suvremene upravne doktrine - unizg.hr · riggs, fred w. (1980) the ecology and context of public...
Post on 11-Jul-2020
22 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Suvremene upravne
doktrine
Nove tendencije i ideje
- feministički pristup
- ekološki pristup
- 4IR i javna uprava
izv.prof.dr.sc. Goranka Lalić Novak
Feminizam – pojam
društveni pokret i svjetonazor (ideologija, osobni stav, teorija,
pojmovni okvir, skup aktivnosti) koji se zalaže za
unaprjeđenje položaja žena uklanjanjem spolne dominacije i
diskriminacije (seksizma) i promicanjem rodne jednakosti u
svim područjima života
iz feminističkih pokreta - feminističke teorije (npr. o izvorima
nejednakosti ili socijalnim konstrukcijama roda i spola)
kako je sve počelo? – Dekret o zaraznim bolestima (1864.)
rani glasnici – s prosvjetiteljstvom, modernom demokracijom
i liberalizmom - Olympia de Gouges, Deklaracija o pravima
žene i građanke (pol. prava); Mary Wollstonecraft, Obrana
prava žene (obrazovanje)
2
Tko su feministi?
pojedinci koji se na različite načine bave problemima
diskriminacije žena u društvu, od upozoravanja na
probleme nejednakosti po spolu/rodu, teorijskog
artikuliranja ženske tematike do izravnog angažmana u
feminističkim inicijativama i pokretima
bave se društvenom, političkom i ekonomskom
nejednakošću žena i muškaraca u namjeri ozbiljenja
društva u kojemu će žene na jednak način kao i
muškarci imati udjela u političkoj i ekonomskoj moći
kao i raspolaganju materijalnim resursima
Povijest feminizma – tri valaPrvi val
19. i početak 20. stoljeća fokus na ostvarivanju političkih prava
(sufražetkinje), pravo glasa
moralnost i moralna superiornost žene - ako se ženi da pravo glasa,
država će biti uređena kao obitelj
borba za ulazak žena u javnu (političku) sferu pravna osobnost,
zaštita od obiteljskog nasilja, građanska i politička prava, socijalističke
ideje - zahtjevi za bolje uvjete rada, jednake mogućnosti na poslu,
pravo na obrazovanje, jednaku plaću za jednak rad, osmosatno radno
vrijeme; pravo na obrazovanje; pravo na razvod braka
= feminizam jednakosti
kolektivno djelovanje i metode tzv. direktne akcije
Prvi svjetski rat – zamah emancipaciji žene; usporavanje nakon
završava priznavanjem političkih prava žena – Novi Zeland 1893.
(1919. pravo biti birane)
nema feminističke teorije (usmjerenost na praksu)
4
Drugi val
promjena društvenog položaja žena i mijenjanje
tradicionalnih patrijarhalnih obrazaca ponašanja
pojedinaca i društva prema ženama – pravo glasa nije
dovoljno
tehnološke i društvene revolucije i promjene; političke i
ekonomske turbulencije
Simone de Beauvoir (Drugi spol, 1949) – dihotomija
rod/spol
Betty Friedan (Mistika ženskog, 1963).
jednakost u privatnoj sferi
liberalni feminizam
pozitivna diskriminacija
feministička teorija
5
Treći val
Kao odgovor na neuspjehe drugog vala početak
1980-ih shvaćanje da su žene različitih rasa,
nacionalnosti, kulturnog i religijskog zaleđa
Moderni ili rodni feminizam - negira teoriju roda i
razvija se ili povezuje s različitim društvenim teorijama
poput queera, transnacionalizma, ekofeminizma i sl.
Nema jedinstvene ideje – fragmentacija – djelovanje u
različitim kontekstima
6
Različiti pristupi
liberalni feminizam
marksistički feminizam i socijalistički feminizam
radikalni feminizam
lezbijski feminizam
crni feminizam
kulturni feminizam
ekofeminizam
postkolonijalni feminizam
queer
postfeminizam
cyberfeminizam
antifeminizam
Suvremena društva iz ženske
perspektive
rad u kući, neplaćeni
plaćeni rad - žene koncentrirane u pojedinim
zanimanjima i manje plaćene – horizontalna segregacija
vertikalna segregacija - raspodjela muškaraca i žena na
različitim hijerarhijskim položajima unutar jednog
zanimanja ili sektora
država u kojoj muškarci dominiraju institucijama i
proizvode rodno pristrano zakonodavstvo?
muško nasilje nad/prema ženama
Žene i rad
u EU obavljaju 80% kućanskih poslova, čak i ako su
zaposlene
provode dvostruko više vremena u brizi o djeci nego
muškarci
za isti posao u prosjeku plaćene 25% manje od
muškaraca
obavljaju 67% svjetskoga rada
vlasnice su 1% svjetskog imetka
osjetno manje na pozicijama moći
Javni i privatni prostor i sudjelovanje
žena
prostor javnoga - politički prostor
privatno - nepolitički prostor
isključivanje žena iz prostora političkoga
trivijalizacija i marginalizacija iskustva žena
nasilje nad ženama - privatna stvar?
rodna ravnopravnost
◦ rod - koncept se odnosi na društvene razlike između žena i muškaraca, razlike koje su naučene, koje se mijenjaju s vremenom i koje imaju širok raspon varijacija unutar jedne kulture i između kultura (spol - biološke značajke koje obilježavaju ljudska bića kao žene i muškarce)
◦ jednaka prava po spolu/rodu
◦ izjednačavanje muškaraca i žena u sferi prava
◦ jednako uključivanje žena i muškaraca u sve aspekte života -pravednost i preuzimanje odgovornosti
Rodne politike
promicanja jednakost - rodna perspektiva
◦ integriranje rodne dimenzije u programe, politiku i područja
ljudskog mišljenja, djelovanja i postupanja
◦ afirmacija rodno označenog motrišta s kojeg se oni proučavaju i
ocjenjuju
rodno osviještena politika - sustavno uvođenje politike
ravnopravnosti spolova u sve sustave i strukture,
politike, mjere i programe, procese i projekte
Primjenjivost feminističkih pristupa na
JU (primjeri)
liberalni f.- jednakost muškaraca i žena u društvu kroz
političku i pravnu reformu (ravnopravnost bez promjene
društvene strukture), cilj je uklanjanje uloga koje se
temelje na spolu
radikalni f. – oslobođenje žena jedino radikalnim
preobražajem društva, tj. ukidanjem patrijarhalnih
institucija uključujući državu (i upravu)
kulturni f.- fundamentalne razlike u osobnosti i
psihologiji između muškaraca i žena čine žene
superiornijima, žene kao "nježniji spol" posjeduju vlastiti
"ženski" način rješavanja društvenih problema
Feministički pristup u JU
Prvi glasnici - Mary Parker Follett (1868. –1933. )– organizacijska i
demokratska teorija o međuljudskim odnosima zasnovana na
etičkim stajalištima o razumijevanju različitosti i otvorenoj
komunikaciji kao metodi rješavanja sporova te razvoju znanja kroz
promatranje i učenje
Dva smjera
◦ Feminizam jednakosti – fair postupanje prema ženama u radnom
procesu i utjecaj upravljačkih metoda i politika na slabiji položaj
žena - zastupljenost u tijelima vlasti i upravi, podzastupljenost u
pojedinim profesijama povezanim s upravom, seksualno
uznemiravanje na radnom mjestu, “stakleni strop”, itd.
◦ Feminizam „drugog glasa” – doprinos žena i njihovih distinktivnih
karakteristika metodama upravljanja u vlasti i upravi - stvaranje
bolje radne atmosfere i novih stilova vođenja, promjena vladavine
dolaskom žena na rukovodeće pozicije u vlasti i upravi, itd.
kritika postojećih koncepata, npr. vođenja (leadership) u
javnoj upravi
novi koncepti – osnaživanje žena, participativni
menadžment, reprezentativna uprava, organizacijska
socijalizacija
primjena feminističkih pristupa – no (još) nema
feminističkog teorijskog okvira za istraživanju JU
Literatura
D'Agostino, M., & H. Levine (eds.) Women in Public
Administration: Theory and Practice. Sudbury: Jones &
Bartlett Learning, 2011.
Stivers, C., Gender images in public administration:
legitimacy and the administrative state (2nd ed.). Thousand
Oaks, California (USA): Sage, 2002.
Lengermann P.M., & G. Niebrugge, Suvremena feministička
teorija. U: Ritzer, G. (ur.) Suvremena sociologijska teorija.
Zagreb: NZ Globus, 1997., str. 297-343.
Centar za ženske studije, Pojmovnik rodne terminologije
prema standardima Europske unije. Zagreb: Ured za
ravnopravnost spolova Vlade RH, 2007.
Ekologija i javna uprava
Ekologija – znanost koja proučava odnose između živihbića, utjecaj okoliša na njih kao i njihov utjecaj na okoliš
U prvo vrijeme ekologija nije bila orijentirana na ljude, nos vremenom se pojavila “socijalna ekologija” kao i “ljudskaekologija” koja proučava ljude kao populaciju i njihovodnos s okolinom
U kontekstu javne uprave počinje se govoriti o “upravno-političkoj ekologiji” (Fred Riggs) koja proučava odnoseupravnih sistema (upravne organizacije kao populacija) sasvojom okolinom.
Ekološki pristup proučavanju javne
uprave Bit ekološkog pristupa - proučavanje odnosa upravnog
sistema kao populacije i njegove okoline, tj. utjecaj
okoline na sistem kao i sistema na okolinu
u obzir se mora uzeti utjecaj političkog, ekonomskog, socijalnog i
kulturnog sistema, kao i fizičkog i prirodnog okoliša na javnu
upravu
kasnija istraživanja nalažu i ispitivanju kako javna uprava utječe na
svoju okolinu
Najvažniji predstavnik - Fred Riggs, The Ecology of Public
Administration iz 1962.
Ekološki pristup je najprimjenjivaniji u sferi
komparativne javne uprave
Ostali predstavnici ekološkog pristupa: Astley, McKelvey, Lomi.
Astley (1985) govori o dvije vrste ekološke perspektive koje se
pojavljuju u okviru ekološkog pravca teorije organizacije:
populacijska i organizacijske zajednice
Populacijska - proučava kako se pojedinačna organizacija mijenja te što
čini jednu organizaciju uspješnijom od druge – okolina utječe na to da
samo najbolje organizacije uspiju opstati (primjena teorije evolucije)
Ekologija organizacijske zajednice – proučava skupine organizacija, njihov
nastanak, mijenjanje i prestanak. Ovaj pristup govori da zbog nekih
okolišnih promjena (npr. nova tehnologija) nastaju nove vrste
organizacije koje postoje paralelno uz stare koje zatim nestaju. Ova
vrste ekologije objašnjava nastanak novih vrsta organizacija, kao i
odumiranje starih, a takve promjene ne moraju biti postepene.
Riggs - teorija prizmatičkog društva
tri vrste društava: stopljeno (agrarno/tradicionalno),
prizmatičko (u razvoju/tranzicijsko) i razlomljeno
(industrijsko)
Nazivi dolaze analogijom iz fizičkog procesa prolaženja
svjetla kroz prizmu. S jedne strane se nalazi jedinstveni
izvor svjetla koji se lomi prolazeći kroz prizmu te izlazi
razlomljeno
Riggsova teorija prizmatičnog
društva I
Karakteristike stopljenog društva - mala dioba rada i niska
specijalizacija poslova, većinu poslova obavlja manji broj institucija
(npr. starješina s jedne strane i obitelji s druge pružaju ljudima sve
što im je potrebno), naglašene su obiteljske i solidarističke veze,
agrarno društvo i ekonomija.
Primjer: agrarna društva, domorodačka plemena
Karakteristike razlomljenog društva - specijalizacija poslova i
dioba rada, postojanje većeg broja specijaliziranih organizacija,
postojanje univerzalnih pravnih normi, individualizam pojedinca,
dominacija funkcionalnih veza, to je društva “organizacija” i
“organizacijskog čovjeka” koji se nalazi u većem broju uloga;
društvo ne mora biti demokratično.
Primjer: razvijene zapadne zemlje, Kina
Riggsova teorija prizmatičnog
društva II
Između stopljenih i razlomljenih - prizmatička društva –
glavne karakteristike:
◦ HETEROGENOST – u sebi imaju i elemente razlomljenog društva i
elemente stopljenog društva (npr. urbani industrijalizirani dijelovi
zemlje + ruralni dijelovi u kojima još postoje agrarni običaji i način
života)
◦ FORMALIZAM – iako postoje zakoni i ostale institucije, oni se
zapravo ne provode na način na koji je predviđeno; formalne
strukture postoje, no ne obavljaju djelatnosti koje su predviđene
◦ DIOBA RADA i SPECIJALIZACIJA - međutim, nije dosegla razinu
razlomljenih društava i ne funkcionira na isti način
◦ Primjer:Tajland, Indija, Nigerija, itd.
Riggsova teorija prizmatičnog
društva III Riggs koristi nove termine nastojeći objasniti vrste
društava koja postoje ne želi koristiti termin
tranzicijska jer ona pretpostavljaju pretvaranje u društva
sljedeće faze no ne treba uvijek doći do transformacije
prizmatičkog u razlomljeno društvo
vrijednosno neutralan, ne ističe jednu vrstu društva kao
bolju od drugog.
postoje faktori koji potiču prelazak društva iz jedne u
drugu fazu: endogeni (interni) faktori i egzogeni (vanjski
faktori)
Riggsova teorija prizmatičkog
društva IV Ako se promjene u nekom prizmatičkom društvu dešavaju zbog
endogenih faktora, radi se o ENDO-PRIZMATIČKOM DRUŠTVU –
društvo je samo iniciralo promjene, u njemu se dešava inovacija, ono
samo smišlja nove institucije i transformira se (npr. srednji stalež koji
je zbog industrijalizacije i znanstvenih otkrića doveo do promjene u
organizacijiVelike Britanije kao društva)
Ako se promjene vode pod utjecajem vanjskih faktora, radi se o
EGZO-PRIZMATIČKOM DRUŠTVU – takvo društvo se
transformira jer okolne zemlje (okolina) to od njega traže.
Preuzimaju se već postojeća rješenja, te se društva koja ih
preuzimaju adaptiraju njima (npr. većina današnjih tranzicijskih
zemalja).
Zaključak – prizmatička društva imaju vlastite karakteristike te to
treba uzeti u obzir kod proučavanja uprave i njezina djelovanja
Primjena ekološkoga pristupa i suvremene
upravne doktrine
Danas gotovo sve zemlje spoznaju sve izraženije problemekoji dolaze iz njihove fizičke i prirodne okoline:
◦ Energetske krize (ovisnosti o nafti), zagađenje okoliša, povećanjepopulacije, nedostatak hrane, migracije, izbjeglice, napuštanje urbanihmjesta i stvaranje metropolitanskih konglomeracija
Ulogu u njihovom rješavanju preuzima i javna uprava te sepostavlja pitanje mogu li se u svim zemljama u pogledu javneuprave i njezina djelovanja poduzimati iste mjere kojepojedina upravna doktrina nudi
◦ Primjena ekološkog pristupa: Riggs navodi da mnoge upravneorganizacije u razvijenim zemljama ne mogu preuzeti nove zadatke nasebe (analogija s traktorom: neovisno o tome koliko je on dobar, akose na njega staviti previše stvari, nešto će sigurno ispasti) te se stogapredlaže prenošenje poslova i zadataka na organizacije privatnogsektora ili na treći neprofitni sektor
Specifičnosti zemalja u tranziciji
neprofitni i privatni sektor nisu dovoljno razvijeni, a time niti sposobno
preuzeti zadatke koji se na njih prenose
politički sustav nije dovoljno razvijen da bi predstavljao odgovarajući
mehanizam nadzora nad obavljanjem poslova.
prenošenje zadataka na organizacije izvan javne uprave može dovesti do
negativnih posljedica - npr. stvaranja niza javnih poduzeća koja formalno
nisu dio javne uprave, no njima i dalje upravlja politička vlast, a otežan je
politički nadzor nad njima.
U razvijenim zemljama razlabavljivanje veza u javnom sektoru će
biti moguće
U zemljama u razvoju je potrebno raditi na jačanju civilnog
sektora i “izvan-upravnih” institucija
Ekološki pristup ističe da se ne mogu primijeniti ista rješenja
već ona moraju biti prilagođena okolini (vrsti društva)
Literatura
Astely, Graham (1985) The Two Ecologies: Population and Community
Perspective on Organizational Evolution. Administrative Science Quaterly
30(2): 224-241
Koprić, Ivan (1999) Struktura i komuniciranje u upravnim organizacijama.
Zagreb: Pravni fakultet
Kregar, Josip (1991) Teorija prizmatičkog društva: Državna predmodernog
društva. Zakonitost 45 (7-8): 821-832
Riggs, Fred W. (1980) The Ecology and Context of Public Administration: A
Comparative Perspective. Public Administration Review 40(2): 107-115
Riggs, Fred W. (1996) The Prismatic Model: Conceptualizing Transitional
Societies. U: Otenyo, Eric, Nancy S. Lind (ed.) Comparative Public
Administration:The Essential Readings. San Diego: Elsevier
Četvrta industrijska revolucija (4IR)
i javna uprava
razvoj nove tehnologije – povezivanje fizičkog, digitalnog
i biološkog svijeta - robotika, nanotehnologija,
biotehnologija, umjetna inteligencija, 3D printanje,
autonomna vozila, peta generaciju mobilnih mreža,
Internet stvari…. (Schwab, 2016)
4IR – pametni gradovi, robotika, virtualna stvarnost i
umjetna inteligencija
transformacija gospodarstva i društva; automatizacija;
promjene u zanimanjima;
izazovi – za državu, za javne službenike, za građane
Neki izazovi za JU
obrazovanje za JU – vještine i kompetencije za pružanje javnih
usluga i pripremu javnih politika/propisa u novim okolnostima
etička i sigurnosna pitanja – korupcija i neetično postupanje u cyber
sigurnosti, povrede pravnih normi, privatnost, sigurnost podataka,
pranje novca i zamagljivanje financijskog postupanja, itd.
upravljanje organizacijama i ULJP – automatizacija rutinskih poslova;
razvoj novih vještina; promjene u radnim procesima; promjene u
oblicima rada i zapošljavanja
javne službe – pružanje javnih usluga; očekivanja građana
reforme JU – intraorganizacijski i interorganizacijski aspekti
reformi; razvoj kapaciteta za analizu podataka i korištenje u
pripremi javnih politika i propisa
lokalna razina – razvoj pametnih usluga; održivi lokalni razvoj;
korištenje novih tehnologija za veću transparentnost i odgovornost
građani – nestanak srednjeg sloja; (po)jačanje nejednakosti
Literatura
Schwab, K. (2016) The Fourth Industrial Revolution,
World Economic Forum, Switzerland
top related