teme radionica - doing-business-together.com i teorija... · visoka škola nikola Šubić zrinski...
Post on 24-Feb-2018
223 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
TEME RADIONICA
1.
a) povijest i teorija poduzetništva
b) poduzetničko obrazovanje
2. a) poduzetnički inkubator
b) studentska poduzeća
3. a) prednosti i nedostaci poduzetništva
b) poduzetničke osobine
c) područja implementacije poduzetništva
d) poduzetničko planiranje
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
4. a) kreativnost i inovativnost
b) digitalna tehnologija i poduzetništvo
c) poduzetnička ideja
d) poduzetničke strategije
5. a) poduzetništvo kao među predmetna tema
b) mini inkubator učeničkih zadruga
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
POJMOVNO ODREĐENJE
Poduzetništvo;
engl.- ENTREPRENEURSIP
franc.- L’ ESPRIT D’ ENTREPRISE
njem.- Unternehmertum
tal.- IMPRENDITORIALITA
rus. – PREDPRINIMATELJSTVA
slov.- PODJETNIŠTVO
port.- EMPREENDEDORISMO
španj.- EL ESPIRITU EMPRESARIAL
bug.- предприемачеството
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Što znači:
• Poduzimač, odnosno sposobnost pokretanja, vođenja i razvijanja
poslovnog pothvata s dostatnim kapitalom, a što je povezano s
većom ili
manjom neizvjesnošću i rizikom.
• To je i splet poslovnih aktivnosti u sklopu kojih poduzetnik ima
ideju koju drži dobrom poslovnom prilikom, ulaže vlastiti ili tuđi
kapital, nabavlja sredstva, zapošljava ljude, s ciljem ostvarenja
profita
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
- EU gledište razvoja poduzetništva/poduzetnosti
( globalni gospodarski okviri)
- Poduzetnička kompetencija: skup znanja (kognitivno, knowledge),
vještina(psihomotorično, skills, i stavova (afektivno , atitudes) kojima je
cilj:
a) u širem smislu: aktivan i kreativan razvoj osobnosti
b) užem smislu: osnivanje i uspješno vođenje poslovnog subjekta
(STVARANJE NOVE VRIJEDNOSTI !!! !!)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Pojam poduzetništva – 1
Poduzetništvo je proces stvaranja vrijednosti
ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa u svrhu
iskorištavanja prigode
Uključuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na
ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, širenja na
nova tržišta, stvaranje novih proizvoda, novih potrošača
i novih tehnologija
Naglašeno je vezano za prijelomna vremena, uvjete
neizvjesnosti, krize i promjene u okružju
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Pojam poduzetništva – 2
Poduzetništvo je proces u kojem pojedinci
pokušavaju ostvariti ideju, bez obzira na resurse koje
trenutačno posjeduju
Bit poduzetničkog ponašanja jest prepoznavanje
prilika i ostvarivanje ideja
Skupina zadataka, kojom se bave poduzetnici, može
ostvariti pojedinac ili skupina osoba. Ta vrsta
zadataka zahtijeva kreativnost, motivaciju i volju za
preuzimanjem rizika
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
U svijetu postoji ogromno zanimanje za poduzetništvo
Prema GEM
(Global Entrepreneurship Monitor)
istraživanju iz 2005. godine,
oko 330 milijuna ljudi
ili 14% odraslih u 35 zemalja,
obuhvaćenih istraživanjima,
uključeni su u formiranje
novog poduzeća
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
POVIJEST PODUZETNIŠTVA
- Ali prije toga:
MULTIDIMENZIONALNOST PODUZETNIŠTVA KAO FENOMENA
- socio-kulturna priroda ( društvene vrijednosti, obitelj, religija, etika, )
- ekonomska priroda ( ekonomski rast, inovacije, rizik, )
- psihološka priroda ( motiviranost, kreativnost, samo aktualizacija)
- politička priroda ( vladavina zakona, politički pluralizam, sloboda)
interdisciplinarnost (entreprenology)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Poduzetništvo u malim i srednjim poduzećima u ekonomskoj literaturi poznato je pod nazivom tradicionalno poduzetništvo
Prvi poznati zapisi o malom poduzeću pojavili su se prije 4000 godina. Povijesni razvoj malog poduzetništva pokazuje da je malo poduzeće cvjetalo u gotovo svim starim kulturama
U malom poduzetništvu posebno su se isticali: Arapi, Babilonci, Egipćani, Grci, Feničani, Rimljani...
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
U srednjem vijeku Rimska katolička crkva držala je
male poduzetnike na marginama gospodarskog života
Trgovce se često spaljivalo kao grješnike jer nisu
unapređivali proizvod, već samo podizali cijene koje je
odredio proizvođač
Sve do devetnaestog stoljeća Crkva je naglašeno
govorila i protiv prakse zaračunavanja kamata na
zajmove (Islam i danas ne dozvoljava lihvarstvo)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
- “Rađanje poduzetništva”
* korijeni pojma Poduzetništvo se mogu potražiti (i) u semantičkom razvoju pojma
* Poduzetništvo (franc. glagol = entreprender ( već u 12.st.)= poduzimati, nešto činiti (bez ekonomske konotacije)
* u Engleskoj se poduzetnicima nazivaju avanturisti, osvajači,
* u 14. st. pojam se širi na izvršitelje velikih stvaralačkih projekata
* u srednjem vijeku tipičan poduzetnik je osoba koja gradi
velika arhitektonska djela (dvorce, katedrale i sl.)
* od 18.st. pa nadalje koncept Poduzetništva izvire iz razvoja
industrijalizacije ( uključuje: rizik, izume, inovativnost )
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Benedikt Kotruljević (oko 1400.-1468.)
U djelu O trgovanju i savršenom trgovcu (Della mercatura et del
mercante perfetto, napisanom 1458.) daje naznake poduzetničkih
karakteristika (trgovaca)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Pojam PODUZETNIŠTVO koristi i i Sebastian Vauban (1633-1707.) koji
se bavio proučavanjem različitih područja ekonomije i ekonomskih
pitanja; od novca, javnih financija, poljoprivrede, i kolonizacije te
je tvorac velikog broj novih ekonomskih ideja i pristupa
progresivnih za ono vrijeme
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Pioniri poduzetništva
- Austrijanac Joseph A. Schumpeter –najznačajniji teoretičar koncepta poduzetništva, začetnik suvremenog stajališta . . . Da je Poduzetništvo usko vezano uz dinamiku, promjene i inovacije kao uvjet ekonomskog razvitka
NO
- Cantillon je prvi ponudio jasnu koncepciju poduzetničke funkcije u cijelosti
POĐIMO REDOM:
- Daniel Defoe (1659. – 1731.) prvi teorijski koncept Poduzetništva
Opisuje ljude koji preuzimaju rizik očekujući velike dobitke.
Poduzetnik ima negativnu društvenu konotaciju koju Daniel Defoe želi
promijeniti.
Kreativne poduzetnike naziva poštenim poduzetnicima.
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
- Bernard Mandeville (1670.-1733.)
Priklonio se negativnom javnom mnijenju o poduzetnicima
Opisuje ih kao nepoštene i pokvarene trgovce.
Povezuje ljudsku poročnost s poduzetničkim aktivnostima ( duhanska
industrija i sl.)
Malo je poštenih poduzetnika
Industrija poročnih roba kao poduzetnički projekt daje korist državi (porezi)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
- Richard Cantillon (1680.-1734.)
Dominantna osoba povijesti razvoja teorijskih koncepata o poduzetništvu
Prvi je ponudio sustavni tretman poduzetnika s dobro definiranog funkcionalnog gledišta
Bavi se opisivanjem poduzetnikove poduzetničke funkcije u ekonomiji
Prvi je opisao Poduzetništvo i poduzetnika ekonomskim pojmovima
Poduzetnik je centar ekonomskih aktivnosti koji donosi poslovne odluke
Definira rizik kao dio poduzetničke okolnosti
Poduzetnik kupuje po izvjesnim cijenama a prodaje po neizvjesnim
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Adam Smith (1713-1790.)
.... Bio je relativno rezerviran prema poduzetniku, obilježavajući
njegove motive poslovanja isključivo profitom.
.... Smith izjednačuje poduzetnika s kapitalistom, a bogatstvo kao cilj
poslovne aktivnosti za Smitha nije pohvalan motiv jer bogatstvo ne
osigurava individualnu sreću i sigurnost.
.... Iako nije direktno zaslužan za razvoj poduzetništva, zasluga je
Smitha što je kao poduzetničko svojstvo uvrstio interes i
motivaciju, a kao preduvjet poduzetničkog uspjeh istaknuo tržišne
slobode i razvijeni sustav tzv. "nevidljive ruke" tržišta.
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Jean Baptiste Say (1767-1832.)
Sayu pripadaju zasluge za definiranje uloge i funkcije poduzetnika.
Say definira poduzetnika kao posrednika između vlasnika kapitala i najamnog radnika.
Prvi je dao širi opis poduzetničkog posla definirajući poduzetničke funkcije u
kombiniranju različitih proizvodnih faktora u poduzeću.
Say naglašava sposobnost poduzetnika da usmjerava poslovne pothvate, nadzire ih te da njima uspješno upravlja.
Time on ukazuje na mogućnost odvajanja funkcije vlasništva od poduzetničke funkcije, što će se kasnije u praksi i dogoditi.
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
John Stuart Mill (1806-1873)
Prvi je u Engleskoj uveo pojam poduzetnika; tj. pojam "undertaker" zamijenio s francuskim pojmom "entrepreneur".
Prema njegovom viđenju to preuzimanje rizika bila je prva karakteristika koja je poduzetnika diferencirala od menadžera.
Engleska tradicija do tada nikad nije pravila jasnu razliku između poslodavaca, kapitalista i menadžera s jedne strane i poduzetnika s druge strane.
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
- Joseph A. Schumpeter ( 1883.-1950.)
Profesor na Harvard University, Cambridge, Massachusetts, U S A
Otac suvremenog koncepta poduzetništva
Poduzetnik je “kreativni destruktor”, razara staro i gradi novo
Poduzetnici su u službi ekonomskog razvitka
Inovacije pokreću razvoj i nova tržišta
Promjene u ekonomiji iniciraju proizvođači a ne kupci te na taj
način induciraju potražnju ( što se s rastom konkurentnosti mijenja)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Proizvoditi nove proizvode znači kombinirati već postojeće čimbenike proizvodnje na drugi način
Poduzetnici su ne samo nezavisni vlasnici poduzeća već i zaposleni manageri, članovi upravnih odbora, itd. koji prakticiraju srž poduzetničke funkcije INOVACIJE
Poduzetnik ne mora biti vlasnik kapitala i ne mora snositi rizik; rizik snosi vlasnik kapitala a ne manager
Poduzetnici ( u društvu) ne formiraju nikakvu društvenu klasu
Poduzetnik je vođa, jer kombinira promjene i rizike s ciljem razvitka
Poduzetniku dodjeljuje funkciju lidera
Novac je dio ali ne ultimativni ekonomski cilj
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Teorijski pristup poduzetništvu
U okviru metodoloških pristupa proučavanju teorije poduzetništva mogu
se izdvojiti tri značajna teorijska pristupa u izučavanju poduzetnika i
poduzetništva:
1. Personalna psihološka teorija
2. Neoklasična ekonomska teorija
3. Sociokulturni teorijski pristup
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Prva dva proučavaju poduzetnike kao slobodne tržišne subjekte koji
djeluju prema svojim vlastitim predodžbama i ekonomskim motivima,
dok treći pristup definira odnos poduzetnika i šire društvene
zajednice
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
1. Personalna psihološka teorija
Polazi od psiholoških karakteristika relevantnih za poduzetništvo i to:
kreativnost, sposobnost
predviđanja, prilagodljivost, karizmatična ličnost, sklonost riziku i
neizvjesnosti i sl.
U literaturi se ovaj pristup naziva još i generičkim poduzetništvom.
Po ovoj teoriji poduzetnici se definiraju kao izuzetni ljudi s posebnim
(karakterističnim)
psihološkim svojstvima.
Personalno – psihološka teorija također tvrdi da se poduzetništvu čovjek ne
može naučiti !?
Međutim, nijedna psihološka analiza dosada nije ponudila signifikantne
empirijske dokaze da je to upravo tako.
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
2. Neo klasična ekonomska teorija
Dominantna ekonomska teorija prve polovice 20. stoljeća.
Proučava poduzetništvo sa resursnog aspekta.
Neoklasični pristup poduzetništvu uči nas da poduzetnici teže
maksimalizaciji profita najefikasnijim korištenjem i kombiniranjem
faktora proizvodnje.
U konceptu se daje naglasak na racionalnom ponašanju i potpunoj
informiranosti o tržišnim uvjetima i prilikama, a izostaje aspekt
neizvjesnosti.
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
3. Sociokulturni teorijski pristup
.... Tumači da je sklonost ka poduzetništvu rezultat ispreplitanja
socijalnih, kulturnih, ideoloških, religijskih, etičkih i društvenih
odnosa.
.... Ovaj pristup analizira eksterno okruženje poduzetništva
objašnjavajući poduzetništvo kao ekonomsku djelatnost ljudi u
okviru zadanih sociokulturnih institucija
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Moderne teorije Poduzetništva i poduzetnika
Frank Knight, - rizik i neizvjesnost su konstituirajući elementi poduzetničke
funkcije
Friedrich August von Hayek – rast dohotka ograničen je nedostatkom znanja
Harvey Leibenstein , Israel M. Kirzner, Marc Casson, Ronald H. Coase, Wiliam
J. Baumol
Bihevioristički koncept poduzetništva – psiholozi; uspostavlja se veza
između Poduzetništva i razine motivacije, osobnih karakteristika i
spremnosti na inicijativu u okviru ekonomskih aktivnosti (David
McClleland)
- Pojedinci s visokom potrebom za uspjehom (n-Ach)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Max Weber (1864.-1920.) sociolog
Vodeći u ispitivanju ne-ekonomskih čimbenika u polju poduzetništva
Religijska motivacija (kalvinistička, protestantska) jedino odgovara
zahtjevima kapitalizma
Poduzetnik je inovator s neobično jakim karakterom, i jasnom vizijom
djelovanja,
Čovjek postoji radi posla
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Interdisciplinarni pristup teoriji poduzetništva
• ima zadatak okupiti ljude iz različitih područja (znanstvenike,privatnike, državne službenike, itd.) i različitih specijalizacija(ekonomiste, psihologe, sociologe, antropologe, itd.) koji bimeđusobnom interakcijom i razmjenom metodologija, teorija ipraksi, izgradili novu teoriju Poduzetništva
• primijeniti interdisciplinarni pristup na problematikuPoduzetništva značilo bi sinergijsko stvaranje teorijskogkorpusa o Poduzetništvu sastavljenog od
konvergentnih spoznaja (o Poduzetništvu) iz različitihznanstvenih i
disciplinarnih polja
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
- entreprenology - poduzetništvo kao znanstvena disciplina
Poduzetništvo je jedna od najmlađih paradigmi u znanosti o upravljanju
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Najznačajnije škole koje su definirale poduzetništvo su:
I. KLASIČNA ŠKOLA
i. Američka
• poduzetnik je kreator bogatstva
• profit je rezultat uloženih vještina, sposobnosti i talenta
• posao se odvija u uvjetima neizvjesnosti (rizika)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
ii. Njemačka
- poduzetnik snosi rizik i ujedno je inovator
- profit je nagrada za preuzimanje rizika i inovatorstvo
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
II. NEOKLASIČNA ŠKOLA
- vođenje poduzeća sjedinjuje elemente: organiziranje i primjenu
novih
metoda i preuzimanje rizika
- poduzetnik bira samozapošljavanje ako će mu to donijeti veću
zaradu
- zadaća poduzetnika je remećenje „status quo“ - inoviranje
- poduzetništvo je izvor promjena
- profit je cijena i plaća za pružene usluge poduzetnika
- profit nije nagrada za preuzimanje rizika
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ TEORIJE PODUZETNIŠTVA
Cilj je: uspostavljanje Poduzetništva kao zasebnog znanstvenog područja
Znanje o Poduzetništvu se može najbolje razviti ako se poznavanje fenomena Poduzetništva
poveže sa znanjima i standardima određenih znanstvenih disciplina što se može postići na tri
načina:
i. istraživači koji svoje istraživanje usmjere isključivo na Poduzetništvo , trebaju znati više
teorije i metodologije iz drugih disciplina
ii istraživači u znanstvenim disciplinama koji povremeno primjenjuju svoje znanje na
Poduzetništvo trebaju pročitati puno radova iz područja Poduzetništva prije nego provedu
svoje istraživanje
iii moguća je izravna suradnja stručnjaka iz Poduzetništva i stručnjaka iz priznatih znanstvenih
disciplina
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Empirijsko istraživanje u poduzetništvu
Polje istraživanja Poduzetništva je u začetku
Poduzetništvo nije sazrelo niti (još) prihvaćeno akademsko polje ( kao npr.
marketing, financije)
Poduzetništvo mora postići kritičnu masu prihvaćenog i uvaženog
istraživanja prije nego li dobije znanstveni legitimitet
Poduzetništvo je izuzetno važna ekonomska i društvena sila te u skladu s
značajem zaslužuje i ozbiljno istraživanje teorije i prakse te razvoj
kvalitete spoznaje
u Poduzetništvu je nužno razvijati empirijsko istraživanje
Osnova istraživanja je uvijek teorija
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
u poznatom zborniku Frontiers of Entrepreneurship Reseach (2001.)
objavljeno je istraživanje o start-up poduzećima (zašto i kako nastaju, koja
su očekivanja, itd.)
Buduća empirijska istraživanja Poduzetništva bi se trebala bazirati na planu
istraživanja, identificiranju uzoraka, prikupljanju podataka, analiziranju
odnosno mjerenju podataka, zaključivanju s ciljem razvoja segmenata
poduzetništva kao teorije
U Poduzetništvu su značajne teorije:
a) proizvodnje – pretpostavke o tehnološkim mogućnostima kombiniranja
inputa u novi proizvod
b) upravljanja – biranje različitih putova organiziranja proizvodnje i
marketinga
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
- samo ispreplitanjem ekonomskih i ne-ekonomskih čimbenika se stvara
teorijsko-empirijska slika poduzetnika/Poduzetništva i Poduzetništva kao
potencijalne znanstvene discipline
- u konceptualizaciji Poduzetništva se javljaju četiri moguća koncepta
promišljanja:
a) poduzetnik kao individualni subjekt na tržištu
b) poduzetnički duh kao način ponašanja na tržištu
c) poduzetništvo kao kombinacija subjekata i ponašanja na tržištu
d) poduzetnički proces i događaj kao kombinacija vremenske dimenzije
i ponašanja na
tržištu ( stvaranje organizacije za realizaciju poduzetničkih ciljeva)
Zanimljiva je definicija Ronstadta: Poduzetništvo je dinamični proces
stvaranja uvećane vrijednosti
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO
«Postoji mnogo kreativnih, altruističnih, etičnih ljudi s inovativnim idejama. No samo jedan od tisuću posjeduje i poduzetničku kvalitetu potrebnu za pokretanje velikih društvenih promjena» William Drayton ASHOKA
Socijalni poduzetnik ne daje nekome ribu ili kruh, niti uči nekoga kako se riba lovi ili kruh peče, nego mijenja i unapređuje ribolov i pečenje kruha, nadilazeći tako sve ranije pristupe poslovanju
Ne zadovoljava se trenutačnim rješenjem problema nego pokušava promijeniti svoje okružje: lokalnu zajednicu, društvo i čitav svijet
Tradicionalno i socijalno poduzetništvo;
organizacijska odgovornost
Maksimalan profit
Klasična politička ekonomija
Tradicionalno poduzetništvo
Predatorski kapitalizam
Socijalno poduzetništvo
Moralni kapitalizam
Korporativna društvena odgovornost
Cilj
Održiv profitCilj
Levels of Entrepreneurial responsibility Wickham,P.A.,
Strategic Entrepreneurship, FT Prentice Hall, Harlow, 2006, pp 199
Diskrecijska odgovornost
Moralna odgovornost
Zakonska
odgovornost
Ekonomska
odgovornost
Dodana odgovornost vidljiva kroz
indivudualne poduzetnikova
mjerila ili kao razlika spram
drugih poduzeća
Pridržavanje moralnih i etičkih
načela
Poslovanje u skladu sa zakonom
Profitabilna proizvodnja dobara i
usluga
Sastavnice socijalnog poduzetništva
Naglašena društvena odgovornost u odabiru
poslovne djelatnosti (socijalne djelatnosti!?)
Povećana odgovornost spram društvene
zajednice i pojedinca u tijeku obavljanja
poduzetničke djelatnosti (pojedinačan ili opći
interes; odricanje od dijela profita;
trenutačan ili dugoročan uspjeh!?)
Socijalni poduzetnici 1
prilagođavaju misiju stvaranju i održavanju društvene vrijednosti (ne samo privatne vrijednosti)
prepoznaju i prepuštaju se novim prilikama koje služe navedenoj misiji
objedinjuju procese kontinuirane inovacije, adaptacije i učenja
nisu ograničeni trenutno raspoloživim resursima
teže ostvarivanju maksimalnog outputa uz dane uvjete
Willim Drayton naglašava ove značajke: snažnu, novu ideju koja može promijeniti sustav
kreativnost
«revolucionarski» potencijal
poduzetničku kvalitetu
moral
Socijalni poduzetnici 2
Socijalni poduzetnici posjeduju isti temperament kao njihovi «tradicionalni» kolege, no razlika je u tome što oni svoje talente koriste za rješavanje društvenih problema, kao što su obrazovanje, nejednaka pristupačnost tehnologije, zagađenje okoliša, itd.
Oni istovremeno djeluju kao agenti društva sagledavajući propuštene prilike za unapređenjem sustava, uvođenjem novih pristupa i rješenja s ciljem kreiranja društvene vrijednosti
primarno teže generiranju «društvene vrijednosti», a ne profita
Uspješno i održivo poslovanjeStephen Young: Moralni kapitalizam, CROMA, Zagreb, 2006.
UL
AG
AN
JA
Društveni
kapital
Kapital
poslovnog
ugleda
Financijski
kapital
Fizički
kapital
Ljudski
kapital
Proces
prerade
Izlazni
rezultat
Roba/Usluge
Klijenti
Održivi
profit
Maksimalna
vrijednost
Povrat na kapital zadržava primjerenost ulaganja kapitala
Vanjski utjecaji na poduzetništvo
Političko okružje
Gospodarsko okružje
Pravno okružje
Kulturno okružje
Političko okružje
Kolektivizam ili individualizam: razlike u društvenim odnosima spram uloge pojedinca (sloboda, vlasništvo, djelovanje)
Demokracija ili totalitarizam: razlike u mogućnostima političkog djelovanja pojedinaca ili društvenih skupina
Socijalizam ili kapitalizam: društveno i političko okružje koje određuje stupanj demokracije i tržišne slobode
Liberalan pristup
J. S. Mill:
Svako ljudsko biće slobodno je u djelovanju,
dok drugima ne nanosi štetu
Gospodarska sloboda jest temelj političke
slobode i demokracije
Gospodarstvo se mora osloboditi svakog
utjecaja države i njezinih tijela (prihvaća ipak,
progresivno oporezivanje, na pr. alkohola
Gospodarsko okružje
Tržišno gospodarstvo (privatno vlasništvo)
Plansko gospodarstvo (državno vlasništvo)
Mješovito gospodarstvo (tržišno-plansko)
Gospodarstvo upravljano od strane države
(država planira i usmjerava investicije)
Pravno okružje
Skup pravila (zakona) kojima država regulira
gospodarsko djelovanje (poticanje i zaštita poslovnih
ulaganja, porezi, integracija):
Imovinsko pravo (privatna zaštita ili zaštita državnom
akcijom) surogati, patvorine, falsifikati, …
Intelektualno vlasništvo (Pariška konvencija koju je
potpisalo 96 zemalja) zaštita od piratskih proizvoda
Sigurnost proizvoda i odgovornost za proizvode
Ugovorni zakon
Kulturno okružje
Svekoliko postignuće ljudskog društva:
materijalna i nematerijalna dobra
Znanje, vjerovanja, umjetnost, moral, zakoni,
običaji i druge sposobnosti koje su čovjeku
potrebne kao članu zajednice
Vrijednosti i norme (postupci, običaji, tabui)
Korporacijska kultura i menadžerski stilovi
PODUZETNIŠTVO U SUVREMENIM UVJETIMA
Snaga mozga nadjačava manualni rad - ZNANJE
Komunikacijska tehnologija stvara globalnu konkurenciju
Inovacija je važnija od masovne proizvodnje
Brze promjene su konstantne
Internet- globalni laboratorij informacija
Sigurno je da ništa nije sigurno
Poduzetništvo postaje posljedica i uvjet suvremenog razdoblja
Fragmentirana tržišta zamjenjuju masovna tržišta
Dizajn, kvaliteta i servis postaju važniji od cijene
Projektni pristup rješavanju poslovnih problema
Internacionalizacija/globalizacija zahvaća sve ekonomske procese
Globalnost tržišta
Uvjet razvoja Poduzetništva je sloboda (tržišta)
Novi poslovni uspjeh=f(karakteristike poduzetnika, industrijska
struktura),
Što
Kako
Zašto
Posljedice/korelacije
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
OD KOMPETENCIJE DO TEORIJE I OBRATNO
EU komisija definira ( u dokumentu: Europski referentni okvir – ključne kompetencije za
cjeloživotno učenje) osam ključnih kompetencija:
1) Komunikaciju na materinskom jeziku,
2) Komunikaciju na stranom jeziku,
3) Matematičku kompetenciju i temeljne kompetencije u prirodnim znanostima
i tehnologiji,
4) Digitalnu kompetenciju,
5) Kompetenciju učenja, (učiti kako učiti)
6) Društvene i građanske kompetencije,
7) Smisao za inicijativu i poduzetništvo i
8) Kulturološku senzibilizaciju i izražavanje.
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Ključne kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vještina, nadarenosti i
stavova koji su potrebni svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak,
uključivanje u društvo i zapošljavanje
Prenosive – primjenjuju se u mnogim situacijama
Multifunkcionalne – upotrebljavaju se za postizanje nekoliko ciljeva kod rješavanja različitih
problema
Poduzetnička kompetencija: skup znanja, vještina i stavova kojima je cilj:
a) u širem smislu: aktivan i kreativan razvoj osobnosti
b) užem smislu: osnivanje i uspješno vođenje poslovnog subjekta
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
ZAŠTO je to važno?
- globalno-ekonomski uzroci ( gospodarska konkurentnost EU u svjetskim razmjerima)
- Poduzetništvo potpomaže otvaranju radnih mjesta
- od presudnog je značaja za konkurentnost
- razvija osobne potencijale
- Poduzetništvo je opći društveni interes
- ZELENA KNJIGA O PODUZETNIŠTVU: Europa mora učinkovitije poticati poduzetnički duh.
Potreban joj je veći broj uspješnih poduzeća koja su voljna ubirati plodove otvorenog
tržišta i u većoj mjeri se upustiti u ispitivanje komercijalnih mogućnosti kreativnih ili
inovativnih poduhvata.
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
I u tom smislu . . .
Nacionalni okvirni kurikulum (MZOS 2010. god.) potiče uvođenje poduzetništva u sve
obrazovne razine
provode se različiti programi osposobljavanja za učenje poduzetništva ( od dječjih vrtića do
visokoškolskog obrazovanja)
osnovan SEECEL - Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje
Jugoistočne Europe
a je li obrazovno-gospodarstveni sustav spreman za provedbu učenja/usvajanja
poduzetničke kompetencije?
koncepcijski, metodičko-didaktički, zakonski, psihološki, kulturološki, tehnološki,
financijski??????
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
- Karakteristični pojmovi Poduzetništva
- rizik
- poduzetničke mogućnosti i znanja
- inovacije
- kreativnost
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
PODUZETNIČKO UČENJE
Učenje (pojedinačno, timsko, organizacijsko) – kritičan čimbenik ekonomskog prosperiteta
(često; konkurentska prednost)
Peter Senge, voditelj Centra za organizacijsko učenje na MIT-u ( “The Fifth Discipline”) –
poduzeća su konkurentnija što više uče i znaju
Učenje: formalno, neformalno i informalno
Stjecanje poduzetničkih : znanja, vještina i stavova
POZITIVNA PSIHOLOGIJA
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Kolbov ciklus učenja – učenje je proces u kojem se znanje stvara kroz transformaciju
iskustva
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
PODUZETNIČKO OBRAZOVANJE
Lokacije: dječji vrtići
osnovne škole
srednje škole
visoke škole
poduzeća
-temeljeno na obrazovnim ishodima i kurikularnom pristupu
Kako se mjeri uspješnost poduzetničkog obrazovanja
Potražnja za poduzetničkim obrazovanjem
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Obrazovni sustav u svijetu i RH u odnosu na Poduzetništvo
Učiti činjenjem (learning by doing)
PEDAGOGIJA PODUZETNIŠTVA
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
TRADICIONALNE METODE
a ) Predavačko-prikazivačka nastava
(receptivno učenje)
b ) Prezentacija
( vježbanje komunikacijskih vještina)
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
AKTIVNE METODE UČENJA I POUČAVANJA
A) metode aktivacije što više polaznika
brain storming
vježbe s „kugličnim ležajevima“
govorni lanac
sjedenje u krugu
rad s partnerom
igra uloga
kreativna primjena filma
radionica budućnosti
polaznik – mentor (Mattes, 2007)
dramske igre i vježbe
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
B) metode usmjerene na djelovanje
Projektna nastava
P R I M J E R : Integralno upravljanje poduzećem
Timski rad
Odnos obrazovnih ishoda – nastavnih sadržaja - timskog rada – vrjednovanja (taksonomije)
Prepoznate 3 domene
Originalno razradili Bloom, Krathwohl i Masia
Kognitivnu domenu 1956
Afektivnu domenu 1964
Simpson (1964) i Harrow (1972)
Psihomotoričku domenu
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
UČENIČKA ZADRUGA
Projektna nastava
Kroz učeničke zadruge se ostvaruje veza teorije i prakse
Moguće usvajanje ekonomsko – poduzetničkih kategorija
Moguće poticanje stvaralačkog, divergentnog mišljenja
Moguće je mlade poticati na racionalno korištenje slobodnog vremena
Stvara se pozitivna slika o sebi, drugima, pozitivan stav prema svim vrijednostima
Moguće je ostvariti psihoterapijsku pomoć koristeći rad kao sredstvo odgoja
Kurikulum učeničke zadruge ( tehničko – tehnološki + poduzetničko- ekonomski )
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Danas: Oko 250 učeničkih zadruga s oko 18.000 zadrugara i oko 700 mentora
- 24 srednjoškolskih zadruga
- 206 osnovnoškolskih zadruga
- 20 zadruga odgojno-obrazovnih institucija
Visoka škola Nikola Šubić Zrinski
Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org nikola@zrinski.org
Metodički pluralizam
Visoka korelacija između obrazovnih ishoda i metodičkog okvira
Značajan za poučavanje poduzetništva ( nužno poznavanje dovoljno metoda učenja ali i
poduzetničko – ekonomskih procesa, aktivnosti, postupaka)
Nužna sveobuhvatna didaktičko-metodička izobrazba nastavnika
Obrazovna-odgojna djelatnost se najsporije tehnološki modernizira od svih važnih društvenih
djelatnosti. Obrazovna je učinkovitost škole već zbog toga ispod potrebne razine (
Pastuović, 1999,)
JESU LI NASTAVNICI U OSNOVNIM ŠKOLAMA ( DIDAKTIČKO – METODIČKI ) SPREMNI
ZA POUČAVANJE PODUZETNIŠTVA?
top related