKA ZA POTREBE OKVIRNI PROGRAM ZAŠTITE
ŽIVOTNE SREDINE (PRILOŽENI U ANEKSU F)
Konačna verzija EMFa sadržade:
Način na koji je objavljena informacija o održavanju javnih konsultacija: koji medij(i), datum(i), opis ili kopija objave;
Datum(i) održanih konsultacija;
Lokacije održanih konsultacija;
Ko je bio pozvan (ime, organizacija ili zanimanje, telefon/fax/e-mail/adresa (kuda i/ili posao);
Spisak učesnika (ime, organizacija ili zanimanje, kontakt podaci);
Dnevni red;
Rezime zapisnika sa sastanka (komentari, pitanja i odgovori nadležnih);
Spisak donesenih odluka i svih dogovorenih aktivnosti sa rasporedom, rokovima i podelom odgovornosti.
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
ANEKS A: ZABRANE
IFC Lista zabrana:
proizvodnja ili trgovina proizvodima ili aktivnosti koje se po lokalnim zakonima i propisima odnosno međunarodnim konvencijama i sporazumima smatraju ilegalnim ili su predmet međunarodne zabrane, kao što su lekovi, presticidi/herbicidi, supstance koje uništavaju ozon, poliklorini bifenili (PCBs), divlje biljke i životinje ili proizvodi obuhvadeni CITES-om;
proizvodnja ili trgovina oružjem ili municijom;
proizvodnja ili trgovina alkoholnim pidima (osim piva i vina);
proizvodnja ili trgovina duvanom;
kockanje, kockarnice i slična preduzeda;
proizvodnja ili trgovina radioaktivnim supstancama (ovo se ne odnosi na kupovinu medicinske opreme, opreme za kontrolu kvaliteta (merenje) i bilo koje opreme za koju IFC smatra da je izvor radioaktivnosti neznačajan i/ili da postoji adekvatna zaštita).
proizvodnja ili trgovina slobodnim azbestnim vlaknima. Ovo se odnosi na nabavku i korišdenje oplata od vezanih azbestnih vlakana sa sadržajem azbesta manjim od 20%;
pecanje pomodu plutajude mreže u morskom okruženju korišdenjem mreža dužih od 2,5 km;
proizvodnja ili aktivnosti koje uključuju štetne ili izrabljujude vidove prisilnog/nasilnog rada dece;
komercijalna seča drva u primarno tropskim vlažnim šumama;
proizvodnja ili trgovina drvetom ili drugim drvoprerađivačkim proizvodima koji ne potiču iz kontrolisano uzgajanih šuma;
proizvodnja ili aktivnosti koje uključuju štetne ili izrabljujude vidove prisilnog/nasilnog rada dece;
proizvodnja, trgovina ili transport značajnih količina opasnih hemikalija ili industrijska upotreba opasnih hemikalija (uključujudi benzin, kerozin i druge naftne derivate);
proizvodnja ili aktivnosti koje ugrožavaju imanja koja su u posedu lokalnog stanovništva ili na koja polažu zakonsko pravo, bez temeljno dokumentovanog pristanka tog stanovništva.
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
REGULATIVA U SRBIJI – LISTA ZA KOJU JE JE NEOPODAN EIA U POTPUNOSTI
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
Okvirni program zaštite životne sredine PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
ANEKS B Procedura procene uticaja na životnu sredinu u okviru Projekta
Slika 1: Procedure procene uticaja na životnu sredinu u okviru Projekta
* nezavisni stručnjak za životnu sredinu angažovan na Projektu
NISU potrebna
dodatna
dokumenta ili
procedure
vezane za zaštitu
životnu sredinu.
Aplikacije se
podnose Fondu
FOND i stručnjak
za životnu
sredinu*
PREGLEDAJU
PROCENU
aplikacija u
skladu sa
zakonima u RS
DA, potrebna
je kompletn
a EIA
NE, kompletna EIA nije potrebna
STOP
Ovaj projekat
ili aktivnost
NISU podobni
za
finansiranje
bespovratnim
sredstvima
FOND i stručnjak za
životnu sredinu* sprovode
KATEGORIZACIJU
UPITNIKA projekata ili
aktivnosti:
Kategorija I (nizak rizik)
Kategorija II (srednji rizik)
Kategorija III nisu podobni
za finansiranje u okviru ovog
Projekta
Korisnici pripremaju
EMP, Fond i
stručnjak za živ.
sredinu* pregledaju
i odobravaju u
skladu sa zakonima
Srbije.
Objavljivanje
i javne
konsultacije
Vođenje
evidencije o
UPITNIKU; EMP
i lokalnim
dozvoloma.
Sprovođenje
redovnog
nadzora i
izveštavanja.
ANEKS C UPITNIK O PROCENI UTICAJA AKTIVNOSTI KOJE SE FINANSIRAJU IZ GRANTA NA
ŽIVOTNU SREDINU
Naziv projekta (referentni broj):
Grad/opština:
Ime aplikanta:
Kontakt:
UPITNIK O EKOLOŠKIM I SOCIJALNIM PITANJIMA (mora se popuniti i evidentirati za svaku aplikaciju)
KRITERIJUMI DA NE
Da li je za predloženu aktivnost potrebna KOMPLETNA ocena uticaja na životnu sredinu prema zakonu RS o oceni uticaja na životnu sredinu (spisak projekata za koje je EIA obavezna)? Ako je potrebna, ovakva aktivnost se ne može finansirati.
Da li preduzede ima važede radne dozvole, licence, odobrenja, itd.? Ako nema, molimo vas da objasnite. Dozvole koje de se pratiti obuhvataju: građevinsku dozvolu, dozvolu za rad/upotrebnu dozvolu, urbanističku dozvolu, dozvolu za upravljanje vodom… Ako ne, da li de ovo finansiranje kroz grant koristiti za rešavanje ovog problema?
Da li postojede preduzede poseduje važedu ekološku dozvolu (ili je u procesu dobijanja iste u skladu sa zakonima RS) i da li predložena aktivnost potpada pod aktivnosti za koje je dozvola izdata?
Da li postojede preduzede poseduje važedu dozvolu za upravljanje vodom koja nalaže posebna ulaganja ili mere za ispuštanje otpadnih voda preduzeda (ili je u procesu dobijanja iste u skladu sa zakonima RS )?
Da li postojede preduzede mora da primenjuje posebne regualtive RS u oblasti životne sredine a po pitanju emisija u vazduh, korišdenja vode ili ispuštanja otpadnih voda i upravljanja čvrstim otpadom?
Da li postoje neke neizmirene obaveze za takse, novčane kazne ili prekršaje ili neka druga odgovornost za zaštituu životne sredine (npr. aktuelni sudski postupci koji se odnose na životnu sredinu, itd.) Ako je tako, da li de se finansiranje kroz grant koristiti za rešavanje ovog problema? Molimo da objasnite.
Da li je bilo pritužbi lokalnog ugroženog stanovništva ili nevladinih organizacija u vezi sa stanjem postrojenja? Ako je tako, da li de se finansiranje kroz grant koristiti za rešavanje ovih pritužbi?
Predložena aktivnost
Da li de aktivnost generisati otpadne vode koje treba posebno tretirati, kontrolisati ili je potrebno posedovanje dozvole za upravljanje vodom?
Okvir za upravljanje životnom sredinom PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska b anka
Aplikant, potpisivanjem ovog formulara dokazuje da aktivnosti koje se finansiraju bespovratnim sredstvima
nede uključiti kupovinu zemlje, bilo kakvu gradnju niti de promovisati aktivnosti koje su na listi zabrana
Grupe Svetska banka/IFC. Pored toga, aplikant je svestan zahteva koji proističu iz EIA u skladu sa zakonom RS
i potvrđuje da nije potrebna kompletna analiza procene uticaja na životnu sredinu.
Da li de aktivnost proizvesti isparenja koja zahtevaju posebnu kontrolu kako bi se obezbedilo poštovanje standarda RS?
Da li de aktivnost generisati nivoe buke koji bi zahtevali kontrolne mere kako bi se obezbedilo poštovanje standarda RS? Da li de nivoi buke uticati na posebno osetljive jedinke (prirodna staništa, bolnice, škole, naseljena mesta)?
Da li de aktivnost trošiti, koristiti, skladištiti ili proizvoditi opasne materije koje:
zahtevaju posebne dozvole;
zahtevaju licenciran i obučen kadar;
su nezakonite ili zabranjene u EU ili zapadnim zemljama;
je teško, skupo i komplikovano kontrolisati;
nisu u skaldu sa PPAH preporukama;
mogu uzrokovati zagađenje zemljišta i vode ili opasnost po zdravlje u slučaju nepostojanja adekvatnih kontrolnih merenja.
Da li de aktivnost generisati čvrst otpad koji se može smatrati opasnim, teškim za kontrolisanje ili može biti van okvira redovnog otpada od domadinstava? (Ovo može obuhvatiti, ali ne i biti ograničeno na tela uginulih životinja, toksični materijal, pesticide, medicinski otpad, materijal za čišdenje, zapaljive supstance, itd.)
Da li de se aktivnost nalaziti unutar ili u blizini zaštidenih zona ili zona koje su u razmatranju da budu zaštidene? Da li de aktivnost potencijalno uticati na područja od poznatog značaja za lokalno, regionalno ili nacionalno kulturno nasleđe?
Da li aktivnost obuhvata uvoz živih organizama, npr. mladica, insekata, životinja, itd. ili radove koji mogu uitcati na senzitivne jedinke?
Da li je lokalno stanovništvo ili neka NVO izrazila zabrinutost zbog uticaja predložene aktivnosti na životnu sredinu ili izrazilo protivljenje?
Da li ima drugih aspekata ove aktivnosti koji bi mogli – normalnim funkcionisanjem ili pod posebnim okolnostima – da uzrokuju rizik ili da utiču na životnu sredinu, stanovništvo ili bi se mogli smatrati problemom?
Formular je kontrolisao (nezavisni stručnjak za životnu sredinu):
Datum:
Ime:
Funkcija:
Potpis:
Formular je popunio (aplikant):
Datum:
Ime:
Funkcija:
Potpis:
Okvir za upravljanje životnom sredinom PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
ANEKS D: FORMULAR PLANA ZA UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM
I. PLAN UBLAŽAVANJA UTICAJA
Faza Problem Mere ublažavanja Troškovi
ublažavanja (ako su značajni)
Nadležnost*
Zapažanja i komentari supervizije
(popunjava se tokom supervizije)
Izgradnja
Rad
* One stavke za koje je nadležan izvođač radova treba da budu navedene u dokumentaciji ponude.
Okvir za upravljanje životnom sredinom PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
II. PLAN MONITORINGA
Faza Koji parametri se
prate?
Gde
de se vršiti
pradenje
parametra?
Kako
de se
parametar
pratiti /
vrsta
opreme za
monitoring?
Kada
de parametar biti
praden – koliko
često ili
neprekidno?
Troškovi
monitoringa Koja je cena
opreme ili visina
naknade
unajmljenog
izvođača za
obavljanje
monitoringa?
Nadležnosti Zapažanja i komentari sa
supervizije (popunjava se
tokom supervizije i
vezano za
adekvatne
izveštaje o
merenju)
Izgradnja
Rad
Okvir za upravljanje životnom sredinom PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
ANEKS E: PRIMER PLANA ZA UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM
PRIMER: KORIŠDENJE SOLARNIH PANELA U PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE
Faza Problem Mere ublažavanja Troškovi
ublažavanja (ako su značajni)
Nadležnost* Zapažanja i komentari
supervizije (popuniti tokom supervizije)
Faza projektovanja Neke solarne delije mogu tražiti više energije i sirovina ili mogu koristiti otpadne i štetne materije tokom proizvodnje.
Prikupiti dovoljno informacija od
proizvođača
Potražiti potvrde ili svedočenja o tome
kako se paneli proizvode
Odabrati opciju koja u najvedoj meri
poštuje principe zaštite životne
sredine
Može dodi do
varijacija u ceni
panela
Korisnik granta
Faza projektovanja Postavljanje solarnih panela na krovove zgrada u naseljenim mestima može estetski narušiti ambijent ili može uticati na spomenike ili zaštidene objekte.
Pažljivo postaviti panele
Osigurati da zgrada nema istorijski
značaj, da nema posebnih zahteva koji
bi se odnosili na fasadu i izgled, i
obezbediti da su svi relevantni organi
obavešteni kao i da je traženo njihovo
mišljenje
/ Korisnik granta
Faza projektovanja Postavljanje solarnih panela u prirodnim staništima mora biti pažljivo projektivano kako bi se negativan estetski uticaj smanjio na najmanju mogudu meru kao i ometanje zemljišta , uključujudi tu i efekat visoke temperature ili magnetnog polja iz panela/instalacija.
Idealno je postavljanje solarnih panela
u udaljenim oblastima koja su prazna i
koje se ne koristi. Pored toga, lokacija
postavljanja ne bi trebalo da bude u
blizini zaštidenih zona, pašnjaka ili
važnih staništa kao ni u blizini
osetljivih primalaca / površinskih i
podzemnih voda.
Ovo može imati
uticaj na ukupno
projektovanje i
samim tim
nametnuti
dodatne
troškove
Korisnik granta
Okvir za upravljanje životnom sredinom PROJEKAT PODRŠKE INOVACIJA U SRBIJI, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom “Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanjima”, koji de implementirati Svetska banka
Faza Problem Mere ublažavanja Troškovi
ublažavanja (ako su značajni)
Nadležnost* Zapažanja i komentari
supervizije (popuniti tokom supervizije)
Izgradnja Prašina, buka, emisije i vibracije tokom faze izgradnje mogu predstavljati smetnju za okolno stanovništvo i životinje
Uložiti napore da se ograniči buka i raditi u intervalima Ne dozvoliti da mašine budu u mrtvom
hodu Zalivati prostor na kome se radi kako
bi se ograničilo stvaranje prašine
Manji troškovi
Troškovi dolaska
cisterne za vodu
na gradilište:
150-250 €
Izvođač /korisnik
granta
Izgradnja Curenje ili izlivanje iz mašina mogu negativno uticati na zemljište ili podzemne vode
Bide postavljeni mehanizmi za kontrolu izlivanja
Mašine koje se koriste nede se ni servisirati ni popravljati na gradilištu
Manji troškovi
Izvođač /korisnik
granta
Izgradnja Neadekvatno upravljanje otpadom može dovesti do zagađenja životne sredine i ugroziti životinjski svet u blizini gradilišta
Obezbediti brzo sakupljanje otpada kako bi se izbeglo raštrkavanje
Sav generisani otpad odlagade se na autorizovanoj deponiji
Nede biti spaljivanja otpada na otvorenom prostoru
Odlaganje na
odobreno mesto
1 tone (sa
transportom -50
km): 150€
Izvođač /korisnik
granta
Rad Korišdenje pesticida i drugih opasnih hemikalija u tretiranju ili čišdenju solarnih panela utiče na životnu sredinu
Koristiti supstance koje poštuju principe očuvanja životne sredine Osigurati da ne dođe do izlivanja u
okolini Hemikalije de se čuvati na adekvatan način na podlozi koja ne propušta I
koristide ga samo obučeno profesionalno osoblje
Može nametnuti
dodatne
troškove skupljih
eko rešenja
Izvođač /korisnik
granta
Demontiranje Opasne materije koje su sadržane u panelima mogu se ispustiti u prirodu i uticati na životnu sredinu (zemljište, površinske i podzemne vode) u slučaju lomljenja ili povlačenja panela iz upotrebe
Obezbediti da su radnici obučeni po
pitanju adekvatne procedure
povlačenja iz upotrebe panela uz
kontrolna merenja izlivanja
Neznačajni Izvođač /korisnik
granta
* One stavke za koje je nadležan izvođač radova moraju se navesti u dokumentaciji ponude
20
II. PLAN MONITORINGA
Faza Koji
parametri se prate?
Gde
de se vršiti pradenje
parametra?
Kako
de se parametar pratiti
/ vrsta opreme za
monitoring?
Kada
de parametar biti
praden – koliko
često ili neprekidno?
Troškovi
monitoringa Koja je cena
opreme ili visina
naknade
unajmljenog
izvođača za
obavljanje
monitoringa?
Nadležno
sti
Zapažanja I komentari sa
supervizije (popunjava se
tokom supervizije i
vezano za izveštaje
o merenjima)
Faza projektovanja
Proces proizvodnje panela koji poštuje standarde očuvanja životne sredine
Korišdenjem tehničke specifikacije panela
Pribavljanjem i čuvanjem svih specifikacija
Pre nabavke Može uticati na opšte povedanje troškova
Korisnik granta
Faza projektovanja
Postavljanje solarnih panela treba da odobri nadležni lokalni organ
Korišdenjem adekvatne propratne dokumentacije
Pribavljanjem i čuvanjem svih neophodnih dozvola
Pre početka građevinskih radova i po mogudstvu pre dostavljanja zahteva za dobijanje granta
Nema ih Korisnik granta
Izgradnja Prašina, buka, emisije i vibracije
Na gradilištu Vizuelno, putem žalbi (ako je u pitanju naseljena zona) i putem lokalnih dozvola
Konstantno tokom građevinskih radova
Manji troškovi – trebalo bi da budu uključeni u ugovor o izvođenju radova
Izvođač /Supervizor
Izgradnja Curenje ili izlivanje iz mašina
Na gradilištu Vizuelno u okolnim zonama,potrebno je voditi dnevnik svih nezgoda na gradilištu
Konstantno tokom građevinskih radova
Manji troškovi – trebalo bi da budu uključeni u ugovor o izvođenju radova
Izvođač
/Supervizor
Izgradnja Adekvatno sakupljanje i upravljanje otpadom
Na gradilištu Dnevna supervizija sakupljanja otpada. Osigurati da ne dođe do spaljivanja otpada na otvorenom. Čuvanje faktura autorizovanih deponija
Na dnevnom nivou Manji troškovi – trebalo bi da budu uključeni u ugovor o izvođenju radova
Izvođač
/Supervizor
21
Faza Koji
parametri se prate?
Gde
de se vršiti pradenje
parametra?
Kako
de se parametar pratiti
/ vrsta opreme za
monitoring?
Kada
de parametar biti
praden – koliko
često ili neprekidno?
Troškovi
monitoringa Koja je cena
opreme ili visina
naknade
unajmljenog
izvođača za
obavljanje
monitoringa?
Nadležno
sti
Zapažanja I komentari sa
supervizije (popunjava se
tokom supervizije i
vezano za izveštaje
o merenjima)
Rad Korišdenje manje opasnih pesticida i drugih hemikalija za tretiranje i čišdenje solarnih panela
Na gradilištu Pregled svih hemikalija koje de se koristiti, pregled i čuvanje podataka o bezbednosti
Vizuelna kontrola
gradilišta nakon
održavanja
Vođenje evidencije
Može uticati na opšte povedanje troškova
Operater / korisnik granta
Demontiranje Opasne materije koje su sadržane u panelima mogu se ispustiti tokom demontiranja
Na gradilištu Obezbediti da ne dođe
do lomljenja i izlivanja
U slučaju izlivanja
obezbediti poštovanje
procedura za
upravljanje izlivanjem
Vizuelno, evidencija svih kvarova i izlivanja
Manji troškovi – trebalo bi da budu uključeni u ugovor o izvođenju radova
Izvođač/onaj ko obavlja demontiranje
22
ANEKS F: ZAPISNIK SA JAVNE RASPRAVE PROGRAMA OKVIRNE ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Informacija o održavanju javnih konsultacija je objavljena javnim oglasom u dnevnom listu Politika dana 26.05.2011.godine na strani 35 (Prilog 1).
Javna konsultacija je održana dana 02.06.2011.godine u Rektoratu Univerziteta Beograd, u Beogradu.
Spisak pozvanih lica (Prilog 2)
Spisak učesnika (Prilog 3)
Dnevni red: 1. Prezentacija o Okvirnom programu zaštite životne sredine (prilog 4)
2. Javna konsultacija
3. Zaključak
Prezentacija o Okvirnom programu zaštine životne sredine
Prof Dr Anđelka Mihajlov je održala prezentaciju Okvirni program zaštite životne sredine.
Okvirni program zaštite životne sredine daje opis procedura koje de se uspostaviti tokom realizacije
Projekta podrške inovacija u Srbiji, Komponente 2 Projekta IPA 1 2011 pod nazivom »Podrška razvoju
ljudskog kapitala i istraživanjima«, koji de implementirati Svetska banka, kako bi se ispunili zahtevi koji se
odnose na pitanja procene potreba i mera zaštite životne sredine.
Prezentacija Prof. Dr. Andjelke Mihajlov sadrzala je sledece:
A) Upoznavanje sa programima finansiranja Fonda za Inovacionu delatnost na koje se Okvir programa
zastite zivotne sredine odnosi:
Mini Grants Program predviđa sufinansiranje u maksimalnom iznosu do €80.000 (do 85% ukupnih odobrenih projektnih troškova) za potrebe dodatnog dokazivanja primenjivosti koncepta, fazu izrade prototipa, zaštitu intelektualne svojine i pripremu plana poslovanja za mobilizaciju početnog kapitala. U ovoj fazi anticipirani uticaji na životnu sredinu se u najvedoj meri odnose na korišdenje i odlaganje otpadnih materijala (uključujudi i biološki opasne materije).
Program Partnerstva predviđa sufinansiranje u maksimalnom iznosu do €300.000 (do 70% ukupnih odobrenih projektnih troškova) koji se mogu koristiti za projekte koji se odnose na
23
istraživanje i razvoj (razvoj tehnologija) novih ili značajno unapređenih tehnologija, proizvoda ili procesa.
B) Objasnjenje procedure za provere uticaja na životnu sredinu:
Procedura za procenu potreba i mera zastite zivotne sredine data je u dokumentu Okvirni Plan Zastite Zivotne Sredine i ona ce biti integralni deo operativnog priručnika za Program ranog razvoja kompanija i za Program Partnerstva.
Okvirni Plan Zastite Zivotne Sredine zasnivan je na politici Svetske Banke o proceni potreba i mera zaštite životne sredine, politici Svetske Banke o sprečavanju i ublažavanju zagađenja (PPAH), kao i relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima Republike Srbije, što se u najvedoj meri odnosi na Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu.
U skladu sa politikom Svetske banke o oceni zaštite životne sredine, ovaj Projekat spada u B kategoriju. Naglašeno je da ono što projekat nede finansirati je u Aneksu A dokumenta.
C) Prestavljeni su aneksi dokumenta Okvirni plan zastite zivotne sredine:
Aneks A: zabrane
Aneks B: Procedura procene uticaja na životnu sredinu u okviru Projekta
Aneks C:Upitnik o proceni uticaja aktivnosti koje se finansiraju iz granta na životnu sredinu
Aneks D: Formular plana za upravljanje životnom sredinom
D) Predstavljanje procedure Okvirnog plana zastite zivotne sredine za navedene programe finansirnaja
Fonda. Proceduru cini pet koraka: provera, objavljivanje i javne konsultacije, pregled i odobravanje,
ispunjenje uslova, i nadzor i izvestavanje). Svaki od navedenih pet (5) koraka je opisan detaljnije
tokom prezentacije.
Javna konsultacija:
Konsultacija se odnosila na detaljnija objašnjenja Programa zaštite životne sredine, restrikcija i mogudnosti.
Bila je u formi pitanja,odgovora, i komentara.
A) Mijovid Dušan, predstavnik iz Zavoda za zaštitu prirode, je imao sugestiju u vezi sa listom za koju je obavezno da se radi studija procene uticaja. Dao je primer izvorišta koja crpe preko 10 miliona m² vode, koja se odnose na velike gradove u Srbiji, a isključuje veliki deo naselja u Srbiji. Predlog je da listu kategorija aktivnostiza koje je neophodan EIA u potpunosti treba prilagoditi dimenzijama i kapacitetama Srbije.
24
Odgovor (Anđelka Mihajlov): Pitanje je za resorno ministarstvo. Srbija je uskladila svoje zakonodavstvo sa
propisima EU. Postoji mogudnost da se rade procene uticaja na lokalnom nivou, tj. da se izvrši
decentralizacija.
B) Ljubinka Kaluđerovid iz Stalne konferencije gradova i opština je prokomentarisala da Fond za inovacionu delatnost predstavlja podsticajni fond, pre svega za mlade ljude sa novim idejama. I da je zajednička greška svih zemalja u tranziciji da stoje neiskorišdena sredstva od strane evropskih fondova za ovakve namene.
C) Hristina Stevanovid Čarapina, Nezavisni ekspert za zaštitu životne sredine je istakla da je problematika ovakvih projekata što su mali projekti, infrastrukturni, a ne velike investicije, ali su projekti koji treba da donesu neke inovacije. Ovim dokumentom utičemo na poboljšanje statusa projekata, zbog odvajanja dela vezanog za zaštitu životne sredine i njenu obaveznost. Smatra da je to instrument koji bududi aplikanti treba da koriste u svakom slučaju, da protokolarno prođu i odgovore na pitanja.
D) Mijovid Dušan, predstavnik iz Zavoda za zaštitu prirode, je dodao da je studija procene uticaja ustavri
odgovornost koja stoji iza potpisa, što de u bududnosti omoguditi kvalitetan model za sigurnost da de bududi projekti biti u skladu sa zaštitom životne sredine.
Zaključak:
Anđelka Mihajlov je zaključila javnu konsultaciju kao konstruktivnu i dodala da razlika izmedju zakona i
drugih akta zastite zivotne sredine Srbije i EU, je u tome da su propisi EU manje strogi. U Srbiji postoji
problem da se Program zaštite životne sredine sprovodi samo onda kada je tako naglašeno. Zato
procedura zastite zivotne sredine, koja ce se sprovoditi za programe finansiranja Fonda za Inovacionu
delatnost, omogucava kvalitetan model za sigurnost da de bududi projekti biti u skladu sa zaštitom
životne sredine.
Donete odluke:
Prisutni su pozdravili način finansiranja inovativnih projekata koji uključuju i procenu uticaja zaštite
životne sredine. Primedbi na Okvirni program zaštite životne sredine nije bilo.
Prilozi:
- Prilog 1: Javni oglas o održavanju javnih konsultacija, dnevni list Politika - Prilog 2: Spisak pozvanih lica - Prilog 3: Spisak učesnika - Prilog 4: Okvirni program zaštite životne sredine, prezentacija
U Beogradu, 06.06.2011
Zapisnik vodila i napisala: Dragana Kosanovid, Fond za inovacionu delatnost
25
26
PRILOG 1: JAVNI OGLAS O ODRŽAVANJU JAVNIH KONSULTACIJA, DNEVNI LIST POLITIKA
27
PRILOG 2: SPISAK POZVANIH LICA
R.B. Ime I Prezime Institucija Kontakt
1 Nenad Stavretovic Zavod za zastitu prirode Srbije stavretovic@zzps.rs
2 Biljana Panjkovid Pokrajinski zavod za zaštitu
prirode
biljana.panjkovic@pzzp.rs
3 Dusan Stokic PKS – Odbor za zivotnu sredinu
I odrzivi razvoj
dusan.stokic@pks.rs
4 Ljubinka Kaludjerovic Stalna konferencija gradova I
opstina – Odbor za zivotnu
sredinu,
ljubinka.kaludjerovic@skgo.org
5 Hristina Stevanovic Carapina Nezavisni vodeci ekspert hristina.carapina@eco-expert.rs
6 CEKOR – Subotica / SEKO mreza djnatasa@yahoo.com
7 Protekta – Nis centar@protecta.org.rs
8 Mladi istrazivaci – Beograd office@mis.org.rs
9 Mreza “natura”, natura-2000-rcs@googlegroups.com
10 Mreza “Bells movement”, belgrade@bellsmovement.org,
office@bellsmovement.org
11 Institut za biološka istraživanja
„Siniša Stankovid“,
ibiss@ibiss.bg.ac.rs
12 Mirjana Grbavcic Institut za tehnologiju
nuklearnih i drugih mineralnih
sirovina,
itnms@itnms.ac.rs ,
m.grbavcic@itnms.ac.rs
13 (Milica Sovrlic Institut „Kirilo Savid“ Beograd milica.sovrlic@iks.rs , office@iks.rs
14 Ana Pantelid Centar za ekolosku politiku i
odrzivi razvoj FPN
cepor.fpn@gmail.com
15 Bozo Dalmacija Prirodno-matematicki fakultet –
zastita zivotne sredine NS
bozo.dalmacija@dh.uns.ac.rs
16 Univerzitet Union – Fakultet za
ekologiju I zastitu zivotne
sredine,
studentskasluzba@enving.edu.rs
17 Miljan Radunovid Univerzitet Singidunum –
Futura fakultet za primenjenu
ekologiju,
info@futura.edu.rs
18 Ognjen Bakic, Prvoslav
Marjanovic
Univerzitet Edukons – Fakultet
zastite zivotne sredine, Sremska
Kamenica-Novi Sad
dekan@fabus.edu.rs
,office@educons.edu.rs,
marjanovic.civil@gmail.com
19 Goran _Vujid Fakultet tehnickih nauka –
Inzenejrstvo zastite zvivotne
sredine, Novi Sad
goranvujic@uns.ac.rs
20 Zeljko Grbavcic, Ivanka
Popovic, Prof Djordje
Janackovic
Tehnolosko-metalurski fakultet
– Inzenjerstvo zastite zivotne
sredine, Beograd
nht@tmf.bg.ac.rs, ivanka@tmf.bg.ac.rs,
TMF@ELAB.tmf.bg.ac.rs, grbavcic@sbb.r
s
28
21 Ljiljana Živkovid Fakultet zastite na radu –
Zastita zivotne I radne sredine
dekan@znrfak.ni.ac.rs
22 Fakultet tehnickih nauka –
Inzenjerstvo zastite zivotne
sredine I zastite na radu,
Univerzitet u Pristini, Kosovska
Mitrovica
ftnkm@yahoo.com, office@ftnkm.info
23 Poljoprivredni fakultet -
Agroekologija i zaštita životne
sredine, Novi Sad
dean@polj.uns.ac.rs
24 Hemijski fakultet – zastita
zivotne sredine
dekan@chem.bg.ac.rs
25 Geografski fakultet -
Geoprostorne osnove životne
sredine, Beograd
dekanat@gef.bg.ac.rs
26 Prirodno-matematicki fakultet –
Ekologija, Kragujevac
nikezic@kg.ac.rs
27 Rudarsko-geoloski fakultet –
Inzenjerstvo zastite zivotne
sredine I zastite na radu,
Beograd
dekan@rgf.bg.ac.rs, ro@rgf.bg.ac.rs,
gorgf@rgf.bg.ac.rs
28 Predrag Simonovic Bioloski fakultet – Ekologija I
zastita zivotne sredine, Beograd
pedja@bio.bg.ac.rs
29 Zora Dajic Stevanovic Poljoprivredni fakultet - Zaštita
životne sredine u poljoprivredi,
Zemun
, zorad@eunet.rs
30 Milan Trumic Fakultet tehnickih nauka, Bor mtrumic@tf.bor.ac.rs
31 Grozdanka Stevanovic Fakultet tehnickih nauka, Bor gbogdanovic@tf.bor.ac.rs
32 Zoltan Zavargo Tehnoloski fakultet, Novi Sad zzavargo@uns.ac.rs
33 Aleksandra Čavoški Union, Pravni fakultet alex_cavoski@yahoo.com
34 dr Bojan Radak Instutut za nuklearne nauke
Vinča - laboratorija za fizičku
hemiju
bradak@vinca.rs
35 dr Dejan D. Rančid Elektronski fakultet u Nišu -
Katedra za računarstvo
dejan.rancic@elfak.ni.ac.rs
36 prof. dr Dragan S. Jankovid Elektronski fakultet u Nišu -
prodekan
dragan.jankovic@elfak.ni.ac.rs
37 dr Nenad T. Pavlovid Mašinski fakultet u Nišu -
prodekan za naučno istraživački
rad
pnenad@masfak.ni.ac.rs
38 dipl.inž. Milorad Šulid Institut za kukuruz "Zemun
Polje" - v.d. zamenik direktora
msulic@mrizp.rs
39 dr Snežana Dirid - Kostid Mašinski fakultet u Kraljevu -
katedra za osnovne mašinske
konstrukcije i tehnologiju
cirickostic@mfkv.rs
29
matreijala
40 prof. dr Branka Jordovid Tehnički fakultet Čačak -
prodekan za naučno istraživački
rad
branka@tfc.kg.ac.rs
41 prof. dr Vesna Mandid Mašinski fakultet u Kragujevcu -
Centar za virtuelnu proizvodnju
mandic@kg.ac.rs
42 Nebojša Pokimica Pomodnik ministra za životnu
sredinu i prostorno planiranje
nebojsa.pokimica@ekoplan.gov.rs
43 Aleksandar Vesid Pomodnik ministra za životnu
sredinu i prostorno planiranje
aleksandar.vesic@ekoplan.gov.rs
44 Zoran Veljkovid Pomodnik ministra za životnu
sredinu i prostorno planiranje
Zoran.Veljkovic@ekoplan.gov.rs
45 Branislav Savid Delegacija EU Branislav.SAVIC@ext.eeas.europa.eu
46 Dr Dusan Mijovic Zavod za zastitu prirode Srbije dusanm@zzps.rs
47 Prof dr Vlado Ličina Poljoprivredni fakultet - Zaštita
životne sredine u poljoprivredi,
Zemun
licina@agrif.bg.ac.rs
48 Gordana Danilovic Grkovic
49 Zoran Petraskovic Sistem Dc90
50 prof Jelena Matic Sumarski fakultet u Beogradu
30
PRILOG 3: SPISAK UČESNIKA
R.B. Ime I Prezime Institucija Telefon E-mail
1 Vlado Ličina Poljoprivredni fakultet Beograd 063/219-017
2 Ljubinka
Kaluđerovid
Stalna konferencija gradova i
opština
064/8703-
337
3 Ana Pantelid Centar za ekološku politiku i održivi
razvoj FPN
064/399-
8848
anapantelic@gmail.com
4 Bojan Radak Institut Vinča 064/8505-
078
bradak@vinca.rs
5 Vesna Mandid Univerzitet u Kragujevcu 034/501-201
6 Tomislav Trišovid Institut teh. Nauke srpske
akademije nauke
063/7200-
083
tomislav.trisovic@itn.sanu.ac.rs
7 Hristina
Stevanovid
Čarapina
Nezavisni ekspert za zaštitu životne
sredine Univerziteta Sr. Kamenica
063/8523-
932
hristina.carapina@eco-expert.rs
8 Branislav Savid Delegacija EU 011/3083-
270
9 Natasha Kapil World Bank nkapil@worldbank.org
10 Dušan Mijovid Zavod za zaštitu prirode Srbije 066/381-477 dusanm@zzps.rs
11 Anđelka Mihajlov
12 Ljiljana
Kundakovid
v.d. Dir Fonda za inovacionu
delatnost
31
PRILOG 4: PREZENTACIJA, OKVIRNI PROGRAM ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
32
33
top related