sveuČiliŠte u rijecioliver.efri.hr/zavrsni/391.b.pdf · 2013-11-12 · mišljenja o metodi...
Post on 08-Jan-2020
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Maja Grozdanić
E-MAIL ANKETNI UPITNIK
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
E-MAIL ANKETNI UPITNIK
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Istraživanje tržišta
Mentor: Doc.dr.sc. Lara Jelenc
Student: Maja Grozdanić
Marketing
0009050000
Rijeka, rujan 2013
SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................... 2
2. METODA ANKETE.......................................................................................... 4
2.1. Vrste anketa ..................................................................................... 5
2.1.1. Izravno anketiranje (intervju) ............................................ 5
2.1.2. Telefonsko anketiranje ...................................................... 6
2.1.3. Dopisni anketni upitnik ..................................................... 7
2.1.4. On-line anketni upitnik ...................................................... 8
2.1.5. E-mail anketni upitnik ....................................................... 9
2.2. Vrste e-mail anketnog upitnika ...................................................... 10
2.3. Prednosti i nedostaci e-mail anketnog upitnika ............................... 10
2.4. Sastavljanje i pogreške u sastavljanju e-mail anketnog
upitnika ................................................................................................ 11
3. ISTRAŽIVANJE O UPOTREBI E-MAIL ANKETNOG UPITNIKA .............. 15
3.1. Hipoteze i plan istraživanja ............................................................ 15
3.2. Metodologija istraživanja ............................................................... 16
3.3. Rezultati istraživanja ..................................................................... 19
3.3.1. Analiza prikupljenih podataka ......................................... 19
3.3.2. Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima
sklonosti korištenja e.mail ankete ............................................. 36
3.3.3. Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima
sklonosti individualnog mišljenja o e-mail anketi ...................... 39
3.3.4. Odnos individualnog mišljenja sa pokazateljima
sklonosti korištenja mišljenja e-mail ankete .............................. 42
3.4. Provjera hipoteza i rasprava o rezultatima ...................................... 47
3.5. Ograničenja i primjena rezultata istraživačkog rada ....................... 49
4. ZAKLJUČAK .................................................................................................. 52
LITERATURA ...................................................................................................... 54
PRILOZI ............................................................................................................... 56
1. Popis prikaza ........................................................................................ 56
2. Popis tablica ......................................................................................... 56
3. Popis grafikona..................................................................................... 56
1. UVOD
U današnjem ubrzanom poslovnom svijetu, poslovne se odluke moraju temeljiti na
pouzadanim rezultatima istraživanja tržišta time se smanjuju rizici u poslovanju te se olakšava
donošenje poslovnih odluka.
Zato postoje sve veće potrebe za raznim sredstvima pomoću kojih se dolazi do informacija
potrebnih za uspješno poslovanje.Kvantitativnim metodama istraživanja podaci se prikupljaju
na temelju standardiziranog i strukturiranog upitnika, a rezultati se potom mogu kvantificirati,
standardizirati, analizirati primjenom statističkih metoda i međusobno komparirati.
Postoje razni načini dolaženja do potrebnih informacija. Kvantitativna sredstva pomoću kojih
dolazimo do informacija napreduju s razvojem nove tehnolgije. Tako se u počecima
istraživanja informacije skupljale pisanim anketama, putem pošte zatim telefonskim
anketama, a u današnje vrijeme sve više se upotreblja računalo te vezano s tim on-line anketni
upitnici, e-mail anketni upitnici...
Danas kada je potreba za što pouzdanijim te brzim informacijama sve veća sve je popularnije
istraživanje tržišta pomoću e-mail anketnog upitnika. Kako veliki broj stanovništva u svijetu,
a i u Hrvatskoj, posjeduju tehnologiju poput osobnog računala, prenosnog računala, pametnih
mobitela ovaj način istraživanja sve više dolazi do upotrebe. E-mail anketni upitnik označava
anketni upitnik pisan u e-mailu i koji se šalje na adrese ispitanika. Povratna informacija je
daleko brža od starijih načina istraživanja.
Svrha ovog rada je utvrditi koliko istraživači koriste u svojim istraživanjima e-mail anketne
upitnike te njihova mišljenja o korisnosti e-mail anketnih upitnika u odnosu na druge načine
istraživanja. Ovim istraživanjem će se također dobiti slika i ostalim vrstama anketnih
upitnika.
U ovom radu cilj je utvrditi korisnost i upotrebu e-mail anketnih upitnika prilikom istraživanja
tržišta. Na temelju ovog cilja u istraživačkom djelu rada postavit će se hipoteze koje će se
testirati uz pomoć statističkih metoda, kako bi se utvrdilo da li su prihvaćene ili se odbacuju.
3
Diplomski rad podijeljen je u četiri dijela. U prvom uvodnom djelu govori se o sve većoj
potrebi za brzim dolaskom do informacija potrebnih za uspješno poslovanje. Zatim o
načinima dolaska do informacija. Nadalje, slijedi problematika, svrha i cilj rada. Drugi dio
„Metoda ankete“ govori općenito o metodama anketa. Koje vrste anketnih upitnika imamo te
uvid u razlike između navedenih, njihovim prednostima i nedostacima. Posebni dio se osvrće
na e-mail anketni upitnik i njegovim značajem. Posebno je naglašena i razlika između on-line
i e-mail anketnog upitnika kako ne bi došlo do mogućnosti poistovjećivanja pojmova.
Također su navedene i prednosti i nedostaci e-mail anketnog upitnika. Treći dio „Istraživanje
o upotrebi e-mail ankete“, sadrži plan i postavljene hipoteze istraživanja, opisuje
metodologiju istraživanja te detaljno analizira rezultate dobivene istraživanjem. Na temelju
rezultata provjeravale su se postavljene hipoteze te se predložila mogućnost primjene
rezultata. Također su navedena i ograničenja rada. U „Zaključku“ odnosno četvrtom djelu
rada nalaze se spoznaje do kojih se došlo tijekom izrade rada.
4
2. METODA ANKETE
Jedna od najčešćih metoda prikupljanja podataka u društvenim istraživanjima je anketni
upitnik. Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i
prikupljaju podaci, informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja (Zelenika, 2000,
str. 338), o tome da se metoda ankete najčešće primjenjuje u istraživanjima tržišta prilikom
prikupljanja primarnih podataka prema Tihi (Tihi, 1974, str. 125). Za razliku od drugih
(Zvonarević, 1989, str. 117) dijeli anketu na anketu u širem i užem smislu. Dok anketa u
užem smislu označava samo onaj postupak u tijeku kojega se odabranim ispitanicima
postavljaju usmeno ili pismeno određena pitanja, na koja oni također usmeno ili pismeno daju
odgovore . Anketa u širem smislu označava istraživački postupak kojim se direktno, iz prve
ruke, prikupljaju podaci i informacije o ekonomskim, sociološkim, demografskim,
psihološkim i drugim osobinama skupine ljudi ili društvene zajednice. Također sličnog
mišljenja o metodi anketnog upitnika ima i (Marušić, 1992, str. 155), koja kaže da se metoda
anketnog upitnika sastoji u postavljanju pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i
njihove odgovore u usmenom ili pismenom obliku.
Dok se ne prouči i ne spozna bit metode anketiranja, moglo bi doći do pogrešnog suda o njoj,
jer se anketni upitnik pričinjava jednostavnom: netko smisli nekoliko pitanja, pronađe
nekoliko osoba kojima ta pitanja postavlja te prikupljene odgovore na određen način
interpretira i „anketa“ je gotova. Takva prividna jednostavnost metode anketiranja dovodi do
anketomanije i pseudoanketa. Rezultati takvih anketnih upitnika su u pravilu netočni,
nepouzdani, pa stoga i neupotrebljivi. Osim toga, takvi anketni upitnici kod ispitanika stvaraju
averziju prema anketama (Zvonarević, 1989, str.117.). Prije nego što istraživač počne
sastavljati pitanja za anketu, pretpostavlja se da mu je poznat predmet i istraživanje s
hipotezom, svrha, i ciljevi istraživanja, sva aktualna literatura i rezultati dosadašnjih
istraživanja kao i znanstvene metode koje su korištene u prethodnim istraživanjima. Pripremat
anketu bez nabrojanih spoznaja značilo bi raditi na slijepo, a rezultat bi bio porazan. Pitanja u
upitnik ne ulaze slučajno, jer se svatko od njih odnosi na indikator, indikator se odnosi na
varijablu, varijabla na hipotezu, a hipoteza proizlazi iz predmeta (problema) istraživanja
(Vujević, 1988, str. 95.).
5
2.1. Vrste anketa
Anketni upitnik je vjerovatno najintenzivnije korištena metoda kada se radi o ispitivanju
potrošača. Postupak anketiranja se može vršiti na nekoliko načina. Svaki način će biti detaljno
objašnjenu nastavku.
2.1.1. Izravno anketiranje
Ovo je najfleksibilniji model ispitivanja gdje su ispitivač i ispitanik u neposrednoj fizičkoj
blizini (Gustić, Bačelić, 2011, str. 93). Postoje još mnoge definicije kao što su razgovor
između dvije osobe, započet od strane ispitivača sa posebnim ciljem da dobije informacije
relevantne za istraživanje i usmjeren na sadržaj određen ciljevima istraživanja (Kahn, Cannell,
1968, str. 47), takvog je mišljenja i (Marušić,1992, str. 156) te (Tričković, Hanić, 1989, str.
316). Izravno anketiranje se prema Zeleniki (Zelenika, 2000, str. 347) može provesti na dva
načina, a to su individualno anketiranje (primjenjuje se u anketiranju jednog ispitanika) i
grupno anketiranje (primjenjuje se u anketiranju većeg broja ispitanika).
Prednosti ovog načina anketiranja su, kao najvažnije, mogućnost izravnog sučeljavanja
anketara i ispitanika te je zbog toga najbolji način prikupljanja podataka od ispitanika,
omogućuje praktično prikupljanje svih neophodnih informacija. Također mogućnost
korištenja različitih pomoćnih sredstava pri ispitivanju (slike, modeli, uzorci, slike), (Gustić,
Bačelić, 2011, str. 93), te prednost ističu i (Meler, 2005, str. 95), (Tihi, 1976, str. 126),
METODA
ANKETIRANJA
IZRAVNO
ANKETIRANJE
TELEFONSKO
ANKETIRANJE
Izvor: Gustić, Bačelić, 2011, str. 92. (uz nadopunu)
Prikaz 1: Metoda anketiranja
DOPISNA
ANKETA
ON-LINE
ANKETA E-MAIL
ANKETA
6
(Marušić, Vranešević, 2001, str. 203). Upitnik može biti i duži nego kod drugih oblika
ispitivanja i ispitivanje nije teoretski vremenski ograničeno, redoslijed, tijek, dinamika
ispitivanja se može prilagodit ispitaniku, praćenje različitih neverbalnih znakova kod
ispitanika, identifikacija ispitanika (obilježja koja se ne pitaju, već vizualno registriraju), neke
su od prednosti koje ističu Tihi i Marušić (Tihi, 1976, str. 126), (Marušić, 1992, str. 157).
Nedostaci su visoki troškovi anketara te veliki utrošak vremena (Gustić, Bačelić, 2011, str.
93), (Marušić, 1992, str. 158), (Meler, 2005, str. 97), (Pikić, 2011). Nadalje treba dosta
priprema anketara (obuka), ne omogućuje potpunu „anonimnost“ ispitanika, planiranje,
organizacija i kontrola ispitivanja kompleksniju su i znatno složeniji nego kod drugih oblika
ispitivanja, loši anketari mogu upropastiti odgovore i navesti na krive odgovore ispitanika,
ponekad nije moguće doći do nekih ispitanika izravno (Gustić, Bačelič, 2011, str. 93).
2.1.2. Telefonsko anketiranje
Bez telefona bi teško bilo zamisliti komuniciranje u suvremenom društvu, pa je sasvim
logično da se i u istraživanju tržišta, prilikom prikupljanja primarnih podataka, koristimo
njime kao jednim od mogućih rješenja (Tihi, 1976, str. 135). U telefonskom se anketiranju
osim upitnika kao sredstva istraživanja upotrebljava i telefon putem kojeg se ispitaniku
postavljaju pitanja u vezi s predmetom istraživanja (Tričović, Hanić, 1989, str. 316), nadalje
Meler (Meler, 2005, str. 92), navodi kako je ova metoda ispitivanja ograničena na nacionalno
tržište, budući da se povećanjem prostornog obuhvata ispitivanja troškovi znatno povećavaju,
a može doći i do tehničkih poteškoća u obavljanju ispitivanja, obzirom na komunikaciju na
stranom jeziku. Kao i svaka metoda tako i telefonsko anketiranje ima određene prednosti,a
isto tako i nedostatke.
Prednosti telefonskog ispitivanju su (Gustić, Bačelić, 2011, str.94), da se podaci pri
ispitivanju odmah unese u kompjutor te se time skraćuje obrada podataka, najlakši je način
dobivanja informacija od ispitanika, jer smanjuje razinu prostorne i vremenske udaljenosti
ispitivača i ispitanika. Također se postiže visok postotak odgovora od ispitanika, skraćuje se
brzina ispitivanja (skraćuje se vrijeme, ne izlazi se na teren) i ukupni troškovi ispitivanja i
obrade su znatno niži. Moguće je lakše ispitivati određene segmente potrošača jer su u
telefonski imenicima već sustavno složeni (liječnici, kozmetički salon itd.). Pored navedenih
prednosti koje Meler (Meler, 2005, str. 92) navodi i kako je za ovu tehniku ispitivanja
karakteristična i jednostavnost pri obavljanju ispitivanja. Tihi (Tihi, 1976, str. 136) ističe još
7
jednu bitnu prednost, a to je da postoji mišljenje da se primjenom telefona ostvaruju i neke
psihološke prednosti u odnosu na osobno i dopisno anketiranje. Prije svega ispitanik se manje
nelagodno osjeća ako treba da odgovori na neka pitanja koja su po njegovom mišljenju
osobne prirode. Fizičko prisutnost ispitivača bi ga možda zbunilo, a napisane odgovore može,
slučajno ili namjerno, pročitati i neko od članova porodice. Pored toga smatra se da su
odgovori dati putem telefona iskreniji.
Nedostaci telefonsko anketiranju su nužno sastavljanje kratkog upitnika, ograničenost
primjene (otpadaju pitanja vezana za izgled, boju, dizajn proizvoda i sl.), (Meler, 2005, str.
92). Također otpadaju pitanja otvorenoga tipa. Otvorena pitanja gdje ispitanik ima punu
slobodu da iznese svoje mišljenje o određenom problemu, zbog limitiranog vremena a i
određenih psiholoških faktora, kao što je npr. osjećanje ispitanika da dosađuje ispitivaču
kojega ne vidi i ne čuje za vrijeme davanja odgovora, ne garantiraju u ovom slučaju puno
efekta (Tihi, 1976, str. 137). Nadalje Gustić i Bačelić (Gustić, Bačelić, 2011, str.94), navode
nedostatke. Može se anketirati samo osobe koje imaju telefon i koje su u imeniku, opet
postoji problem da se neke osobe ne žele javiti na telefon ili da su zastarjeli i neažurirani
telefonski imenici. Može doći do prekida suradnje ispitivača i ispitanika zbog nedostatak
navike komunikacije putem telefona kod nekih ispitanika ili ukoliko ispitivač nije vješt i
iskusan. Oko nemogućnosti korištenja raznih pomoćnih sredstava (slike, dijagrami, uzorke i
sl.) kao nedostatka ove metode slaže se i Marušić (Marušić, 1992, str. 159).
2.1.3. Dopisna anketa
Dopisna anketa se ostvaruje pomoću pisanog upitnika. Podrazumijeva model u kojem
ispitanici sami i bez izravnog uplitanja, sugestija i pomoći ispitivača popunjavaju anketni
upitnik (Gustić, Bačelić, 2011, str.96). Za ovaj način komuniciranja karakteristično je da
ispitanik sam, tj. bez pomoći ispitivača popunjava upitnik. U literaturi se može naći termin
„anketa putem pošte“, ali on nije adekvatan. Ispitanici mogu dobiti upitnike i na druge načine,
mada je činjenica da je to najčešće posredstvom pošte. Ima slučajeva slanja upitnika
upakiranih zajedno sa proizvodom koji se kupi, zatim slučajeva donošenja direktno na
određenu adresu, distribucije na ulici i drugih (Tihi, 1976, str. 133).
Dopisna anketa ima niz prednosti u primjeni (Ferber, Blankertz, Hollander, 1964, str. 253)
kao što su ekonomičnost, mogućnost široke geografske distribucije ispitanika, eliminira sve
greške ispitivača te je moguće osigurati veću iskrenost pri davanju odgovora na pitanja kod
8
kojih bi prisutnost ispitivača dovelo ispitanika u neugodan položaj. Pored navedenog
(Marušić, Vranešević, 2001, str. 206) ističu prednost dopisne ankete u tome što ispitanici
imaju vremena pročitati i proučiti anketni upitnik i tek tada odgovoriti na pitanja. Prednost
niskih troškova (ne treba imat anketare za rad na terenu), anonimnost ispitanika je potpunija
od izravne i telefonske ankete te mogućnost anketiranja osoba do kojih je teško doći (Gustić,
Bačelić, 2011, str.96).
Nedostaci dopisne ankete su brojni. Jedna od najvažnijih je veliki ne odaziv ispitanika te
zahtjeva dugi vremenski period. Razlog tomu počiva u činjenici što ne postoji bliski kontakt s
ispitanikom „licem u lice“, tako da ispitanik ne može biti nagovoren da prihvati sudjelovanje
u ispitivanju, jer ga niti vidi, niti čuje. Pojava velikog broja ne respodenata se nastoji izbjeći
stimuliranjem ispitanika slanjem poklona zajedno s upitnikom prije ili poslije ispitivanja, ali
se time dolazi u opasnost, a to je povećanje subjektivnosti ispitanika prigodom davanja
odgovora (Marušić, 1992, str. 159), (Meler, 2005, str. 91). Anketni upitnik mora biti relativno
kratak, a pitanja moraju biti jednostavna i lako razumljiva. Otvorena pitanja nisu baš efikasna.
(Tihi, 1976, str. 134). Upitna je reprezentativnost nekih odgovora jer postoji mogućnost
izbjegavanja odgovora na neka pitanja u upitniku. Nije prikladna za ispitanike nižeg stupnja
obrazovanja. Proizvoljno tumačenje anketnih pitanja, pa time i različiti odgovori koji se posije
ne mogu iskoristit također predstavlja negativnu stranu ove metode ispitivanja (Gustić,
Bačelić, 2011, str. 96).
2.1.4. On-line anketa
Internet je danas omogućio ljudima različite oblike i mogućnosti interakcije i
individualizacije. Marketing istraživačima omogućio je interakciju s velikim brojem različitih
segmenata potrošača. Potrošačima je Internet omogućio da umjesto objekta ispitivanja
postanu ravnopravan subjekt, koji uzima sve više inicijativu, ali im i daje ulogu kontrolora i
arbitra različitih aktivnosti i tijekova. Potrošači imaju sve više ključnu ulogu pri definiranju
pravaca, sadržaja i pravila suradnje, određuju koje im informacije trebaju, iskazuju svoje
preferencije prema markama, utječu na cijene, promotivne aktivnosti, distributivne kanale. .
Najčešći oblik on-line ispitivanja je putem stavljanja upitnika na web site. Motivacija
ispitanika na suradnju se obično vrši kroz nagradne igre ispitanicima koji odgovore na takav
upitnik. Radi učinkovitosti ovog načina ispitivanja, koriste se segmenti ispitanika umreženi
kroz on-line panel. Radi se o bazi podataka koja sadrži sve bitne informacije o ispitanicima
9
koji se potom uključuju u ciljni segment ispitanika. On-line ispitivanje se često koristi i kod
testiranja novog proizvoda prilikom njegovog uvođenja na tržište. Za razliku od klasičnih
marketing tehnika testiranja, on-line metoda realizira se mnogo brže i uz znatno niže troškove
testiranja novog proizvoda. Temeljni nedostatak on-line ispitivanja je u malim uzorcima
ispitanika što često navodi na iskrivljene i pogrešne zaključke (Gustić, Bačelić, 2011, str.98.).
Osnovna je prednost ispitivanja putem on-lina mogućnost da se jednostavno, brzo i razmjerno
jeftino dođe do ispitanika. To se postiže tako da se upitnik u elektroničkoj verziji dostavi
ispitaniku na njegovu e-mail adresu ili da istraživač na svojoj web stranici postavi upitnik koji
je dostupan svima koji ulaze na tu stranicu (Grbac, 2006, str. 137.).
Najznačajnije tehnike on-line ispitivanja su anketiranje i paneli. Anketiranje možemo
podijeliti u skupine s obzirom na način komuniciranja s ispitanicima, tj. prikupljanja
podataka: web ankete, samo administrirajuće web ankete, web ankete uz e-ispitivača, e-mail
ankete (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, str.139.).
2.1.5. E-mail anketa
S milijardama elektronskih poruka koje godišnje lete Internetom širom svijeta, tipični korisnik
provede više od dvije trećine ukupnog vremena online u korištenju e-maila (Mardesich,
2001). Prednosti e-maila nad direktnom poštom. E-mail ne traži poštarinu ni troškove
štampanja, zatim nudi trenutan i lagan način direktnog odgovora te se e-mail može automatski
personalizirati da bi izašao u susret potrebama specifičnog korisnika (Strauss, El-Ansary,
Frost, 2006, str. 351).
Vrlo je bitno naglasiti i objasniti što je to on-line anketa, a što e-mail anketa. On-line anketa
predstavlja anketa koja je postavljena na web-stranicu, dok je e-mail anketa, anketni upitnik
koji se šalje i prima putem elektroničke pošte (Meler, 2005, str.95). Pojam e-mail
istraživanje(Poynter, 2010, str. 5) odnosi se na istraživanje koje je e-poštom poslano na e-mail
adresu ispitanika. Pod e-mail anketom ne smatra se anketa koja je postavljena na nekom web
mjestu, a zatim slana putem e-maila.
10
2.2. Vrste e-mail anketnog upitnika
Postoje dva načina za provesti e-mail anketu. Prvi je da se anketa nalazi u tijelu e-maila, a
druga je poslati anketu kao privitak e-maila. E-mail anketa koja se nalazi u tijelu e-maila dalje
se dijeli na tekstualne poruke e-maila i HTML e-maila. HTML je programski jezik koji se
koristi za kreiranje dokumenata na World Wide Web-u. HTML se koristi za stvaranje
hipertekstualnih datoteka (datoteka koje sadržavaju linkove). U prostoru za unošenje teksta e-
maila postavlja se upitnik kao dio e-maila na isti način na koji upisujemo poruku prilikom
slanja emaila. Ispitanik klikne"replay" i zatim se na e-mail izlistava, ulazak njihovih
odgovora. HTML e-maila anketa koristi moć HTML za stvaranje više zanimljiv pregled email
ankete. HTML istraživanje može izgledati privlačno. Na primjer, može koristiti standardne
značajke kao što su razni gumbi i potvrdne okvire, a može se postaviti i gumb za
kompletiranje upitnika na podnožje e-maila. E-mail anketa slana u prilogu e-maila je u ranim
danima Interneta bila vrlo prihvatljiva na e-mail anketu kao komandni izvršni kod. Na ovaj
način e-mail stigne na adresu ispitanika, privitak se otvori, ispuni se anketa i ispunjenu se
šalje na e-mail sponzoriranog projekta.
2.3. Prednosti i nedostaci e-mail anketnog upitnika
Kao i sve prethodne metode, tako i metoda e-mail ankete ima određene predonosti i
nedostatke. Neke prednosti, nedostaci su isti kao i kod on-line ankete, ali se u pojedinim
segmentima razlikuju.Prednosi on-line ankete, a samim time i e-mail ankete su (Ružić, Biloš,
Turkalj, 2009, str.138.) mogućnost širokog zemljopisnog opsega anketa, što nužno neće
povećati vremenske i novčane izdatke (kao što je to slučaj kod većine drugih metoda).
Pogodna je u situacijama kad je informacija hitno potrebna, uz uvažavanje nižih troškova te
kada složenija razmatranja i evaluacija podataka nije prijeko potrebna. Dizajn prilagođen
korisniku – koji motiviraju i olakšavaju unos podataka. Najpodesniji oblik za jeftino,
trenutačno, interaktivno i globalno komuniciranje s kupcima (klijentima). Prednosti e-maila
ankete naspram on-line ankete (Poynter, 2010, str.6.) nalazi se u velikoj organizaciji.
Primjerice kada se provodi istraživanje na određenom osoblju. U velikoj organizaciji
istraživanje temeljeno na on-line može uzrokovati veći broj primatelja da se prijave u anketi u
isto vrijeme, uzrokujući potencijalno veću širinu problema. E- mail istraživanja se raspoređuje
unutar tvrtke te se u mnogim slučajevima teret rasporedi ravnomjernije.
11
Nedostaci on-line ankete (e-mail ankete) su (Schmit, Hollensen, 2006, str. 145) da su korisnici
internata, mlađe, školovane osobe, što smanjuje obuhvat ispitanika. Nadalje ispitanici moraju
imati pristup Internetu i e-mail adresu. Kupovanje e-mail adresa može biti skupo, a adrese ne
butu uvijek ažurirane. Dokazano je da ljudi češće mijenjaju e-mail adrese nego npr. telefonske
brojeve. Veliki nedostatak je i gubitak anonimnosti. Nedostaci e-mail ankete pisane kao tekst
poruke e-maila bez obzira o kojoj temi se u istraživanju radili prema je da su takva
istraživanja sklona biti dosadna i ograničena. Problem je i da ispitanici mogu propustit neko
pitanje, čak izbrisati dijelove upitnika te da odgovaraju na neprimjeren način (npr. odabir
između dvije opcije gdje samo jedan odgovor treba biti izabran. Nedostaci e-mail ankete
pisane kao HTML e-maila je da postoji mogućnost da razni „filteri“ e-maila spriječi prolaz e-
mail ankete do ispitanika ili da se prilikom slanja anketa može pretvoriti u običan tekst.
Nedostatak e-mail ankete slane kao prilog je opća nevoljkost da prihvate izvršni kod putem e-
maila je rezultiralo da ovaj oblik ankete postaje rijetko (Poynter, 2010, str. 6).
2.4. Sastavljanje i pogreške prilikom sastavljanja e-mail anketnog
upitnika
Kao i kod ostali metoda anketiranja, dopisno anketiranje, izravno anketiranje, tako i kod e-
mail anketiranja postoje „pravila“ sastavljanja anketnog upitnika. Zapravo ne postoji neko
čvrsto pravilo već podsjetnik za sastavljanje anketnog upitnika. Na prikazu 2 navodi se
postupak u redoslijedu, kao da se događaju korak po korak, iako će se u svakodnevnom radu
događati da istraživač ne bude u mogućnosti raditi na tako idealno zamišljeni način (Marušić,
Vranešević, 2005, str. 221). Podsjetnik za sastavljanje anketnog upitnika objašnjava i Gilbert
(Gilbert, 1996, str. 360).
12
Određivanje tražene informacije prvi je korak u sastavljanju anketnog upitnika koji želimo
dobiti istraživanjem. Određivanje informacija će bit puno jednostavnije ukoliko smo u ranijim
fazama proces istraživanja bili precizni (Gilbert, 1996, str. 361). Posebno se naglašava
prilikom sastavljanja anketnog upitnika, jer se čini da je tu prisutna velika opasnost da
istraživanje prijeđe okvire informacija koja mu je zaista potreba i da u anketnom upitniku
postavlja ona pitanja koja smatra momentalno zanimljivim i općenito korisnim, ili mu se
sadržajno nadovezuju na postojeća pitanja (Marušić, 2001, str. 220). Nakon određene
informacije dalje slijedi određivanje vrste anketnog upitnika i oblik komuniciranja s
ispitanicima. Radi se o odluci s obzirom na prikrivenost ciljeva istraživanja i s obzirom na
komunikaciju, poštom, telefon, osobno kako bi se došlo do potrebnih informacija. Sve metode
nisu jednake, razlikuju se po troškovima provedbe i ostalome, ali sve mogu biti korištene. Ta
je odluka važna zbog sadržaja, opsega, načina postavljanja pitanja, redoslijeda i možebitnih
pomoćnih materijala koji se mogu upotrijebiti uz upitnik: kartice, skice, fotografije, proizvodi
i slično. Slijedi određivanje sadržaja upitnika. Sadržaj pitanja će svakao biti usuglašen sa
ranijim koracima, no istraživač može i treba postaviti neka dodatna pitanja koja ne daju
neposredan odgovor vezan za informacijom, ali može motivirati ispitanika na sudjelovanje.
Ispitivač si treba postaviti pitanja: je li određeno pitanje potrebno, je li umjesto jednog pitanja
potrebno više pitanja, hoće li ispitanik moći odgovorit na postavljeno pitanje, hoće li ispitanik
Prikaz 2: Podsjetnik za sastavljanje anketnog upitnika
Utvrditi koju
informaciju
želimodobiti
istraživanjem
Odrediti vrstu upitnika
i oblik komuniciranja s
ispitanicima
Odrediti sadržaj
pojedinih pitanja
Odrediti oblik
odgovora na pitanja
Formulirati svako
pitanje
Utvrditi redosljed
pitanja
Provjeriti dosadašnje
korake i popraviti ako
je potrebno
Odlučiti o fizičkom
izgledu upitnika
Protestirati upitnik i
popraviti ako je
potrebno
Izvor: Marušić, Vranešević (2001): Istraživanje tržišta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, str. 221.
13
htjet dati odgovor (Gilbert, 1996, str. 363-374). Istraživač mora odlučiti o načinu na koji će
ispitanik dati odgovore. Prema konstrukciji sadržaja postoje: izravna i neizravna pitanja,
zatvorena i otvorena pitanja, pitanja s višestrukim izborom pitanja, delikatna pitanja, pitanja
usmjerena na memoriju ispitanika, filter pitanja, pitanja po sadržaju, kontaktna pitanja,
kontrolna pitanja (Gustić, Bačelić, 2011, str.100.). Pitanjima otvorenog oblika, ispitaniku se
ne postavljaju nikakvi kruti okviri za odgovore. Osim pitanja ostavlja se prazan prostor u koji
ispitanik treba prirodno i spontano, na način koji njemu najviše odgovara, upisati odgovor.
Zatvorenim pitanjima ispitanik je oštro ograničen u mogućnostima za odgovore. Naime,
pokraj pitanja stoje ponuđeni odgovori. Dakle, kod ovih pitanja ispitanik odgovara tako da
izabere jedan ili više odgovora koji su mu ponuđeni (Žugalj, Dumičić, Dušak, 2006, str. 118.-
119.). Formuliranje pitanja je vrlo bitno, to je točan tekst koji anketar treba izgovorit ili će ga
ispitanik sam pročitat ovisno o upotrebi metode ispitivanja. Pitanja treba složiti ovim
redoslijedom (Gustić, Bačelić, 2011, str.102.):
- po njihovom logičkom slijedu
- najprije postavljati jednostavna, onda složenija pitanja i na kraju vrlo složena pitanja
delikatne naravi
- na početku upitnika treba postaviti uvodna pitanja koja trebaju privući početnu
pozornost kod ispitanik, stvorit kod njega interes i pridobiti ga za suradnju u nastavku
upitnika. Ponekad takva pitanja i nisu izravno povezana sa sadržajem i ciljevima
upitnika
Što se tiče kreiranja teksta upitnika treba paziti da svaka riječ u upitniku ima svoje mjesto i
značenje. Nije dobro koristiti riječ „kupovati“ kao npr. „Kupujete li?“ Kupac ne kupuje, on
posjeduje, ima, zadovoljava neku svoju potrebu. Izbjegavati duga i složena pitanja, složene
rečenice i rečenične izraze. Pitanja trebaju biti kratka. Izbjegavati riječi širokog i ispraznog
značenja kao i riječi koje imaju dva ili više značenja. Polupoznate, neobjašnjene i nedovoljno
objašnjene riječi, također treba izbjegavati u upitnicima (Gustić, Bačelić, 2011, str.103). Vrlo
bitno pri sastavljanju ankete je prva i zadnja stranica. Prva stranica anketnog upitnika je
najvažnija stranica. To je stranica radi koje će mnogi ispitanici nastaviti ili odustati od
odgovaranja na anketni upitnik. Prva stranica se koristi kako bi se ispitanici osjećali
dobrodošli, da im se kaže sve što moraju znati, sve što se zakonski te da ih se usmjeri na
ostatak anketnog upitnika. Prva stranica mora bit sadržana od dva djela, pozdrava i važnih
informacija vezanih za temu istraživanja. Zadnja stranica je također vrlo bitna, iako ju se
najčešće izbacuje iz istraživanja. Zadnja stranica bi trebala sadržavati: zahvalu na
14
sudjelovanju, pružit daljnje informacije, zadnji komentar, uključiti anketna pitanja na zadnjoj
stranici, usmjeriti prema zatvaranju istraživanja (Ray Poynter, 2010, str.40). Kad su sva
pitanja sročena i napisana redoslijedom za koji mislimo da je dobar, dolazi faza vrlo strpljivog
čitanja svakog pitanja i kontrole da bi se utvrdilo je li svako pitanje jasno, nema li možda
sadržaja koji će ispitanika zbuniti ili frustrirati, pa tako dovesti u pitanje sam proces
istraživanja. Istraživač mora odvojiti vremena da se pozabavi svakom riječi u svakom pitanju.
Upravo je teško zamisliti kako jednostavna pitanja mogu zbunjivati ispitanika ili ih ispitanici
mogu shvatiti sasvim drukčije nego što smo pretpostavljali prilikom njihova sastavljanja.
Zbog toga nakon ove faze dolazi još posljednja, u kojoj se upitnik testira poput novog
proizvoda, na manjemu dijelu one populacije kojoj je namijenjena. Taj se postupak zove
pilotsko ispitivanje (pretest) (Marušić, 2001, str.230.).
Najčešće pogreške u sastavljanju anketnih upitnika su:
- pogreška eksperta,
- nedovoljno sažeti ponuđeni odgovori,
- neuključivanje svih mogućih odgovora,
- uporaba emocionalnih obojenih i stereotipnih riječi te
- sugestivna pitanja.
Pogreška eksperta je vrlo česta pogreška, nastaje upotrebom riječi koje ispitanici ne razumiju.
Nedovoljno sažeti ponuđeni odgovori mogu poremetit preglednost tako da se ispitanik odluči
za odgovor koji je u obuhvatu njegove pozornosti i pamćenja, a ispusti one koji su izvan tog
obuhvata, tako su bliži njegovu mišljenju. Neuključivanje svih mogućih odgovora usmjerava
ispitanike prema odgovorima koji su im ponuđeni. Ako istraživač, tj. sastavljač upitnika, nije
zadovoljan s onim o čemu ispituje zadovoljstvo, ponudit će više mogućnosti koji su indikator
nezadovoljstva. Slično se često izostavlja srednja vrijednost, tj. ni zadovoljan ni nezadovoljan.
To činimo tada kada slutimo (znamo) da će većina ispitanika zaokružiti srednji odgovor, a
stalo nam je da ispitanika razlikujemo s obzirom na zadovoljstvo. Uporaba emocionalno
obojenih i stereotipnih riječi mogu djelovati na smjer odgovora ispitanika. Sugestivna pitanja
usmjeravaju ispitanika prema određenim odgovorima. To se postiže stavljanjem nekih
odgovora na mjesto gdje je veća vjerojatnost da budu zaokruženi, upozoravanjem na
konzekvence, ili isticanjem nekih problema koji usmjeravaju prema željenom odgovoru
(Žugalj, Dumičić, Dušak, 2006, str. 120.).
15
3. ISTRAŽIVANJE O UPOTREBI E-MAIL ANKETNOG UPITNIKA
3.1. Hipoteze i plan istraživanja
Kao što je već istaknuto u prethodnom dijelu, cilj ovog rada je utvrditi korisnost i upotrebu e-
mail anketnog upitnika prilikom istraživanja tržišta. Sljedeće istraživačke hipoteze
postavljene su na temelju problematike i svrhe rada te rezultata prethodnih istraživanja:
H1: E-mail anketni upitnik sve više raste kao sredstvo istraživanja tržišta;
Rezultati prethodnih istraživanja potvrđuju da e-mail anketni upitnik ima potencijala
zbog malih troškova, visoke stope odgovora te visoke brzine odgovor (Sheehan i
McMillan, 1999), također tu tezu potvrđuju i istraživanja (Shannon, et.al., 2002),
(Kirkby, et.al.,2011).
H2: Personalizacija je važan element u povećanju odaziva na e-mail anketne upitnike;
Heerwegh (2005) dokazuje da se odaziv na e-mail anketne upitnike povećava ukoliko
je anketa naslovljena na svaku osobu kojoj je anketa prosljeđena, o važnosti
personalizacije e-maila slažu se i Schaefer, Dilman (1998).
H3: Ispitanici putem e-mail anketnih upitnika daju kompleksnije odgovore na pitanja
otvorenog tipa u odnosu na druga sredstva istraživanja; Shermis i Lobard (1999) su
dokazali da ispitanici putem e-mail ankete daju kompleksnije i bolje odgovore na
pitanja otvorenog pitanja.
H4: E-mail anketni upitnik je korektno usmjerena ukoliko se provode istraživanja za
interesne skupine koje koriste e-mail; Istraživanje Schaefer i Dilman (1998) pokazuje
da su e-mail ankete dobre samo za pojedine interesne skupine kao npr. zaposlenici
tvrtke, članovi udruga odnosno samo onaj dio populaciji koji ima e-mail adresu.
H5: E-mail anketne upitnike imaju nešto nižu stopu odgovora od anketa koje su slane
putem pošte ili putem telefona; Harewood, G.C. sa svojim suradnicima (2001) je
dokazao da je najveća stopa odgovora anketiranjem putem telefona, zatim koje su
slane poštom, a tek onda e-mail anketa.
16
H6: E-mail anketni upitnik je ograničavajuće sredstvo istraživanja zbog nemogućnosti
dobivanja e-mail adresa ili dobivanja krivih adresa; McMahon i suradnici,( 2003),
potvrđuju svojim istraživanjima da je jedan od razloga manje stope odgovora na e-
mail ankete upisivanje krivih e-mailova ili dobivanje krivih e-mailova od pojedinaca.
H7: E-mail anketni upitnik nije dobro sredstvo istraživanja gdje je ciljna skupina
starije dobi; Shih, Fan (2009) potvrđuju u svom istraživanju da su e-mail ankete bolje
sredstvo istraživanja kod mlađe populacije nego kod starije.
Istraživanje je provedeno u svibnju 2013. godine putem interneta, uz pomoć anketnog
upitnika kreirane u Web 2.0 alatu Google Docs. Anketni upitnik je ispitanicima slana putem
e-maila. Anketni upitnik se sastojao od 27 tvrdnji Likertove skale i 4 pitanja a,b,c formata.
Anketni upitnik je poslan na 460 adresa. A povrat je 103 ispunjena anketna upitnika.
Podaci prikupljeni putem ankete obrađeni su uz pomoć alata Statistica, verzija 9.0. U
Statisitici je korištena deskriptivan statistika i ANOVA.
3.2. Metodologija istraživanja
U istraživanju koje je provedeno, korištene su tvrdnje o upotrebi metoda istraživanja, tvrdnje
o korisnosti e-mail ankete te demografski pokazatelji.
Tvrdnje koje se odnose na pojedine pokazatelje nalaze se u tablici 1.
Broj Tvrdnja/pitanje Oznaka varijable
Hipoteza
kojoj
odgovora pitanje
1 Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom
istraživanja (promatranje)? SKL_KO_1 H1
2 Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom
istraživanja (putem fokus grupa)? SKL_KO_2 H1
3 Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom
istraživanja (anketnim upitnikom)? SKL_KO_3 H1
4 Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom SKL_KO_4 H1
Tablica 1:Tvrdnje iz anketnog upitnika
17
istraživanja (eksperimentom)?
5
Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste
koristite prilikom provedbe istraživanja (izravno
anketiranje)? SKL_KO_5 H5
6
Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste
koristite prilikom provedbe istraživanja (telefonsko
anketiranje)? SKL_KO_6 H5
7
Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste
koristite prilikom provedbe istraživanja (dopisni
anketni upitnik)? SKL_KO_7 H5
8
Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste
koristite prilikom provedbe istraživanja (e-mail anketni
upitnik)? SKL_KO_8 H5
9
Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste
koristite prilikom provedbe istraživanja (on-line
anketni upitnik)? SKL_KO_9 H5
10
Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je
(broj povratnih anketnih upitnika). SKL_KO_10 H1
11
Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je
(brzina povrata anketnih upitnika). SKL_KO_11 H1
12 Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je
(troškovi). SKL_KO_12 H1
13
Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je
(vrijeme isporuke anketnih upitnika). SKL_KO_13 H1
14 Ako se anketni upitnik sastoji od nekoliko pitanja
koristim e-mail anketu. INDIVID_1 H4
15
Ako je anketni upitnik namjenjena pojedinoj interesnoj
skupini (zapolsenici u tvrtki, članovi udruge i sl.),
koristim e-mail anketni upitnik. INDIVID_2 H4,H7
16
Ako je anketni upitnik namjenjena istraživanju
ispitanika mlađe dobi, koristim e-mail anketni upitnik. INDIVID_3 H7
17
Ako provodim istraživanja vezana za ispitanike starije
dobi, koristim se nekim drugim sredstvom istraživanja. INDIVID_4 H7
18 Ispitanici ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga
pitanja. INDIVID_5 H3
19 Putem e-mail anketnog upitnika dobivam
kompleksnije odgovore na otvorena pitanja. INDIVID_6 H3
20
Zbog lakšeg unosa odgovora ispitanici daju
kompleksnije odgovore na otvorena pitanja putem e-
mail anketnog upitnika. INDIVID_7 H3
21 E-mail anketni upitnik naslovljavam s
poštovana/poštovani. INDIVID_8 H2
22 E-mail anketni upitnik naslovljavam osobno (ime i
prezime). INDIVID_9 H2
23
Kad je anketni upitnik naslovljen na osobu imenom i
prezimenom dobivam više povratnih odgovora. INDIVID_10 H2
24 Krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni
upitnik. INDIVID_11 H6
18
25 Teško dolazim do e-mail adresa ispitanika potrebnih za
istraživanje. INDIVID_12 H6
26 Često dobivam krive e-mail adrese. INDIVID_13 H6
27 Ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail adresama
ograničava e-mail anketni upitnik. INDIVID_14 H6
28 Na koji način prikupljate e-mail adrese kako bi ste
poslali ankwtni upitnik INDIVID_15 H6
29 Ekonomski fakultet u kojem radite DEMOG_1 H3
30 Koliko dugo se bavite istraživačkim radom DEMOG_2 H2
31 Dob DEMOG_3 H7
Izvor: izrada autora
Od 1-17 izesene tvrdnje mjerila se uz pomoć Likertove mjerne skale sa pet intenziteta.
Ispitanici su mogli odabrati u tvrdnjama (1-9) kojim intenzitetom se slažu od 1 (najmanje) do
5 (najviše). U sljedećim tvrdnjama (10-13) ispitanici su mogli odabrati intenzitet 1 (uopće mi
nije važno), 2 (nije mi važno), 3 (niti mi je važno, niti nevažno), 4 (važno mi je), 5 (jako mi je
važno). Od (14-27) ispitanici su označavali intenzitet sa 1 (u potpunosti se ne slažem), 2 (ne
slažem se), 3 (niti se ne slažem, niti se slažem), 4 (slažem se), 5 (u potpunosti se slažem).
Sklonost korištenju raznih sredstava istraživanja ispitivala se tvrdnjama od 1-13, gdje su se
prve četiri tvrdnje odnosile na vrste sredstava istraživanja, a sljedeće su se odnosile samo na
upotrebu anketnog upitnika.
Za mjerenje individualnog korištenja/nekorištenja e-mail ankete koristilo se 15 tvrdnji, od
čega (1,2) o razlogu upotrebe e-mail ankete, (3,4) dobi upotrebe e-mail ankete, (5, 6 i 7) o
korisnosti otvorenih pitanja u e-mail anketi, (8, 9 i 10) načinu oslovljavanja ispitanika u e-
mail anketama te (11, 12, 13 i 14) o problemu prikupljanja e-mail adresa.
Pitanje pod brojem 28 se odnosilo na načinu prikupljanja e-mail adresa koje je formirano u
obliku a, b, c pitanja. Demografski pokazatelji ispitani su uz pomoć pitanja 29-31 gdje se
ispitao mjesto rada (odnosno ekonomski fakultet u kojem ispitanik radi), dob ispitanika te
vrijeme kojim se ispitanik bavi istraživačkim radom.
Podaci su prikupljeni anonimnim anketnim upitnikom putem Interneta. Anketni upitnik je
poslan u svibnju 2013. godine putem e-maila. Anketni upitnik je slan pomoću on-line
anketnog upitnika pomoću programa Google Docs-a. Ispitanici su birani na temelju uzorka
grupa. Ispitanici su odabrani ciljano, koji su vezani s problematikom istraživanja. Najčešće se
istraživanja provode u u ekonomskoj grani te su radi toga i ispitanici svi znanstvenici s četiri
19
ekonomska fakulteta. Ispitanici su bili svi profesori s četiri ekonomska fakulteta (Rijeka,
Split, Zagreb, Osijek). Ukupno je poslano 460 anketnih upitnika, a dobiveno je 103 odgovora
iz čega proizlazi da je stopa odgovora 22, 39%.
3.3. Rezultati istraživanja
3.3.1. Analiza prikupljenih podataka
U nastavku slijedi osnovna analiza svih prikupljenih podataka. Za sve numeričke varijable
izrčunati će se broj valjanih uzoraka, artimetička sredina, standardna devijacija te distribucija
te će numeriče varijable biti prikazane grafički. Dok će nenumeričke varijable biti
komentirane uz pomoć grafičkog prikaza.
Broj
uzoraka Aritmetička
sredina Standardna devijacija
SKL_KO_1 104 2,320388 1,344660
SKL_KO_2 104 2,126214 1,226182
SKL_KO_3 104 4,398058 1,060335
SKL_KO_4 104 1,912621 1,284193
SKL_KO_5 104 3,067961 1,300544
SKL_KO_6 104 1,961165 1,220112
SKL_KO_7 104 2,854369 1,530140
SKL_KO_8 104 3,825243 1,286637
SKL_KO_9 104 4,009709 1,375522
SKL_KO_10 104 4,708738 0,666143
SKL_KO_11 104 4,009709 0,785845
SKL_KO_12 104 3,815534 1,036090
SKL_KO_13 104 3,689320 0,990436
INDIVID_1 104 3,553398 1,117842
INDIVID_2 104 3,485437 1,092435
INDIVID_3 104 3,514563 1,235616
INDIVID_4 104 3,864078 0,980681
INDIVID_5 104 3,776699 1,056558
INDIVID_6 104 2,708738 0,986488
INDIVID_7 104 2,873786 1,126156
INDIVID_8 104 4,194175 1,120734
INDIVID_9 104 2,786408 1,318425
Tablica 2: Izračun broj uzoraka, artimetičke sredine, standardne devijacije za sve numeričke podatke
20
INDIVID_10 104 3,213592 1,117161
INDIVID_11 104 3,825243 0,984459
INDIVID_12 104 3,058252 1,073981
INDIVID_13 104 2,805825 0,990724
INDIVID_14 104 3,660194 0,902648
Izvor: vlastita izrada u alatu Statistica 9.0
Za varijablu SKL_KO_1 koja odgovara pitanju „Koji način prikupljanja podataka koristite
prilikom istraživanja (promatranje)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što označava
da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 2,32 što znači da su
ispitanici u prosjeku dali ocjenu 2, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se prilikom
istraživanja tj. prikupljanja podataka ne koriste promatranjem. Prosječno odstupanje od
srednje vrijednosti (2,32) iznosi 1,34.
Za varijablu SKL_KO_2 koja odgovara tvrdnji „Koji način prikupljanja podataka koristite
prilikom istraživanja (putem fokus grupa)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što
označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 2,12 što znači
da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu 2, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se
prilikom istraživanja tj. prikupljanja podataka ne koriste fokus grupama. Prosječno
odstupanje od srednje vrijednosti (2,12) iznosi 1,22.
Za varijablu SKL_KO_3 koja odgovara tvrdnji „Koji način prikupljanja podataka koristite
prilikom istraživanja (anketnim upitnikom)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što
označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 4,40 što znači
da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu 4, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se
prilikom istaživanja tj. prikupljanja podataka koriste anketnim upitnikom. Prosječno
odstupanje od srednje vrijednosti (4,40) iznosi 1,06.
Za varijablu SKL_KO_4 koja odgovara pitanju „Koji način prikupljanja podataka koristite
prilikom istraživanja (eksperimentom)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što
označava da su svi ispitanici odgovrili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 1,91 što znači da
su ispitanici u prosjeku dali ocjenu jedan, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se
prilikom istraživanja tj. prikupljanja podataka uopće ne koriste eksperimentom. Prosječno
odstupanje od srednje vrijednosti (1,91) iznosi 1,28.
Za varijablu SKL_KO_5 koja odgovara pitanju „Ako se koristite anketnim upitnikom, koje
vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (izravno anketiranje)“, broj prikupljenih valjanih
21
uzoraka je 104 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina
iznosi 3,07 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina ispitanika je
odgovorila da niti se koriste niti se ne koriste izravnim anketiranjem prilikom istraživanja.
Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,07) iznosi 1,30.
Za varijablu SKL_KO_6 koja odgovara pitanju „Ako se koristite anketnim upitnikom, koje
vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (telefonsko anketiranje)“, broj prikupljenih
valjanih uzoraka je 104 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička
sredina iznosi 1,96 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu jedan, odnosno većina
ispitanika je odgovorila da se uopće ne koriste telefonskim anketiranjem prilikom istraživanja.
Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (1,96) iznosi 1,22.
Za varijablu SKL_KO_7 koja odgovara pitanju „Ako se koristite anketnim upitnikom, koje
vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (dopisni anketni upitnik)“, broj prikupljenih
valjanih uzoraka je 104 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička
sredina iznosi 2,85 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosna većina
ispitanika je odgovorila da se niti koriste niti ne koriste dopisnom anketom prilikom
istraživanja. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,85) iznosi 1,53.
Za varijablu SKL_KO_8 koja odgovara pitanju „Ako se koristite anketnim upitnikom, koje
vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (e-mail anketni upitnik)“, broj prikupljenih
valjanih uzoraka je 104 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička
sredina iznosi 3,83 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih
je odgovorila da se koriste e-mail anketom prilikom istraživanja. Prosječno odstupanje od
srednje vrijednosti (3,83) iznosi 1,29.
Za varijablu SKL_KO_9 koja odgovara pitanju „Ako se koristite anketnim upitnikom, koje
vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (on-line anketni upitnik)“, broj prikupljenih
valjanih uzoraka je 104 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička
sredina iznosi 4,01 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih
je odgovorila da se koristi on-line anketama prilikom istraživanja. Prosječno odstupanje od
srednje vrijednosti (4,01) iznosi 1,38.
Za varijablu SKL_KO_10 koja odgovara pitanju „Prilikom odabira vrste anketnog upitnika
važno mi je (broj povratnih anketnih upitnika)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što
označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 4,71 što znači
22
da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu pet, odnosno većina njih je odgovorila da im je jako
važan broj povratnih anketa prilikom istraživanja. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti
(4,71) iznosi 0,67.
Za varijablu SKL_KO_11 koja odgovara pitanju „Prilikom odabira vrste anketnog upitnika
važno mi je (brzina povrata anketnih upitnika)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što
označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 4,01što znači da
su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih je odgovorila da im je važna
brzina povrata anketnih upitnika prilikom istraživanja. Prosječno odstupanje od srednje
vrijednosti (4,01) iznosi 0,79.
Za varijablu SKL_KO_12 koja odgovara pitanju „Prilikom odabira vrste anketnog upitnika
važno mi je (troškovi)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici
odgovrili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,82 što znači da su ispitanici u prosjeku dali
ocjenu četiri, odnosno većina njih je odgovorila da im je važan trošak prilikom odabira vrste
anketnog upitnika. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,82) iznosi 1,04.
Za varijablu SKL_KO_13 koja odgovara pitanju „Prilikom odabira vrste anketnog upitnika
važno mi je (vrijeme isporuke anketnih upitnika)“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104
što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,69 što znači da
su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih je odgovorila da im je važno
vrijeme isporuke anketnih upitnika. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,69) iznosi
0,99.
Za varijablu INDIVID_1 koja odgovara tvrdnji „Ako se anketni upitnik sastoji od nekoliko
pitanja koristim e-mail anketu“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 104 što znači da su svi
ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,55 što znači da su ispitanici u
prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina njih je odgovorila da se slažu sa tvrdnjom da ako
se anketni upitnik sastoji od nekoliko pitanja koriste e-mail anketu. Prosječno odstupanje od
srednje vrijednosti (3,55) iznosi 1,12.
Za varijablu INDIVID_2 koja odgovara tvrdnji „Ako je anketni upitnik namjenjena pojedinoj
interesnoj skupini (zapolsenici u tvrtki, članovi udruge i sl.), koristim e-mail anketni upitnik“,
broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje.
Artimetička sredina iznosi 3,49 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno
većina ispitanika je odgovorila da se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjom da ako je anketni
23
upitnik namjenjena pojedinoj interesnoj skupini (zapolsenici u tvrtki, članovi udruge i sl.),
koristim e-mail anketni upitnik. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,49) iznosi
1,09.
Za varijablu INDIVID_3 koja odgovara tvrdnji „Ako je anketni upitnik namjenjena
istraživanju ispitanika mlađe dobi, koristim e-mail anketni upitnik“, broj prikupljenih uzoraka
je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,51 što
znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da
se slaže s tvrdnjom ako je anketni upitnik namjenjena istraživanju ispitanika mlađe dobi,
koristim e-mail anketni upitnik. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,51) iznosi
1,24.
Za varijablu INDIVID_4 koja odgovara tvrdnji „ako provodim istraživanja vezana za
ispitanike starije dobi, koristim se nekim drugim sredstvom istraživanja“, broj prikupljenih
uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi
3,86 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina ispitanika je
odgovorila da se slaže s tvrdnjom ako provodim istraživanja vezana za ispitanike starije
dobi, koristim se nekim drugim sredstvom istraživanja. Prosječno odstupanje od srednje
vrijednosti (3,86) iznosi 0,98.
Za varijablu INDIVID_5 koja odgovara tvrdnji „ispitanici ne vole odgovarati na pitanja
otvorenoga pitanja“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili
na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,78 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu
četiri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se slaže s tvrdnjom da ispitanici ne vole
odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,78)
iznosi 1,06.
Za varijablu INDIVID_6 koja odgovara tvrdnji „putem e-mail anketnog upitnika dobivam
kompleksnije odgovore na otvorena pitanja“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su
svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 2,71 što znači da su ispitanici u
prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se niti slažu niti ne slažu s
tvrdnjom da se putem e-mail anketnog upitnika dobiva kompleksnije odgovore na otvorena
pitanja. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,71) iznosi 0,99.
Za varijablu INDIVID_7 koja odgovara tvrdnji „zbog lakšeg unosa odgovora ispitanici daju
kompleksnije odgovore na otvorena pitanja putem e-mail anketnog upitnika“, broj
24
prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička
sredina iznosi 2,87 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina
ispitanika je odgovorila da se niti slažu niti ne slažu s tvrdnjom da se zbog lakšeg unosa
odgovora ispitanici daju kompleksnije odgovore na otvorena pitanja putem e-mail anketnog
upitnika. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,87) iznosi 1,13.
Za varijablu INDIVID_8 koja odgovara tvrdnji „e-mail anketni upitnik naslovljavam s
poštovana/poštovani“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici
odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 4,19 što znači da su ispitanici u prosjeku dali
ocjenu četiri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se slaže s tvrdnjom da e-mail anketni
upitnik naslovljavaju s poštovana/poštovani. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti
(4,19) iznosi 1,12.
Za varijablu INDIVID_9 koja odgovara tvrdnji „e-mail anketni upitnik naslovljavam osobno
(ime i prezime)“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na
pitanje. Artimetička sredina iznosi 2,79 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri,
odnosno većina ispitanika je odgovorila da se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjom da e-mail
anketni upitnik naslovljava osobno (ime i prezime). Prosječno odstupanje od srednje
vrijednosti (2,79) iznosi 1,32.
Za varijablu INDIVID_10 koja odgovara tvrdnji „kad je anketni upitnik naslovljen na osobu
imenom i prezimenom dobivam više povratnih odgovora“, broj prikupljenih uzoraka je 104
što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,21 što znači da
su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se niti slaže
niti ne slaže s tvrdnjom da kad je anketni upitnik naslovljen na osobu imenom i prezimenom
dobivam više povratnih odgovora. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,21) iznosi
1,12.
Za varijablu INDIVID_11 koja odgovara tvrdnji „krive e-mail adrese ograničavaju e-mail
anketni upitnik“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na
pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,83 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu četiri,
odnosno većina ispitanika je odgovorila da se slaže s tvrdnjom da krive e-mail adrese
ograničavaju e-mail anketni upitnik. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,83) iznosi
0,98.
25
Za varijablu INDIVID_12 koja odgovara tvrdnji „teško dolazim do e-mail adresa ispitanika
potrebnih za istraživanje“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici
odgovrili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,06 što znači da su ispitanici u prosjeku dali
ocjenu tri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjom da
se teško dolazi do e-mail adresa ispitanika potrebnih za istraživanje. Prosječno odstupanje od
srednje vrijednosti (3,06) iznosi 1,07.
Za varijablu INDIVID_13 koja odgovara tvrdnji „često dobivam krive e-mail adrese“, broj
prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička
sredina iznosi 2,81 što znači da su ispitanici u prosjeku dali ocjenu tri, odnosno većina
ispitanika je odgovorila da se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjom da se često dobivaju krive e-
mail adrese. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,81) iznosi 0,99.
Za varijablu INDIVID_14 koja odgovara tvrdnji „ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail
adresama ograničava e-mail anketni upitnik“, broj prikupljenih uzoraka je 104 što znači da su
svi ispitanici odgovorili na pitanje. Artimetička sredina iznosi 3,66 što znači da su ispitanici u
prosjeku dali ocjenu četiri, odnosno većina ispitanika je odgovorila da se slaže sa tvrdnjom da
se ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail adresama ograničava e-mail anketni upitnik.
Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,66) iznosi 0,90.
Na grafikonu 1 i 2 vidljiv je grafički prikaz svih varijabli koje se odnose na sklonosti
korištenja pojedinih vrsta anketa koje su prethodno opisane.
26
Budući da su ispitanici mogli izabrati jedan od 5 intenziteta, oni su prikazani uz pomoć pet
točaka u grafikonu.
0
10
20
30
40
50
60
E-mailanketniupitnik
Dopisnianketniupitnik
Telefonskoanketiranje
Izravnoanketiranje
Bro
j
Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja?
U potpunosti se neslažem
Ne slažem se
Niti se slažem niti se neslažem
Slažem se
U potpunosti se slažem
0102030405060
Bro
j
Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe
istraživanja?
U potpunosti se neslažem
Ne slažem se
Niti se slažem niti se neslažem
Slažem se
U potpunosti se slažem
Grafikon 1: grafički prikaz varijabli koje se odnose na
individualne sklonosti korištenja vrsta istraživanja
Izvor: vlastita izrada u Excelu
Grafikon 2: grafički prikaz varijabli koje se odnose na individualne sklonosti
korištenja vrsta anketnih upitnika
Izvor: vlastita izrada u Excelu
27
Intenziteti su označeni s brojevima od 1 do 5, pri čemu 1 označava najmanje, a intenzitet 5
najviše.
U pitanju „Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja (promatranje)“ sa
intenzitetom 1 odgovorilo je 42 ispitanika što čini 40% ukupnog uzorka, što čini najveći broj
odgovora, najmanje odgovora je bilo za intenzitet 5 i to 7 odgovora što je sačinjavalo 7%
ukupnog uzorka, po 18 odgovora imaju intenziteti 2 i 3 tj. 17% dok intenzitet 4 ima 19
odgovora, 18%.
„Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja (putem fokus grupa)“,
najviše odgovora je imao intenzitet 1 i to 44 odgovora tj. 42%, zatim intenzitet 2 (24%), dok
je intenzitet 5 imao najmanje odgovora i to 5 odnosno 5%. Intenzitetom 3 je odgovorilo
ukupno 18 ispitanika iz uzorka što čini 17% te intenzitetom 4, 12% ispitanika uzorka.
„Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja (anketnim upitnikom)“
najviše odgovora ima pod intenzitetom 5 i to 70 ispitanika odnosno 67%. Najmanje odgovora
intenzitet 2 i to 4 odnosno 4%, intenzitet 1 je imao za jedan više tj. 5 odgovora. Intenzitet 3 je
imao 9 odgovora odnosno 9%, intenzitet 4 16 odgovora tj. 15%.
Koji način prikupljanja podataka koristite prilikom istraživanja (eksperimentom) najviše
odgovora ima pod intenzitetom 1 čak 58 ispitanika što čini 56% uzorka, najmanje odgovora
ima pod intenzitetom 5, 7 odgovora odnosno 7% ukupnog uzorka. Pod intenzitetom 2
ukupnog uzorka ima 20 odgovora, 19% ukupnog uzorka, intenzitet 3 ima 9 odgovora ukupnog
uzorka, te intenzitet 4 ima 10 odgovora ukupnog uzorka što sačinjava 9 odnosno 10%
ukupnog uzorka.
„Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe istraživanja
(izravno anketiranje)“ , najviše odgovora ima intenzitet 3 i to 36 odgovora tj. 35% ukupnog
uzorka. Slijedi intenzitet 4 s 23 odgovora odnosno 22% ukupnog uzorka. Intenzitet 1 ima 19
odgovora dok intenzitet 5 ima 16, 15% ,a intenzitet 2, 10 odgovora, 10%.
„Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe istraživanja
(telefonsko anketiranje)“, najviše odgovora ima intenzitet 1 i to 54 odgovora ukupnog broja
uzorka što čini 52%. Isti broj odgovora imaju intenzitet 2 i 3 i to po 18 odgovora odnosno
17%, sa najmanje odgovora slijede intenzitet 4 sa 9 odgovora te intenzitet 5 sa 5 odgovora
odnosno 9 i 5%.
28
„Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe istraživanja
(dopisni anketni upitnik)“ najviše odgovra ima pod intenzitetom 1 i to 31 od ukupnog uzorka,
30%, najmanje ima intenzitet 2 sa 13 odgovora tj. 13%. Isto odgovora imaju intenziteti 3 i 5
sa po 22 odgovora ukupnog uzorka odnosno 21%, i intenzitet 4 ima 16 odgovora tj. 15%.
„Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (e-
mail anketni upitnik)“, najviše odgovora ima intenzitet 5 i to 42 odnosno 40%. Najmanje ima
intenzitet 1 i to samo 8 odgovora što čini 8% ukupnog uzorka. Intenzitet 2 slijedi s 11 (11%)
odgovora dok intenzitet 3 sa 14 (13%) odgovora ukupnog uzorka. Intenzitet 4 ima 29
odgovora odnosno 28% odgovora ukupnog uzorka.
„Ako se koristite anketnim upitnikom, koje vrste koristite prilikom provedbe istraživanja (on-
line anketni upitnik)“ najviše odgovora i to 57 ima intenzitet pod brojem 5 što čini 55%
ukupnog uzorka. Slijedi intenzitet 4 sa 20 odgovora tj. 19%. Najmanje ima intenzitet 2 i to 7
odgovora, 7% intenzitet 3 ima 9 odgovora, a intenzitet 1 11 odgovora odnosno 9 i 11%.
Upotpunosti
se neslažem
Ne slažemse
Niti seslažem nitine slažem
Slažem se Upotpunostise slažem
Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi
je:
Vrijeme isporukeanketnih upitnika
Troškovi
Brzina povrata anketnihupitnika
Broj povratnih anketnihupitnika
Grafikon 3: grafički prikaz varijabli koje se odnose na individualne važnosti
prilikom korištenja anketnih upitnika
Izvor: vlastita izrada u Excelu
29
„Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je (broj povratnih anketnih upitnika)“ sa
intenzitetom 1 odnosno uopće mi nije važno je odgovrio jedan ispitanika od ukupnog uzorka
odnosno 1%. Najviše odgovora ima intenzitet 5, jako mi je važno i to 83 tj. 80% uzorka. Pod
intenzitetom nije mi važno nema zabilježenog niti jednog odgovora dok 14 ispitanika smatra
da im je važno, 13%. 6 ispitanika je odgovorila da im je niti važno niti nevažno.
„Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je (brzina povrata anketnih upitnika)“ sa
intenzitetom važno mi je je odgovorilo 63 ispitanika ukupnoga uzorka odnosno 61%.
Najmane ispitanika je odgovorilo pod intenzitetima uopće mi nije važno i nije mi važno i to
po 2 ispitanika što sačinjava 2% ukupnog uzorka. Jako mi je važno je odgovorilo 24
ispitanika ukupnog uzorka tj. 23% te pod intenzitetom 3, niti mi je važno niti nevažno je
odgovorilo 13 ispitanika odnosno 13% ukupnoga uzorka.
„Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je (troškovi)“ intenzitetom 5 odnosno
jako mi je važno je odgovorilo 33 ispitanika ukupnog uzorka odnosno 32%. Najmanje
odgovorai ma pod intenzitetom 1, uopće mi nije važno i to 2 ispitanika. Važno mi je ima
ukupno 30 odgovora odnosno 29%, a intenzitet 3 koji odgovara tvrdnji niti mi je važno niti
nevažno odgovorilo je 31 ispitanik odnosno 30% ukupnoga uzorka.
„Prilikom odabira vrste anketnog upitnika važno mi je (vrijeme isporuke anketnih upitnika)“
intenzitetom 1 odnosno uopće mi nije važno odgovorilo je 4 ispitanika ukupnoga uzorka
(4%). Najviše ispitanika je odgovorilo važno mi je i to 47 ispitanika odnosno 45%. 20
ispitanika ukupnoga uzorka je odgovorilo da ime je jako važno (19%). 7 ispitanika nije važno
dok je 26 ispitanika odnosno 26% nijti važno niti nevažno.
30
Na grafikonu 4 i 5 vidljive su sve individualne varijable te su u nastavku opisane.
„Ako se anketni upitnik sastoji od nekoliko pitanja koristim e-mail anketu“ sa intenzitetom 1
odnosno u potpunosti se ne slažem je odgovrilo 7 ispitanika ukupnog uzorka (7%). Najviše
odgovora ima pod intenzitetom 4 odnsono u potpunosti se slažem sa 41 odgovorom odnosno
(39%). 10 ispitanika je odgovorilo da se ne slaže s postavljenom tvrdnjom. 25 ispitanika
odnosno 24% je odgovorilo da se niti slaže niti ne slaže. 21 ispitanik ukupnog uzorka odnosno
20% se u potpunosti slaže.
„Ako je anketni upitnik namjenjena pojedinoj interesnoj skupini (zapolsenici u tvrtki, članovi
udruge i sl.), koristim e-mail anketni upitnik“ sa intenzitetom 1 odnosno u potpunsti se ne
1 2 3 4 5
Grafički prikaz individualnih varijabli
Zbog lakšeg unosa odgovoraispitanici daju kompleksnijeodgovore na otvorena pitanjaputem e-mail anketnog upitnika.Putem e-mail anketnog upitnikadobivam kompleksnije odgovore naotvorena pitanja.
Ispitanici ne vole odgovarati napitanja otvorenoga pitanja.
Ako provodim istraživanja vezana zaispitanike starije dobi, koristim senekim drugim sredstvomistraživanja.Ako je anketni upitnik namjenjenaistraživanju ispitanika mlađedobi, koristim e-mail anketniupitnik.
Ako je anketni upitnik namjenjenapojedinoj interesnoj skupini(zapolsenici u tvrtki, članovi udruge isl.), koristim e-mail anketni upitnik.Ako se anketni upitnik sastoji odnekoliko pitanja koristim e-mailanketu.
Grafikon 4: Grafički prikaz individualnih varijabli
Izvor: vlastita izrada u Excelu
31
slažem je odgovorilo 8 ispitanika ukupnog uzorka, odnosno 8%. Ne slažem se je odgovorilo 7
ispitanika odnosno 7%. Niti se slažem niti se ne slažem je odgovorilo ukpno 32 ispitanika
uzorka odnsono 31%. Najviše ispitanika je odgovorilo da se slaže i to 39 ispitanika ukupnoga
uzorka tj 38%. U potpunosti se slažem je odgovorilo 18 ispitanika odnosno 17%.
„Ako je anketni upitnik namjenjena istraživanju ispitanika mlađe dobi, koristim e-mail
anketni upitnik“ intenzitetom 1 odnosno u potpunosti se ne slažem je odgovorilo 13
ispitanika ukupnoga uzorka odnosno (13%). Najmanje ispitanika je odgovorilo intenziteom 2
odnosno da se ne slažu i to 5 odnosno 5%. 22 ispitanika je odgovrilo da se niti ne slažu niti
slažu te da se u potpunosti slažu, što čini 21% ukupnoga uzorka. Najviše ispitanika je
odgovorilo se slaže i to 42 ispitanika odnosno 40%.
„Ako provodim istraživanja vezana za ispitanike starije dobi, koristim se nekim drugim
sredstvom istraživanja“, intenzitetom 1odnosno uopće se ne slažu je odgovorilo 2 ispitanika
tj. (2%). 8 ispitanika je odgovorilo da se ne slažu s tvrdnjom, odnosno 8%. 22 ispitanik se niti
slaže niti ne slaže s tvrdnjom što sačinjava 21% ukupnog uzorka ispitanika. Najviše ispitanika
je odgovorilo da se slaže i to 43 odnosno 41%. Intenzitetom 5 je odgovorilo 30 ispitanika
odnosno 29%.
„Ispitanici ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja“, intenzitetom 1 odnosno uopće se
ne slažu je odgovorilo 6 ispitanika odnosno 6%, 5 ispitanika odnosno 5% je odgovorilo da se
ne slaže s tvrdnjom, zatim 21 ispitanik iz uzorka je odgovrio da niti se slaže niti ne slaže s
tvrdnjom. Najviše ispitanika i to 43 odnosno 41% je odgovorilo da se slažu s tvrdnjom. 30
ispitanika se u potpunosti slaže s tvrdnjom (29%).
„Putem e-mail anketnog upitnika dobivam kompleksnije odgovore na otvorena pitanja“,
intenzitetom 1 je odgovorilo 16 ispitanika uzorka odnosno 15%. 20 ispitanika je odgovorilo
intenzitetom 2 odnosno da se ne slaže s tvrdnjom. Niti se ne slažu niti se slažu ukupnog
uzorka je 20 ispitanika odnosno 19%. Najviše ispitanika je odgovorilo da se slažu s tvrdnjom i
to 48 ispitanika uzorka tj. 46%. 25 ispitanika se u potpunosti slaže s tvrdnjom što iznosi 24%
ukupnog uzorka ispitanika.
„Zbog lakšeg unosa odgovora ispitanici daju kompleksnije odgovore na otvorena pitanja
putem e-mail anketnog upitnika“, intenzitetom 1 odnosno u potpunosti se ne slaže 15
ispitanika ukupnog uzorka odnosno 14%. 20 ispitanika se ne slaže s tvrdnjom (19%). Najviše
odgovora je pod intenzitetom da se niti ne slaže niti slaže i to 30 ispitanika ukupnog uzorka
32
odnosno 38%. 23 ispitanika su odgovorili intenzitetom 4, da se slaću s tvrdnjom (22%). U
potpunosti se s tvrdnjom slaže 7 ispitanika odnosno 7%.
„E-mail anketni upitnik naslovljavam s poštovana/poštovani“, intenzitetom 1 kao i
intenzitetom 3 dalo je 5 ispitanika ukupnog uzorka svoje odgovore što čini i najmanji postotak
odgovora. Sljedeći je intenzitet 2, ne slažem se na koji je 7 ispitanika dalo odgovor, ukupnog
uzorka. 32 ispitanika odnosno 31% se slaže s tvrdnjom dok njih 55 (53%) se u potpunosti
slaže s tvrdnjom.
„E-mail anketni upitnik naslovljavam osobno (ime i prezime)“, intenzitetom 1 odnosno u
potpunosti se ne slažu 19 ispitanika ukupnog uzorka (18%). Ne slažu se 32 ispitanika odnosno
31% ukupnog uzorka. Intenzitetom 3 odnosno niti se slažu niti se ne slažu je odgovorilo 20
ispitanika (19%). Slažu se 11 ispitanika odnosno 18% dok se u potpunosti slažu, što odgovara
intenzitetu 5, 14 ispitanika ukupnoga uzorka.
„Kad je anketni upitnik naslovljen na osobu imenom i prezimenom dobivam više povratnih
odgovora“, intenzitetom 1 odnosno uopće se ne slažu je odgovrilo 11 ispitanika ukupnoga
U potpunostise ne slažem
Ne slažem se Niti se slažemniti ne slažem
Slažem se U potpunostise slažem
Grafički prikaz individualnih varijabli
Ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail adresama ograničava e-mailanketni upitnik.Često dobivam krive e-mail adrese.
Teško dolazim do e-mail adresaispitanika potrebnih za istraživanje.
Krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni upitnik.
Kad je anketni upitnik naslovljen naosobu imenom i prezimenomdobivam više povratnih odgovora.E-mail anketni upitnik naslovljavamosobno (ime i prezime).
E-mail anketni upitnik naslovljavam spoštovana/poštovani.
Grafikon 5: Grafički prikaz individualnih varijabli
Izvor: vlastita izrada u Excelu
33
uzorka odnosno 11%. Najmanje ispitanika je dalo odgovor da se ne slažu i to 8 odnosno 8%.
Najviše ispitanika je odgovrilo da se niti slažu niti ne slažu s postavljenom tvrdnjom i to 46
odnosno 44%. 25 ispitaniak se slažu što sačinjava 24% ukupnoga uzorka. U potpunosti se
slažu 14 ispitanika što čini 13% ispitanika ukupnoga uzorka.
„Krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni upitnik“, intenzitetom 1 odnosno uopće se
ne slažu s tvrdnjom najmanje ispitanika ukupnoga uzorka i to 3 odnosno 3%. Njih 8 se ne
slaže s tvrdnjom. Niti se slažu niti se ne slažu, što odgovara intenzitetu 3, ukupno 18
ispitanika odnosno 17%. Najviše odgovora ima intenzitet pod 4 odnosno slažu se s tvrdnjom i
to 50 ispitanika ukupnoga uzorka odnosno 48%. 25 ispitanika se u potpunosti slaže s
tvrdnjom, 24%.
„Teško dolazim do e-mail adresa ispitanika potrebnih za istraživanje“, intenzitetom 1 je
odgovrilo najmanje ispitanika ukupnoga uzorka i to 8 odnosno 8%. 21 ispitanik je odgovrio
da se ne slaže, a također isto toliko da se slaže s tvrdnjom, što čini 20% ukupnog uzorka
ispitanika. Najviše ispitanika se niti ne slažu niti slažu s tvrdnjom i to 42 ispitanika ukupnoga
uzorka odnosno 40%. U potpnosti se slažu s tvrdnjom 12 ispitanika što čini 12% ukupnoga
uzorka.
„Često dobivam krive e-mail adrese“, intenzitetom 1 što znači da se u potpunosti ne slažu s
tvrdnjom odgovorilo je 9 ispitanika ukupnoga uzorka odnosno 9%. 30 ispitanika se ne slaže s
tvrdnjom što čini 29% ukupnog uzorka ispitanika. Najviše ispitanika je odgovrilo pod
intenzitetom 3 odnosno da se niti slažu niti ne slažu s tvrdnjom 42, odnosno 40%. Njih 18 se
slaže s tvrdnjom što iznosi 17% ukupnog uzorka ispitanika. U potpunosti se slaže 5 ispitanika
što u postotku iznosi 5.
„Ne mogućnost pristupa/dobivanja e-mail adresama ograničava e-mail anketni upitnik“,
intenzitetom 1 je odgovorilo najmanje ispitanika i to 3 odnosno 3% ukupnoga uzorka. Ne
slažu se s tvrdnjom ukupno 6 ispitanika ukupnog uzorka (6%). Intenzitetom 3, niti se slažu
niti se ne slažu je odgovorilo 29 ispitanika što sačinjava 28% ukupnoga uzorka. Najviše
ispitanika 50 je odgovrilo da se slaže s tvrdnjom (48%). U potpunosti se slaže 16 ispitanika
ukupnoga uzorka što u postotku iznosi 15.
U nastavku slijedi histogram varijable INDIVID_15 koja predstavlja pitanje na koji način
prikupljate e-mail adrese kako bi ste poslali anketni upitnik. Ispitanici su mogli odgovoriti na
formalan (plaćene baze, traženje putem Interneta ili na neformalan način (prosljeđivanje
34
prijateljim, postojeće baze, inbox, postojeći kontakti). Od ukupno 104 ispitanika 41, odnosno
39% je odgovrilo da služe formalnim načinom, dok njih 63, odnosno 61% na neformalan
način prikuplja e-mail adrese.
Grafikon 6: Histogram za varijablu INDIVID_15
U nastavku slijedi histogram za varijablu DEMO_1 koja predstavlja demografski pokazatelj
ekonomskog fakulteta u kojem ispitanici rade.
Grafikon 7: Histogram varijable DEMO_1
Formalno 39%
Neformalno 61%
Ekonoski fakultet u
Rijeci 22%
Ekonomski fakultet u Zagrebu
33%
Ekonomski fakultet u Osijeku
21%
Ekonomski fakultet u
Splitu 24%
Izvor: vlastita izrada u alatu Excel
Izvor: vlastita izrada u alatu Excel
35
Na histogramu se može vidjeti učestalost pojedinih odgovora. Iz datog prikaza vidim da je od
ukupnog broja ispitanika 24% odnosno 25 ispitanika bilo s Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Najviše odgovora dali su ispitanici s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i to 33%, ali to nije
relevantan podatak jer na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ima najviše ispitanika kojima je
anketa poslana. Ekonomski fakultet u Rijeci je dao 22% odgovora ukupnog uzorka ispitanika
odnosno 23 ispitanika, dok je Ekonomski fakultet u Osijeku ispunilo 21% ispitanika anketu
odnosno 22 ispitanika.
U nastavku slijedi histogram varijable DEMO_2 koja predstavlja godine, mjesece rada u
istraživanju.
Grafikon 8: Histogram za varijablu RADNO ISKUSTVO
Na histogramu se može vidjeti da najviše ispitanika ima radnog iskustva u istraživačkim
radovima od 11 godina i više i to 42% odnosno 44 ispitanika. Zatim siljede oni od 6 do 10
godina i to 38% odnosno 40 ispitanika. Ne postoji ni jedan odgovor koji se odnosi na
razdoblje od1-5 mjeseca, te je samo 15 odgovora od 6 mjeseci do godine dana. Od 2 do 5
godina ima ukupno 18% odgovora tj. 19 ispitanika.
od 1-5 mjeseci 0%
od 6 mjeseci do godine dana
1%
od 2 do 5 godina 18%
od 6 do 10 godina 38%
11 godina i više 43%
Izvor: vlastita izrada u alatu Excel
36
U nastavku slijedi histogram varijable DEMO_3 koja se odnosi na demografski pokazatelj
odnosno dob ispitanika.
Grafikon 9: Histogram za varijablu DOB
Na histogramu se može vidjeti učestalost pojedinih odgovora. Tako je najviše ispitanika
ukupnog uzorka u dob od 25-35 i to 55% odnosno 57 ispitanika. Slijedi dob od 36-45
ispitanika i to sa 18% ukupnog uzorka odnosno 19 ispitanika. Najmanje ima ispitanika od 56 i
više godina i to 13% odnosno 13 ispitanika ukupnog uzorka. Od 46-55 godina je odgovrilo
14% ispitanika ukupnoga uzorka odnosno 15 ispitanika.
3.3.2. Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima sklonostima
korištenja e-mail ankete
Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima sklonosti korištenja e-mail ankete testirao
se uz pomoć ANOVA-e, odnosno analize varijanci.
Prilikom testiranja dobilo se 7 signifikantnih odgovora. Nakon pregledavanja, utvrđeno je da
od njih 7, 3 odgovaraju postavljenim hipotezama.
25-35 55%
36-45 18%
46-55 14%
56 i više godina
13%
Izvor: vlastita izrada u alatu Excel
37
Tablica 3: ANOVA za pojedine varijable pokazatelja sklonostima korištenja e-mail ankete s obzirom na
demografske pokazatelje
Zavisne varijable DEMO_1 DEMO_2 DEMO_3
SKL_KO_1 F (3,99)=0,94
p>0,05
F(3,99)=4,39
p<0,05
F(3,99)=3,30
p<0,05
SKL_KO_2 F(3,99)=1,52
p>0,05
F(3,99)=4,48
p<0,05
F(3,99)=5,03
p<0,05
SKL_KO_3 F(3,99)=1,57
p>0,05
F(3,99)=1,73
p>0,05
F(3,99)=0,79
p>0,05
SKL_KO_4 F(3,99)=1,84
p>0,05
F(3,99)=3,34
p>0,05
F(3,99)=0,21
p>0,05
SKL_KO_5 F(3,99)=2,66
p>0,05
F(3,99)=1,08
p>0,05
F(3,99)=4,83
p<0,05
SKL_KO_6 F(3,99)=1,68
p>0,05
F(3,99)=6,13
p<0,05
F(3,99)=1,52
p>0,05
SKL_KO_7 F(3,99)=0,66
p>0,05
F(3,99)=9,99
p>0,05
F(3,99)=1,93
p>0,05
SKL_KO_8 F(3,99)=3,35
p<0,05
F(3,99)=0,37
p>0,05
F(3,99)=1,21
p>0,05
SKL_KO_9 F(3,99)=1,16
p>0,05
F(3,99)=1,22
p>0,05
F(3,99)=0,45
p>0,05
SKL_KO_10 F(3,99)=0,96
p>0,05
F(3,99)=0,83
p>0,05
F(3,99)=1,06
p>0,05
SKL_KO_11 F(3,99)=1,99
p>0,05
F(3,99)=1,81
p>0,05
F(3,99)=0,65
p>0,05
SKL_KO_12 F(3,99)=0,87
p>0,05
F(3,99)=0,29
p>0,05
F(3,99)=0,59
p>0,05
SKL_KO_13 F(3,99)=2,05
p>0,05
F(3,99)=0,04
p>0,05
F(3,99)=0,79
p>0,05
Izvor: vlastita izrada u alatu Statistiva 9.0
38
Grafikon 10: ANOVA – Utjecaj Ekonomskog fakulteta u kojem se radi na upotrebu e-mail ankete
prilikom istraživanja
DEMOG_1; LS Means
Current effect: F(3, 99)=3,3455, p=,02221
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
Ri Zg Os Sp
DEMOG_1
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
SK
L_
KO
_8
Izvor: vlastita izrada u alatu Statistica 9.0
Zaposlenici s Ekonomskog fakulteta u Osijeku najviše su skloni korištenju e-mail anketa
prilikom istraživanja. Zatim nešto manje su skloni ispitanici s Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu. Najmane su skloni ovim načinom istraživanja ispitanici s Ekonomskog fakulteta u
Rijeci.
Grafikon 11: ANOVA - Utjecaj godina bavljenja istraživački radom na upotrebu telefonskog anketiraja
prilikom istraživanja
DEMOG_2; LS Means
Current ef f ect: F(3, 99)=6,1292, p=,00072
Ef f ectiv e hy pothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 conf idence interv als
od 6 mj do god dana
od 2 do 5 god
od 6 g do 10
11 godina i v iše
DEMOG_2
0
1
2
3
4
5
6
7
8
SK
L_
KO
_6
Izvor: vlastita izrada u alatu Statisitca 9.0
39
Rezultati pokazuju da ispitanici koji se bave istraživačkim radom od 6 mjeseci do godine
dana najviše se koriste prilikom istraživanja telefonskim anketama.
Grafikon 12: ANOVA - utjecaj dobi na upotrebu telefonskog anketiranja prilikom istraživanja
DEMOG_3; LS Means
Current ef f ect: F(3, 99)=3,4931, p=,01848
Ef f ectiv e hy pothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 conf idence interv als
25-35 36-45 46-55 56 i v iše
DEMOG_3
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
SK
L_K
O_6
Izvor: vlastita izrada u alatu statistica 9.0
Rezultati prikazuju da se prilikom provođenja istraživanja putem telefonske ankete nitko ne
koristi s tom metodom.
3.3.3. Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima sklonostima
individualnoga mišljenja o e-mail ankete
Odnos demografskih pokazatelja sa pokazateljima indiviadualnog mišljenja o e-mail ankete
testirao se uz pomoć ANOVA-e, odnosno analize varijanci.
Tablica 4 : ANOVA za pojedine varijable pokazatelja individualnoga mišljenja o e-mail ankete s obzirom
na demografske pokazatelje.
Zavisne varijable DEMO_1 DEMO_2 DEMO_3
INDIVID_1 F (3,99) = 0,42
p>0,05
F (3,99) = 0,11
p>0,05
F (3,99) = 0,76
p>0,05
INDIVID_2 F (3,99) = 1,03
p>0,05
F (3,99) = 0,19
p>0,05
F (3,99) = 2,13
p>0,05
INDIVID_3 F (3,99) = 0,17 F (3,99) = 0,42 F (3,99) = 0,89
40
p>0,05 p>0,05 p>0,05
INDIVID_4 F (3,99) = 0,34
p>0,05
F (3,99) = 0,99
p>0,05
F (3,99) = 1,17
p>0,05
INDIVID_5 F (3,99) = 4,76
p<0,05
F (3,99) = 0,80
p>0,05
F (3,99) = 0,09
p>0,05
INDIVID_6 F (3,99) = 1,70
p>0,05
F (3,99) = 0,57
p>0,05
F (3,99) = 0,18
p>0,05
INDIVID_7 F (3,99) = 1,24
p>0,05
F (3,99) = 0,92
p>0,05
F (3,99) = 0,89
p>0,05
INDIVID-8 F (3,99) = 0,69
p>0,05
F (3,99) = 0,84
p>0,05
F (3,99) = 1,12
p>0,05
INDIVID_9 F (3,99) = 0,68
p>0,05
F (3,99) = 1,08
p>0,05
F (3,99) = 0,84
p>0,05
INDIVID_10 F (3,99) = 2,60
p>0,05
F (3,99) = 1,03
p>0,05
F (3,99) = 0,64
p>0,05
INDIVID_11 F (3,99) = 1,56
p>0,05
F (3,99) = 0,27
p>0,05
F (3,99) = 1,95
p>0,05
INDIVID_12 F (3,99) = 1,55
p>0,05
F (3,99) = 0,75
p>0,05
F (3,99) = 0,47
p>0,05
INDIVID_13 F (3,99) = 3,02
p<0,05
F (3,99) = 1,14
p>0,05
F (3,99) = 0,18
p>0,05
INDIVID_14 F (3,99) = 1,08
p>0,05
F (3,99) = 0,20
p>0,05
F (3,99) = 0,18
p>0,05
INDIVID_15 F (3,99) = 3,11
p<0,05
F (3,99) = 1,57
p>0,05
F (3,99) = 0,90
p>0,05
U odnosima između individualnog mišljenja o e-mail anketi i demografskim pokazateljima
veću statističku značajnost imamo samo između 3 odnosa i to između varijabli DEMO_1 i
varijabli INDIVID.
41
Grafikon 13: ANOVA – utjecaj mjesta rada, odnosno Ekonomskog fakulteta na to da ispitanici ne vole
odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja
DEMOG_1; LS Means
Current ef f ect: F(3, 99)=4,7558, p=,00386
Ef f ectiv e hy pothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 conf idence interv als
Ri Zg Os Sp
DEMOG_1
2,8
3,0
3,2
3,4
3,6
3,8
4,0
4,2
4,4
4,6
4,8
5,0
IND
IVID
_5
Izvor: vlastita izrada u alatu Statistica 9.0
Na temelju grafičkog prikaza možemo zaključiti da se ispitanici iz Osijeka i Splita slažu s
tvrdnjom da se ispitanicima ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja. Ispitanici iz
Rijeke i Zagreba se niti ne slažu niti slažu s tvrdnjom. Možemo zaključiti da se ispitanici slažu
da ispitanici ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja.
Grafikon 14: ANOVA – utjecaj mjesta rada na tvrdnju često dobivam krive e-mail adrese
DEMOG_1; LS Means
Current ef f ect: F(3, 99)=3,0150, p=,03358
Ef f ectiv e hy pothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 conf idence interv als
Ri Zg Os Sp
DEMOG_1
1,8
2,0
2,2
2,4
2,6
2,8
3,0
3,2
3,4
3,6
3,8
IND
IVID
_1
3
Izvor: vlastita izrada u alatu Statistica 9.0
42
Rezultati nam prikazuju da se svi ispitanici ne slažu s tvrdnjom da često dobivaju krive e-mail
adrese. Ispitanici iz Osijeka i Splita se niti slažu niti ne slažu, dok se ispitanici iz Rijeke i
Zagreba ne slažu s tvrdnjom.
3.3.4. Odnos individualnoga mišljenja sa pokazateljima sklonostima
korištenja mišljenja e-mail ankete
Odnos individualnoga mišljenja sa pokazateljima sklonostimma korištenja o e-mail ankete
testirao se uz pomoć ANOVA-e, odnosno analize varijanci.
Prilikom usporedbe ovih dvaju pokazatelja dobilo se oko 60 signifikantnih rezultata. No
nakon analize rezultata, izdvajanja onih koje mogu opovrgnuti ili dokazati zadane hipoteze
dobili se 12 ANOVA-e, koje slijede u nastavku.
Grafikon 15: ANOVA – utjecaj tvrdnje ako je anketni upitnik namjenjen pojedinoj interesnoj skupini u
odnosu da se služim e-mail anketnim upitnikom prilikom istraživanja
INDIVID_2; LS Means
Current effect: F(4, 98)=14,896, p=,00000
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
1 2 3 4 5
INDIVID_2
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
SK
L_
KO
_8
Izvor: vlastita izrada u alatu Statisitica 9.0
Ispitanici smatraju da ako je anketni upitnik namjenjen pojedinoj interesnoj skupini da je tada
e-mail dobro sredstvo prilikom istraživanja.
43
Grafikon 16: ANOVA – utjecaj tvrdnje ako je anketni upitnik namjenjen istraživanju ispitanika mlađe
dobi, u odnosu da se služim e-mail anketnim upitnikom
INDIVID_3; LS Means
Current effect: F(4, 98)=7,1027, p=,00005
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
1 2 3 4 5
INDIVID_3
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
SK
L_K
O_8
Izvor: vlastita izrada u alatu Statistica 9.0
Ukoliko ispitanici imaju istraživanje koje je namjenjeno ispitivanju osoba mlađe dobi,
upotrebljavaju e-mail anketu.
Grafikon 17: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se putem e-mail anketnog upitnika dobivaju kompleksniji
odgovori u odnosu da koristimo e-mail anketni upitn
INDIVID_6; LS Means
Current effect: F(4, 98)=4,4011, p=,00258
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
1 2 3 4 5
INDIVID_6
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
SK
L_K
O_8
44
Zaključuje se da putem e-mail anketnog upitnika dobivaju kompleksniji odgovori.
Grafikon 18: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se zbog lakšeg unosa podataka ispitanici daju kompleksnije
odgovore na otvorena pitanja putem e-mail anketnog upitnika u odnosu da koriste e-mail anketni upitnik
INDIVID_7; LS Means
Current effect: F(4, 98)=5,6988, p=,00036
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
1 2 3 4 5
INDIVID_7
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
SK
L_K
O_8
Izvor: vlastita izrada u alatu Statistica 9.0
Zaključuje se da zbog lakšeg unosa odgovora putem tipkovnici daju kompleksnij odgovori na
otvoren pitanja putem e-mail anketnog upitnika.
45
Grafikon 19: ANOVA – utjecaj tvrdnje kad je annketni upitnik naslovljen na ime i prezime dobiva se više
povratnih odgovora u odnosu da se upotrebljava e-mail anketni upitnik
INDIVID_10; LS Means
Current effect: F(4, 98)=4,0825, p=,00420
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
1 2 3 4 5
INDIVID_10
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
SK
L_K
O_8
Izvor: vlastita izrada u programa Statistics 9.0
Zaključuje se da ukoliko se e-mail anketni upitnik naslovljava na ime i prezime ispitanika da
se dobije više povratnih odgovora.
Grafikon 20: ANOVA – utjecaj tvrdnje da krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni upitnik u
odnsu na korštenje e-mail anketnog upitnika prilikom istraživanja
INDIVID_11; LS Means
Current effect: F(4, 98)=6,7730, p=,00007
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
1 2 3 4 5
INDIVID_11
-1,0
-0,5
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
SK
L_K
O_8
46
Zaključuje se da većina ispitanika slaže da krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni
upitnik.
Grafikon 21: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se često dobivaju krive e-mail adrese u odnosu na korištenje e-
mail anketnog upitnika prilikom istraživanja
INDIVID_13; LS Means
Current effect: F(4, 98)=2,5824, p=,04180
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
1 2 3 4 5
INDIVID_13
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
SK
L_K
O_8
Izvor: vlastita izrada u alatu Statistica 9.0
Ispitanici se slažu da prilikom upotrebe e-mail anketnog upitnika u svojim istraživanjima
često dobivaju krive e-mali adrese.
47
Grafikon 22: ANOVA – utjecaj tvrdnje da ne mogućnost dobivanja e-mail adresa ograničava e-mail
anketni upitnik ukoliko ga koristimo
INDIVID_14; LS Means
Current effect: F(4, 98)=4,9917, p=,00105
Effective hypothesis decomposition
Vertical bars denote 0,95 confidence intervals
1 2 3 4 5
INDIVID_14
-1
0
1
2
3
4
5
6
SK
L_K
O_8
Izvor: vlastita izrada u programu Statistica 9.0
Zaključuje se da ispitanici smatraju da nemogućnost pristupa odnosno dobivanja e-mail
adresa ograničava e-mail anketni upitnik.
3.4. Provjera hipoteza i rasprava o rezultatim
U istraživačkom djelu rada postavljene su sljedeće hipoteze:
H1: e-mail anketa sve više raste kao sredstvo istraživanja tržišta,
H2: personalizacija je važan element u povećanju odaziva na e-mail ankete,
H3: ispitanici putem e-mail ankete daju kompleksnije odgovore na pitanja otvorenoga tipa u
odnosu na druga sredstva istraživanja
H4: e-mail anketa je korektno usmjerena ukoliko se provode istraživanja za interesne skupine
koje koriste e-mail,
H5: e-mail ankete imaju nešto nižu stopu odgovora od anketa koje su slane putem pošte ili
telefonom
48
H6: e-mail anketa je ograničavajuće sredstvo istraživanja zbog nemogućnosti dobivanja e-mail
adresa ili dobivanja krivih e-mail adresa
H7: e-mail anketa nije dobro sredstvo istraživanja gdje je ciljna skupina starije dobi.
Tijekom obrade podataka prikupljenih istraživanjem utvrđeno je da ispitanici svih dobnih skupina
preferiraju korištenje e-mail ankete prilikom istraživanja. Utvrđeno je da se sve više koristi, ali nisu
utvrđeni razlozi zbog kojih se povećava korištenje e-mail ankete kao što su mali troškovi, visoke stope
odgovora, visoka brzina odgovora kao što nam u svojim istraživanjima tvrde (Sheehan i McMillan,
1999) te (Kirkby, et.al., 2011) . Ovim možemo zaključiti da je „ H1: e-mail anketa sve više raste kao
sredstvo istraživanja tržišta“ odbačena.
Analizom varijabli koje ukazuju na važnost personalizacije, pokazalo se da postoji značajna
povezanost s korištenjem e-mail anketnog upitnika. Pod personalizacijom se smatra da e svaka e-mail
anketa naslovljava imenom i prezimenom ispitanika. Dokazano je da ispitanici smatraju da ukoliko se
e-mail anketni upitnik naslovljava s imenom i prezimenom ispitanika ili s poštovani/poštovana da se
povratno dobiva puno više odgovora. Ovime možemo zaključiti da se „H2: personalizacija je važan
element u povećanju odaziva na e-mail ankete“ prihvaćena. Ovu tvrdnju su u svojim istraživanjima
dokazali i mnogi drugi kao npr. Heerwegh (2005), Schaefer, Dilman (1998).
Analizom povezanosti između pojedinih pokazatelja utvrđna je statistički značajna povezanost između
tipa otvorenog pitanja i e-mail ankete . Utvrđeno je da ispitanici općenito neovisno o vrsti istraživanja
ne vole odgovarati na otvorena pitanja. No dokazano je da ispitanici prilikom odgovaranja na otvorena
pitanja putem e-mail ankete daju više i kompleksnije odgovore. Točni razlozi toga se ne znaju, ali isto
tako su i Shermis i Loabard (1999) dokazali da postoji statistička značajnost između te dvije varijable.
Oni smatraju da je razlog tome upotreba tipkovnice za upisivanje odgovora što smatraju
jednostavnijim i bržim načinom nego upisivanja olovkom. Ovim možemo zaključiti da je „H3:
ispitanici putem e-mail ankete daju kompleksnije i bolje odgovore na pitanja otvorenoga tipa u odnosu
na druga sredstva istraživanja“ prihvaćena.
Kod tvrdnje koja ukazuje da je anketa korektno usmjerena ukoliko se provode istraživanja za interesne
skupine utvrđena je statistički značajna povezanost s korištenjem e-mail ankete. Ispitanici smatraju da
ukoliko je e-mail anketa korektno usmjerena, prema nekoj skupini, interesnoj, ljudi kao što su
zaposlenici u tvrtki, članovi udruga odnosno skupina ispitanika koja ima e-mail adresu, da je korisna.
Ovu tvrdnju su dokazali i Schaefer, Dilman (1998) u svojim istraživanjima. Ovim „H4: e-mail anketa
je korektno usmjerena ukoliko se provode istraživanja zainteresne skupine koje imaju e-mail adresu“
prihvaćena. Razlog je što postoji već ranije postavljenja baza e-mail adresa te se većina osoba, kao
npr. zaposlenici unutar nekog poduzeća učestalije koriste svojim e-mailom.
49
Tijekom obrade podataka prikupljenih istraživanjem djelomično se pokazala direktna statističkla veza
između varijabli. Pa tako što se tiče odnosa između e-mail ankete i telefonskog anketirenja se dokazalo
da se ispitanici češće i više koriste e-mail anketom za razliku od telefnoskog anketiranja. Što se tiče
anketa koje su slane poštom, prilikom obrade podataka nije se došlo do nikakve statističke povezanosti
između e-mail ankete i anketa slane putem pošte. „H5: E-mail ankete imaju nešto nižu stopu
odgovora od anketa koje su slane putem pošte ili putem telefona“ je odbačena. Stoga istraživanje koje
su proveli Harewood et.al. (2001) ne možemo se u potpunosti složiti. Razlog odbacivanja ove hipoteze
je u vremenskom periodu kad je prethodno ispitivanje provedeno, 2001. U zadnjih deset godina je
informatizacija uznapredovala te se u tome nalazi razlog odbacivanja hipoteze.
Analizom varijabli koje ukazuju na često dobivanje krivih e-mail adresa ili nemogućnost dobivanja e-
mail adresa, pokazalo se da postoji značajna povezanost s upotrebom e-mail anketnog upitnika kao
sredstvom prilikom provođenja istraživanja. Stoga „H6: e-mail anketa je ograničavajuće sredstvo
istraživanja zbog nemogućnosti dobivanja e-mail adresa ili dobivanja krivih e-mail adresa“
prihvaćena. Otvaranje e-mail adrese je vrlo jednostavno te svaka osoba može posjedovati i nekoliko
e-mail adresa. Iz toga slijedi problem ne znanja koju e-mail adresu pojedina osoba stvarno koristi. S
ovom tvrdnjom su se bavili također i Mcmahon et.al. te su je također dokazali.
Kod tvrdnje koja ukazuje da ukoliko je upitnik namjenjen ispitanicima mlađe dobi utvrđena je
statistička značajna povezanost sa upotrebom e-mail ankete. Također je utvrđena povezanost između
tvrdnje ukoliko je anketa namjenjena ispitanicima starije dobi da se neće primjeniti on-line anketa.
Razlog zašto to navodimo je jer se i e-mail i on-line ankete ispunjavaju putem kompjutera te je to još
jedna potvrda naše hipoteze. „H7: e-mail anketa nije dobro sredstvo istraživanja gdje je ciljna skupina
starije dobi“ prihvaćena. Mnoga istraživanja su pokazala kako općenito starija populacija (55-74) se
slabo ili se uopće ne koristi Internetom (K. Dumičić, B. Žmuk; 2009.). ukoliko se neki i koriste onda
se to svodi na vremenski period od jednom do dva puta mjesečno. Stoga je vrlo teško provodit
istraživanja putem e-mail anketa, ali i općenito putem Interneta jer bi povrat odgovora bio vrlo nizak.
3.5. Ograničenja i primjena rezultata istraživačkog rada
Prilikom izrade rada naišlo se na neka ograničenja.
Prilikom odabira uzorka ograničilo se na znanstvenike četiri ekonomska fakulteta (Rijeka,
Zagreb, Split, Osijek). Da bi rezultati bili što šire primjenjivi trebalo se proširit uzorak na npr.
prirodne znanosti, društvene ili neki veći skup znanstvenika.
50
Što se tiče drugog ograničenja se odmah u početku pisanja rada pokušalo spriječiti
poistovječivanje dvaju pojmova, e-mail anketnog upitnika i on-line anketnog upitnika. Nije
bilo u potpunosti uspješno, pošto se prilikom provođenja same ankete dobilo par upozorenja,
iako je na uvodnom djelu ankete pisala razlika između dvaju pojmova.
Također se prilikom provedbe same ankete dobila kritika oko pitanja „Na koji način
prikupljate e-mail adrese kako bi ste poslali anketni upitnik?“. Ponuđena su dva odgovora,
formalno i neformalno. Anketni upitnik je izrađen da se može dati samo jedan odgovor. Na to
su ispitanici odgovarali da ovisi o vrsti istraživanja odnosno temi istraživanja koje provode.
Stoga se može reći da bi se vjerovatno rezultati malo razlikovali da je postojala mogućnost
rangiranja odgovora.
Dobiveni rezultati i saznanja ovog istraživanja mogu biti od interesa znanstvenicima
(profesorima ekonomskih fakulteta) te studentima.
Znanstvenici tijekom radnog vijeka provode razna istraživanja putem raznih načina
ispitivanja. Ovaj rad im pomaže da uvide da je i e-mail anketa dobar način istraživanja te da
ukoliko ju možda do sada nisu toliko upotrebljavali, ili su imali predrasude, u daljnjem radu
koriste.
Studenti na skoro svim kolegijima imaju praktične radove i razna istraživanja. Te ukoliko se
odluče istražiti neku pojavu koja se događa u ekonomiji na jednostavan, a i jeftin način to
mogu učiniti pomoću e-mail anketnog upitnika. Rezultati takvih anketa su prihvatljivi i
primjenjivi u daljnjim analizama određene pojave.
Razlog istraživanja tržišta je u tome što se danas u poslovnom svijetu prije početka bavljenja
nekim poslom prvo mora istražiti okolina, da li je taj proizvod, ukoliko se radi o proizvodu
koristan, da li već postoji. Ako postoji, dali se može na neki način poboljšati, ako ne postoji
da se vidi koliko su ljudi zainteresirani za proizvod koji želimo proizvesti itd.
Da bi samo istraživanje bilo uspješno mora se na pravi način odabrati način prikupljanja
podataka. Ovisno o tome za koga je namjenjen proizvod ovisi i odabir vrste istraživanja. Ako
je za mlađu populaciju ići će se na ispitivanje putem e-maila, jer danas sve više populacije
mlađe dobne skupine se koristi naprednm tehnologijom kao što su razni pametni mobiteli,
smartphoni, ipod-a. . . te je to kanala putem kojeg bi anketa najbrže stigla do njih.
51
Vrlo bitno je ukoliko unutar ankete želimo postaviti otvorena pitanja da se koristimo e-mail
anketom jer radi lakšeg unošenje podataka se dobivaju bolji i kompleksniji odgovori na
otvorena pitanja. Prilikom istraživanja važno je i usmjeriti e-mail anketu na konkretnu
skupinu ljudi, interesnu skupinu, najprije da ispitanici posjeduju e-mail anketu, a zatim da to
budu grupe ljudi zajedničkih interesa kao što su zaposlenici u tvrtci, razne udruge. . .
Jedan od najvećih problema je dobivanje krivih adresa ili nemogućnost dobivanja adresa. No
za to postoji rješenje kao što su provjerene baze podataka s e-mail adresama koje se mogu
kupiti te nam to otklanja tu negativnu stranu e-mail ankete. Ukoliko ne možemo kupiti bazu
tada tražimo e-mail adrese putem Interneta i raznih drugih izvora
Jedan od preduvjeta da bi dobili što više povratnih odgovora da se e-mail anketni upitnik
naslovi s poštovani/poštovana ili na ime i prezime svakog ispitanika. Dokazano je da se time
povećava broj povrata anketnih upitnika.
Buduća istraživanja bi se trebala više baviti sa pitanjem rasta upotrebe e-mail anketnog
upitnika, ali da se saznaju i točni razlozi, odnosno općenito više upotrebe novih medija u
istraživanju kao što se e-mail anketa i on-line anketa. Vrlo zanimljivo istraživanje je bi bilo
samo o novijim tehnologijama istraživanja te o njihovoj pouzdanosti, dal je osoba koja je
odgovaral na e-mail ili on-line anketu stvarno vlasnik e-mail adrese.
52
4. Zaključak
E-mail anketa je samo jedan od načina mogućnosti istraživanja tržišta pomoću anketnog
upitnika. Uz e-mail anketu tu su i dopisni anketni upitnik, anketni upitnik koji se šalje putem
pošte te on-line anketni upitnik i telefonski anketni upitnik. Nitko ne može reći, odabrati da je
jedan način anketnog upitnika bolji ili lošiji od drugog. Svaki način istraživanja anketnim
upitnikom ima i prednosti i nedostatke i razloge što se svi načini upotrebljavaju i danas. Samo
što se neki upotrebljavaju malo više, a neki manje. Također ovisi i o svrsi istraživanja, dobnoj
skupini i mnogim drugim razlozima.
Može se reći da su e-mail anketni upitnik, on-line anketni upitnik noviji načini istraživanja te
su radi toga u zadnjih par godina sve više upotrebljavaju za razliku od klasičnih načina
ispitivanja. Razlog tome je sve veća upotreba, ali i ubrzani način napretka infomatizacije kako
u svijetu tako i kod nas. Tako su pronađeni kanali koji na brži, jeftinij način dolazimo do
rezultata. Da li su ti načini i kvalitetniji? Pa o tom pitanju naravno ima raznih odgovora i
razloga potvrde odgovora.
Populacija ispitanika se sastojala od profesora, a uzorak su 460 profesora sa četiri ekonomska
fakulteta (Rijeka, Zagreb, Osijek i Split). U periodu prikupljanja odgovora dobila su se 103.
Istraživanje je provedeno putem programa Google Docs-a. Postavljeno je sedam hipoteza, od
kojih su dvije odbačene, a pet prihvaćeno.
Osnovna podjela anketnih upitnika je proširena s on-lina anketnim upitnikom i e-mail
anketnim upitnikom. Pozitivne i negativne strane svakog anketnog upitnika već su definirane
kao i bitna razlika između e-mail anketnog upitnika i on-line annketnog upitnika kako ne bi
došlo do poistovjećivanja ta dva pojma. Postoje i razna pravila i faze pisanja anketnog
upitnika, a također i faze koje prethode sastavljanju anketnog upitnika koje se nesmiju
zanemariti. Vrlo važne su i greške do kojih može doći prilikom sastavljanja anketnog
upitnika.
Na temelju brojnih empirijskih istraživanja, istraživači su se složili oko nekih razloga
upotrebe e-mail anketnog upitnika, odnosno u kojim situacijama je ono dobro sredstvo
istraživanja. Pa jedno takvo je da je e-mail anketni upitnik namjenjen ispitivanju mišljenja
ispitanika mlađe dobi. Prilikom ispitivanja mišljenja starije dobi trebalo bi se koristit neki
drugi način istraživanja. Ova hipoteza potvrđuje se u radu.
53
Vrlo bitno je da se općenito e-mail anketni upitnik dosta upotrebljava prilikom istraživanja, a
najviše ga upotrebljavaju ispitanici koji se bave istraživanjima od šest mjeseci do godine
dana. Vrlo važno priliko sastavaljanja e-mail anketnog upitnika je personalizacija odnosno
naslovljavanje anketnih upitnika imenom i prezimenom jer time će se povećati odaziv na
istraživanje.
Pozitivna stvar kod e-mail ankete je da ispitanici općenito ne vole odgovarati na pitanja
otvorenoga pitanja, ali da im to u slučaju e-mail anketnog upitnika nije problem i da se čak
dobivaju i bolji i kompleksniji odgovori. Razlog tome se smatra da je lakši način unosa
odgovora pomoću tipkovnice. Negativna strana e-mail anketnog upitnika je nemogućnost
dobivanja e-mail adresa ili dobivanja krivih e-mail adresa. No taj problem se može pokušat
riješiti kupovinom baze e-mail adresa za onu interesnu skupinu za koju provodimo
istraživanja. No samim time automatski nam se cijena ovog načina istraživanja povećava.
Rezultati pokazuju da se e-mail anketni upitnik sve više upotrebljava kao i on-line anketni
upitnik, ali nije dokaza i razlog tome. U prethodnim istraživanjima se navodi kao razlog
upotrebe niski troškovi, visoka stopa odgovora te brzina odgovora što se u ovom radu nije
uspijelo dokazat. Ovo može biti dobra tema za neka buduća istraživanja.
U radu je dokazano da e-mail anketni upitnik ima višu stopu odgovora od telefonskog
anketiranja, ali se nije došlo do podataka vezanih za razliku veće upotrebe e-mail anketnih
upitnika u odnosu na ona koja su slana poštom. Preporuka je da se u budućim istraživanjima
utvrdi razlika upotrebe e-mail anketnog upitnika u odnosu na anketne upitnike slane putem
pošte.
Zaključno, e-mail anketni upitnik je dobro sredstvo istraživanja ukoliko se usmjeri na
populaciju mlađe dobne skupine te ukoliko imamo provjerenu bazu podataka e-mail adresa.
54
LITERATURA
ČLANCI
1. Harewood, G.C., Yacavone, R.F., Locke, G.R., Wiersema, M.J. (2001): Prospective
comparison of endoscopy patient satisfaction surveys: e-mail, versus standard mail versus
telephone, The American Journal of Gastroenterology, (1)
2. Heerwegh, D. (2005): Effects of personal salutation in e-mail invitations to participate in a
web survey, Public Opinion Quarterly, 12 (10)
3. Kirkby, H.M., Wilson, S., Calvert, M., Draper, H. (2011): Using e-mail recrutment and an
online questionnaire to establish effect size, Aworked example, BMC Medical Research
Methodology, 4 (4)
4. Mardesich, J. (2001): Too much of a good thing, The industry standard, Thestandard.net (1)
5. McMahon, S.R., i suradnici (2003): Comparison of e-mail, fax and surveys of pediatricians,
American Academy of Pediatric, 6 (3)
6. Schaefer, D.R., Dillman, D.A. (1998): Development of a standard e-mail methodology, Public
Opinion Quarterly, 21 (2)
7. Shannon, D.M., Johnson, T.E., Search, S., Lott, A. (2002): Survey professionals using
electronic surveys, ERIC Digest, (1)
8. Sheehan, K.B., McMillan, S.J. (1999): Response variation in e-mail surveys: an exploration,
Journal of Adveatising Research, 11 (9)
9. Shermis, D.M., Lombard, D. (1999): A comparision of survey data collected by regular mail
and electronic mail questionnaires, Journal of Business and psychology, 14 (6)
10. Shih, T.H., Fan, X. (2009): Comparing response rates in e-mail and paper surveys: a meta
analysis, Education Research Review, 14(1)
KNJIGE
11. Ferber, R., Blankertz, D., Hollander, R. (1964): Marketing research, The ronald press
company, New York
12. Gilbert, A. C. Jr. (1996): Marketing research, methodological foundations, 5. Izdanje,
University of Wisconsion, Orlando
13. Grbac, B. (2006): Identitet marketinga, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
14. Gustić, D., Bačelić, J., Bačelić, Z. (2011): Istraživanje tržišta po marketing konceptu, Grafika
d.o.o., Osijek
15. Kahn, R., Cannell, C. (1968): Research methods, Handbook of social psychology, Addison-
Wesley
16. Marcel, M. (2005): Istraživanje tržišta, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
55
17. Marušić, M. (1992): Istraživanje tržišta, Informator, Zagreb
18. Marušić, M., Vranešević, T. (2001): Istraživanje tržišta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
19. Poynter, R. (2012): The handbook of online and social media research, John Wiley & Sons
Ltd, United Kingdom
20. Ružić, D., Biloš, A., Turkalj, D. (2009): E-marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
21. Schmidt, M. J., Hollensen, S. (2006): Marketing research, an international approach, Personal
Education Limited, England
22. Strauss, J., El-Ansary, A., Frost, R. (2006): E-marketing, četvrto izdanje, TKD Šahinpašić,
Sarajevo
23. Tihi, B. (1976): Istraživanje tržišta, Ip „Svjetlost“ oour zavod za udžbenike Sarajevo, Sarajevo
24. Tričković, V., Hanić., H. (1989): Istraživanje tržišta, Savremena administracija, Beograd
25. Vujević, M. (1988): Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, treće
izmjenjeno izdanje, Informator, Zagreb
26. Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
27. Zvonarević, M. (1989): Socijalna psihologij, Školska knjiga, Zagreb
28. Žugalj, M., Dumičić, K., Dušak, V. (2006): Temelji znanstvenoistraživačkog rada,
metodologija i metodika, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin
INTERNET STRANICE:
29. Pikić, A. (2011): Metodologija anketnog istraživanja, dostupno on-line na:
http://www.academia.edu/1194241/Metodologija_anketnog_istrativanja,
pogledano:21.5.2013.
56
PRILOZI
Popis prikaza
Prikaz 1: Metoda anketiranja ................................................................................. 5
Prikaz 2: Podsjetnik za sastavljanje anketnog upitnika ........................................... 12
Popis tablica
Tablica 1: Tvrdnje iz anketnog upitnika ................................................................. 16
Tablica 2: Izračun broj uzoraka, artimetičke sredine, standardne devijacije za sve numeričke
podatke .................................................................................................................. 19
Tablica 3: ANOVA za pojedine varijable pokazatelja sklonostima korištenja e-mail ankete s
obzirom na demografske pokazatelje ..................................................................... 37
Tablica 4 : ANOVA za pojedine varijable pokazatelja individualnoga mišljenja o e-mail
ankete s obzirom na demografske pokazatelje ........................................................ 39
Popis grafikona
Grafikon 1: Prikaz numeričkih podataka (1) .......................................................... 26
Grafikon 2: Prikaz numeričkih podataka (2) .......................................................... 26
Grafikon 3: Prikaz numeričkih podataka (3) .......................................................... 28
Grafikon 4: Prikaz numeričkih podataka (4) .......................................................... 30
Grafikon 5: Prikaz numeričkih podataka (5) .......................................................... 32
Grafikon 6: Histogram za varijablu NAČIN PRIKUPLJANJA E-MAIL ADRESA 34
Grafikon 7: Histogram za varijablu MJESTO RADA ............................................ 34
Grafikon 8: Histogram za varijablu RADNI STATUS ........................................... 35
Grafikon 9: Histogram za varijablu DOB ............................................................... 36
Grafikon 10:ANOVA – Utjecaj Ekonomskog fakulteta u kojem se radi na upotrebu e-mail
ankete prilikom istraživanja ................................................................................... 38
57
Grafikon11:ANOVA - utjecaj godina bavljenja istraživački radom na upotrebu telefonskog
anketiraja prilikom istraživanja .............................................................................. 38
Grafikon 12:ANOVA - utjecaj dobi na upotrebu telefonskog anketiranja prilikom istraživanja
.............................................................................................................................. 39
Grafikon 13:ANOVA – utjecaj mjesta rada, odnosno Ekonomskog fakulteta na to da ispitanici
ne vole odgovarati na pitanja otvorenoga pitanja.................................................... 41
Grafikon 14:ANOVA – utjecaj mjesta rada na tvrdnju često dobivam krive e-mail adrese
.............................................................................................................................. 41
Grafikon 15:ANOVA – utjecaj tvrdnje ako je anketni upitnik namjenjen pojedinoj interesnoj
skupini u odnosu da se služim e-mail anketnim upitnikom prilikom istraživanja .... 42
Grafikon 16:ANOVA – utjecaj tvrdnje ako je anketni upitnik namjenjen istraživanju
ispitanika mlađe dobi, u odnosu da se služim e-mail anketnim upitnikom .............. 43
Grafikon 17: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se putem e-mail anketnog upitnika dobivaju
kompleksniji odgovori u odnosu da koristimo e-mail anketni upitnik ..................... 43
Grafikon 18: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se zbog lakšeg unosa podataka ispitanici daju
kompleksnije odgovore na otvorena pitanja putem e-mail anketnog upitnika u odnosu da
koriste e-mail anketni upitnik ................................................................................ 44
Grafikon 19: ANOVA –utjecaj tvrdnje da se e-mail anketni upitnik naslovljava s
poštovani/poštovana u odnosu na upotrebu e-mail anketnog upitnika ..................... 45
Grafikon 20: ANOVA – utjecaj tvrdnje da krive e-mail adrese ograničavaju e-mail anketni
upitnik u odnsu na korštenje e-mail anketnog upitnika prilikom istraživanja .......... 45
Grafikon 21: ANOVA – utjecaj tvrdnje da se često dobivaju krive e-mail adrese u odnosu na
korištenje e-mail anketnog upitnika prilikom istraživanja ...................................... 46
Grafikon 22: ANOVA – utjecaj tvrdnje da ne mogućnost dobivanja e-mail adresa ograničava
e-mail anketni upitnik ukoliko ga koristimo ........................................................... 47
58
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom E-MAIL ANKETNI UPITNIK izradila
samostalno pod voditeljstvom doc. dr. sc. Lara Jelenc. U radu sam primijenila
metodologiju znanstveno- i s t r až iva čko g r ada i ko r is t i la l it e r a t u r u ko ja j e
na ve de na na k r a ju d ip lo ms ko g r ada . T uđe spoznaje, stavove, zaključke,
teorije i zakonitost i koje sam izravno ili parafrazirajući navela u d i p l o m s k o m
r a d u n a u o b i č a j e n , s t a n d a r d a n n a č i n c i t i r a l a s a m i p o v e z a l a s
k o r i š t e n i m bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.Također,
izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
Studentica
Maja Grozdanić
_______________________
top related